Postupak : 2019/2582(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0203/2019

Podneseni tekstovi :

B8-0203/2019

Rasprave :

Glasovanja :

PV 14/03/2019 - 11.15
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0217

<Date>{11/03/2019}11.3.2019</Date>
<NoDocSe>B8‑0203/2019</NoDocSe>
PDF 186kWORD 65k

<TitreType>PRIJEDLOG REZOLUCIJE</TitreType>

<TitreSuite>podnesen nakon izjava Vijeća i Komisije</TitreSuite>

<TitreRecueil>u skladu s člankom 123. Poslovnika</TitreRecueil>


<Titre>o klimatskim promjenama - Europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo</Titre>

<DocRef>(2019/2582(RSP))</DocRef>


<RepeatBlock-By><Depute>Lynn Boylan, Younous Omarjee, Marie‑Christine Vergiat, Patrick Le Hyaric, Barbara Spinelli, Anja Hazekamp, Marie‑Pierre Vieu, Stefan Eck, Eleonora Forenza, Luke Ming Flanagan, Rina Ronja Kari, Marisa Matias, Martina Michels</Depute>

<Commission>{GUE/NGL}u ime Kluba zastupnika GUE/NGL-a</Commission>

</RepeatBlock-By>

Također vKEYi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-0195/2019

B8‑0203/2019

Rezolucija Europskog parlamenta o klimatskim promjenama - Europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo

(2019/2582(RSP))

Europski parlament,

 uzimajući u obzir komunikaciju Komisije „Čist planet za sve – Europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvoˮ (COM(2018)0773),

 uzimajući u obzir Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) i Protokol iz Kyota uz Okvirnu konvenciju,

 uzimajući u obzir Pariški sporazum, Odluku 1/CP.21, 21. konferenciju stranaka (COP21) UNFCCC-a i 11. konferenciju stranaka koja služi kao sastanak stranaka Protokola iz Kyota (CMP11), koje su se održale u Parizu (Francuska) od 30. studenoga do 11. prosinca 2015.,

 uzimajući u obzir 24. konferenciju stranaka UNFCCC-a (COP24), 14. zasjedanje u okviru sastanka stranaka Protokola iz Kyota (CMP14) i treći dio 1. zasjedanja konferencije stranaka koja služi kao sastanak stranaka Pariškog sporazuma (CMA1.3), koji su održani u Katowicama u Poljskoj od 2. do 14. prosinca 2018.,

 uzimajući u obzir Program održivog razvoja do 2030. i ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda,

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. listopada 2018. o Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama 2018. u Katowicama u Poljskoj (COP24)[1],

 uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 22. ožujka 2018.,

 uzimajući u obzir posebno izvješće Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) „Globalno zatopljenje od 1,5 °Cˮ, njegovo 5. izvješće o procjeni (AR5) i objedinjeno izvješće,

 uzimajući u obzir 9. izdanje Izvješća o odstupanju emisija u sklopu Programa UN-a za okoliš koje je usvojeno 27. studenoga 2018.,

 uzimajući u obzir Konvenciju o biološkoj raznolikosti,

 uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i Odbora za industriju, istraživanje i energiju,

 uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A. budući da je 24. konferencija stranaka UNFCCC-a (COP24) rezultirala usvajanjem Pravilnika iz Katowica koji pruža pravnu jasnoću u pogledu provedbe Pariškog sporazuma;

  1. 1. naglašava da se europski građani već suočavaju s izravnim učincima klimatskih promjena; ističe da su prema podacima Europske agencije za okoliš prosječni godišnji gubici prouzročeni ekstremnim vremenskim i klimatskim pojavama u Uniji od 2010. do 2016. iznosili oko 12,8 milijardi eura te da bi šteta u EU-u zbog klimatskih promjena, ako se ništa ne poduzme, mogla iznositi barem 190 milijardi eura do 2080., što je neto gubitak blagostanja od 1,8 % njegovog trenutačnog BDP-a; naglašava da bi se u slučaju scenarija s visokom stopom emisija godišnji troškovi zbog poplava u EU-u mogli povećati na 1 bilijun EUR do 2100. godine i da bi elementarnim nepogodama moglo do iste godine biti pogođeno otprilike dvije trećine građana Europe u usporedbi s današnjim stanjem kada takve nepogode pogađaju 5 % stanovništva; dodatno naglašava da će, prema navodima Europske agencije za okoliš, do 2030. godine 50 % naseljenih područja EU-a biti pogođeno ozbiljnom nestašicom vode;
  2. podsjeća na rezultate istraživanja Eurobarometra iz studenoga 2018. prema kojima 93 % Europljana smatra da su klimatske promjene prouzročene ljudskim aktivnostima, a njih 85 % slaže se da se borbom protiv klimatskih promjena i učinkovitijom uporabom energije mogu potaknuti gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta u Europi; primjećuje da su klimatske promjene među glavnim prioritetima ljudi u Europi;
  3. ističe da je posebno izvješće Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) o porastu temperature od 1,5 °C najopsežnija i najnovija procjena načina ublažavanja klimatskih promjena u skladu s Pariškim sporazumom;
  4. naglašava da prema tom izvješću ograničavanje globalnog zatopljenja na 1,5 °C bez ili uz ograničeno premašivanje te vrijednosti podrazumijeva postizanje globalne nulte stope emisija stakleničkih plinova najkasnije do 2067. i smanjivanje godišnjih globalnih emisija stakleničkih plinova do 2030. na najviše 27,4 Gt ekvivalenta CO2 godišnje; ističe da, u kontekstu tih nalaza, kao globalni predvodnik i za sigurne izglede za zadržavanje porasta globalne temperature na razini nižoj od 1,5 °C do 2100., Unija treba težiti tomu da nultu neto stopu emisija stakleničkih plinova postigne što je prije moguće, a najkasnije do 2050.;
  5. izražava zabrinutost zbog Izvješća o odstupanju emisija u sklopu Programa UN-a za okoliš za 2018., koje otkriva da trenutačni nacionalno utvrđeni doprinosi u velikoj mjeri premašuju granicu zatopljenja koja je znatno niža od 2 °C iz Pariškog sporazuma, što umjesto te granice dovodi do procijenjenog zatopljenja od 3,2 °C[2] do 2100.; ističe da sve strane trebaju hitno povećati svoje klimatske ambicije do 2020.;
  6. pozdravlja objavu komunikacije Komisije „Čist planet za sve – Europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvoˮ, u kojoj su istaknute mogućnosti koje preobrazba u gospodarstvo s nultom neto stopom emisija stakleničkih plinova pruža europskim građanima i europskom gospodarstvu, uključujući institucije EU-a, nacionalne parlamente, poslovni i socijalni sektor, nevladine organizacije, kao i građane; podupire cilj da se postigne nulta neto stopa emisija stakleničkih plinova do 2050. i traži od država članica da učine isto na posebnom sastanku na vrhu EU-a u gradu Sibiu u svibnju 2019.;

Metode europske strategije za postizanje nulte stope emisija do sredine stoljeća

 

  1. poziva Europsku uniju da borbu protiv globalnog zatopljenja upiše među svoje temeljne vrijednosti;
  2. napominje da se strategijom uvodi osam metoda gospodarske, tehnološke i društvene preobrazbe potrebne da bi Unija ispunila dugoročni cilj povezan s temperaturom iz Pariškog sporazuma; primjećuje da bi samo dvije od njih omogućile Uniji da postigne nultu neto stopu emisija stakleničkih plinova najkasnije do 2050.; ističe da to zahtijeva hitro djelovanje i znatan trud od lokalne i regionalne pa sve do nacionalne i europske razine, uz istodobnu uključenost svih nejavnih aktera; prepoznaje da bi regionalno utvrđeni doprinosi (RDC) i lokalno utvrđeni doprinosi (LDC) mogli biti važni alati u premošćivanju jaza u pogledu emisija; podsjeća na to da države članice imaju obvezu donijeti dugoročne nacionalne strategije kako je utvrđeno u Uredbi o upravljanju; stoga poziva države članice da utvrde jasne kratkoročne i dugoročne ciljeve i politike u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma kako bi poduprle ulaganja u metode postizanja nulte neto stope emisija;
  3. sa zabrinutošću napominje da ovisnost EU-a o uvozu energije danas iznosi otprilike 55 %; EU uvozi 90 % svoje nafte i 70 % svojeg plina; ističe da bi se u scenariju s nultom neto stopom emisija ta ovisnost smanjila na 20 % do 2050., što bi pozitivno utjecalo na trgovinsku bilancu i geopolitički položaj EU-a; napominje da bi kumulativna ušteda na troškovima uvoza fosilnih goriva u razdoblju 2031.  2050. iznosila od 2 do 3 bilijuna EUR, što bi se moglo potrošiti na druge prioritete europskih građana;
  4. ističe da bi se smanjenjem onečišćenja zraka u scenariju s nultom neto stopom emisija stopa prijevremene smrti zbog sitnih čestica smanjila za više od 40 %; primjećuje da bi se u takvom scenariju štete za zdravlje smanjile za otprilike 200 milijardi EUR godišnje;
  5. pozdravlja uvođenje dviju metoda za postizanje nulte neto stope emisija stakleničkih plinova do 2050. te potporu Komisije u tom pogledu i smatra da je cilj postizanja te stope do sredine stoljeća jedini koji je usklađen s obvezama Unije u okviru Pariškog sporazuma i žali zbog toga što u okviru strategije nisu razmotreni načini postizanja nulte neto stope emisije stakleničkih plinova prije 2050. godine;
  6. naglašava da su klimatske promjene i biološka raznolikost nerazdvojivo povezane; duboko je zabrinut zbog neuspjeha u zaustavljanju gubitka biološke raznolikosti na globalnoj razini; ističe da biološka raznolikost ima temeljnu unutarnju vrijednost i da je od ključne vlažnosti za naše postojanje;

Društveni aspekti klimatskih promjena i pravedne tranzicije

 

  1. pozdravlja to što Komisija smatra da je nulta neto stopa emisija moguća bez neto gubitka radnih mjesta i s odobravanjem prima na znanje detaljnu procjenu tranzicije u energetski intenzivnoj industriji; ističe da bi se, ako se dobro provede uz odgovarajuće potpore najugroženijim regijama, sektorima i građanima, pravednom tranzicijom prema nultoj neto stopi emisija stakleničkih plinova mogao stvoriti neto dobitak u pogledu radnih mjesta u Uniji: u scenariju s nultom neto stopom emisija zaposlenost u cijelom gospodarstvu povećat će se za dodatnih 2,1 milijun radnih mjesta do 2050. u usporedbi s povećanjem od 1,3 milijuna dodatnih radnih mjesta u scenariju sa smanjenjem emisija od 80 %; stoga smatra da bi Komisija u okviru Europske panorame vještina trebala razviti obnovljenu reviziju vještina s regionalnim podacima o potrebnim vještinama za klimatski neutralnu Europu kako bi se tim najugroženijim regijama, sektorima i ljudima pružila potpora u ponovnom osposobljavanju za kvalitetna radna mjesta budućnosti u tim regijama;
  2. smatra da klimatska tranzicija u Europi mora biti ekološki, gospodarski i društveno održiva; ističe da je, kako bi se zajamčilo političko prihvaćanje među građanima, važno uzeti u obzir distribucijske učinke klimatskih politika i politika dekarbonizacije, osobito na osobe s niskim dohotkom; stoga smatra da je društvene učinke potrebno u cijelosti uzeti u obzir u svim klimatskim politikama na razini EU-a i nacionalnoj razini kako bi se zajamčila društvena i ekološka preobrazba u Europi; u tom pogledu naglašava da prilagođene i dostatno financirane strategije na svim razinama moraju biti osmišljene na osnovi uključivih postupaka i u bliskoj suradnji s lokalnim i regionalnim javnim institucijama, sindikatima, obrazovnim ustanovama, organizacijama civilnog društva i privatnim sektorom kako bi se zajamčilo da u toj tranziciji svi europski građani imaju jednake šanse;
  3. podsjeća na to da je trenutačno otprilike 50 do 125 milijuna europskih građana izloženo riziku od energetskog siromaštva[3]; ističe da energetska tranzicija može nerazmjerno utjecati na osobe s niskim dohotkom i dodatno povećati energetsko siromaštvo; prepoznaje da energetska politika mora uključivati socijalnu dimenziju i zajamčiti da nitko ne bude zapostavljen; poziva države članice da poduzmu mjere usmjerene na budućnost kako bi zajamčile pravednu energetsku tranziciju i pristup energiji za sve građane EU-a;
  4. smatra da mladi imaju sve jaču društvenu i ekološku svijest, koja ima moć preobraziti naša društva u društva koja će u budućnosti biti otporna na klimatske promjene te da obrazovanje mladih predstavlja jedan od najučinkovitijih alata za borbu protiv klimatskih promjena; ističe potrebu za time da se mlađe generacije uključe u izgradnju međunarodnih, međukulturnih i međugeneracijskih odnosa, koji su temelj kulturnih promjena na osnovi kojih će se podupirati globalni napori za stvaranje održivije budućnosti;
  5. pozdravlja činjenicu da ljudi diljem Europe postaju sve aktivniji u demonstracijama posvećenima pravednoj klimatskoj politici, posebno u okviru štrajkova u školama; pozdravlja pozive tih aktivista na ambicioznije mjere i smatra da bi nacionalne, regionalne i lokalne vlasti te EU trebali obratiti pozornost na te pozive;

Prijelazne ciljane vrijednosti

  1. naglašava da najisplativiji način za postizanje nulte neto stope stakleničkih plinova do 2050. podrazumijeva podizanje i usklađivanje ambicija za 2030. sa scenarijima s nultom netom emisijom ugljika do 2050.; smatra da je od iznimne važnosti da Unija pošalje jasnu poruku da je spremna ponovno razmotriti svoj doprinos Pariškom sporazumu, najkasnije do sastanka na vrhu Ujedinjenih naroda o klimi u New Yorku u rujnu 2019.;
  2. podupire ažuriranje nacionalno utvrđenih doprinosa Unije s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova u cijelom gospodarstvu od najmanje 55 % do 2030. u odnosu na razine iz 1990.; poziva stoga čelnike EU-a da prikladno podupru povećanje ambicija u pogledu nacionalno utvrđenog doprinosa Unije na posebnom sastanku EU-a u gradu Sibiu u svibnju 2019., u svjetlu sastanka na vrhu Ujedinjenih naroda o klimi u rujnu 2019.;
  3. stoga smatra da bi Komisija najkasnije tijekom razdoblja revizija klimatskog paketa za 2030. od 2022. do 2024. i drugog relevantnog zakonodavstva trebala podnijeti zakonodavne prijedloge o povećanju ambicija u skladu s ažuriranim nacionalno utvrđenim doprinosima i ciljem postizanja nulte neto stope emisija; smatra da bi se nedovoljno ambicioznim planovima za 2030. godinu ograničile buduće opcije te možda ograničila dostupnost nekih mogućnosti za isplativu dekarbonizaciju; smatra da su te revizije važan korak u osiguranju ispunjenja klimatskih obveza EU-a;
  4. smatra da će u svrhu daljnjeg osiguravanja povećane stabilnosti tržišta biti korisno da EU odredi još jednu privremenu ciljanu vrijednost smanjenja emisija do 2040. kojom se može osigurati dodatna stabilnost i postizanje dugoročne ciljane vrijednosti do 2050.;

Doprinos po sektorima

 

  1. ističe važnost usvajanja integriranog, međusektorskog pristupa kako bi se olakšali napori u pogledu dekarbonizacije u energetskom sustavu i drugim povezanim sektorima te ostvarile koristi od veće učinkovitosti; priznaje da integracija energetskih sustava može pružiti veću fleksibilnost, bolju učinkovitost sustava, veću uporabu obnovljivih izvora energije u svim nositeljima energije i isplativu energetsku tranziciju;
  2. ističe da sustavom EU-a za trgovanje emisijama nije postignuto smanjenje emisija od njegova osnutka 2005. i da su zbog njega odgođeni razgovori o ozbiljnim klimatskim mjerama na razini EU-a; vjeruje da tržište ugljika predstavlja manjkavi sustav jer se ne može popraviti putem preispitivanja i da se klimatske promjene ne mogu zaustaviti tržišnim silama; poziva Komisiju i države članice da napuste sustav EU-a za trgovanje emisijama i da daju prednost izravnim propisima za industriju fosilnih goriva i najvećih onečišćivača;
  3. naglašava važnost inovacija i potiče njihovu primjenu u širokom rasponu tehnologija radi dekarbonizacije gospodarstva, na primjer prometni sustav bez emisija, kružno gospodarstvo i biogospodarstvo; poziva na prekid potpore za fosilnu energiju i na uporabu financiranja za gospodarske djelatnosti, osobito s naglaskom na sektor mikropoduzeća i MSP-ova, za istraživanje i dizajn povezane s čistom tehnologijom i (lokalnom) proizvodnjom obnovljive energije, kao i za lokalnu održivu proizvodnju hrane odvojenu od intenzivnog uzgoja;
  4. podsjeća da se 71 % sve energije koristi samo za grijanje prostora i da će energetski učinkoviti domovi postati norma u klimatski neutralnom EU-u, što će osigurati bolje zdravlje i udobnost svim Europljanima;
  5. naglašava središnju ulogu obnovljivih izvora energije u prijelazu na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija stakleničkih plinova jer je energija trenutačno odgovorna za 75 % emisija stakleničkih plinova u Europi;
  6. smatra da će tehnološka postignuća i rješenja, energetska učinkovitost, kako u okviru ponude, tako i u okviru potražnje, i održiva obnovljiva energija u prijevoznom, građevinskom i energetskom sektoru te sektoru grijanja i hlađenja, kao i načela kružnog gospodarstva, imati ključnu važnost u smanjenju emisija stakleničkih plinova;
  7. poziva na uspostavu visoko energetski učinkovitog energetskog sustava zasnovanog na obnovljivim izvorima energije te traži od Komisije i država članica da poduzmu sve potrebne mjere u tom pogledu jer će se ta važnost automatski prenijeti i na druge gospodarske sektore; poziva na donošenje obvezujuće Direktive o energetskoj učinkovitosti kako bi se postigao uspjeh u učinkovitom ostvarenju njezinih ciljeva; naglašava da se sve metode zasnivaju na pretpostavci potpune dekarbonizacije energetskog sektora najkasnije do 2050., drastičnom smanjenju fosilnih goriva i snažnom porastu obnovljivih izvora energije;
  8. ističe da načelo energetske učinkovitosti na prvom mjestu mora biti uzeto u obzir uzduž čitavog energetskog lanca, uključujući proizvodnju, prijenos, distribuciju i krajnju uporabu energije, te da se energetska učinkovitost uvijek mora razmatrati prilikom donošenja odluka relevantnih za planiranje ili financiranje energetskog sustava;
  9. naglašava da je Direktiva o ekološkom dizajnu znatno pridonijela klimatskim ciljevima EU-a smanjenjem emisija stakleničkih plinova za 320 milijuna tona ekvivalenata CO2 godišnje te da se procjenjuje da će do 2020. potrošači u EU-u uštedjeti ukupno 112 milijardi EUR ili otprilike 490 EUR godišnje po kućanstvu, kao rezultat Direktive; poziva na regulaciju dodatnih proizvoda u okviru Direktive o ekološkom dizajnu, uključujući tablete i pametne telefone, te na ažuriranje postojećih standarda kako bi se odrazio tehnološki razvoj;
  10. naglašava da se strategijom potvrđuje da su emisije stakleničkih plinova u prijevoznom sektoru i dalje u porastu te da trenutačne politike neće biti dovoljne za dekarbonizaciju tog sektora do 2050.; naglašava važnost jamčenja promjene sa zračnog na željeznički prijevoz te prema javnom prijevozu i zajedničkoj mobilnosti; napominje da cestovni promet pridonosi otprilike jednoj petini ukupnih emisija ugljikova dioksida u EU-u; stoga poziva države članice i Komisiju da poduzmu odlučne korake kako bi potrošačima u svim državama članicama omogućile dostupnost vozila s nultom i niskom stopom emisija, uz istodobno izbjegavanje povećane uporabe starih vozila s visokom razinom onečišćenja u državama članicama s niskim dohotkom; dodatno naglašava ulogu pametnih tehnologija, kao što su infrastrukture za pametno punjenje, kako bi se uspostavile sinergije između elektrifikacije prijevoza i razvoja obnovljivih izvora energije;
  11. žali zbog činjenice da subvencije koje su uspostavile neke države članice pod naslovom „bonus za pretvorbu” zapravo pogoduju stjecanju automobila s dizelskim i benzinskim motorima za više od 90 % i poziva države članice da izmijene te bonuse kako bi postigle cilj učinkovitog stjecanja najmanje 50 % električnih automobila i automobila s nultim emisijama;
  12. naglašava da za postizanje klimatske neutralnosti gospodarstva EU-a kao cjeline svi sektori trebaju pridonijeti, uključujući međunarodni zrakoplovni i pomorski promet; napominje da analiza Komisije pokazuje da trenutačnim ciljevima i mjerama koje predviđaju IMO i ICAO, čak i ako se provode u cijelosti, nedostaju potrebna smanjenja emisija te da su potrebne značajne dodatne mjere usklađene s ciljem u cijelom gospodarstvu koji se odnosi na nultu neto stopu emisija; naglašava potrebu za ulaganjem u tehnologije i goriva s nultom i niskom stopom ugljika u tim sektorima; poziva Komisiju da u tim sektorima provede načelo da je onečišćivač onaj koji plaća, osobito u pogledu oporezivanja kerozina i cijena zrakoplovnih karata; podsjeća da se predviđa da će emisije stakleničkih plinova iz međunarodnog pomorskog prometa narasti za 250 % do 2050.; pozdravlja činjenicu da je sektor međunarodnog pomorskog prometa sam sebi postavio cilj za potpuno smanjenje emisija stakleničkih plinova; sa zabrinutošću primjećuje manjak napretka u pogledu pretvaranja ovog cilja u stvarne mjere, kao što je dodjela Sredozemnom moru statusa SECA-e, zone s kontroliranim udjelom sumpora za prekooceanske brodove, velike brodske prijevoznike, kao što je već učinjeno za Sjeverno more i kanal la Manche;
  13. ističe da poljoprivredni sektor, osobito industrija uzgoja stoke, predstavlja oko 10 % ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU-u, što ga čini najvećim izvorom metana i ima ozbiljan negativan učinak na biološku raznolikost diljem svijeta; duboko je zabrinut zbog činjenice da su tijekom posljednjih nekoliko godina emisije stakleničkih plinova iz poljoprivrede porasle i da poljoprivreda predstavlja izvor čak 60 % trenutačnih emisija metana u svijetu; naglašava da smanjenje emisija snažnog stakleničkog plina metana kratkog vijeka predstavlja neophodnu strategiju za zadržavanje globalnog zatopljenja na razini ispod 1,5 °C;
  14. podsjeća na to da je metan snažan staklenički plin s potencijalom zagrijavanja u razdoblju od 100 godina koji je 28 puta veći od CO2[4] te da smanjenje emisija metana može imati važnu ulogu u smanjenju koncentracija prizemnog ozona i njihova negativnog učinka na kvalitetu zraka i zdravlje ljudi; pozdravlja namjeru Komisije da smanji emisije metana u predmetnim sektorima, što bi moglo dovesti do dodatnih smanjenja koncentracija ozona u EU-u, te da promiče smanjenja emisija metana na međunarodnoj razini;
  15. napominje da je građevinski sektor EU-a trenutačno odgovoran za 40 % potrošnje energije u Europi i 36 % emisija CO2[5]; poziva na iskorištavanje potencijala za uštedu energije te na smanjenje ugljičnog otiska, u skladu s ciljem Direktive o energetskim svojstvima zgrada da se do 2050. postigne energetski visokoučinkovit i dekarbonizirani fond zgrada; ističe da učinkovitija potrošnja energije u zgradama predstavlja znatan potencijal za dodatno smanjenje emisija stakleničkih plinova u Europi; osim toga smatra da je postizanje zgrada s niskim energetskim potrebama koje se u cijelosti opskrbljuju energijom iz obnovljivih izvora ključno za usklađivanje s Pariškim sporazumom i planom EU-a za rast, lokalna radna mjesta i bolje životne uvjete građana diljem Europe;
  16. ponavlja svoj poziv Komisiji da što prije istraži moguće politike za hitro suočavanje s emisijama metana kao dio strateškog plana Unije za metan te da u tom pogledu iznese zakonodavne prijedloge Europskom parlamentu i Vijeću; ističe da će poljoprivreda postati jedan od najvažnijih preostalih izvora emisija stakleničkih plinova u EU-u 2050., osobito zbog emisija metana i dušikova oksida; ističe potencijal poljoprivrednog sektora u borbi protiv izazova klimatskih promjena, na primjer smanjenjem broja grla stoke te ekološkim i tehnološkim inovacijama, kao i hvatanjem ugljika u tlu;
  17. naglašava odgovornost politika EU-a tijekom godina u pogledu Zajedničke poljoprivredne politike, povećanja koncentracije proizvodnje, razina intenzivnog uzgoja i zlostavljanja životinja, s velikim dozama kemikalija (pesticidi i gnojiva), čime se proširuju regionalne neravnoteže te strana vanjska ovisnost o poljoprivrednoj robi; poziva na oslanjanje na stvarnu tradiciju biološke raznolikosti svake zemlje koja može smanjiti emisije stakleničkih plinova u skladu s prijelazom na klimatski neutralno gospodarstvo umjesto zadavanja teškog udarca okolišu kojim se uzrokuje veće onečišćenje zemlje, vode i zraka, osobito u Europi, i na ponovnu uspostavu održive poljoprivredne politike u državama članicama;
  18. žali zbog toga što u strategiji Komisije nije prihvaćena mogućnost jačanja djelovanja EU-a u pogledu fluoriranih stakleničkih plinova; ističe da su sprečavanje nezakonite trgovine fluorougljikovodika uvođenjem sustava licenciranja fluorougljikovodika, zabrana uporabe fluorougljikovodika u sektorima koji ga više ne trebaju, dodjela kvota za fluorougljikovodik s pomoću sustava nadmetanja i potpuna provedba Uredbe o fluoriranim stakleničkim plinovima zabranom svih nepotrebnih uporaba sumporova heksafluorida (SF6), jasne mogućnosti za doprinos tome da EU ostvari ciljeve Pariškog sporazuma;
  19. zabrinut je zbog razlike između ambicija za slobodnu trgovinu i klimatske mjere te zbog negativnog učinka koji će budući trgovinski sporazumi, kao što su TTIP, CETA i TiSA, imati na ciljeve održivog razvoja; prema tome, poziva Europsku komisiju da na obvezujući način zajamči ljudska prava i ciljeve održivog razvoja u svim trgovinskim politikama i da učinkovito poštuje demokratski suvereni politički prostor vlada kako bi mogle donositi propise i odluke u korist svojeg stanovništva;
  20. poziva na provedbu šireg europskog pravnog okvira u skladu s kojim bi Sud Europske unije mogao donositi presude o klimatskim i okolišnim kaznenim djelima, uz potpuno poštovanje nacionalnih kompetencija;
  21. naglašava potrebu za uporabom održivih praksi gospodarenja šumama kojima se održava ravnoteža između triju glavnih stupova održivog razvoja: ekološkog, gospodarskog i socio-kulturnog razvoja u svrhu pružanja potpore mjerama upravljanja sa znatnim učincima skladištenja i sekvestracije ugljika, kao što je uporaba drva kao građevinskog materijala u gradovima i ruralnim područjima, zamjene fosilnih goriva i alata za bolje očuvanje vode;
  22. uviđa pozitivan, no u konačnici ograničen potencijal za pošumljavanje u Europi; stoga smatra da uz inicijative za pošumljavanje moraju postojati i inicijative i poticaji kojima će se poboljšati potencijal sekvestracije, uz istodobno osiguravanje i poboljšanje zdravlja postojećih šumskih površina kako bi se postigle pogodnosti za klimu, održivo biogospodarstvo i biološku raznolikost; stoga podupire pošumljavanje napuštenog i marginalno produktivnog poljoprivrednog zemljišta i smanjenje prenamjene šumskih područja za drugačije uporabe zemljišta, kao i jačanje zaštite i obnove šumskih i močvarnih područja radi prirodnog uklanjanja ugljika;
  23. ističe da mjere i politike EU-a utječu i na prirodne ponore, zemljišta i šume izvan Europe te da bi se strategijom EU-a za postizanje nulte neto stope emisija trebali spriječiti štetni klimatski učinci mjera EU-a u trećim zemljama; u tom pogledu poziva Komisiju i države članice da se zalažu za donošenje čvrstih međunarodnih pravila u okviru Pravilnika iz Pariza, posebice u vezi s člankom 6. Pariškog sporazuma kako bi se spriječile rupe u računovodstvu ili dvostruko obračunavanje mjera pošumljavanja kojima bi se mogli ublažiti globalni napori u pogledu klime;
  24. poziva na uvođenje odvraćajućeg poreza na papir kako bi se smanjila njegova uporaba na svim razinama, osobito u oglašavanju i prekomjernoj ambalaži, te na zabranu sječe drveća za uporabu papira i namještaja izvan kultiviranih šuma; potiče na razvoj alternativnih praksi omogućenih zahvaljujući vrlo visokom stupnju razvoja digitalne potpore u našim suvremenim društvima;
  25. ukazuje na hitnu potrebu za smanjenjem utjecaja modela potrošnje i proizvodnje EU-a ne samo unutar, nego i izvan EU-a, u kojima proizvodnja, osobito hrane za životinje i biogoriva, stvara golemi pritisak na klimu i ekosustave s visokim zalihama ugljika, kao što su prašume i tresetišta; poziva na snažnu potporu za prijelaz na proteinske usjeve i energetsku tranziciju, kojima se može značajno smanjiti europski otisak, kojima su obuhvaćene dodatne koristi za biološku raznolikost, sigurnost opskrbe hranom, ljudsko zdravlje i dobrobit životinja koje će donijeti te tranzicije;
  26. naglašava ulogu dugotrajnih drvnih proizvoda i njihovu ulogu u sektoru LULUCF-a do 2030.; ističe da bi se u budućem okviru trebao razmotriti i njihov doprinos iz kategorija poljoprivrednog zemljišta, a ne samo iz kategorija šumskog i pošumljenog zemljišta kojim se upravlja;
  27. ističe važnost pojednostavljivanja poljoprivrednih modela kojima se podupiru poljoprivredni sustavi otporni na ekstremne vremenske uvjete i najezde nametnika, uz poboljšanje sekvestracije ugljika u tlu, očuvanja vode i agrobiološke raznolikosti;

Financiranje i istraživanje

  1. smatra da bi se VFO za razdoblje od 2021. do 2027. trebao prije donošenja procijeniti u svjetlu cilja za postizanje klimatski neutralnog gospodarstva do 2050. te da bi se trebalo uspostaviti standardno ispitivanje rashoda otpornog na klimatske promjene u sklopu proračuna EU-a; ističe da se klimatska pitanja moraju u potpunosti integrirati u sadržaj istraživanja i inovacija te uzimati u obzir u svim fazama ciklusa istraživanja kao jedno od načela financiranja EU-a;
  2. naglašava važnost stvaranja pravednog fonda za tranziciju, osobito za regije na koje najviše utječe dekarbonizacija, među ostalim u rudarskim regijama, uzimajući u obzir društvene učinke u sklopu postojećeg financiranja povezanog s klimom;
  3. poziva ESB, koji je europska institucija, što znači da je obvezan Pariškim sporazumom, da ambiciozno poveća zajmove dodijeljene za pružanje potpore održivom razvoju i ekološkoj tranziciji i da nastoji postići njihovo značajno povećanje iz godine u godinu o trošku zajmova za sektore fosilnih goriva;
  4. žali zbog činjenice da se izravne i neizravne subvencije za fosilna goriva i dalje povećavaju i iznose otprilike 55 milijardi EUR godišnje; poziva EU i države članice[6] da bez odlaganja provedu potpuno ukidanje svih europskih i nacionalnih subvencija za fosilna goriva, kao i da zaustave izdavanje novih dozvola za istraživanje ili iskorištavanje za naftu ili plin i da prekinu s iskorištavanjem postojećih koncesija do 2030.;

Uloga potrošača i kružnog gospodarstva

  1. primjećuje da je, unatoč statističkim podacima FAO-a koji ukazuju na smanjenje ukupne potrošnje mesa i životinjskih proizvoda po stanovniku u 28 država članica EU-a od devedesetih godina 20. stoljeća, ukupna proizvodnja mesa porasla tijekom čitavog razdoblja zbog širenja inozemnih tržišta, koja imaju još veće razine ugljika, i trgovinske politike EU-a; primjećuje da ograničene mogućnosti unutar EU-a za proizvodnju mesa i životinjskih proizvoda znače da se trgovinskim politikama EU-a moraju poticati kratki lanci opskrbe za te proizvode;
  2. poziva na dodatne mjere pružanja potpore tom trendu, među ostalim u obliku porezne reforme u svrhu povećanja atraktivnosti zdravijih i okolišno prihvatljivijih izbora prehrambenih proizvoda, pružanja potpore inovacijama u području održive hrane, educiranju javnosti o klimatskom učinku hrane i na zaustavljanje financijske potpore za stavljanje na tržište životinjskih bjelančevina;
  3. poziva na primjenu smanjenog PDV-a za vlasnike restorana koji nabavljaju proizvode iz kratkih lanaca opskrbe te biraju ekološku hranu i proizvode;
  4. ističe da je važno da EU ne ostvari samo zamjenu energije, već i zamjenu proizvoda i materijala, to jest, da proizvode i materijale koji se temelje na fosilnom gorivu ili koji tijekom proizvodnje stvaraju velike emisije zamijeni proizvodima koji se temelje na obnovljivim izvorima;

EU i globalno klimatsko djelovanje

 

  1. ističe važnost pojačanih inicijativa i stalnog dijaloga na odgovarajućim međunarodnim forumima te učinkovite klimatske diplomacije s ciljem poticanja sličnih političkih odluka kojima se jačaju klimatske ambicije u drugim regijama i trećim zemljama; poziva EU da poveća vlastito financiranje borbe protiv klimatskih promjena i aktivno radi na ohrabrivanju država članica da pruže veću financijsku podršku borbi protiv klimatskih promjena u trećim zemljama (razvojnom pomoći umjesto zajmovima), što bi trebala biti nadopuna razvojnoj pomoći prekomorskim zemljama i ne bi se trebala dvostruko obračunavati kao financijska pomoć za razvoj i za zaštitu klime;
  2. izražava žaljenje što ostala velika gospodarstva još ne rade na strategijama do 2050. te što u ostalim velikim gospodarstvima gotovo uopće ne postoji rasprava o povećanju nacionalno utvrđenih doprinosa kako bi se uskladili s ciljem na svjetskoj razini utvrđenim u okviru Pariškog sporazuma; stoga poziva Vijeće i Komisiju da povećaju klimatsku diplomaciju te da poduzmu druge odgovarajuće mjere za poticanje drugih velikih gospodarstava na postizanje sukladnosti sa zajedničkim okvirima i djelovanjima unutar formata UN-a kako bismo mogli zajedno ostvariti dugoročne ciljeve Pariškog sporazuma;

59. ističe da je UN-ov sastanak na vrhu o klimi u rujnu 2019. trenutak da vođe najave povećanu ambiciju u pogledu nacionalno utvrđenih doprinosa; smatra da bi EU trebao unaprijed zauzeti stajalište o ažuriranju svojeg nacionalno utvrđenog doprinosa kako bi na sastanak na vrhu došao dobro pripremljen, uz blisku suradnju s međunarodnom koalicijom stranaka u potpori većim klimatskim ambicijama;

 

°

° °

60. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

[1] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0430.

[2] „Izvješće o odstupanju u vrijednostima emisija za 2018.” UNEP-a, str. 10.

[3] http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2015/563472/IPOL_STU(2015)563472_EN.pdf

[4] Van Dingenen, R., Crippa, M., Maenhout, G., Guizzardi, D., Dentener, F., Global trends of methane emissions and their impacts on ozone concentrations (Globalni trendovi u pogledu emisija metana i njihovi učinci na koncentracije ozona), EUR 29394 EN, Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, 2018, ISBN 978-92-79-96550-0, doi:10.2760/820175, JRC113210

[5] https://ec.europa.eu/energy/en/topics/energy-efficiency/buildings

[6] Cijene i troškovi energije u Europi, COM(2019)1 final, stranice 10. – 11.

Posljednje ažuriranje: 14. ožujka 2019.Pravna napomena