Postupak : 2019/2575(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0164/2019

Podneseni tekstovi :

B8-0164/2019

Rasprave :

Glasovanja :

PV 12/03/2019 - 9.22

Doneseni tekstovi :


<Date>{06/03/2019}6.3.2019</Date>
<NoDocSe>B8-0164/2019</NoDocSe>
PDF 142kWORD 52k

<TitreType>PRIJEDLOG REZOLUCIJE</TitreType>

<TitreSuite>podnesen nakon izjava Vijeća i Komisije</TitreSuite>

<TitreRecueil>u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika</TitreRecueil>


<Titre>o sigurnosnim prijetnjama povezanim sa sve većom tehnološkom prisutnošću Kine u EU-u i mogućim mjerama na razini EU-a za njihovo smanjenje</Titre>

<DocRef>(2019/2575(RSP))</DocRef>


<RepeatBlock-By><Depute>Hans-Olaf Henkel</Depute>

<Commission>{ECR}u ime Kluba zastupnika ECR-a</Commission>

</RepeatBlock-By>


B8-0164/2019

Rezolucija Europskog parlamenta o sigurnosnim prijetnjama povezanim sa sve većom tehnološkom prisutnošću Kine u EU-u i mogućim mjerama na razini EU-a za njihovo smanjenje

(2019/2575(RSP))

Europski parlament,

 uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima od 10. prosinca 1948. (UN A/RES/3/217 A),

 uzimajući u obzir Povelju Ujedinjenih naroda iz 1945.,

 uzimajući u obzir Sporazum o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije (WTO) iz 1994.,

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. lipnja 2018. o kiberobrani[1],

 uzimajući u obzir svoje stajalište iz prvog čitanja od 14. veljače 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za provjeru izravnih stranih ulaganja u Europskoj uniji[2],

 uzimajući u obzir Izvješće o prijetnjama za 2018. Agencije EU-a za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA),

 uzimajući u obzir mjere za jačanje kibersigurnosti u Europi koje je Komisija predložila u govoru o stanju Unije 2018.,

 uzimajući u obzir informativni članak Komisije od 6. lipnja 2018. naslovljen „Jedinstveno digitalno tržište: Politički dogovor o pravilima kojima se oblikuju telekomunikacijska tržišta u dobu 5G tehnologije”,

 uzimajući u obzir javno saslušanje o povezivosti digitalne budućnosti koje je Odbor za industriju, istraživanje i energetiku održao 19. veljače 2019.,

 uzimajući u obzir studiju Glavne uprave za vanjsku politiku Unije od 19. srpnja 2018. naslovljenu „A new era in EU-China relations: more wide-ranging strategic cooperation? (Novo doba u odnosima EU-a i Kine: šira strateška suradnja?)”,

 uzimajući u obzir Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnoga vlasništva (TRIPS) i Ugovor o autorskom pravu Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO),

 uzimajući u obzir statističke podatke Eurostata od 25. veljače 2019. o izravnim ulaganjima EU-a u Kini i kineskim izravnim ulaganjima u EU-u, koji su pokazali da su između 2013. i 2017. ulaganja EU-a u Kini iznosila 1 082 806 milijuna EUR, a kineska ulaganja u EU-u 195 681 milijuna EUR,

 uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A. budući da je provedba 5G tehnologije jedan od ključnih ciljeva u ostvarivanju jedinstvenog digitalnog tržišta te je iznimno važna za gospodarski i tehnološki razvoj u EU-u općenito;

B. budući da će 5G tehnologija poboljšati način života i rada europskih građana i poduzeća jer će omogućiti najbrže veze dosad te će potaknuti učinkovitost i produktivnost;

C. budući da kineski dobavljači tehnologije jačaju svoj utjecaj diljem EU-a jer je njihova tehnologija često naprednija i jeftinija od tehnologije europskih konkurenata; budući da to predstavlja strateški izazov za EU i druge zapadne zemlje;

D. budući da EU mora ostati otvoren za ulaganja, a restriktivne mjere trebaju se poduzimati isključivo radi nacionalne sigurnosti;

E. budući da su neki strateški partneri EU-a, kao što su Sjedinjene Američke Države, Australija i Novi Zeland, izrazili zabrinutost zbog uporabe kineske opreme u 5G mrežama; budući da kibernapadi trenutačno predstavljaju jedan od najvećih svjetskih rizika;

F. budući da se europska poduzeća i javna tijela suočavaju sa sve većim kiberprijetnjama poput neprijateljskih napada u koje se ubrajaju kiberšpijunaža, zlonamjerni softveri, napadi na internetske stranice i aplikacije ili phishing;

G. budući da su Europska unija i Kina dvije najveće trgovinske sile na svijetu, pri čemu je Kina danas drugi najveći trgovinski partner EU-a, iza Sjedinjenih Američkih Država, a EU je najveći trgovinski partner Kine;

H. budući da su EU i Kina 2013. pokrenuli pregovore o sporazumu o ulaganjima kako bi se ulagačima na objema stranama pružio predvidljiv i dugoročan pristup tržištima EU-a i Kine te kako bi se zaštitilo ulagače i njihova ulaganja;

I. budući da bi kineska poduzeća uskoro mogla postati svjetski lideri u tehnologiji iznimno brze 5G mobilne mreže nove generacije;

J. budući da je snažna i inovativna europska IKT industrija preduvjet za djelotvornu obranu od vanjskih kibernapada;

K. budući da kineska poduzeća i tijela javne vlasti ne obvezuju stroga pravila o zaštiti podataka, zahvaljujući čemu su u prednosti u odnosu na konkurente u pogledu pristupa velikim podacima i razvoja umjetne inteligencije;

L. budući da sektor IKT-a u Europi u brojnim područjima zaostaje za onim u Sjedinjenim Američkim Državama, Japanu i Kini, unatoč brojnim programima EU-a, uključujući Obzor 2020.; budući da su gotovo sva nekoć poznata europska poduzeća u tom sektoru nestala s tržišta, dok su njihovi američki i kineski konkurenti postali globalni akteri;

M. budući da bi EU mogao izgubiti bitku za vodstvo u području umjetne inteligencije, s obzirom na važnost velikih podataka;

1. ističe važnost pristupa koji se temelji na riziku i mjera ublažavanja, uključujući sveobuhvatnu razmjenu informacija između operatera, dobavljača i nacionalnih sigurnosnih tijela;

2. napominje da je raznolikost dobavljača u razvoju i uvođenju 5G mreža poželjna jer ne bi bilo dobro da važan element kritične infrastrukture i tehnologija potječe iz jedne države; poziva države članice da kritički ocijene sva ulaganja koja u tom području provode privatna kineska poduzeća ili kineska država;

3. poziva na to da se ulaganja u područja visoke tehnologije provode na temelju uzajamnosti i poštenog tržišnog natjecanja te da se istodobno zajamči pridržavanje sigurnosnih pravila u cijelom EU-u;

4. poziva Komisiju da osigura pošteno tržišno natjecanje na jedinstvenom tržištu i da ocijeni razvoj tržišnih prilika za kineska poduzeća u EU-u te za velika, mala i srednja poduzeća iz EU-a na kineskom tržištu kako bi se zajamčili jednaki uvjeti za sve; smatra da bi EU trebao ustrajati u načelu uzajamnosti u svim sektorima, uključujući sektore visoke tehnologije u području informacija i telekomunikacija;

5. napominje da postoji opasnost da će Kina, zahvaljujući samoj veličini svojeg tržišta, biti u poziciji da u budućnosti utvrđuje de facto norme u informacijskom i komunikacijskom sektoru; poziva Komisiju da kao odgovorno tijelo EU-a za tržišno natjecanje surađuje sa svojim svjetskim partnerima na uspostavi tijela za suzbijanje kartela i monopola na globalnoj razini;

6. poziva Komisiju da prati stanje u pogledu vladavine prava i poštovanja ljudskih prava u Kini te da na odgovarajući način reagira u slučaju da budući razvoj događaja u Kini preraste u sigurnosnu prijetnju za građane, poduzeća ili javne institucije i tijela EU-a;

7. poziva Komisiju da inzistira na tome da Kina znatno pojača svoje napore usmjerene na zaštitu i provedbu svih prava intelektualnog vlasništva;

8. poziva Komisiju da zajamči jednake tržišne uvjete EU-a i Kine, na način da ili uvjeri kineske vlasti da provode politiku zaštite podataka sličnu onoj koju provodi EU ili da usvoji vlastitu politiku na razini EU-a, kako se ne bi ometao pristup velikim podacima i razvoj umjetne inteligencije; ističe da je važno da se time ne naruši postojeća razina privatnosti i zaštite podataka u EU-u;

9. napominje da EU, suočen s povećanim tehnološkim kapacitetima kineskih poduzeća i njihovom povećanom prisutnošću u Uniji, mora poduzeti mjere za smanjenje rizika povezanih s kibersigurnosti;  ističe da bi u okviru istraživačkih programa EU-a trebalo dodatno unaprjeđivati sposobnosti obrane u kibernetičkom ratovanju;

10. poziva na to da se na razini EU-a provede sveobuhvatan pregled softvera te informatičke i komunikacijske opreme i infrastrukture koji se koriste u institucijama kako bi se isključili potencijalno opasni programi i uređaji te kako bi se zabranili oni za koje se utvrdi da su zlonamjerni;

11. poziva Vijeće sigurnosti UN-a da kibernapade smatra jednako ozbiljnima kao druge napade kojima se krši međunarodno pravo;

12. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji, Vijeću, vladama i parlamentima država članica i država kandidatkinja, Agenciji EU-a za temeljna prava, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju (OESS), Odboru regija, radi distribucije podnacionalnim parlamentima i vijećima, Vijeću Europe i Ujedinjenim Narodima.

 

[1] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0258.

[2] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0121.

Posljednje ažuriranje: 12. ožujka 2019.Pravna napomena