Postupak : 2018/2684(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : O-000135/2018

Podneseni tekstovi :

O-000135/2018 (B8-0005/2019)

Rasprave :

PV 12/02/2019 - 21
CRE 12/02/2019 - 21

Glasovanja :

Doneseni tekstovi :


Parlamentarna pitanja
PDF 184kWORD 19k
29. studenog 2018.
O-000135/2018

Pitanje za usmeni odgovor O-000135/2018

upućeno Komisiji

članak 128

João Pimenta Lopes

u ime Odbor za prava žena i jednakost spolova


  Predmet:  Nazadovanje u području prava žena i rodne ravnopravnosti u EU-u

 Odgovor na plenarnoj sjednici 

U svijetu se odnedavna bilježe trendovi sve većeg nazadovanja u području prava žena i rodne ravnopravnosti. Ekonomska, socijalna i kulturna prava te prava povezana s radom ugrožava nastavak diskriminacije i isključivanja žena. Opće stope siromaštva i nezaposlenosti veće su kod žena, a razlika među spolovima u pogledu plaća i mirovina i dalje je zabrinjavajuća.

U EU-u, indeks rodne ravnopravnosti ukazuje na persistentne nejednakosti s tek marginalnim napretkom ostvarenim u razdoblju od 2005. do 2015. U državama članicama, pored sve učestalijeg poricanja postojanja nejednakosti, dolazi i do brojnih pokušaja i nastojanja da se ograniči sposobnost žena da odlučuju o vlastitom tijelu te da se njihova uloga u životu svede na konzervativnije okvire. Neke se mreže naročito bore protiv spolnih i reproduktivnih prava žena, druge pak promiču diskriminaciju i nasilje protiv pripadnika skupine LGBTI, što u nekim državama članicama ima i konkretne posljedice. Zaustavljene su reforme školstva, a negativne posljedice trpe rodna ravnopravnost, rodne studije i sveobuhvatno spolno obrazovanje, što sprječava borbu protiv štetnih stereotipa kod mladih ljudi.

Sprječavanje i borba protiv nasilja nad ženama i dalje su gorući problemi u većini država članica, a ratifikacija i provedba Istambulske konvencije nepotpune ili čak izložene riziku od nazadovanja. Društveni i digitalni prostor zaposjeli su novi ili pojačani oblici nasilja poput seksističkog govora mržnje, mizoginije i nasilja na internetu. Organizacijama za ženska prava u nekim je državama članicama zbog restriktivnih kriterija i administrativnih opterećenja otežan pristup financiranju, a okružje u kojem djeluju iskazuje im sve veće neprijateljstvo. Nažalost, prešli smo onu točku kad je dovoljno samo uvidjeti postojanje tog uznemirujućeg negativnog trenda.

Kakvim se mjerama Komisija služi za rješavanje problema nazadovanja u ovom području? Nastoji li Komisija utvrditi glavne uzroke nazadovanja na razini EU-a? S obzirom na očitost i širenje trenda nazadovanja u svim državama članicama, razmatra li Komisija izradu strategije kojom bi mu se suprotstavila te intenzivirala promicanje rodne ravnopravnosti i uvrštavanje rodne perspektive u javne politike općenito? Kakav se stav zauzeo u Akcijskom planu EU-a za rodnu ravnopravnost 2016. - 2020.? Kako Komisija surađuje s pokretima žena, koji su često ugroženi na terenu?

Podneseno: 29.11.2018

Proslijeđeno: 3.12.2018

Rok za odgovor: 10.12.2018

Izvorni jezik pitanja: EN
Posljednje ažuriranje: 3. prosinca 2018.Pravna napomena