Dobrobit životinja, upotreba antimikrobnih sredstava i utjecaj industrijskog uzgoja tovnih pilića na okoliš
6.9.2018
Pitanje za usmeni odgovor O-000095/2018
upućeno Komisiji
članak 128
Karin Kadenbach, Georges Bach, Catherine Bearder, Dominique Bilde, Richard Corbett, Miriam Dalli, Isabella De Monte, Jørn Dohrmann, Pascal Durand, Stefan Eck, Eleonora Evi, John Flack, Jacqueline Foster, Eugen Freund, Arne Gericke, Michela Giuffrida, Karoline Graswander-Hainz, Jytte Guteland, Martin Häusling, Anja Hazekamp, Maria Heubuch, John Howarth, Jude Kirton-Darling, Jeppe Kofod, Zdzisław Krasnodębski, Jean Lambert, Jo Leinen, Arne Lietz, Edouard Martin, Alex Mayer, Ana Miranda, Marlene Mizzi, Maria Noichl, Younous Omarjee, Massimo Paolucci, Sirpa Pietikäinen, Pavel Poc, Evelyn Regner, Pirkko Ruohonen-Lerner, Davor Škrlec, Bart Staes, Keith Taylor, Thomas Waitz, Josef Weidenholzer
Direktivom Vijeća 2007/43/EZ utvrđeni su minimalni standardi za zaštitu pilića koji se uzgajaju za proizvodnju mesa. Međutim, u izvješću Komisije o utjecaju spomenute Direktive na dobrobit životinja nije zabilježen nikakav značajan napredak te je utvrđeno da njezina provedba u državama članicama u najboljem slučaju nije sustavna. Surova je stvarnost da se tovni pilići uzgajaju u skupinama od desetak tisuća u zapuštenim strukturama, na mokrim steljama i nije im moguće ponašati se u skladu sa svojim prirodnim potrebama kao što su sjedenje na prečki, kljucanje supstrata kako bi obogatili svoju prehranu ili uživanje u prirodnoj svjetlosti. Nadalje, u Direktivi se ne razmatraju negativne posljedice na dobrobit životinja koje izravno proizlaze iz selekcije za brzi rast, što je problem istaknut u nekoliko mišljenja Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), kao i u izvješću Komisije. Uslijed tih loših uvjeta često je potrebno masovno liječenje antibioticima kako bi se spriječilo ili suzbilo izbijanje bolesti, što je ozbiljan razlog za zabrinutost kad je riječ o javnom zdravlju. Nekoliko vrsti patogena koje se mogu naći u peradi i koje kod ljudi mogu prouzročiti ozbiljne bolesti sada pokazuju otpornost na antibiotike koji se koriste u proizvodnji peradi, kao što je to slučaj s bakterijama Campylobacter spp. i Salmonella spp. EFSA smatra da je multirezistentnost na lijekove nekih sojeva E. coli koji su pronađeni u peradi i mesu peradi iznimno zabrinjavajuća.
Istodobno, u nedavnom je izvješću Greenpeace utvrdio da industrijska proizvodnja peradi uvelike doprinosi onečišćenju zraka, tla i vode amonijakom te je pozvao Komisiju da obustavi subvencioniranje golemih poljoprivrednih gospodarstava u korist sustava i praksi koji su u većoj mjeri održivi. Industrija peradi nastoji smanjiti i upotrebu antimikrobnih sredstava i utjecaj na okoliš, no razmotri li se sektor iz perspektive pristupa „Jedno zdravlje” i „Jedna dobrobit”, jasno je vidljivo da je hitno potreban sveobuhvatan pristup kako bi industrija peradi bila održivija te kako bi se uzela u obzir dobrobit životinja, uz očuvanje njezine gospodarske održivosti.
S obzirom na sve navedeno, željeli bismo od Komisije dobiti odgovore na sljedeća pitanja:
1. Hoće li Komisija poduzeti odlučne mjere kako bi se unaprijedila provedba Direktive o tovnim pilićima, posebno u pogledu sustavne i dosljedne upotrebe usklađenih pokazatelja temeljenih na životinjama, kako bi se poboljšala dobrobit životinja na poljoprivrednim gospodarstvima?
2. Koje mjere Komisija namjerava provesti kako bi se podržali alternativni sustavi proizvodnje pilića, na primjer oni sustavi koji uključuju veću dobrobit pasmina, smanjenje broja životinja po jedinici površine, obogaćivanje okoliša, pristup prirodnom svjetlu i/ili ograđenim vanjskim prostorima te bolju kvalitetu zraka, uzimajući u obzir da se takvim sustavima može smanjiti emisija amonijaka te potreba za nekontroliranom upotrebom antimikrobnih sredstava, kao i poboljšati dobrobit životinja?
3. Kada će Komisija objaviti izvješće o društveno-gospodarskim učincima obvezne metode proizvodnog označavanja pilećeg mesa koje je predviđeno člankom 5. Direktive 2007/43/EZ?