Postupak : 2019/2819(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B9-0100/2019

Podneseni tekstovi :

B9-0100/2019

Rasprave :

PV 18/09/2019 - 17
CRE 18/09/2019 - 17

Glasovanja :

PV 19/09/2019 - 7.5
CRE 19/09/2019 - 7.5
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2019)0021

<Date>{17/09/2019}17.9.2019</Date>
<NoDocSe>B9-0100/2019</NoDocSe>
PDF 143kWORD 51k

<TitreType>PRIJEDLOG REZOLUCIJE</TitreType>

<TitreSuite>podnesen nakon izjava Vijeća i Komisije</TitreSuite>

<TitreRecueil>u skladu s člankom 132. stavkom 2. Poslovnika</TitreRecueil>


<Titre>o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe</Titre>

<DocRef>(2019/2819(RSP))</DocRef>


<RepeatBlock-By><Depute>Michal Šimečka, Frédérique Ries, Ramona Strugariu, Katalin Cseh, Ondřej Kovařík, Vlad-Marius Botoş, Izaskun Bilbao Barandica, Jan-Christoph Oetjen, Christophe Grudler</Depute>

<Commission>{Renew}u ime Kluba zastupnika Renew</Commission>

</RepeatBlock-By>

Također vKEYi zajednički prijedlog rezolucije RC-B9-0097/2019

B9-0100/2019

Rezolucija Europskog parlamenta o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe

(2019/2819(RSP))

Europski parlament,

 uzimajući u obzir univerzalna načela ljudskih prava i temeljnih načela Europske unije kao zajednice utemeljene na zajedničkim vrijednostima,

 uzimajući u obzir Opću deklaraciju UN-a o ljudskim pravima usvojenu 10. prosinca 1948.,

 uzimajući u obzir Rezoluciju 1481 (2006) o potrebi međunarodne osude zločina komunističkih totalitarističkih režima koju je Parlamentarna skupština Vijeća Europe usvojila 26. siječnja 2006.,

 uzimajući u obzir Okvirnu odluku Vijeća 2008/913/PUP od 28. studenoga 2008. o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kazneno-pravnim sredstvima[1],

 uzimajući u obzir prašku Deklaraciju o europskoj savjesti i komunizmu, usvojenu 3. lipnja 2008.,

 uzimajući u obzir svoju Deklaraciju od 23. rujna 2008. o proglašenju 23. kolovoza Europskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma,

 uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. travnja 2009. o europskoj savjesti i totalitarizmu[2],

 uzimajući u obzir zajedničku izjavu predstavnika vlada država članica EU-a od 23. kolovoza 2018. kojom se odaje počast žrtvama komunizma,

 uzimajući u obzir brojne rezolucije Europskog parlamenta o demokraciji i poštovanju temeljnih prava i sloboda, uključujući Rezoluciju od 12. svibnja 2005. o šezdesetoj obljetnici završetka Drugog svjetskog rata 8. svibnja 1945.[3], Rezoluciju od 23. listopada 2008. o spomenu na Holodomor, umjetno izazvana glad u Ukrajini (1932. – 1933.)[4] i Rezoluciju od 15. siječnja 2009. o Srebrenici[5],

 uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

A. budući da su prije 80 godina, 23. kolovoza 1939., komunistički Sovjetski Savez i nacistička Njemačka potpisale Ugovor o nenapadanju, poznat kao Pakt Molotov-Ribbentrop i njegove tajne protokole, čime su podijelili Europu i državna područja neovisnih država u sfere interesa između dva totalitarna režima i utrli put za izbijanje Drugog svjetskog rata;

B. budući da ne smijemo zaboraviti europsku tragičnu povijest kako bi odali počast žrtvama, osudili počinitelje i postavili temelje za pomirenje koje počiva na istini i sjećanju; budući da se ove godine obilježava 80. godišnjica početka Drugog svjetskog rata, koji je uzrokovao ljudsku patnju dotad neviđenih razmjera i doveo do okupacije zemalja u Europi koja je potrajala desetljećima;

C. budući da je europska integracija od početka predstavljala odgovor na patnje proizašle nakon dva svjetska rata i njemačke tiranije koja je dovela do Holokausta te na širenje totalitarnih i nedemokratskih komunističkih režima u središnjoj i istočnoj Europi, ali i način kako pomoću suradnje i integracije prevladati duboke podjele i neprijateljstva u Europi te okončati ratovanja i zajamčiti demokraciju u Europi;

D. budući da je proces europske integracije uspio i doveo do stvaranja Europske unije koja sada obuhvaća zemlje srednje i istočne Europe koje su živjele u komunističkim režimima od završetka Drugog svjetskog rata do početka 1990-ih i budući da je ranije pristupanje Grčke, Španjolske i Portugala pomoglo u učvršćivanju demokracije na jugu Europe;

E. budući da je 2012. godine Europska unija primila Nobelovu nagradu za doprinos koji više od šezdeset godina pruža u promicanju mira i pomirenja, demokracije i ljudskih prava u Europi;

F. budući da ekstremističke i ksenofobne političke snage u Europi sve više posežu za iskrivljavanjem povijesnih činjenica te koriste simboliku i retoriku koja sadrži aspekte totalitarne propagande, uključujući rasizam, antisemitizam i mržnju prema seksualnim i drugim manjinama;

G. budući da svi građani EU-a i sve države članice, bez obzira na svoj geografski položaj, povijest europske integracije vide kao antitezu totalitarnog ugnjetavanja i razaranja i smatraju da bi ona trebala biti temelj europske solidarnosti i zajedničkog osjećaja dužnosti;

1. izražava najdublje poštovanje svim žrtvama totalitarnih i nedemokratskih režima u Europi i odaje počast onima koji su se borili protiv tiranije i ugnjetavanja;

2. ponovno izražava svoju predanost mirnoj i prosperitetnoj Europi utemeljenoj na vrijednostima poštivanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava;

3. naglašava da je važno očuvati sjećanje na povijest jer bez sjećanja ne može doći do pomirbe te ponavlja svoj zajednički stav protiv svakog oblika totalitarne vlasti, bez obzira na njezinu ideološku pozadinu;

4. podsjeća da je posljednji genocid u Europi počinjen u Srebrenici i to relativno nedavno, u srpnju 1995. godine, te da je za borbu protiv nedemokratskih, ksenofobnih, autoritarnih ili totalitarnih ideja i nastojanja potrebno biti stalno na oprezu;

5. naglašava da je, kako bi se ojačala europska svijest o zločinima totalitarnih i nedemokratskih režima, potrebno podržati dokumentaciju i svjedočenja o europskoj teškoj prošlosti jer bez sjećanja ne može doći do pomirenja;

6. poziva sve države članice EU-a da obilježe 23. kolovoza kao Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima i na razini EU-a i na državnoj razini te da razviju svijest o tim temama među mlađim generacijama tako što će povijest i analizu posljedica totalitarnih režima uključiti u kurikulume i udžbenike svih škola u Europskoj uniji;

7. podsjeća da su Pakt Molotov-Ribbentrop i njegovi tajni protokoli simbol kako agresivne politike moći i logika podjele na interesne zone dovode do uništenja i ugnjetavanja; naglašava da je europski projekt mirne suradnje i podjele suverenosti najbolji jamac za sprečavanje povratka politike moći i podjela na europskom kontinentu te poziva Komisiju i države članice da poštuju to načelo i u vanjskoj politici i u politici susjedstva EU-a;

8. osuđuje iskazivanje i širenje totalitarnih ideologija kao što su nacizam i staljinizam u EU-u;

9. zabrinut je zbog porasta ekstremističkih pokreta i ksenofobnog jezika koji podsjećaju na europsku totalitarnu prošlost, uključujući u obliku mržnje i diskriminacije protiv zajednice LGBTI, Roma, drugih etničkih i vjerskih manjina i izbjeglica te poziva Komisiju i države članice na borbu protiv svih oblika ekstremizma i širenja govora mržnje na internetu;

10. izjavljuje da je europska integracija kao model mira i pomirenja slobodan izbor naroda Europe kojim su se obvezali na zajedničku budućnost te da Europska unija ima posebnu odgovornost za promicanje i zaštitu demokracije, poštovanja ljudskih prava i vladavine prava, ne samo unutar već i izvan Europske unije;

11. poziva Komisiju i države članice da ulože dodatne napore kako bi se povećalo podučavanje o europskoj povijesti i da istaknu povijesno postignuće europskih integracija i snažan kontrast između tragične prošlosti te mirnog i demokratskog društvenog poretka u današnjoj Europskoj uniji;

12. poziva Komisiju i države članice da teže zajedničkom razumijevanju i poučavanju europske integracije koja predstavlja protutežu totalitarnom uništenju, kako nacističkom tako i staljinističkom, te da promiču zajednički osjećaj povijesti i identiteta među građanima EU-a i da premoste bilo kakve preostale podjele između starijih i novijih država članica;

13. ponovno ističe svoju stalnu potporu jačanju međunarodne pravde posredstvom Međunarodnog kaznenog suda i drugih specijaliziranih sudova; poziva Komisiju da pruži učinkovitu potporu projektima koji se bave prisjećanjem povijesti i sjećanjem u državama članicama te da pruži potporu aktivnostima Platforme europskog sjećanja i savjesti i dodijeli odgovarajuća financijska sredstva u okviru programa Europa za građane kako bi se podržala komemoracija i sjećanje na žrtve totalitarizma;

14. naglašava da bi se sve europske države trebale suočiti sa svojom tragičnom prošlošću i povijesnim nasljeđem; ističe da građani Rusije ostaju najveće žrtve prošlog komunističkog režima te da će demokratski razvoj biti otežan sve dok se staljinistički režim nastavi opravdavati ili veličati;

15. naglašava da bi tragična prošlost Europe i dalje trebala biti moralna i politička inspiracija za suočavanje s izazovima današnjice, uključujući borbu za pravedniji svijet, borbu protiv klimatskih promjena, migracije i izbjeglice, stvaranje otvorenih i tolerantnih društava i zajednica koje obuhvaćaju etničke, vjerske i seksualne manjine te jamčenje europskih vrijednosti za sve;

16. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, vladama i parlamentima država kandidatkinja, vladama i parlamentima država koje su povezane s Europskom unijom te vladama i parlamentima država članica Vijeća Europe.

 

[1] SL L 328, 6.12.2008., str. 55.

[2] SL C 137 E, 27.5.2010., str. 25.

[3] SL C 92 E, 20.4.2006., str. 392.

[4] SL C 15 E, 21.1.2010., str. 78.

[5] SL C 46 E, 24.2.2010., str. 111.

Posljednje ažuriranje: 18. rujna 2019.Pravna napomena