Postupak : 2019/2830(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B9-0107/2019

Podneseni tekstovi :

B9-0107/2019

Rasprave :

Glasovanja :

PV 10/10/2019 - 8.7
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2019)0028

<Date>{01/10/2019}1.10.2019</Date>
<NoDocSe>B9-0107/2019</NoDocSe>
PDF 175kWORD 73k

<TitreType>PRIJEDLOG REZOLUCIJE</TitreType>

<TitreRecueil>podnesen u skladu s člankom 112. stavcima 2. i 3. Poslovnika</TitreRecueil>


<Titre>o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MZHG0JG (SYN-ØØØJG-2), sastoje se od njega ili su od njega proizvedeni, na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća</Titre>

<DocRef>(D061869/04 – 2019/2830(RSP))</DocRef>


<Commission>{ENVI}Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane</Commission>

Nadležni zastupnici: <Depute>Tilly Metz

</Depute>Günther Sidl, Anja Hazekamp, Eleonora Evi, Sirpa Pietikäinen, Nicolae Ştefănuță


B9-0107/2019

Rezolucija Europskog parlamenta o Nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MZHG0JG (SYN-ØØØJG-2), sastoje se od njega ili su od njega proizvedeni, na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća

(D061869/04 – 2019/2830(RSP))

 

Europski parlament,

 uzimajući u obzir Nacrt provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MZHG0JG (SYN-ØØØJG-2), sastoje se od njega ili su od njega proizvedeni, na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (D061869/04),

 uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje[1], a posebno njezin članak 7. stavak 3. i članak 19. stavak 3.,

 uzimajući u obzir glasovanje Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 koje je održano 30. travnja 2019. i na kojem nije doneseno nikakvo mišljenje te glasovanje Žalbenog odbora 5. lipnja 2019. na kojem ponovno nije doneseno mišljenje,

 uzimajući u obzir članke 11. i 13. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije[2],

 uzimajući u obzir mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) usvojeno 17. listopada 2018. i objavljeno 14. studenog 2018.[3],

 uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije u kojima je izraženo protivljenje odobravanju genetski modificiranih organizama[4],

 uzimajući u obzir članak 112. stavke 2. i 3. Poslovnika,

 uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

A. budući da je u skladu s člancima 5. i 17. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 društvo Syngenta Crop Protection NV/SA nacionalnom nadležnom tijelu Njemačke u ime društva Syngenta Crop Protection AG 1. rujna 2016. podnijelo zahtjev za stavljanje na tržište hrane, sastojaka hrane i hrane za životinje koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz MZHG0JG, sastoje se od njega ili su od njega proizvedeni („zahtjev”); budući da je zahtjev također obuhvaćao stavljanje na tržište proizvoda koji sadrže ili se sastoje od genetski modificiranog kukuruza MZHG0JG („kukuruz MZHG0JG”) za druge namjene osim uporabe u hrani i hrani za životinje, no ne i za uzgoj;

B. budući da je EFSA 17. listopada 2018. donijela pozitivno mišljenje koje je objavljeno 14. studenoga 2018.[5];

C. budući da se u Uredbi (EZ) br. 1829/2003 navodi da genetski modificirana hrana ili hrana za životinje ne smije imati nepovoljne učinke na zdravlje ljudi, zdravlje životinja ili okoliš te da Komisija pri sastavljanju svojih odluka uzima u obzir sve relevantne odredbe prava Unije i druge legitimne čimbenike važne za predmet koji se razmatra;

D. budući da je kukuruz MZHG0JG postao otporan na herbicide na bazi glifosata, kao i na herbicide na bazi amonijeva glufosinata[6];

E. budući da su države članice tijekom tromjesečnog razdoblja savjetovanja EFSA-i dostavile mnogo kritičnih komentara[7]; budući da su najviše kritizirane toksikološka procjena, komparativna analiza i procjena rizika za okoliš; budući da je nekoliko država članica smatralo da su toksikološki podaci nedostatni i nepouzdani, posebice u pogledu razina ostataka glifosata i glufosinata; budući da je u jednom komentaru istaknuta činjenica da je komparativnom analizom ustanovljen izostanak ekvivalentnosti ferulinske kiseline, koja je važan dio stijenke biljnih stanica, između kukuruza MZHG0JG i referentnih sojeva, što može dovesti do veće akumulacije herbicida;

F. budući da je u jednoj neovisnoj studiji[8] zaključeno da procjena rizika koju je provela EFSA u njezinom sadašnjem obliku nije prihvatljiva jer se toksičnost u njoj ne procjenjuje ispravno, posebice kada je riječ o mogućim kumulativnim učincima dvaju transgena te komplementarnih herbicida i njihovih metabolita; budući da se u studiji dovodi u pitanje pouzdanost podataka dobivenih iz 90-dnevne studije krmljenja i zaključuje da EFSA-ina procjena rizika za okoliš nije prihvatljiva budući da se ne uzima u obzir rizik širenja transgena genetskim prijenosom između kukuruza MZHG0JG i njegova divljeg rođaka teosinta u slučaju da održivi biljni materijal kukuruza MZHG0JG dospije u okoliš;

Komplementarni herbicidi

G. budući da je dokazano da je na genetski modificiranim usjevima otpornima na herbicide potrebno koristiti više herbicida, velikim dijelom zbog pojave korova otpornih na herbicide[9]; budući da se, kao posljedica navedenog, očekuje da će usjevi kukuruza MZHG0JG biti izloženi i višim i ponovljenim dozama glifosata i glufosinata, što bi moglo dovesti do većih količina njihovih ostataka pri žetvi;

H. budući da u okviru posljednjeg koordiniranog višegodišnjeg programa kontrola Unije (za 2020., 2021. i 2022.) države članice više nisu obvezne mjeriti razine ostataka glufosinata i glifosata u uvezenom kukuruzu[10]; budući da se ne može isključiti da će kukuruz MZHG0JG ili proizvodi dobiveni od njega za korištenje u hrani i hrani za životinje premašiti maksimalne razine ostataka Unije koje su uvedene kako bi se osigurala visoka razina zaštite potrošača;

I. budući da se glufosinat klasificira kao tvar koja je toksična za reproduktivno zdravlje (kategorija 1B) i stoga je obuhvaćena kriterijima za isključivanje navedenima u Uredbi (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća[11]; budući da je odobrenje za upotrebu glufosinata u Uniji isteklo 31. srpnja 2018.[12];

J. budući da na pitanja o karcinogenosti glifosata i dalje nema jasnog odgovora; budući da je EFSA u studenom 2015. zaključila da glifosat vjerojatno nije kancerogen; budući da je, upravo suprotno, Međunarodna agencija za istraživanje raka Svjetske zdravstvene organizacije 2015. klasificirala glifosat kao vjerojatno karcinogen za ljude;

K. budući da, prema EFSA-i, nisu dostupni toksikološki podaci na temelju kojih bi se mogla provesti procjena rizika za potrošače za nekoliko proizvoda razgradnje glifosata relevantnih za genetski modificirane usjeve otporne na glifosat[13];

L. budući da način na koji genetski modificirane biljke razgrađuju herbicide, kao i sastav, a time i toksičnost proizvoda razgradnje („metaboliti”), može ovisiti o samoj genetskoj modifikaciji; budući da je prema EFSA-i to zaista i točno ako se kao komplementarni herbicid koristi glifosat[14];

M. budući da se smatra da procjena ostataka herbicida i njihovih metabolita u genetski modificiranim biljkama nije obuhvaćena područjem djelovanja EFSA-ina povjerenstva za genetski modificirane organizme;

Nedemokratski postupak

N. budući da na glasovanju Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 koje je održano 30. travnja 2019. nije doneseno nikakvo mišljenje, što znači da kvalificirana većina država članica nije podržala odobrenje; budući da nakon glasovanja 5 lipnja 2019. ponovno nije doneseno nikakvo mišljenje;

O. budući da je Komisija i u obrazloženju svojeg zakonodavnog prijedloga predstavljenog 22. travnja 2015. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003 u pogledu mogućnosti država članica da ograniče ili zabrane uporabu genetski modificirane hrane i hrane za životinje na svojem državnom području i u obrazloženju zakonodavnog prijedloga predstavljenog 14. veljače 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011 izrazila žaljenje zbog činjenice da od stupanja na snagu Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Komisija donosi odluke o odobrenju bez podrške mišljenja odbora država članica i da je vraćanje predmeta Komisiji radi konačne odluke, što je inače iznimka za postupak u cjelini, postalo pravilo pri odlučivanju o izdavanju odobrenja za genetski modificiranu hranu i hranu za životinje; budući da je predsjednik Komisije tu praksu više puta ocijenio kao nedemokratičnu[15];

P. budući da je Europski parlament u osmom sazivu usvojio rezolucije u kojima se protivi stavljanju na tržište genetski modificiranih organizama za hranu i hranu za životinje (33 rezolucije) i uzgoju genetski modificiranih organizama u Uniji (3 rezolucije); budući da nije bilo kvalificirane većine država članica za odobravanje bilo kojeg od tih genetski modificiranih organizama; budući da Komisija, nakon što je i sama priznala postojanje demokratskih nedostataka i prigovora Parlamenta te izostanak potpore država članica, i dalje odobrava genetski modificirane organizme iako to nije zakonski obvezna učiniti;

1. smatra da Nacrt provedbene odluke Komisije prekoračuje provedbene ovlasti predviđene Uredbom (EC) No 1829/2003;

2. smatra da Nacrt provedbene odluke Komisije nije u skladu s pravom Unije jer nije spojiv s ciljem Uredbe (EZ) br. 1829/2003, a on je, u skladu s općim načelima utvrđenim u Uredbi (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća[16], predvidjeti osnovu za visoku razinu zaštite zdravlja i života ljudi, zdravlja i dobrobiti životinja, okoliša i interesa potrošača u pogledu genetski modificirane hrane i hrane za životinje te pritom zajamčiti uspješno funkcioniranje unutarnjeg tržišta;

3. traži od Komisije da povuče Nacrt provedbene odluke;

4. ponovno naglašava svoju predanost nastavku rada na prijedlogu Komisije o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011; poziva Vijeće da hitno nastavi svoj rad na tom prijedlogu Komisije;

5. poziva Komisiju da suspendira sve provedbene odluke o zahtjevima za odobrenje genetski modificiranih organizama dok se postupak ne revidira tako da se riješe nedostaci trenutačnog postupka, koji se pokazao neadekvatnim;

6. poziva Komisiju da povuče prijedloge za odobrenje genetski modificiranih organizama ako Stalni odbor za prehrambeni lanac i zdravlje životinja ne donese mišljenje, bilo za uzgoj bilo za uporabu u hrani i hrani za životinje;

7. poziva Komisiju da ne odobrava nikakve genetski modificirane biljke otporne na herbicide bez potpune procjene ostataka od prskanja komplementarnim herbicidima, njihovim metabolitima i komercijalnim pripravcima koji se primjenjuju u zemljama uzgoja;

8. poziva Komisiju da u potpunosti integrira procjenu rizika primjene komplementarnih herbicida i njihovih ostataka u procjenu rizika genetski modificiranih biljaka otpornih na herbicide, bez obzira na to jesu li genetski modificirane biljke namijenjene uzgoju u Uniji ili uvozu u Uniju radi uporabe u hrani i hrani za životinje;

9. poziva Komisiju da ne odobri uvoz nikakvih genetski modificiranih biljaka za uporabu u hrani ili hrani za životinje koje su postale otporne na herbicide koji nisu odobreni za uporabu u Uniji, o ovom slučaju glufosinat;

10. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

 

[1] SL L 268, 18.10.2003, str. 1.

[2] SL L 55, 28.2.2011., str. 13.

[3] Znanstveno mišljenje o ocjeni genetski modificiranog kukuruza za uporabu u hrani i hrani za životinje, uvoz i obradu na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 (zahtjev EFSA-GMO-DE-2016-133), EFSA Journal, 14. studenog 2018, 16(11):5469, https://efsa.onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.2903/j.efsa.2018.5469

[4] U osmom sazivu Parlament je donio 36 rezolucija u kojima je izraženo protivljenje odobrenju genetski modificiranih organizama.

[5] Znanstveno mišljenje o ocjeni genetski modificiranog kukuruza za uporabu u hrani i hrani za životinje, uvoz i obradu na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/200 (zahtjev EFSA-GMO-DE-2016-133), EFSA Journal, 14. studenog 2018, 16(11):5469, https://efsa.onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.2903/j.efsa.2018.5469

[6] Mišljenje EFSA-e, str. 7. i 8.

[7] Pretraga pojma „kukuruz MZHG0JG”: EFSA-Q-2018-00810 na http://registerofquestions.efsa.europa.eu/roqFrontend/ListOfQuestionsNoLogin?2

[8] Komentar Testbiotecha na Ocjenu genetski modificiranog kukuruza za uporabu u hrani i hrani za životinje, uvoz i obradu na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/200 (zahtjev EFSA-GMO-DE-2016-133) društva Syngenta, https://www.testbiotech.org/sites/default/files/Testbiotech_Comment_Maize_MZHG0JG.pdf

[9] Vidi, na primjer, Bonny S, Genetically Modified Herbicide-Tolerant Crops, Weeds, and Herbicides: Overview and Impact (Genetski modificirani usjevi i korovi otporni na herbicide i herbicidi: pregled i učinak), Environmental Management, siječanj 2016.; 57(1), str. 31. – 48., https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26296738 i Benbrook, C.M., Impacts of genetically engineered crops on pesticide use in the U.S. – the first sixteen years (Učinak genetski modificiranih usjeva na korištenje pesticida u SAD-u – prvih šesnaest godina), Environmental Sciences Europe, 28. rujna 2012., svezak 24(1), https://enveurope.springeropen.com/articles/10.1186/2190-4715-24-24

[10] Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/533 od 28. ožujka 2019. o koordiniranom višegodišnjem programu kontrole Unije za 2020., 2021. i 2022. za osiguranje sukladnosti s maksimalnim razinama ostataka pesticida i ocjenu izloženosti potrošača ostacima pesticida u i na hrani biljnog i životinjskog podrijetla, SL L 88, 29.3.2019., str. 28.

[11] Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ, SL L 309, 24.11.2009, str. 1.

[13] Zaključak EFSA-e o stručnom pregledu procjene rizika od pesticida s aktivnom tvari glifosatom, EFSA Journal, 12. studenog 2015.; 13(11), str. 3. https://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/4302

[14] EFSA-ina revizija postojećih maksimalnih razina ostataka glifosata u skladu s člankom 12. Uredbe (EZ) br. 396/2005, 17. svibnja 2018., str. 12., https://www.efsa.europa.eu/fr/efsajournal/pub/5263

[15] Vidi, primjerice, uvodnu izjavu na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta uključenu u političke smjernice za sljedeću Europsku komisiju (Strasbourg, 15. srpnja 2014.) ili govor o stanju Unije 2016. (Strasbourg, 14. rujna 2016.).

[16] Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane, SL L 31, 1.2.2002., str. 1.

Posljednje ažuriranje: 4. listopada 2019.Pravna napomena