Postupak : 2019/2580(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0179/2019

Podneseni tekstovi :

B8-0179/2019

Rasprave :

Glasovanja :

PV 14/03/2019 - 11.13
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0215

<Date>{12/03/2019}12.3.2019</Date>
<NoDocSe>B8-0179/2019</NoDocSe>
PDF 143kWORD 52k

<TitreType>PRIJEDLOG REZOLUCIJE</TitreType>

<TitreSuite>podnesen nakon izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku</TitreSuite>

<TitreRecueil>u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika</TitreRecueil>


<Titre>o europskom režimu sankcija zbog kršenja ljudskih prava</Titre>

<DocRef>(2019/2580(RSP))</DocRef>


<RepeatBlock-By><Depute>Charles Tannock, Ryszard Czarnecki, Anna Elżbieta Fotyg</Depute>

<Commission>{ECR}u ime Kluba zastupnika ECR-a</Commission>

</RepeatBlock-By>

Također vKEYi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-0177/2019

B8-0179/2019

Rezolucija Europskog parlamenta o europskom režimu sankcija zbog kršenja ljudskih prava

(2019/2580(RSP))

Europski parlament,

 uzimajući u obzir odluku Vijeća od 10. prosinca 2018. kojim se Komisiji daje mandat da podnese prijedloge o europskom režimu sankcija zbog kršenja ljudskih prava,

 uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije u kojima poziva na uspostavu mehanizma na razini EU-a za uvođenje ciljanih sankcija protiv pojedinaca koji sudjeluju u teškom kršenju ljudskih prava, a posebno svoju preporuku Vijeću od 2. travnja 2014. o uvođenju zajedničkih viznih ograničenja za ruske dužnosnike upletene u slučaj Sergeja Magnitskog[1],

 uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Rusiji, a posebno Rezoluciju od 14. veljače 2019. o stanju u Čečeniji i slučaju Ojuba Titijeva[2],

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. ožujka 2019. o stanju političkih odnosa EU-a i Rusije[3],

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. prosinca 2018. o godišnjem izvješću o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2017. i politici Europske unije u tom području[4],

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2017. o korupciji i ljudskim pravima u trećim zemljama[5],

 uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja i ljudska prava Parlamentarne skupštine Vijeća Europe od 30. listopada 2018. naslovljenu „Sergej Magnitski i drugi slučajevi – ciljanim sankcijama protiv nekažnjavanja”,

 uzimajući u obzir Smjernice o provedbi i ocjenjivanju mjera ograničavanja koje je Vijeće donijelo 2003. te pregledalo i ažuriralo 2005., 2009., 2012. i 2017.,

 uzimajući u obzir svoju studiju iz travnja 2018. naslovljenu „Ciljane sankcije protiv pojedinaca zbog teškog kršenja ljudskih prava – utjecaj, trendovi i mogućnosti na razini EU-a”,

 uzimajući u obzir prijedlog od 14. studenog 2018. o osnivanju Europskog povjerenstva za zabranu ulaska zbog kršenja ljudskih prava,

 uzimajući u obzir članak 215. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) o donošenju sankcija protiv trećih zemalja kao i protiv pojedinaca, skupina i nedržavnih subjekata,

 uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A. budući da je nizozemska vlada, uz potporu Njemačke i Francuske, u studenom 2018. pokrenula raspravu među državama članicama EU-a o ciljanom režimu sankcija na razini EU-a u području ljudskih prava, koji bi se globalno primjenjivao; budući da je Vijeće 10. prosinca 2018. dalo mandat Komisiji da počne podnositi prijedloge o europskom režimu sankcija zbog kršenja ljudskih prava,

B. budući da su Estonija, Latvija, Litva, Ujedinjena Kraljevina, Kanada i Sjedinjene Američke Države donijele „zakone Magnitski” koji njihovim vladama omogućuju uvođenje ciljanih sankcija, kao što su zabrane izdavanja viza i zamrzavanje imovine počiniteljima ozbiljnih kršenja ljudskih prava i osobama koje su se njima okoristile; budući da je Parlament više puta pozvao na uspostavu ekvivalentnog režima na razini EU-a;

C. budući da su „zakoni Magnitski” nazvani po Sergeju Magnitskom, ruskom poreznom i računovodstvenom stručnjaku koji je 2009. ubijen dok se nalazio u pritvoru u Rusiji; budući da je Magnitski proveo istrage o masovnoj prijevari u vezi s povratom poreza na štetu ruskog državnog proračuna, koji su zlouporabom investicijskih instrumenata u vlasništvu poduzeća g. Williama Browdera, klijenta g. Magnitskog, počinili kriminalci okoristivši se tajnim dogovorima s korumpiranim policijskim i poreznim službenicima;

D. budući da ciljane sankcije ne uzrokuju ekonomske poteškoće običnim ljudima, nego su usmjerene na pojedinačnu odgovornost osoba za koje se utvrdi da su izravno odgovorne za sporne aktivnosti; budući da su brojne skeptike u Kanadi i drugdje konačno uvjerili argumenti da je omogućavanje takvim pojedincima da uđu u naše zemlje i iskoriste naše institucije, posebno naše banke, jednako „sudjelovanju” u njihovim nedopustivim djelovanjima ili da im pomaže da kaznenim djelima ostvare prihod; budući da prema riječima britanske premijerke Therese May te osobe „nisu dobrodošle” u naše zemlje;

E. budući da bi takvi zakoni mogli biti sredstvo borbe protiv nekažnjavanja i korupcije, koji se smatraju prijetnjama vladavini prava; budući da bi se antikoruptivnim usmjerenjem zakonodavstva Magnitski stvorila pravna osoba za izradu crne liste osoba uključenih u slučajeve korupcije; budući da su borba protiv korupcije i pranja novca ciljevi koji u pravnim aktima onih zemalja koje su ih već usvojile imaju jednako istaknutu ulogu kao i odgovor na kršenja ljudskih prava;

F. budući da neka nacionalna tijela kaznenog progona nisu privela pravdi počinitelje kaznenih djela; budući da bi u takvim slučajevima politika ciljanih sankcija na razini EU-a bila vrlo učinkovita;

1. oštro osuđuje sve povrede ljudskih prava diljem svijeta; poziva Komisiju da izradi zakonodavni prijedlog za režim sankcija na razini EU-a za povrede ljudskih prava prije isteka sadašnjeg zakonodavnog razdoblja, što bi omogućilo uvođenje zabrana izdavanja viza i ciljanih sankcija, kao što su blokiranje imovine i udjela u imovini unutar nadležnosti EU-a pojedinačnim javnim dužnosnicima ili osobama koje djeluju u službenom svojstvu, državnim i nedržavnim akterima i subjektima odgovornima za teška kršenja ljudskih prava;

2. čvrsto vjeruje da bi takav režim bio vrijedna nadopuna postojećih instrumenata EU-a u području ljudskih prava i vanjske politike te da bi se njime ojačala uloga EU-a kao globalnog aktera u području ljudskih prava, posebno u njegovoj borbi protiv nekažnjavanja i korupcije, koji se smatraju prijetnjama vladavini prava, te u njegovoj potpori žrtvama zlostavljanja i borcima za ljudska prava diljem svijeta;

3. ističe da bi taj režim trebao omogućiti mjere ograničavanja, posebno zamrzavanja imovine i zabrane ulaska u EU, protiv pojedinaca ili subjekata koji su odgovorni za ili upleteni u teška kršenja ili povrede ljudskih prava ili koji su pomagali pri njihovu planiranju, vođenju ili izvršavanju, financirali ga ili mu doprinosili; u tom smislu odlučno traži da se jasno definirati što znači kršenje kako bi se ispravila trenutačna situacija;

4. zahtijeva da se odluke o uvrštavanju pojedinaca ili subjekata na popis ili o njihovu uklanjanju s popisa temelje na jasnim i definiranim kriterijima i da budu izravno povezane s počinjenim kaznenim djelom kako bi se zajamčilo temeljito sudsko preispitivanje;

5. ističe potrebu da sve države članice na isti, dosljedan način tumače primjenu sankcija; poziva države članice da surađuju pri utvrđivanju dotičnih ciljanih osoba, među ostalim korištenjem relevantnih mehanizama Unije i razmjenom informacija o osobama uvrštenima na popise za sankcije i razlozima zbog kojih je opravdano uvjerenje da su te osobe odgovorne za ozbiljna kršenja ljudskih prava; ističe da bi trgovce ljudima koji profitiraju od migracijskih tokova trebalo sankcionirati u okviru takvog režima;

6. potiče sve države članice da usvoje „zakone Magnitski”; apelira na sve države članice da zabrane izdavanje viza pojedincima uvrštenima na popise u prethodno usvojenim „zakonima Magnitski”, u znak solidarnosti s tim državama EU-a i kako bi EU slijedio primjer svojih transatlantskih partnera, SAD-a i Kanade, gdje su slični zakoni već na snazi;

7. apelira na sve države članice da provedu odluke Vijeća o mjerama ograničavanja protiv pojedinaca i subjekata, koje se donose redovnim zakonodavnim postupkom, a posebno kada je riječ o zamrzavanju imovine pojedinaca uvrštenih na popis i ograničavanju prihvata na njihov državni teritorij zbog kršenja ljudskih prava;

8. ističe da bi kazneni progon počinitelja teških povreda ljudskih prava u nacionalnim ili međunarodnim jurisdikcijama trebao i dalje biti glavni cilj svih napora EU-a i njegovih država članica za borbu protiv nekažnjavanja; poziva Komisiju da u područje primjene tog režima uvrsti prekogranična kršenja;

9. poziva Komisiju i države članice da pojačaju borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza i poreznih utaja, zatvore porezne oaze unutar EU-a te podrže pravosudne reforme u zemljama u kojima pravosuđe ne surađuje u borbi protiv korupcije te da, kao preventivna mjera, ne „sudjeluju” u nedopustivim djelima korumpiranih stranih dužnosnika i kriminalnim režimima time što im omogućavaju da se koriste institucijama naših država i pomažu im da uživaju u svojim nezakonito stečenim koristima;

10. poziva Komisiju da nakon uspostave tog režima osigura odgovarajuća sredstva i stručno znanje za njegovu provedbu i nadzor te da posebnu pozornost posveti komunikaciji s javnošću o uvrštavanju na popis, kako u EU-u tako i u predmetnim zemljama;

11. podržava napore aktivista civilnog društva da se takav režim uspostavi i potiče raspravu o prijedlogu za uspostavu potencijalnog neovisnog savjetodavnog odbora na razini EU-a;

12. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjsku i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda i glavnom tajniku Vijeća Europe.

[1] SL C 408, 30.11.2017., str. 43.

[2] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0115.

[3] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0157.

[4] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0515.

[5] SL C 337, 20.9.2018., str. 82.

Posljednje ažuriranje: 13. ožujka 2019.Pravna napomena