Doslovno izvješće

Utorak, 27. listopada 2015. - Strasbourg

Strategija EU-a za jadransku i jonsku regiju - Kohezijska politika i revizija strategije Europa 2020. - Europski strukturni i investicijski fondovi i dobro ekonomsko upravljanje - Prema pojednostavljenoj kohezijskoj politici usmjerenoj na učinak za razdoblje 2014. – 2020. (rasprava)

  Ivan Jakovčić, izvjestitelj. – Gospodine predsjedniče, 30. 6. 2006. godine u Puli, Pola, u Istri, Hrvatskoj osnovali smo Jadransku euroregiju. 27 regija koje su na Jadranu i na Jonskom moru zajednički odlučile surađivati jer su vidjele zajedničku budućnost upravo u suradnji na Jadranu i Jonskom moru. 2010. godine te iste regije ponudile su u Odboru regija strategiju Europske unije koju smo po uzoru na Baltičku strategiju i kasnije na Dunavsku strategiju htjeli imati na Jadranu. 2015. godine, znači desetak godina poslije toga, talijansko predsjedništvo lansiralo je strategiju za Jadransko i Jonsko more i danas imamo ovu strategiju o kojoj raspravljamo.

Imamo četiri zemlje članice koje su dio te strategije, Italija, Slovenija, Hrvatska i Grčka, i imamo četiri zemlje koje su zemlje kandidatkinje. To su Srbija, Crna Gora i Albanija i zemlja potencijalni kandidat Bosna i Hercegovina. To samo pokazuje koliko je ova strategija važna i koliko je s druge strane djelomično i komplicirana jer naravno da je to i jedna vrsta laboratorija za zemlje koje nisu članice Europske unije i za njihov ulazak u Europsku uniju.

Međutim, ova strategija poznaje četiri stupa. Poznaje stup infrastrukture, kao jedan od ključnih stupova kojega koordiniraju Italija i Srbija i tu želim posebno naglasiti iznimnu važnost koju pridajem povezivanju regije. Naime, nedvojbeno je da nam trebaju koridori kao što je Jadransko-jonski koridor, kako onaj na zapadnom dijelu, dakle praktički u Italiji i onaj koji je u istočnom dijelu, onaj koji ide na neki način od Trsta do Igumenice, pa dalje do Atene. Treba nam također i povezivanje koje ide sa zapada prema istoku i istoka prema zapadu, od Iberijskog poluotoka koji se spaja na Apeninski i onda na Balkanski poluotok.

Drugi važni stup je turizam i tu želim istaknuti problem kratke sezonalnosti našeg turizma gdje upravo kultura, poljoprivreda i mnogi drugi novi proizvodi mogu razriješiti ovu sezonalnost o čemu govorimo u našoj strategiji.

Plavi rast, brodogradnja je gotovo zaboravljena. Vratimo se brodogradnji. Brodogradnja je dobra europska industrija i mislim da o tome moramo razgovarati. Naravno i akvakultura kao nešto što dobro poznajemo na Jadranskom i Jonskom moru.

Četvrti stup je zaštita okoliša. Svi smo jako senzibilni na okoliš. Svima nam je stalo da naš Jadran i naše Jonsko more bude čisto more i da ga zaštitimo što je moguće više od pogotovo eksploatacija koje u ovom trenutku možemo na neki način predvidjeti. U budućnosti moramo učiniti sve kako bismo zaštitili naš Jadran.

Ono što želim posebno istaknuti u ovom trenutku je činjenica da je upravo područje o kojemu govori ova strategija Europske unije područje u kojemu se susrećemo sa problemom migranata i izbjeglica. I želim se na neki način zahvaliti svima onima pojedincima, običnim građanima koji nam pomažu da prevladamo ovu veliku krizu, ovu tešku situaciju. Naravno u ovom kontekstu sve zemlje koje sudjeluju u tome su iznimno važne i iznimno bitne i dobro je da je Juncker sazvao ovaj svoj sastanak u Bruxellesu jer je bilo važno da se i na tom nivou govori o problemu izbjeglica. Ponavljam, zapadni Balkan i ovom prilikom pokazuje koliko je važan za Europsku uniju i zato plediram da svi zajedno i te kako ozbiljno razmislimo o tome kako ćemo zapadni Balkan i sve zemlje koje još nisu članice prigrliti u naše društvo koje se zove Europska unija.

Na kraju se želim zahvaliti svim kolegicama i kolegama s kojima sam surađivao na ovoj strategiji, na ovom izvješću i nadam se uskoro nastavku naše suradnje .