Postupak : 2015/2599(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : RC-B8-0240/2015

Podneseni tekstovi :

RC-B8-0240/2015

Rasprave :

PV 12/03/2015 - 6.1
CRE 12/03/2015 - 6.1

Glasovanja :

PV 12/03/2015 - 8.1

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2015)0071

ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 331kWORD 90k
11.3.2015
PE552.219v01-00}
PE552.232v01-00}
PE552.233v01-00}
PE552.235v01-00}
PE552.238v01-00}
PE552.243v01-00} RC1
 
B8-0240/2015}
B8-0253/2015}
B8-0254/2015}
B8-0256/2015}
B8-0259/2015}
B8-0264/2015} RC1

podnesen u skladu s člankom 135. stavkom 5. i člankom 123. stavkom 4. Poslovnika,

koji zamjenjuje prijedloge rezolucija sljedećih klubova:

Verts/ALE (B8‑0240/2015)

ALDE (B8‑0253/2015)

ECR (B8‑0254/2015)

EFDD (B8‑0256/2015)

PPE (B8‑0259/2015)

S&D (B8‑0264/2015)


o nedavnim napadima i otmicama, posebno Asiraca, koje je na Bliskom istoku proveo Daesh    (2015/2599(RSP))


Cristian Dan Preda, Lars Adaktusson, György Hölvényi, Elmar Brok, Ramona Nicole Mănescu, Jiří Pospíšil, Giovanni La Via, Eduard Kukan, Bogdan Brunon Wenta, Csaba Sógor, Esther de Lange, Tomáš Zdechovský, Lara Comi, Jaromír Štětina, Pavel Svoboda, József Nagy, Tunne Kelam, Joachim Zeller, Andrey Kovatchev, David McAllister, Andrej Plenković, Ivana Maletić, Therese Comodini Cachia, Francesc Gambús, Pascal Arimont, Claude Rolin, Davor Ivo Stier, Jeroen Lenaers, Kinga Gál, Monica Macovei, Marijana Petir u ime Kluba zastupnika PPE-a
Victor Boștinaru, Richard Howitt, Josef Weidenholzer, Ana Gomes, Nicola Caputo, Demetris Papadakis, Nikos Androulakis, Alessia Maria Mosca, Liisa Jaakonsaari, Tonino Picula, Neena Gill, David Martin, Kashetu Kyenge, Elena Valenciano, Michela Giuffrida, Viorica Dăncilă, Victor Negrescu, Andi Cristea, Vilija Blinkevičiūtė, Luigi Morgano, Miroslav Poche, Enrico Gasbarra, Marlene Mizzi, Claudia Tapardel, Zigmantas Balčytis, Momchil Nekov, Hugues Bayet, Linda McAvan, Eider Gardiazabal Rubial, Afzal Khan, Jude Kirton-Darling, Juan Fernando López Aguilar, Soraya Post, Pier Antonio Panzeri, Brando Benifei, Javi López, Laurențiu Rebega, Eric Andrieu u ime Kluba zastupnika S&D-a
Charles Tannock, Mark Demesmaeker, Valdemar Tomaševski, Zdzisław Krasnodębski, Arne Gericke, Peter van Dalen, Beatrix von Storch, Branislav Škripek, Jana Žitňanská, Bas Belder, Angel Dzhambazki, Anna Elżbieta Fotyga, Marek Jurek, Ryszard Antoni Legutko, Tomasz Piotr Poręba, Ryszard Czarnecki, David Campbell Bannerman u ime Kluba zastupnika ECR-a
Javier Nart, Ivo Vajgl, Ramon Tremosa i Balcells, Ilhan Kyuchyuk, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Urmas Paet, Juan Carlos Girauta Vidal, Hilde Vautmans, Dita Charanzová, Beatriz Becerra Basterrechea, Marietje Schaake, Petras Auštrevičius, Gérard Deprez, Marielle de Sarnez, Ivan Jakovčić, Louis Michel, Jozo Radoš, Robert Rochefort, Pavel Telička, Antanas Guoga, Fredrick Federley, Fernando Maura Barandiarán, José Inácio Faria, Johannes Cornelis van Baalen u ime Kluba zastupnika ALDE-a
Bodil Ceballos, Alyn Smith, Ernest Urtasun, Michèle Rivasi, Michel Reimon, Barbara Lochbihler, Davor Škrlec, Igor Šoltes u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a
Fabio Massimo Castaldo, Ignazio Corrao, Rolandas Paksas, Valentinas Mazuronis u ime Kluba zastupnika EFDD-a
AMANDMANI

Rezolucija Europskog parlamenta o nedavnim napadima i otmicama, posebno Asiraca, koje je na Bliskom istoku proveo Daesh   (2015/2599(RSP))  

Europski parlament,

–   uzimajući u obzir članak 18. Opće deklaracije o ljudskim pravima iz 1948.,

–   uzimajući u obzir članak 9. Europske konvencije o ljudskim pravima iz 1950.,

–   uzimajući u obzir članak 18. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima iz 1966.,

–   uzimajući u obzir Deklaraciju UN-a iz 1981. o uklanjanju svih oblika nesnošljivosti i diskriminacije na temelju vjere i uvjerenja,

–   uzimajući u obzir Deklaraciju UN-a iz 1992. o pravima osoba pripadnika nacionalnih ili etničkih, vjerskih i jezičnih manjina,

–   uzimajući u obzir Međunarodnu konvenciju o zaštiti svih osoba od prisilnog nestanka,

–   uzimajući u obzir svoje prijašnje rezolucije o Iraku, Siriji, Libiji i Egiptu, a posebno Rezoluciju od 10. listopada 2013. o nedavnim slučajevima nasilja i progona kršćana, osobito u Maalouli (Sirija) i Peshawaru (Pakistan), i slučaju pastora Saeeda Abedinija (Iran)(1), Rezoluciju od 18. rujna 2014. o stanju u Iraku i Siriji te ofenzivi ISIS-a, uključujući progon manjina(2) i Rezoluciju od 12. veljače 2015. o humanitarnoj krizi u Iraku i Siriji, osobito u kontekstu IS-a(3),

–   uzimajući u obzir smjernice EU-a o promicanju i zaštiti slobode vjere ili uvjerenja,

–   uzimajući u obzir izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o nasilju nad kršćanima i drugim zajednicama na Bliskom istoku i njihovu progonu, a posebno izjavu od 16. veljače 2015. o odrubljivanju glava 21 egipatskom kršćanskom Koptu u Libiji,

–   uzimajući u obzir zajedničku Komunikaciju Komisije i potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice upućenu Europskom parlamentu i Vijeću o elementima regionalne strategije EU-a za Siriju i Irak te prijetnji Daesha,

–   uzimajući u obzir izjavu Vijeća sigurnosti UN-a od 25. veljače 2015. u kojoj se osuđuje otmica više od 100 Asiraca koju je proveo ISIL,

–   uzimajući u obzir izvješće UN-a o Nezavisnoj međunarodnoj istražnoj komisiji za Sirijsku Arapsku Republiku od 14. studenog 2014. pod nazivom „Vladavina terora: Život pod ISIS-om u Siriji”,

–   uzimajući u obzir godišnja i privremena izvješća posebnog izvjestitelja UN-a za slobodu vjere ili uvjerenja,

–   uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,

A. budući da su promicanje demokracije i poštovanje ljudskih prava i građanskih sloboda temeljna načela i ciljevi Europske unije i da čine zajedničku osnovu za njezine odnose s trećim zemljama;

B.  budući da, u skladu s međunarodnim pravom o ljudskim pravima, a posebno člankom 18. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, svi imaju pravo na slobodu mišljenja, savjesti i vjere; budući da to pravo obuhvaća slobodu promjene vjere ili uvjerenja te slobodu iskazivanja vlastite vjere ili uvjerenja štovanjem, obilježavanjem, običajima i podučavanjem, pojedinačno ili u zajednici s drugima te javno ili privatno; budući da, u skladu s mišljenjem Odbora za ljudska prava UN-a, sloboda vjere ili uvjerenja štiti sva uvjerenja, uključujući teistička, neteistička i ateistička;

C. budući da je Europska unija u više navrata izrazila svoju predanost slobodi mišljenja, slobodi savjesti i slobodi vjere ili uvjerenja te ističe da vlade imaju dužnost jamčiti te slobode diljem svijeta;

D. budući da Ujedinjeni narodi i druge međunarodne organizacije izvješćuju o raširenom teškom kršenju međunarodnih ljudskih prava i humanitarnog prava koje provode ISIS/Daesh i s njim povezane skupine u Siriji i Iraku, a posebno prava manjinskih etničkih i vjerskih skupina, između ostalog ciljanim ubojstvima, prisilnim preobraćenjima, otmicama, prodajom žena, porobljavanjem žena i djece, novačenjem djece u redove bombaša samoubojica, spolnim i tjelesnim zlostavljanjem te mučenjem; budući da postoji duboka zabrinutost za dobrobit onih koji se još nalaze u područjima koja kontroliraju snage ISIS-a/Daesha jer ondje ne stiže gotovo nikakva međunarodna humanitarna pomoć;

E.  budući da je ISIS/Daesh poveo kampanju iskorjenjivanja svih tragova vjerskih zajednica koje ne zastupaju njegovo tumačenje islama, i to ubijanjem ili protjerivanjem pripadnika tih zajednica i uništavanjem njihovih svetišta, povijesnih mjesta i predmeta, uključujući jedinstvenu i nezamjenjivu baštinu koju je UNESCO priznao kao svjetsku baštinu, a taj je pohod opisao kao „kulturno čišćenje”;

F.  budući da ISIS/Daesh u područjima pod svojom kontrolom nanosi neprihvatljivu i nenadoknadivu štetu tisućljetnim civilizacijama; budući da, posebno u Iraku i Siriji, ali i u drugim dijelovima šireg područja Bliskog istoka, situacija s kojom su suočene kršćanske zajednice ugrožava sam njihov opstanak te da bi njihovo nestajanje dovelo do gubitka znatnog dijela vjerske baštine tih zemalja;

G. budući da su na meti ISIS-a/Daesha kršćani, jesidi, turkmeni, šijiti, šabaci, sabejci, jarsani i suniti koji se ne slažu s njegovim tumačenjem islama, te druge etničke i vjerske manjine, no budući da su neke od tih zajednica već bile meta ekstremista znatno prije napredovanja ISIS-a/Daesha; budući da su posebno kršćani već niz godina hotimice na meti raznih ekstremističkih ili džihadističkih skupina koje su više od 70 % iračkih kršćana i više od 700 000 sirijskih kršćana prisilile na bijeg iz njihovih zemalja;

H. budući da 250 000 kaldejaca/asiraca/sirjaka u Iraku čine posebnu etničko-vjersku skupinu, a procjenjuje se da je u Siriji prije izbijanja građanskog rata 2011. živjelo i do 40 000 asiraca;

I.   budući da je 15. veljače 2015. ISIS/Daesh objavio video snimku odrubljivanja glava 21 egipatskom kršćanskom Koptu u Libiji; budući da su ti Kopti, koji su bili radnici migranti iz siromašnog dijela Egipta, oteti u Sirteu u Libiji;

J.   budući da je 23. veljače 2015. ISIS/Daesh oteo oko 220 asiraca u blizini Tell Tamera na južnoj obali rijeke Khabur u sjeveroistočnoj Siriji; budući da su ekstremisti tijekom iste kampanje također uništili vlasništvo i svetišta kršćana; budući da su deseci asiraca ubijeni tijekom napada IS-a; budući da je IS u veljači 2015. navodno izdao proglas u kojem od asiraca u njihovim selima u sirijskoj pokrajini Hasaki traži da plaćaju džiziju, porez za nemuslimane koji potječe iz doba rane islamske vladavine, a ukinut je 1856. diljem Osmanskog carstva ili da se preobrate na islam te da će u protivnom biti ubijeni; budući da su od 9. veljače 2015. zabilježeni najveći napadi ISIS-a/Daesha na asirske kršćanske gradove u području rijeke Khabur;

K. budući da je ISIS/Daesh od 1. ožujka 2015., nakon pregovora s plemenskim čelnicima, oslobodio nekoliko desetaka asiraca, uglavnom male djece i starih osoba, no većina ih je i dalje zarobljena, a teroristi prijete da će ih ubiti ako ne prestanu koalicijska bombardiranja;

L.  budući da je u okviru hotimične politike kulturnog i vjerskog čišćenja IS navodno uništio više od 100 crkava u Iraku i najmanje šest u Siriji, kao i niz šijitskih džamija u Iraku; budući da su u veljači 2015. borci IS-a namjerno objavili uništavanje kipova i drugih predmeta u muzeju u Mosulu koji potječu iz drevnog Asirskog i Akadskog carstva; budući da je IS nakon toga sravnio drevni asirski grad Nimrud te da je nedavno navodno uništio lokalitet svjetske baštine UNESCO-a Hatru; budući da je sirijski režim navodno granatirao crkve u oporbenim naseljima, primjerice 2012. u Homsu i 2013. u Idlibu;

M. budući da ISIS/Daesh i dalje progoni, osakaćuje i ubija pripadnike etničkih i vjerskih manjina, novinare, ratne zarobljenike, aktiviste i druge, katkad primjenjujući ekstremno okrutne i nezamislive metode; budući da i druge sukobljene strane svakodnevno masovno čine ratne zločine i krše međunarodno humanitarno pravo i ljudska prava, uključujući Asadov režim;

N. budući da je uzrok nasilja ISIS-a/Daesha salafizam, odnosno ekstremno vehabijsko tumačenje islama;

1.  zaprepašten je i tužan zbog brutalnog postupanja ekstremista ISIS-a/Daesha prema asircima u Siriji i Koptima u Libiji te ih najoštrije osuđuje; izražava solidarnost s obiteljima žrtava te s asirskom kršćanskom zajednicom u Siriji i koptskom kršćanskom zajednicom u Egiptu, kao i sa svim ostalim skupinama i pojedincima izloženima nasilju ISIS-a/Daesha;

2.  oštro osuđuje ISIS/Daesh i njegovo ekstremno kršenje ljudskih prava koje, u skladu s Rimskim statutom Međunarodnog kaznenog suda, predstavlja zločine protiv čovječnosti i ratne zločine i koje se može nazvati genocidom; iznimno je zabrinut zbog toga što su hotimična meta te terorističke skupine kršćani, jesidi, turkmeni, šijiti, šabaci, sabejci, jarsani i suniti koji se ne slažu s njezinim tumačenjem islama i što je sve to dio nastojanja da se istrijebe sve vjerske manjine s područja pod njezinom kontrolom; ističe da počinitelji tih djela ne smiju ostati nekažnjeni i da bi odgovorne za ta djela trebalo izvesti pred Međunarodni kazneni sud; u tom kontekstu podsjeća na nerazjašnjenu otmicu biskupa Joanna Ibrahima i Bulosa Jazigija koju su proveli naoružani pobunjenici u pokrajini Aleppo u Siriji 22. travnja 2013.;

3.  nadalje osuđuje pokušaje ISIS-a/Daesha da prošire svoju ekstremističku totalitarnu ideologiju i nasilje na druge zemlje u regiji i šire;

4.  podržava međunarodne napore koji se poduzimaju protiv ISIS-a/Daesha, uključujući vojne akcije međunarodne koalicije kojima koordiniraju Sjedinjene Američke Države, te potiče države članice EU-a koje to još nisu učinile da razmotre načine pružanja doprinosa tim naporima, između ostalog praćenjem i zabranom tajnih prekomorskih fondova ISIS-a;

5.  poziva međunarodnu koaliciju da učini više kako bi se spriječile otmice manjina kao što je otmica stotina asirskih kršćana u sjevernoj Siriji; naglašava da je važno pružiti utočište kaldejcima, asircima, sirjacima i ostalima koji su izloženi riziku u ravnici Nineveh u Iraku, području u kojemu su mnoge etničke i vjerske manjine povijesno vrlo prisutne i u kojemu su mirno živjele jedna uz drugu;

6.  potiče EU i njegove države članice da proaktivno i preventivno nastupe u pogledu opasnosti od širenja ISIS-a/Daesha na zemlje i regije izvan Iraka i Sirije; u tom svjetlu iznimno je zabrinut zbog stanja u Libiji, između ostalog i zbog njezine geografske blizine EU-u i područjima sukoba u Africi;

7.  poziva EU i njegove države članice, kao i partnere u NATO-u, da razmotre pitanje dvojake uloge nekih zemalja u tom sukobu, posebno ako su aktivno ili pasivno doprinosile ili još doprinose jačanju ISIS-a/Daesha i drugih ekstremističkih skupina; u tom kontekstu vrlo je zabrinut zbog toga što javni i privatni subjekti iz zemalja Perzijskog zaljeva financiraju širenje vehabijskog tumačenja islama te ih poziva da okončaju navedeno financiranje; nadalje poziva te zemlje da zaustave financiranje terorističkih organizacija sa svojih teritorija; poziva Tursku da preuzme pozitivnu ulogu u borbi protiv ISIS-a/Daesha te da kršćanskim manjinama i ostalim prognanicima koji bježe iz Sirije bez odgode dopusti da pređu granicu i uđu u Tursku te nađu utočište;

8.  potiče suradnju s novim regionalnim i lokalnim snagama, kao što su kurdska regionalna vlada u Iraku, kurdske grupe na drugim mjestima, primjerice uloga YPG-a u oslobađanju Kobanea, sirijsko vojno vijeće te lokalna samoupravna tijela u regiji koja su pokazala veću predanost zaštiti ljudskih prava i demokracije nego što su to učinile vlasti njihovih zemalja; posebno pozdravlja hrabrost kurdskih snaga Pešmerga koje su mnogo učinile kako bi zaštitile ugrožene manjine;

9.  zabrinut je zbog izvješća o tome da kršćanske manjine ne mogu pristupiti izbjegličkim kampovima u regiji jer bi oni za njih bili previše opasni; traži da EU zajamči da će njegova razvojna pomoć dospjeti do svih manjinskih skupina raseljenih zbog sukoba; potiče EU da koristi iskustvo i uhodane mreže lokalnih i regionalnih crkava te međunarodne organizacije crkava za pružanje pomoći za dostavljanje financijske i druge pomoći kako bi se zajamčilo da sve manjinske skupine mogu uživati u zaštiti i potpori zahvaljujući europskoj pomoći;

10. smatra nužnim da Vijeće i Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) počnu raditi s međunarodnim i regionalnim partnerima na scenariju za razdoblje poslije ISIS-a/Daesha, uzimajući u obzir hitnu potrebu za kulturnim i vjerskim dijalogom i pomirenjem;

11. osuđuje uništavanje kulturnih lokaliteta i predmeta koje provodi ISIS/Daesh i koje predstavlja napad na kulturnu baštinu svih stanovnika tih zemalja i čovječanstva u cjelini;

12. poziva EU i njegove države članice da surađuju s međunarodnim i lokalnim partnerima kako bi zaštitili što više asirske i druge kulturne i vjerske baštine s teritorija koje je okupirao ISIS/Daesh; nadalje poziva Vijeće da poduzme mjere protiv nezakonite trgovine drevnim predmetima koji potječu s tih teritorija;

13. potvrđuje i podupire neotuđivo pravo svih vjerskih i etničkih manjina koje žive u Iraku i Siriji da nastave živjeti na svojim povijesnim i tradicionalnim prostorima u dostojanstvu, jednakosti i sigurnosti te da slobodno ispovijedaju svoju vjeru; u tom svjetlu potiče sve države članice UN-a da jasno izraze svoje protivljenje nasilju i da posebno zagovaraju prava manjina; vjeruje da za okončavanje patnje i masovnog egzodusa kršćana i drugog autohtonog stanovništva regije regionalni politički i vjerski čelnici moraju jasno i nedvosmisleno reći da podržavaju njihovu stalnu prisutnost te njihova potpuna i jednaka građanska prava u svojim zemljama;

14. bezuvjetno odbacuje i smatra nelegitimnom izjavu vodstva ISIS-a/Daesha da su uspostavili kalifat u područjima koja kontroliraju; naglašava da nastanak i širenje „islamskog kalifataˮ te djelovanje drugih ekstremističkih skupina na Bliskom istoku predstavlja izravnu prijetnju sigurnosti regije i europskih zemalja;

15. potvrđuje svoju predanost slobodi mišljenja, slobodi savjesti i slobodi vjere ili uvjerenja kao temeljnom ljudskom pravu zajamčenom međunarodnim pravnim instrumentima na čije se poštovanje obvezala većina svjetskih zemalja i koji su priznati kao instrumenti svjetske vrijednosti;

16. podržava sve inicijative, uključujući one u EU-u, čiji je cilj promicanje dijaloga i uzajamnog poštovanja među zajednicama; poziva sva vjerska tijela da promiču toleranciju i poduzimaju inicijative protiv mržnje te nasilne i ekstremističke radikalizacije;

17. poziva EU da u okviru ljudskih prava dalje istražuje protuterorističke politike, osim onih koje već postoje, te da nastavi surađivati s državama članicama u cilju jačanja politika za suzbijanje radikalizacije na tlu EU-a, širenja govora mržnje i poticanja na nasilje preko interneta; nadalje potiče države članice da surađuju s Vijećem sigurnosti UN-a i Općom skupštinom UN-a kako bi se diljem svijeta zaustavilo širenje ekstremističke i džihadističke ideologije;

18. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica, Sirijskoj nacionalnoj koaliciji, vladi i parlamentu Iraka, vladi iračke pokrajine Kurdistana, predsjedniku Arapske Republike Egipta, Vijeću zastupnika u Tobruku u Libiji, vladi Libije, Ligi arapskih država, glavnom tajniku UN-a i Vijeću za ljudska prava UN-a.

 

(1)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0422.

(2)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0027.

(3)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0040.

Pravna napomena