ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG REZOLUCIJE o programu rada Komisije za 2016.

14.9.2015 - (2015/2729(RSP))

u skladu s člankom 37. stavkom 3. Poslovnika i Okvirnim sporazumom o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije
koji zamjenjuje prijedloge rezolucija sljedećih klubova:
PPE (B8‑0656/2015)
Verts/ALE (B8‑0659/2015)
ALDE (B8‑0662/2015)
S&D (B8‑0663/2015)

József Szájer u ime Kluba zastupnika PPE-a
Maria João Rodrigues u ime Kluba zastupnika S&D-a
Sophia in ‘t Veld u ime Kluba zastupnika ALDE-a
Bas Eickhout u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a

Rezolucija Europskog parlamenta  o programu rada Komisije za 2016.

(2015/2729(RSP))

Europski parlament,

–   uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije naslovljenu „Program rada Komisije za 2015. – novi početak” (COM(2014)0910) i njezine priloge od 1. do 4.,

–   uzimajući u obzir članak 37. stavak 3. Poslovnika,

A. budući da Europa na izazove treba odgovoriti jasnom vizijom, usmjerenošću, ambicijom i odvažnošću za suočavanje s izazovima koji su pred nama na unutarnjem i vanjskom planu, kako bi pokazala da je sposobna ispuniti očekivanja svojih građana, ponuditi im perspektivu i izgraditi povjerenje stvaranjem od EU-a istinski demokratske unije, parlamentarne demokracije i političke arene u kojoj građani mogu usmjeravati i oblikovati svoj kontinent u interesu očuvanja i konsolidacije svojih životnih standarda;

B.  budući da je strategija Europa 2020. i dalje čvrst temelj pametnog, održivog i uključivog rasta u Europi te da se potvrda njezinih ciljeva očekuje prije konca 2015., premda instrumente njezine provedbe treba ažurirati i osnažiti;

C. budući da se budućim programima rada Komisije treba odgovoriti na ključne izazove 21. stoljeća kao što su klimatske promjene, energetska neovisnost, učinkovito korištenje resursima, prijelaz prema digitalnom društvu, globalna konkurencija, rodna jednakost i sve veća nejednakost, uzimajući pritom u obzir trošak neujedinjene Europe;

D. budući da je zbog pada konkurentnosti u svjetskom gospodarstvu, visoke stope nezaposlenosti, demografskih promjena i sve starijeg stanovništva EU suočen s dosad nezabilježenim izazovima; budući da će se samo u konkurentnim gospodarstvima s odgovarajućom makroekonomskom politikom moći otvarati radna mjesta, povećati životni standard građana i ostvariti blagostanje koje će omogućiti financiranje ulaganja u budućnosti i jamčiti ponudu javnih usluga; budući da je za postizanje ambicioznih ciljeva povezanih s kvalitetnim radnim mjestima, rastom, ulaganjem i globalnom konkurentnošću europskog gospodarstva potrebno jače usmjerenje na promicanje slobodnog i poštenog tržišnog natjecanja, posebno u svjetlu činjenice da druge svjetske regije sve brže rastu i ostvaruju sve veće razine produktivnosti i inovacija;

E.  budući da gospodarska kriza u EU-u dugo traje, a popraćena je niskom stopom rasta, sve većim unutarnjim neravnotežama, izostankom novih radnih mjesta i ulaganja te neće biti prevladana bez dodatnog znatnog osnaživanja europske integracije gdje god je to potrebno, posebno kada je riječ o unutarnjem tržištu te ekonomskoj i monetarnoj uniji, uz pojačani mehanizam demokratskog nadzora i odgovornosti;

F.  budući da je financijska sredstva potrebno usmjeriti na političke prioritete EU-a, ne samo kada je riječ o iznosima sredstava već i o njihovoj fleksibilnosti i ravnoteži, pa i u pogledu Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) i višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2014. ‒ 2020., u sklopu kojega se predviđa niz instrumenata fleksibilnosti, uključujući revizijsku klauzulu, kojima se proračunu EU-a omogućuje da se prilagodi nepredviđenim okolnostima;

G. budući da politike i aktivnosti EU-a moraju biti u skladu s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti, kako bi se pomoglo građanima pri predviđanju brzih promjena u društvu i reagiranju na njih;

H. budući da Europa mora biti predana gospodarskom modelu kojim se može zajamčiti održivi rast kako bi se ovoj i sljedećoj generaciji umjesto dugova osigurala dobra radna mjesta;

I.   budući da su održivost i gospodarski rast kompatibilni i mogu se uzajamno jačati te s obzirom na to da se od Komisije traži da održivost bude kamen temeljac njezina plana za nova radna mjesta i gospodarski rast; budući da je Komisija čuvarica ugovora EU-a u kojima su sadržana načela održivog razvoja, socijalne pravde i solidarnosti te temeljna prava europskih građana;

J.   budući da je Europi potreban jasno usredotočen i dovoljno ambiciozan program rada Komisije u okviru kojega će se baviti stvarnim potrebama EU-a i njegovih građana;

DIO 1.

1.  potiče Komisiju da u cijelosti iskoristi svoje pravo inicijative kako bi Uniji priskrbila jasno političko vodstvo te da posebno radi na dovršenju jedinstvenog tržišta i strateškog plana za ekonomsku i političku uniju te vanjsko djelovanje;

2.  pozdravlja usredotočenje Komisije na deset strateških prioriteta; naglašava važnost promicanja interesa Zajednice i održavanja EU-a ujedinjenim i povezanim, uz istovremeno poštovanje načela supsidijarnosti i proporcionalnosti; stoga je čvrsto uvjeren da se napori moraju usmjeriti na te strateške prioritete;

3.  pozdravlja pokretanje pregovora o novom međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva; smatra da bi to trebalo dovesti do poboljšanja kvalitete u postupku izrade zakonodavnih akata u Komisiji, poboljšanja njezinih procjena učinka nacrta zakona, uključujući procjene učinka u području gospodarstva, socijalnih pitanja, okoliša te malih i srednjih poduzeća te, po potrebi, do korištenja uredbama, a ne direktivama, u skladu s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti; očekuje od Komisije da se ponaša ravnopravno prema dvjema granama zakonodavne vlasti kad je riječ o informacijama i dokumentaciji koju im pruža tijekom zakonodavnog postupka; očekuje snažniju predanost jamčenju primjerenog međuinstitucijskog savjetovanja, potpuno pridržavanje prijedloga i preporuka Parlamenta te pružanje detaljnih obrazloženja svakog predviđenog povlačenja; podsjeća da bi višegodišnji program, koji su međusobno utvrdile tri institucije, trebao predstavljati okvir za godišnji program rada te bi trebao biti temelj rasprava o svakom konkretnom godišnjem programu rada; podsjeća na svoje stajalište da se bolju izradu zakonodavstva ne bi trebalo smatrati instrumentom za oduzimanje prioriteta područjima u nadležnosti EU-a te da bi političke odluke u okviru demokratskog postupka donošenja odluka trebale imati prednost pred tehničkim procjenama;

4.  potiče Komisiju da i dalje unapređuje dosljednost svog zakonodavnog programa i poboljša neovisnu procjenu učinka nacrta zakona, uključujući test utjecaja zakonodavstva na mala i srednja poduzeća te test konkurentnosti, čime bi se pridonijelo uklanjanju birokracije na svim razinama – europskoj, nacionalnoj i regionalnoj – te za sve gospodarske aktere i građane u njihovu svakodnevnom životu, pomažući tako pri otvaranju novih radnih mjesta, uz istovremeno poštovanje socijalnih standarda i standarda zaštite okoliša; smatra da se pri provedbi zakonodavstva i poštovanju standarda ne bi trebalo nepotrebno opteretiti mala i srednja poduzeća te mikropoduzeća; poziva Komisiju da teži k najvećem mogućem pojednostavljenju te da, gdje god je to moguće, promiče potpuno iskorištavanje digitalnih rješenja u cilju lakše provedbe propisa EU-a; smatra da direktive i uredbe treba preispitati ako se pokažu neprimjerenima za mala poduzeća, kako bi se zajamčilo da mala i srednja poduzeća nisu previše opterećena; poziva da se mikropoduzeća u što većoj mjeri izuzmu iz opterećujućeg zakonodavstva, posebno kako bi se potaknula novoosnovana poduzeća („start-up poduzeća”) i poduzetnici;

5.  očekuje od Komisije da u kontekstu Programa za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT) predstavi popis zakonodavstva i prijedloga koji će se revidirati ili staviti izvan snage ako se njihova primjerenost ili dodana vrijednost EU-a više ne podrazumijeva, ako su zastarjeli ili ako više ne odgovaraju prvotnoj namjeni; ipak, naglašava činjenicu da se program REFIT ne smije koristiti kao izgovor za smanjenje razine ambicioznosti u vezi s pitanjima od ključne važnosti, kao ni za deregulaciju ili sniženje socijalnih standarda i standarda zaštite okoliša; smatra da pojednostavljenje podrazumijeva kvalitetu, a ne kvantitativne ciljeve; ističe cilj smanjenja administravnog i birokratskog opterećenja i povezanih troškova novih prijedloga za cjelokupan politički ciklus, uključujući prenošenje, uvođenje i provedbu; poziva na znatna smanjenja kako bi se uspostavili bolji uvjeti za otvaranje novih radnih mjesta, očuvala radna mjesta u Europi i vratila radna mjesta iz inozemstva te tako potaknuli konkurentnost i održiv rast;

6.  očekuje od Komisije da podnese prijedlog za sljedeću fazu strategije Europa 2020. za rast i zapošljavanje kao odgovor na velike izazove i prilike koji nam predstoje, a to su ponajprije prelazak na obnovljive izvore energije i digitalna revolucija te priprema europskih građana na te promjene; smatra da bi u okviru te strategije trebalo povezati relevantne reforme i velike inicijative u području ulaganja, nadovezujući se na već pokrenutu energetsku uniju i jedinstveno digitalno tržište, kao i novu inicijativu za socijalna ulaganja i prekvalifikaciju; vjeruje da bi tu strategiju trebalo podržati punim korištenjem sredstvima iz Europskog fonda za strateška ulaganja te revidiranog višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020.; smatra da sve države članice moraju ispunjavati uvjete za provedbu te strategije te da bi ekonomska i monetarna unija trebala biti dovršena kako bi se pospješila konvergencija u tom smjeru; smatra da bi vanjska strateška partnerstva EU-a također trebala doprinijeti stvaranju novih prilika za uspjeh te strategije;

 

7.  potiče Komisiju da osmisli snažan odgovor za rješavanje socijalnih problema EU-a, a to su ponajprije nezaposlenost, pomanjkanje stručne radne snage, socijalna nejednakost i isključenost, kao i opasnost od socijalnog dampinga i odljeva mozgova; smatra da to iziskuje ostvarenje gospodarskog oporavka i ulaganja kojima se promiču otvaranje kvalitetnih radnih mjesta, socijalna ulaganja usmjerena na vještine, skrb za djecu i druge socijalne usluge te socijalna ekonomija; smatra da to također zahtijeva veći stupanj konvergencije kako bi se zajamčilo poštovanje skupa temeljnih socijalnih standarda diljem Unije; smatra da bi unutar tog okvira trebalo promicati poštenu mobilnost radne snage kao temeljnu vrijednost na jedinstvenom tržištu; smatra da je potrebno bez odgode poduzeti konkretne korake u cilju postizanja obećanog „socijalnog AAA rejtinga”; poziva Komisiju da promiče veću uključenost socijalnih partnera u tom cilju, na europskoj i na nacionalnoj razini;

8.  ističe činjenicu da je razina nezaposlenosti i dalje pretjerano visoka, osobito za mlade i žene, dok je gospodarski oporavak EU-a nestabilan; pozdravlja usvajanje Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), potiče na to da se on u potpunosti primijeni i očekuje da se što prije odobri i razradi niz investicijskih projekata kojima će se doprinijeti stabilnom oporavku, uravnoteženom i održivom rastu, čime će se potaknuti zapošljavanje te gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija diljem EU-a; podsjeća na svoje zahtjeve povezane s transparentnošću, demokratskom odgovornošću i pridržavanjem smjernica za ulaganje;

9.  poziva Komisiju da istakne rast i otvaranje novih radnih mjesta kao kamen temeljac europske socijalne tržišne ekonomije i strategije EU-a za održiv razvoj; potiče Komisiju da u središte svake zdrave ekonomske politike okrenute budućnosti i rješavanju krize stavi održivost te da zajamči da se ona i postigne u ovom i budućim radnim programima na način da se jedan odjeljak posveti sveobuhvatnoj i brzoj provedbi Sedmog programa djelovanja za okoliš;

10. pozdravlja donošenje strategije jedinstvenog digitalnog tržišta te poziva na njezinu hitnu provedbu, uz jasne zakonodavne preporuke te financijske načine i sredstva, u cilju stvaranja digitalnog gospodarstva u kojem Europa može predvoditi svijet, poduzeća mogu poslovati preko granica, a prava potrošača, nositelja prava i građana se štite; uvjeren je da Europa nudi jasnu dodanu vrijednost promicanjem poduzetništva i gospodarstva znanja te uklanjanjem nepotrebnih prepreka; smatra da bi također trebala biti usmjerena na promicanje inovacija i stvaranje novih prilika za građane EU-a, poduzeća i potrošače, čime se otvaraju nova radna mjesta, uz istovremeno jamčenje osnovnih socijalnih standarda; naglašava da će napredak u tom području imati izravan učinak na građane; vjeruje da su zaštita potrošača i zaštita temeljnih prava ključne kako bi Europljani imali povjerenja u jedinstveno digitalno tržište kao aspekt digitalizacije njihovih svakodnevnih života;

11. vjeruje da bi se na oblikovanje uravnoteženih i pravednih poreznih politika trebalo gledati kao na sastavni dio strukturnih reformi država članica, gdje je to primjereno, te da bi poreznu politiku i politiku tržišnog natjecanja na unutrašnjem tržištu trebalo smatrati komplementarnima, na korist svih potrošača i građana EU-a, u cilju daljnje podrške otvaranju radnih mjesta; podržava premještanje poreznog opterećenja s rada na druge oblike održivog oporezivanja;

12. poziva Komisiju da ponovno procijeni i osnaži mehanizme i resurse politike tržišnog natjecanja i državne pomoći; smatra da su politika EU-a u vezi s državnim potporama i nadzor nad njima važni instrumenti u borbi protiv poreznih praksi kojima se narušava jedinstveno tržište;

13. potvrđuje važnost koju pridaje „metodi Zajednice”, transparentnosti zakonodavnog postupka, demokratskom legitimitetu te ulozi i odgovornosti nacionalnih parlamenata;

14. ustraje u potrebi da se postojeće zakonodavstvo u potpunosti, brzo i učinkovito provede i primjeni u područjima kao što su jedinstveno tržište, zakonodavstvo o okolišu, revidirana zajednička poljoprivredna politika (ZPP), zajednička ribarstvena politika (ZRP), kohezijska politika te financijski i bankovni sektor; poziva Komisiju da bolje nadzire tijek provedbe u državama članicama;

15. poziva na usvajanje konvergencijskih smjernica u sklopu redovnog zakonodavnog postupka koje bi uz godišnji pregled rasta trebale činiti osnovu preporuka za pojedine zemlje; smatra da bi trebalo formalizirati nadzornu ulogu Parlamenta u Europskom semestru te da bi svi nacionalni parlamenti u europodručju trebali slijediti svaki korak postupka Europskog semestra;

16. poziva Komisiju i sve dionike da istraže sve mogućnosti postizanja snažnije i otpornije ekonomske i monetarne unije, pogodne za rast, zapošljavanje i stabilnost, sa socijalnom dimenzijom usmjerenom na očuvanje europske socijalne tržišne ekonomije i poštovanje prava na kolektivne pregovore, u kojoj je osigurano usklađivanje socijalnih politika u državama članicama, uključujući mehanizam minimalne plaće ili dohotka primjeren pojedinoj državi te o kojem je država sama odlučila, te na podržavanje borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, reintegraciju radnika na tržište rada, dobrovoljnu mobilnost te fleksibilnost među pojedinim zanimanjima i državama članicama;

17. naglašava da se proračun EU-a mora upotrebljavati učinkovito u cilju poticanja prioriteta i politika EU-a te stoga poziva Komisiju da se posveti rješavanju problema povezanih s lošim upravljanjem i prijevarom; poziva Komisiju da poduzme korake u cilju evaluacije i poboljšanja postojećeg nadzora te smanji birokratsko opterećenje gdje god je to moguće; naglašava da Komisija mora zajamčiti najbolje moguće korištenje novcem poreznih obveznika Unije te ističe da bi učinkovitost trebala biti važnija od pukog trošenja odobrenih proračunskih sredstava; stoga poziva na provođenje sustavnih, redovitih i neovisnih evaluacija kako bi se osiguralo da se svim rashodima postižu željeni rezultati na financijski isplativ način; poziva Komisiju da ponovno nastoji uključiti države članice u taj zadatak, posebno u pogledu financijskih sredstava za čiju su isplatu nadležne same države članice;

18. ističe da je potrebno učinkovitije iskoristiti novac poreznih obveznika te poduzeti daljnje korake u cilju zaštite financijskih interesa Unije kako bi se zajamčila legitimnost potrošnje EU-a na financijski isplativ način; stoga poziva na učinkovito korištenje proračunskim sredstvima EU-a, uz usredotočenje na bolju učinkovitost postojećeg nadzora, evaluaciju nadzora te na metode jamčenja da se učinkovitost i dodana vrijednost smatraju važnijima od maksimalnog iskorištavanja odobrenih proračunskih sredstava; mišljenja je da je prijedlog u vezi s nadzornikom postupovnih jamstava Ureda za borbu protiv prijevara (2014/00173) potrebno održati;

19. pozdravlja Europski migracijski program koji je izradila Komisija i zakonodavne prijedloge koji se na taj program nadovezuju te povezane prijedloge u vezi s proračunskim prilagodbama 2015. i 2016. kako bi se zajamčila uspješna provedba ciljeva iz tog programa; međutim, podsjeća Komisiju da se obvezala da će se boriti protiv sve većeg pritiska na vanjske granice EU-a, među ostalim poduzimanjem strogih mjera protiv nezakonite migracije, trgovanja ljudima i krijumčarenja ljudi te unapređenjem upravljanja migracijama, što podrazumijeva bolje povezivanje migracijske politike EU-a s njegovom vanjskom politikom; potiče Komisiju da dodatno razvije instrumente za osmišljavanje pristupa utemeljenog na ljudskim pravima koji bi se primjenjivao u vezi s osobama koje u EU-u traže zaštitu od rata i progona;

20. duboko je zabrinut zbog nedavnog razvoja događaja na Sredozemlju i na zapadnobalkanskoj ruti, gdje je rekordan broj nezakonitih migranata prešao granice EU-a, što predstavlja dosad nezabilježen izazov Europi i državama članicama EU-a i iziskuje zajednički i odlučan odgovor Europe; izražava svoju potporu mjerama koje je predložila Komisija te poziva države članice da te mjere žurno usvoje i provedu; ističe da je potrebno pridati veću pozornost već pokrenutim inicijativama Komisije, posebno prijedlozima u vezi premještanja i preseljenja, jer mehanizam za hitni premještaj koji je pokrenut u korist Italije i Grčke nije rješenje dugoročnog izazova koji predstavlja pritisak u području azila, nego pokus s obzirom na predstojeći zakonodavni prijedlog o trajnom sustavu premještanja koji bi se pokretao u situacijama masovnog priljeva; potiče Komisiju da pokrene potrebni mehanizam koji je osmišljen posebno za slučajeve masovnog priljeva; ujedno naglašava da je potrebno ubrzati obradu zahtjeva za azil i povrat osoba čiji su zahtjevi odbijeni; izražava potporu pristupu „žarišta”, najavljenom u Migracijskom programu, usmjerenom na jačanje operativne podrške pri prvom dolasku tražitelja azila, uključujući u pogledu registracije i prvotne obrade prijava, također za osobe kojima nije potrebna zaštita; odbacuje sve mjere kojima se de facto ponovno uvode granične kontrole i kojima bi se ugrozio šengenski prostor;

21. podsjeća na obećanje Komisije da će se koristiti svim dostupnim sredstvima, uključujući proračun EU-a, kako bi poticala otvaranje radnih mjesta i rast pametnim ulaganjem u tješnje partnerstvo s državama članicama, nacionalnim parlamentima, regijama i gradovima u cilju postizanja bolje provedbe postojećih politika i učinkovitosti mjera na terenu, posebno u korištenju sredstvima iz strukturnih i investicijskih fondova EU-a; naglašava da kohezijska politika, u skladu s postupkom ekonomskog upravljanja, i dalje predstavlja glavni izvor takvih javnih ulaganja te stoga smatra da je potrebno iskoristiti sinergije između EFSU-a i drugih fondova, posebno europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF); poziva na istraživanje sinergija između europskih strukturnih i investicijskih fondova te Obzora 2020.; potiče presudno uključivanje partnera i ulagača iz privatnog sektora kako bi se zajamčila uspješnost EFSU-a te ističe njegov potencijal za otvaranje radnih mjesta; istodobno poziva na demokratski nadzor nad EFSU-om na razini EU-a; mišljenja je da bi se jednak ili veći iznos sredstava preusmjerenih iz programa Obzor 2020. i Instrumenta za povezivanje Europe trebao uložiti u istraživanje i inovacije, digitalnu infrastrukturu, transport i energiju te poziva Komisiju da iskoristi priliku koja joj se pruža u vidu obvezne revizije 2016. i da pripremi kompenzaciju za ta dva programa;

22. poziva na žurnu provedbu strategije o Instrumentu za povezivanje Europe, izgradnjom bolje infrastrukture i projektima s europskom dodanom vrijednošću u sektorima prometa, energije i telekomunikacija, tj. ključnim sektorima za funkcioniranje jedinstvenog tržišta;

23. napominje da Komisija 2016. mora započeti detaljnu, sveobuhvatnu i potpunu „postizbornu reviziju” višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020., popraćenu zakonodavnim prijedlogom o izmjeni Uredbe o višegodišnjem financijskom okviru kako bi se korištenjem proračunskim sredstvima EU-a doprinijelo oporavku europskog gospodarstva; napominje da je jedan od glavnih zahtjeva Parlamenta u pregovorima o višegodišnjem financijskom okviru bila obvezna zakonodavna revizija tog okvira; stoga pridaje izuzetnu važnost tom postupku; izražava svoju spremnost na konstruktivno djelovanje kako bi se pronašla rješenja za niz aktualnih pitanja, uključujući pitanja povezana s financiranjem jamstvenog fonda u sklopu Europskog fonda za strateška ulaganja;

24. potiče Komisiju da izvuče pouku iz zaključaka Skupine na visokoj razini za vlastita sredstva koji se očekuju do kraja 2016. te da tijekom svog mandata iznese konkretne prijedloge; ponovno ističe svoju predanost reformi sustava vlastitih sredstava EU-a prije početka sljedećeg VFO-a;

25. ponavlja svoju snažnu zabrinutost zbog akumuliranih zaostataka u plaćanjima kojima je narušena vjerodostojnost EU-a; pozdravlja usvajanje zajedničke izjave Komisije, Vijeća i Parlamenta o planu plaćanja za razdoblje 2015. – 2016. u cilju smanjenja tih zaostataka na održivu razinu do kraja 2016.; podsjeća Komisiju da je obvezna pomno pratiti provedbu programa za razdoblje 2014. ‒ 2020. uspostavljanjem sustava ranog upozorenja te pravovremenim predlaganjem izmjene proračuna u slučaju da se odobreni iznosi plaćanja za 2016. pokažu nedostatnima;

26. poziva Komisiju da predloži mjere za poboljšanje razmjene informacija i povećanje operativne suradnje među državama članicama i s agencijama EU-a, posebno u pogledu kriterija uzbunjivanja, te da uvede obvezu izdavanja upozorenja za osobe osuđene zbog terorizma ili osumnjičene za terorizam; poziva Komisiju da upotrijebi tehnička i financijska sredstva kako bi se na razini EU-a ostvarila koordinacija i razmjena najboljih praksi u području borbe protiv terorističke propagande, radikalnih mreža i novačenja na internetu; u vezi s time posebno traži da se Europolu daju sva potrebna sredstva za suzbijanje terorizma i organiziranog kriminala u skladu s njegovim mandatom;

27. naglašava da je sklapanje novih trgovinskih sporazuma nužno kako bi se izradio otvoren i konkurentan europski gospodarski okvir kojim se mogu ostvariti opipljive prednosti i niže cijene za potrošače te otvoriti nova radna mjesta otvaranjem tržišta trećih zemalja i diversifikacijom izvoza; podsjeća na svoje stajalište da uravnoteženi trgovinski sporazumi globalizaciji mogu poslužiti za donošenje pravila; stoga poziva Komisiju da se pobrine za to da europski standardi ne budu ugroženi i naglašava da trgovina mora odigrati ulogu u borbi protiv siromaštva i poboljšanju razvoja u inozemstvu; smatra da uklanjanje prepreka za trgovinu i ulaganja na svjetskoj razini mora i dalje biti ključni prioritet trgovinske strategije EU-a; stoga podržava napore Komisije u svim aktualnim bilateralnim i multilateralnim trgovinskim pregovorima u cilju postizanja pozitivnog ishoda u pogledu sveobuhvatnih i uzajamno korisnih trgovinskih sporazuma 2016.; naglašava da EU treba ulagati trajne napore u iskorištavanje postupka koji je započet 2013. Paketom iz Balija, dogovorenim u sklopu kruga multilateralnih pregovora iz Dohe, i koji bi trebao predstavljati put prema svjetskoj ekonomskoj stabilnosti; naglašava da je potrebno uvrstiti poglavlje o boljoj suradnji u borbi protiv utaje poreza, poreznih oaza, korupcije i pranja novca u okviru bilateralne plurilateralne i multilateralne trgovine EU-a;

28. poziva Komisiju da dosljednu i jasnu strategiju vanjske i sigurnosne politike zacrta kao cilj kojim će se težiti utvrđivanju novih i nadolazećih izazova s kojima će se EU morati suočiti u nestabilnom sigurnosnom okružju, određivanju interesa koje treba štititi i vrijednosti koje treba promicati, kao i jamčenju zaštite građanima EU-a i stvaranju uvjeta za održiv mir i stabilnost; u tom kontekstu, podsjeća na važnost ljudskih prava i temeljnih sloboda te podsjeća da EU mora imati snažnu ulogu u svijetu u pogledu razvoja, mirotvorstva, izgradnje mira, humanitarne pomoći i promicanja ljudskih prava na globalnoj razini;

DIO 2.

Novi poticaj za zapošljavanje, rast i ulaganja

29. poziva Komisiju da podnese prijedlog za sljedeću fazu strategije Europa 2020. kao odgovor na izazove koje predstavljaju globalna konkurencija, prelazak na obnovljive izvore energije, digitalna revolucija i demografski trendovi; smatra da bi u sklopu tog prijedloga trebalo povezati strukturne promjene i opsežne inicijative u području ulaganja, nadovezujući se na postojeće instrumente (proračun EU-a, EFSU);

30. ističe temeljnu ulogu koju u stvaranju jednakih uvjeta kojima se potiču inovacije, produktivnost, otvaranje radnih mjesta i ulaganja ima provođenje politike tržišnog natjecanja od strane svih sudionika na jedinstvenom tržištu i u svim poslovnim modelima, uključujući mala i srednja poduzeća; traži od Komisije da strogo provodi pravila za suzbijanje monopola, pravila o državnoj potpori i pravila o kontroli spajanja poduzeća kako bi se ostvarilo unutarnje tržište koje dobro funkcionira;

31. podržava razvoj unije tržišta kapitala, no pritom ističe da je potrebno pobrinuti se da ne dođe do povećanja sistemskih financijskih rizika i pružiti joj potrebnu infrastrukturu i pojačani nadzor radi poticanja održivih nebankovnih kredita i promicanja dugoročnih ulaganja kojima se podupire realno gospodarstvo;

32. poziva Komisiju da ukloni prepreke na jedinstvenom tržištu radi poboljšanja financiranja poduzeća, posebno malih i srednjih poduzeća te mikropoduzeća, kako bi potakla ulaganja u privatni sektor; poziva na ojačanje i potpunu primjenu pravila unutarnjeg tržišta EU-a te potiče Komisiju da na sustavan način razvija vanjsku dimenziju jedinstvenog tržišta u okviru trgovinskih politika EU-a u cilju poboljšanja konkurentnosti EU-a i zaštite potrošača, izbjegavajući pritom nepošteno tržišno natjecanje kad je riječ o robi i proizvodima koji ne zadovoljavaju sigurnosne, ekološke i socijalne standarde EU-a;

33. poziva na provedbu ambiciozne industrijske politike EU-a kojom će se omogućiti razvoj novih proizvoda i restrukturiranje industrijskih procesa zahvaljujući inovacijama, imajući u vidu modernizaciju industrije EU-a upravljanjem digitalnom tranzicijom u tom sektoru i pružanjem digitalnih vještina kojima se mogu iskoristiti pružene prilike;

34. smatra da bi strategija Europa 2020. kojom su obuhvaćeni konkurentnost, rast i zapošljavanje trebala u svojoj socijalnoj dimenziji biti usmjerena na održavanje i unaprjeđenje usklađivanjem socijalnih politika država članica;

35. potiče Komisiju da do kraja godine finalizira i podnese paket za mobilnost radne snage te da se osvrne i na pitanje negativnih učinaka mobilnosti radne snage; poziva na stroge inspekcije prekograničnog rada u cilju suzbijanja zlouporabe; smatra da mobilnost diljem Europe spada u osnovna prava; nadalje, poziva Komisiju da poduzme mjere u cilju promicanja integracije i zapošljivosti europskih radnika; podsjeća Komisiju na njezinu obvezu s obzirom na Direktivu o upućivanju radnika;

36. zahtijeva poduzimanje konkretnih mjera u cilju iskorjenjivanja tvrdokornih oblika diskriminacije na tržištu rada, posebno one u pogledu starijih radnika, dugotrajno nezaposlenih osoba, žena, radnika s invalidnošću i mladih; podsjeća da je potrebno pokrenuti rješavanje problema dugotrajno nezaposlenih osoba, ne samo u okviru obrazovanja i osposobljavanja, nego i uključivošću tržišta rada, boljim savjetovanjem osoba koje traže posao i pružanjem podrške tim osobama, ciljanim poticajima za zapošljavanje te povlasticama uz zaposlenje;

37. nada se da će provedba Jamstva za mlade, uključujući potporu Inicijative za zapošljavanje mladih, početi urađati plodom te napominje da je voljan podržati bilo koju inicijativu, uključujući financijsku, kako bi osnažio taj program EU-a; poziva Komisiju da se pobrine za to da obrazovanje i osposobljavanje ostanu među njezinim prioritetima, uključujući ponovno promišljanje vještina potrebnih za trenutačno i buduće tržište rada, usredotočenjem na visoku kvalitetu, učinkovitost, dostupnost i jednakost; smatra da bi posebnu pozornost trebalo posvetiti cjeloživotnom učenju, dvojnim sustavima, priznavanju diploma te pružanju potpore mjerama za smanjivanje stopa ranog prekida školovanja kako bi se osiguralo da učenici steknu osnovne vještine pismenosti određene u sklopu Programa za međunarodnu procjenu učenika (PISA) u nadležnosti OECD-a te u skladu s nadležnostima navedenima u Ugovoru; poziva da se više pozornosti usmjeri na financiranje i potpomaganje mobilnosti među mladima, kako bi ponuda vještina na jedinstvenom tržištu u najvećoj mogućoj mjeri odgovarala ponudi radnih mjesta;

38. vjeruje da su dostupnost, povoljnost i kvaliteta obrazovanja i zdravstvene zaštite djece ključne kako nijedno dijete ne bi bilo izostavljeno te stoga poziva Komisiju da razmotri buduće mjere u cilju promicanja socijalnih ulaganja, te posebno u cilju smanjenja siromaštva djece;

39. podsjeća da bi u svim novim zakonodavnim prijedlozima u obzir trebalo uzeti odgovarajuću ravnotežu između fleksibilnosti i sigurnosti za poslodavce i zaposlenike, kao i aspekt zapošljavanja te socijalne aspekte, uključujući učinak starenja i potrebu za vještinama; ističe da je pojam „radnika” višeslojan zbog novih oblika zapošljavanja i samozapošljavanja te bi ga se trebalo razmatrati u cilju suzbijanja nejednakosti koje bi mogle ugroziti pravednost i učinkovitost naše socijalne tržišne ekonomije; podsjeća Komisiju na njezin poziv na reviziju Direktive 2004/37/EZ o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu, koju je trebalo provesti do kraja 2012.;

40. ističe važnost potpore koju kohezijska politika pruža malim i srednjim poduzećima koja su okosnica rasta EU-a i zapošljavanja te poziva na uspostavljanje sinergija između fondova kohezijske politike, Programa za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME) i programa Obzor 2020.;

41. ističe neprekinutu provedbu programa Obzor 2020., a posebno njegove napore da se stavi veći naglasak na korištenje prvoklasnim istraživanjima pri razvijanju proizvoda i usluga koji mogu doprinijeti oživljavanju konkurentnosti europskih gospodarstava;

42. poziva na pokretanje inicijativa za razvoj potencijala kulturnog i kreativnog sektora kao izvora zapošljavanja i rasta; s time u vezi naglašava važnost jačanja prava intelektualnog vlasništva i apelira na Komisiju da prati svoj akcijski plan o borbi protiv povreda prava intelektualnog vlasništva, uključujući reviziju Direktive o provedbi prava intelektualnog vlasništva koja ne ide u korak s digitalnim dobom i nije prikladna za suzbijanje povreda na internetu, te da prati Zelenu knjigu o zaduženjima po kartici i drugim povezanim mehanizmima kao potencijalnom pravu na razini EU-a radi povrata novca koji je nenamjerno iskorišten za kupnju krivotvorene robe; poziva Komisiju da dodatno ojača nadležnost Opservatorija EU-a za povrede prava intelektualnog vlasništva te pozdravlja Komisijino osnivanje stručne skupine o provedbi prava intelektualnog vlasništva;

43. pozdravlja cilj Komisije da povuče prijedlog za Zajednički europski zakon o prodaji robe te naglašava da se novi prijedlog Komisije, kao što je najavljeno u Komunikaciji o jedinstvenom digitalnom tržištu, mora temeljiti na stajalištu Parlamenta u prvom čitanju;

44. ističe važnost konkurentnog sektora financijskih usluga koji potrošačima pruža korisne proizvode i transparentne informacije; naglašava da će se time povećati povjerenje potrošača u proizvode financijskih usluga;

45. zabrinut je zbog mogućih posljedica gospodarske i financijske krize u Kini koja je potaknuta pucanjem burzovnog mjehura; upozorava na moguće posljedice sustavnih nedostataka u ustroju kineskih financijskih usluga;

Borba protiv poreznih prijevara i utaje poreza

46. pozdravlja objavljivanje novog paketa poreznih politika i poziva Komisiju da ambiciozno nastoji zajamčiti pravedan sustav oporezivanja utemeljen na načelu da poreze treba plaćati u državi gdje je ostvarena dobit, čime bi se izbjeglo narušavanje unutarnjeg tržišta i nepošteno tržišno natjecanje;

47. pozdravlja rad Komisije i država članica kojim se aktivno promiče borba protiv poreznih prijevara, utaje poreza, agresivnog poreznog planiranja te korištenja poreznim oazama, na temelju stručnog znanja OECD-a o poticanju dobrog upravljanja u području poreza na svim relevantnim međunarodnim forumima;

48. poziva Komisiju da objavi komunikaciju u kojoj bi se u ime EU-a osmislila definicija poreznih oaza (područja koja ne surađuju), utemeljena na kriterijima OECD-a; vjeruje da bi tu politiku trebalo kombinirati s jasnim stajalištem o načinu korištenja tog popisa; također poziva Komisiju da osmisli poboljšanu inicijativu EU-a u vezi s obaveznom zajedničkom konsolidiranom osnovicom poreza na dobit, čak i u slučaju odgode konsolidacije u početnoj fazi, što bi trebalo imati znatan učinak na administraciju te će iziskivati nesmetano prijelazno razdoblje;

Povezano i uključivo jedinstveno digitalno tržište

49. podsjeća Komisiju da ambiciozno jedinstveno digitalno tržište neće biti moguće bez odgovarajućeg mehanizma za poticanje ulaganja na terenu te podupire davanje prioriteta jedinstvenom digitalnom tržištu s obzirom na mogućnosti koje proizlaze iz digitalnih aktivnosti, a odnose se na zapošljavanje, stvaranje novoosnovanih poduzeća („start-up” poduzeća), poticanje inovacija i produktivnosti te povećanje konkurentnosti, čime se ostvaruje rast; naglašava potrebu za podržavanjem razvoja digitalnog sektora, čime će se svakom Europljaninu jamčiti pristup internetskoj vezi uz najveću moguću brzinu, po najmanjoj mogućoj cijeni;

50. priznaje predanost Komisije oslobađanju potencijala digitalne ekonomije pristupom koji se temelji na tri stupa, u cilju omogućavanja boljeg pristupa potrošačima i poduzećima te stvaranja boljeg okružja za razvoj digitalnih usluga; naglašava potrebu za suradnjom s globalnim regulatorima u pogledu tržišnog natjecanja i sigurnosti; ustraje na tome da je važno svima poboljšati mrežni pristup korištenjem brzih širokopojasnih veza kako bi se riješio problem digitalnog jaza; pozdravlja najavu europske inicijative za „slobodan protok podataka” kojom je potrebno ukloniti preostale prepreke za uspostavu jedinstvenog tržišta podataka;

51. podržava napore Komisije da zaključi paket mjera EU-a za zaštitu podataka;

52. vjeruje da je potrebno i smanjenje birokracije te uklanjanje neopravdanih i nerazmjernih regulatornih ili neregulatornih prepreka u sklopu strategije jedinstvenog digitalnog tržišta u cilju potpunog iskorištavanja potencijala digitalne transformacije industrije i prekogranične elektroničke trgovine; smatra da bi se moglo razmotriti poduzimanje konkretnijih mjera kako bi se povećalo povjerenje potrošača i poboljšala zaštita podataka pri kupovini digitalne robe i usluga diljem EU-a, što je ključno kako bi Europljani imali povjerenja u jedinstveno digitalno tržište kao aspekt digitalizacije njihovih svakodnevnih života;

53. poziva Komisiju da u obzir uzme aktualnu konvergenciju tehnologije u reviziji Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama donošenjem primjerenih preporuka u cilju prilagodbe regulatornog okvira i njegovog usklađivanja s budućim zahtjevima; poziva Komisiju da nastavi promicati kulturnu i kreativnu industriju te da podrži i promiče osnivanje Europske godine kulturne baštine; u tom pogledu ističe činjenicu da kulturni i kreativni sektor obuhvaćaju gotovo 4,5 % BDP-a EU-a te gotovo 8,5 milijuna radnih mjesta te su stoga važni za kulturnu raznolikost, ali ujedno i znatno pridonose socijalnom i gospodarskom razvoju diljem EU-a;

54. očekuje ambicioznu reviziju Direktive o univerzalnoj usluzi kako bi se ažurirala prava krajnjih korisnika;

Autorska prava

55. poziva na ulaganje daljnjih napora u razvijanje i modernizaciju zakona EU-a o pravima intelektualnog vlasništva, osobito u području autorskih prava, u cilju njihove prilagodbe zahtjevima digitalnog doba i olakšanja prekograničnog pristupa kreativnom sadržaju pod pravednim i razumnim uvjetima diljem EU-a, čime bi se postigla pravna sigurnost, uz istovremenu zaštitu prava autora i izvođača i osiguranje pravedne naknade za njih te borbu protiv digitalnog piratstva koje utječe na vrijednost i zapošljavanje u kreativnom i kulturnom sektoru; poziva Komisiju da sve zakonodavne inicijative za modernizaciju autorskih prava temelji na nezavisnim dokazima; smatra da bi autorska prava trebala zadržati svoju prvotnu funkciju, što je omogućavanje stvarateljima da budu nagrađeni za svoj trud kada se drugi koriste njihovim radom; naglašava činjenicu da modernizacija i prijedlozi reformi ne bi smjeli štetiti važnom doprinosu tradicionalnih metoda promicanja regionalne i europske kulture;

Otporna energetska unija s naprednom klimatskom politikom

56. naglašava činjenicu da se energetska unija može ostvariti pojačanim djelovanjem na razini EU-a u sljedećim područjima: konkurentno unutarnje energetsko tržište, snažan europski sustav upravljanja, istraživanje i inovacije, nova ulaganja kojima se poboljšavaju prekogranična infrastruktura i spojni vodovi postizanjem održivosti i sigurnosti u prelasku na obnovljive izvore energije koji će, dugoročno gledajući, potaknuti rast i otvaranje novih radnih mjesta, pružiti dostupne cijene energije za kućanstva i industriju te stoga spriječiti energetsko siromaštvo;

57. poziva na promicanje zelenog ulaganja, među ostalim preko strateškog plana ulaganja, te na izradu dugoročnog i stabilnog političkog okvira za promicanje niskougljičnog, resursno učinkovitog gospodarstva kojim se jačaju ciljevi EU-a o smanjenju emisija ugljika, povećava udio obnovljivih energija i energetska učinkovitost, a to podrazumijeva ulaganje u paneuropsku elektroenergetsku mrežu i usredotočenost na ostvarivanje napretka u području izvora obnovljive energije;

58. poziva Komisiju da u potpunosti uključi Parlament u zajedničke napore u cilju borbe protiv globalnog zatopljenja, jamčeći da će se djelovanje protiv klimatskih promjena uzeti u obzir u svim politikama EU-a prilagođavanjem tih politika stvarnosti klimatskih promjena, te traži donošenje zakonodavnih prijedloga u cilju provedbe klimatskog i energetskog paketa za 2030. u sklopu redovnog zakonodavnog postupka;

59. poziva Komisiju da se pobrine za cjelovitu provedbu Direktive o obnovljivoj energiji (2009/28/EZ), zajedno s prijedlozima za učinkovitu regulativu, pa i onih iz Parlamenta, kako bi se omogućilo ostvarivanje ambicioznih ciljeva u pogledu obnovljive energije;

60. poziva Komisiju da predstavi niz inicijativa u cilju uspostavljanja ambicioznog klimatskog i energetskog okvira za 2030. kao doprinosa EU-a sklapanju globalnog klimatskog sporazuma ususret sastanku na vrhu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama u Parizu; naglašava važnost davanja zamaha izradi zamašnog, univerzalnog, pravednog i pravno obvezujućeg sporazuma; poziva Komisiju da se pobrine za odgovarajuće popratne mjere nakon susreta u Parizu i da pripremi zakonodavne prijedloge kojima se jamči pravodobna ratifikacija sporazuma;

61. traži donošenje zakonodavnog prijedloga o distribuciji ciljeva emisije stakleničkih plinova u sektoru nepokrivenom sustavom trgovanja emisijama za 2030. te reviziju zakonodavnog okvira za energetsku učinkovitost, uključujući energetsku učinkovitost zgrada, Direktivu o energetskoj učinkovitosti i druge aspekte povezane s upravljanjem u sklopu okvira za razdoblje do 2030,. kao i reviziju Direktive o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora;

62. potiče Komisiju da i geopolitičku neovisnost EU-a postavi kao prioritet u okviru zajedničkog stajališta EU-a u odnosima s trećim zemljama, pa i pravodobnom revizijom Uredbe o sigurnosti opskrbe plinom i odluke o uspostavljanju mehanizma za razmjenu informacija u vezi s međuvladinim sporazumima u području energije; ističe važnost cjenovne pristupačnosti, održivosti i sigurnosti opskrbe energijom; naglašava da svaka država članica ima pravo odlučivati o vlastitoj strukturi izvora energije;

Ekološka i zdravstvena pitanja

63. pozdravlja prijedlog Komisije o paketu za kvalitetu zraka te aktualnu provedbu Uredbe REACH; poziva na uravnoteženiji pristup mjerama ekološkog dizajna, koje se temelje na njihovu potencijalu da uštede energiju i važnosti na tržištu; snažno podržava jasno označivanje energetske učinkovitosti kako bi se potrošačima omogućio izbor i inzistira na novom prijedlogu u pogledu paketa o cirkularnoj ekonomiji; smatra da je ulaganje i poticanje prelaska na cirkularnu ekonomiju u skladu s programom Komisije za radna mjesta, rast i konkurentnost te da, smanjujući ovisnost EU-a o uvoznim sirovinama, ima potencijal stvoriti uvjete koji će biti od koristi za sve uključene dionike, u cilju prelaska na cirkularnu ekonomiju proizvodnjom bez otpada i održivim razvojem proizvoda;

64. poziva na sveobuhvatno praćenje revizije u sredini razdoblja provedbe strategije biološke raznolikosti EU-a te izvješća Komisije pod naslovom „Stanje prirode u Europskoj uniji” kako bi se riješili nedostatci, zajamčila potpuna provedba strategije i ostvarili ciljevi EU-a u području biološke raznolikosti; općenito naglašava da taj postupak ne smije biti izlika za smanjenje razine ambicija u pitanjima od ključne važnosti za zaštitu okoliša;

65. očekuje od Komisije da razmotri trenutačne izazove u područjima okoliša i zdravlja, gdje stanje u okolišu negativno utječe na ljudsko zdravlje, te da ostvari napredak u planiranim strategijama, u prvom redu kada je riječ o znanstveno utemeljenim horizontalnim kriterijima za endokrine disruptore, o kojima je riječ u 7. programu djelovanja za okoliš; ističe potrebu za postizanjem napretka u području zajedničkog ocjenjivanja europskih tehnologija u području zdravstva na razini EU-a kojim se neće stvoriti dodatno administrativno opterećenje i potrebu za jačanjem otpornosti na antimikrobne lijekove; očekuje donošenje sekundarnog zakonodavstva sadržanog u Direktivi o duhanskim proizvodima; ističe potrebu za hitnim preispitivanjem Direktive o tkivima i stanicama, kako bi se uskladila s načelom neplaćenog darivanja, i Uredbe o naprednim terapijama, koja se mora u većoj mjeri odnositi na MSP-ove;

66. naglašava važnost uznastojanja oko toga da se sve buduće inicijative ili preispitivanja koja predlaže Komisija na području zdravlja i sigurnosti temelje na čvrstim znanstvenim dokazima;

Integriran i učinkovit prometni sektor

67. poziva Komisiju da se pobrine za bolje praćenje i pravilnu primjenu politike transeuropske prometne mreže (TEN-T), od planiranja do same provedbe; ističe potrebu da se poboljša transeuropska prometna mreža (TEN-T) kako bi se povezale prometne mreže svih regija EU-a, poboljšala infrastruktura i uklonile prepreke,posebno između istočnih i zapadnih dijelova EU-a; ističe važnost cjelovite provedbe akcijskog programa NAIADES II;

68. poziva na poduzimanje konkretnih mjera kojima bi se jamčila dostupnost učinkovitog javnog prijevoza, razvijala pametna i inovativna rješenja te mobilizirala financijska sredstva za održivu i međusobno povezanu infrastrukturu sustava urbanog prijevoza, pa i održiv prijevoz koji odlikuju tehnološke inovacije i alternativna goriva;

69. zahtijeva pravedno i učinkovito određivanje cijena za održiv promet koje će se postići revizijom Direktive o eurovinjeti i okvira namijenjenog promicanju europskog elektroničkog sustava naplate cestarine, te izradu glavnog plana za pokretanje kooperativnih inteligentnih prometnih sustava, reviziju Direktive o promicanju čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu i reviziju pravila o pristupu tržištu u pogledu cestovnog prijevoza kako bi se poboljšala njegova energetska učinkovitost;

70. poziva Komisiju da istraži nove načine kako da zajamči poštenu konkurenciju prijevoznika te da se pozabavi pitanjem radnih uvjeta radnika u sektoru cestovnog prijevoza te da poboljša sigurnost na cestama;

71. ističe da su u pogledu paketa za zrakoplovstvo ključni prioriteti strategija za konkurentnost, revizija Uredbe (EZ) br. 868/2004 koja se bavi nepravednim određivanjem cijena u zračnom prometu te revizija Uredbe (EZ) br. 216/2008 o osnivanju Europske agencije za sigurnost zračnog prometa;

Poljoprivredna i ribarstvena politika

72. pozdravlja predanost Komisije pojednostavnjenju regulative kao i predloženu provjeru prikladnosti i evaluaciju ZPP-a u cilju smanjenja birokratskog tereta i uklanjanja regulatornih opterećenja; traži izlaganje prijedloga kojim bi se olakšala provedba reforme kako bi se zajamčilo održavanje administrativnog opterećenja za poljoprivrednike i nadležna tijela država članica na minimalnoj razini; ističe potrebu da se očuva ključna uloga zajedničke poljoprivredne politike u jamčenju sigurnosti opskrbe hranom, potakne rast izvoza u prehrambenoj industriji u EU-u i otvore nova tržišta, jamčeći pritom pravedan pristup izvoznika tim tržištima, te naglašava činjenicu da se vrlo visoki standardi EU-a u području zaštite sigurnosti hrane i zdravlja ne bi smjeli dovoditi u pitanje; poziva na to da se povezanost istraživanja, poljoprivrednika i industrije poboljša inovacijama;

73. poziva Komisiju da pomogne poljoprivrednicima u predviđanju tržišnih kriza tako što će ih obavještavati o promjenjivim uvjetima na tržištu koristeći točne podatke i podatke u stvarnom vremenu gdje god je to moguće;

74. naglašava da je potrebno razmotriti nejednakosti u lancu opskrbe hranom, posebno kako bi se osigurala pravednost i transparentnost u odnosima između primarnih proizvođača, obrađivača, opskrbljivača i distributera te poziva Komisiju da istraži nejednakosti u lancu opskrbe i održivu ulogu primarnog proizvođača unutar lanca;

75. potiče Komisiju da predstavi višegodišnje planove za upravljanje koji će poslužiti kao jedan od glavnih instrumenata u provedbi reformirane zajedničke ribarstvene politike (ZRP) u cilju održivog iskorištavanja ribolovnih resursa, kao i zakonodavni okvir o tehničkim mjerama koji se već očekuje 2015. i reviziju Uredbe o kontroli u sklopu redovnog zakonodavnog postupka;

76. traži od Komisije da, u sklopu strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast, nastavi ulagati napore u otvaranje radnih mjesta primjenjivanjem koncepta cirkularne ekonomije i postizanjem sinergija u morskom i pomorskom sektoru u cjelini (plavi rast);

77. ističe da je Uredba o nezakonitom, neprijavljenom i nereguliranom ribolovu polučila uspjeh i da bi se s njezinom provedbom trebalo nastaviti i 2016., posebno kada je riječ o državama koje ne surađuju i svim organizacijama koje doprinose navedenim vrstama ribolova; poziva Komisiju da zajamči koherentnost svih politika EU-a, uključujući zajedničku ribarstvenu politiku i trgovinsku politiku;

78. naglašava da se cilj jedinstvene europske ekološke oznake za proizvode ribarstva i akvakulture mora provoditi sastavljanjem izvješća;

Bolje povezana i pravednija ekonomska i monetarna unija

79. potiče Komisiju da Izvješće petorice predsjednika poprati predstavljanjem ambicioznog nacrta u kojem bi predložila sve mjere potrebne kako bi europska ekonomska i monetarna unija (EMU) postala otporniji okvir za bolju koordinaciju i strukturnu konvergenciju, koristeći se metodom Zajednice;

80. poziva Komisiju da poduzme mjere u cilju poboljšanja provedbe preporuka po državama članicama te da ubrza i provede strukturne reforme i ulaganja kojima se želi modernizirati gospodarstvo EU-a instrumentima sadržanim u paketu od šest mjera, paketu dviju mjera i zakonodavstvu o gospodarskom upravljanju; poziva Komisiju da, kada je riječ o zemljama koje su pod pojačanim nadzorom ili o zemljama koje sudjeluju u programu makroekonomske prilagodbe, odgovarajuću pozornost posveti svojim dužnostima i ovlastima u okviru zakonodavstva iz paketa dviju mjera;

Politike međunarodne trgovine

81. podsjeća na svoje stajalište da uravnoteženi trgovinski sporazumi globalizaciji mogu poslužiti za donošenje pravila; stoga poziva Komisiju da se pobrine za to da europski standardi ne budu ugroženi i naglašava da trgovina mora odigrati ulogu u borbi protiv siromaštva i poboljšanju razvoja u inozemstvu; smatra da je uklanjanje prepreka za trgovinu i ulaganja na svjetskoj razini i dalje ključni prioritet trgovinske strategije EU-a; u tom pogledu napominje da se u izvješću Komisije o preprekama u trgovini i ulaganju iz 2014. navodi da postoje znatne i neopravdane prepreke u trgovinskim odnosima EU-a s glavnim trećim zemljama; stoga ponavlja svoj poziv Komisiji da se posveti tom pitanju i da se bori protiv neopravdanih protekcionističkih mjera;

82. napominje važnost Transatlantskog partnerstva za trgovinu i ulaganja (TTIP); podsjeća Komisiju na važnost suradnje, transparentnosti i razmjene informacija s Parlamentom tijekom cijelog postupka;

Ostala trgovinska pitanja

83. poziva Komisiju da unaprijed razmotri reviziju Uredbe o prijelaznim aranžmanima za bilateralne sporazume o ulaganjima predviđenu za 2020. radi stvaranja potrebnih instrumenata za poduzimanje dodatnih koraka u razrađivanju ulagačke politike EU-a;

84. traži od Komisije da nastavi s radom na novim i revidiranim sporazumima o slobodnoj trgovini te pozdravlja namjeru Komisije da državama članicama predstavi nacrte direktiva za modernizaciju postojećih sporazuma s Meksikom, Čileom i Turskom;

85. sa zabrinutošću prima na znanje nedovoljan napredak u pregovorima o slobodnoj trgovini između EU-a i Indije te od Komisije traži da pojača napore za prevladavanje sadašnjih prepreka u pregovorima;

86. naglašava da multilateralizam mora ostati bitan cilj trgovinske politike EU-a te poziva Komisiju da radi na postizanju sporazuma na desetoj ministarskoj konferenciji WTO-a u prosincu 2015. u Nairobiju;

Područje pravosuđa i temeljnih prava utemeljeno na uzajamnom povjerenju

87. poziva na dovršenje sveobuhvatnog krovnog sporazuma između EU-a i SAD-a o zaštiti podataka i reviziju načela o sigurnoj luci kako bi bila usklađena s tim sporazumom i lišena zakonskih nedorečenosti, a to će se ostvariti zahvaljujući ambicioznom paketu mjera EU-a za zaštitu podataka kojim će se donijeti novi zakonodavni okvir na razini EU-a u pogledu zaštite osobnih podataka;

88. poziva Komisiju da revidira Uredbu Bruxelles IIa u pogledu sukoba zakona u obiteljskom pravu između država članica; stoga apelira na Komisiju da sustavom posredovanja spriječi „otmice djece” i da potiče posebnu obuku za posrednike i suce uključene u međunarodne postupke u koje su umiješana djeca te potiče države članice da omoguće da slučajeve otmice djece centralizirano obrađuju specijalizirani sudovi;

89. pozdravlja donošenje Europskog programa sigurnosti za razdoblje 2015. – 2020. te prioritete određene u području protuterorizma, prekograničnog organiziranog kriminala i računalnog kriminala te u potpunosti podupire predanost Komisije da u okviru strategije unutarnje sigurnosti doprinese rješavanju prijetnji koje strani borci i terorizam predstavljaju za unutarnju sigurnost država članica; naglašava da se EU mora suočiti sa sve većom prijetnjom od domaćeg terorizma koju predstavljaju „strani borciˮ odnosno pojedinci koji putuju u zemlju u kojoj nemaju boravište niti su državljani te zemlje u cilju izvršenja, planiranja ili pripremanja terorističkih djela ili sudjelovanja u obuci kao obučavatelji ili sudionici obuke, između ostalog i u vezi s oružanim sukobima; slaže se da bi sprečavanje radikalizacije trebao biti prioritet EU-a; žali što u sklopu tog programa nije predviđeno više konkretnih mjera;

90. poziva Komisiju da spriječi kretanje pojedinačnih terorista jačanjem kontrola na vanjskim granicama, sustavnijim i učinkovitijim provjerama putnih isprava, suzbijanjem nezakonite trgovine oružjem i nezakonitog korištenja tuđim identitetom te utvrđivanjem rizičnih područja; očekuje novi prijedlog Komisije u vezi s paketom o „pametnim granicamaˮ;

91. poziva Komisiju da poduzme mjere za bolju razmjenu informacija između tijela kaznenog progona država članica i agencija EU-a; poziva Komisiju da doprinese poboljšanju, intenzitetu i ubrzanju globalne razmjene informacija tijela kaznenog progona te učinkovitijoj suradnji država članica većom primjenom korisnih postojećih instrumenata te bržom i učinkovitijom razmjenom relevantnih podataka i informacija uz puno poštovanje temeljnih prava i načela zaštite podataka;

92. pozdravlja prijedlog Komisije u europskoj strategiji sigurnosti o borbi protiv kibernetičkog kriminala i napominje da terorističke organizacije sve više upotrebljavaju internet i komunikacijske tehnologije za planiranje napada, širenje propagande i prikupljanja sredstava; poziva Komisiju da potiče internetska poduzeća i društvene mreže da s vladama i tijelima kaznenog progona rade na suzbijanju tog problema te da istodobno zajamče poštovanje općih načela slobode govora i privatnosti;

93. poziva Komisiju da iznese prijedlog reforme europskog uhidbenog naloga;

94. ponavlja da Komisija treba zajamčiti cjelovitu provedbu zakonodavstva EU-a unutar rokova za prijenos te poziva Komisiju da poduzme odgovarajuće mjere protiv onih država članica koje nisu pravilno prenijele Direktivu 2011/93/EU o seksualnom zlostavljanju djece; poziva Komisiju da nastavi ulagati snažnije napore u poboljšanje postupaka identifikacije internetskih predatora i zaštite djece od takvih predatora;

95. potiče Komisiju da uz rješavanje preostalih pravnih izazova nastavi s radom na pristupanju EU-a Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, uzimajući pritom u obzir mišljenje Suda Europske unije o tom pitanju;

96. potiče Komisiju da i dalje jamči pravilnu provedbu zakonodavstva EU-a u području pravosuđa te da sustavnije radi na pravosudnoj suradnji u građanskim i kaznenim stvarima;

97. poziva Komisiju da doprinese tome da EU aktivno potiče dijalog s globalnim partnerstvom protiv terorizma, usko surađujući s regionalnim akterima, kao što su Afrička unija, Vijeće za suradnju zemalja Perzijskog zaljeva i Arapska liga, a posebno sa zemljama koje graniče sa Sirijom i Irakom te zemljama na koje je sukob snažno utjecao, kao što su Jordan, Libanon i Turska, a između ostalog s UN-om, NATO-om, a posebno s Odborom UN-a za borbu protiv terorizma;

98. snažno podržava djelovanja kojima će se stati na kraj svim oblicima diskriminacije te očekuje od Komisije da predstavi inicijative za jačanje borbe protiv rodne, rasne, etničke i spolne diskriminacije te diskriminacije na temelju religije ili vjerovanja, invalidnosti ili starosti;

99. prima na znanje odluku Komisije da povuče svoj prijedlog revizije Direktive 92/85/EEZ o sigurnosti i zdravlju na radu trudnih radnica te o spremnosti Komisije na otvaranje puta novoj inicijativi oko koje se može postići sporazum i koja bi mogla dovesti do stvarnih poboljšanja u životima roditelja koji rade i skrbnika kako bi se bolje pomirilo profesionalni, obiteljski i privatni život, potpomognulo sudjelovanje žena na tržištu rada, i to pružanjem minimalne zaštite majkama i smanjenjem nejednakosti između muškaraca i žena;

100.    očekuje od Komisije da 2017. godinu proglasi godinom posvećenom zaustavljanju nasilja nad ženama te da pojača napore u pogledu sprečavanja i suzbijanja trgovanja ljudima te u pogledu zaštite žrtava takve trgovine; u tom pogledu poziva Komisiju da pokrene postupak za pristupanje EU-a Konvenciji Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja (Konvencija iz Istanbula); također poziva Komisiju na usvajanje nove zasebne strategije o pravima žena i rodnoj jednakosti u Europi za razdoblje od 2015. do 2020. usmjerene na stvaranje jednakih prilika, smanjenje razlike u plaćama između žena i muškaraca, razlike u siromaštvu i mirovinama te na borbu protiv nasilja nad ženama; ustraje u tomu da je potrebno nastaviti raditi na postizanju jednake zastupljenosti spolova preuzimanjem obveza u postupku donošenja gospodarskih odluka te poziva Komisiju da posveti pozornost čimbenicima zbog kojih se žene teže odlučuju za ulazak u poduzetništvo;

Holistički pristup migraciji i azilu

101.    ponovno poziva na sveobuhvatan globalni pristup politici azila i migracija; naglašava da je potrebno zajamčiti sigurnost tražiteljima azila tijekom postupka traženja statusa izbjeglice te ukloniti potrebu izbjeglica da odabiru riskantne rute ulaska u EU, suzbijanjem temeljnih uzroka ilegalne migracije, uspješnom borbom protiv krijumčara ljudima te jačanjem solidarnosti i zajedničke odgovornosti među svim državama članicama; podupire stav da se pitanje migracije mora povezati s vanjskom politikom EU-a i to u okviru suradnje sa zemljama iz kojih migranti dolaze i tranzitnim zemljama; podržava prijedlog Komisije da pruži humanitarnu pomoć; naglašava potrebu za daljnim djelovanjem s obzirom na nedavne tragedije na Sredozemlju, kako bi se izbjegli smrtni slučajevi na moru; poziva na suočavanje sa srednjoročnim i dugoročnim izazovima te na razvoj sveobuhvatnog odgovora, kako je utvrđeno u Europskom migracijskom programu; naglašava da bi trebalo revidirati Direktivu o plavoj karti, kako bi se ponudila mogućnost legalne migracije u EU;

102.    poziva Komisiju da riješi nedostatke koji se odnose na kvalitetu uvjeta pritvora i postupaka za traženje azila u EU-u s obzirom na to da oba faktora znatno utječu na učinkovito i djelotvorno rješavanje migracijskih pritisaka; podupire prijedlog Komisije da, kako bi se to postiglo, Europska agencija za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije (Frontex) i Europski potporni ured za azil (EASO) pruže pojačanu pomoć državama članicama koje na svojim granicama prihvaćaju najveći broj migranata;

103.    pozdravlja prijedlog Komisije za povećanje učinkovitosti sustava povrata neuspješnih tražitelja azila; međutim, potiče Komisiju da podnese prijedlog politike brzog povrata nakon ocjene i revizije postojećih mjera, kako bi se primjerice u taj okvir uvrstio instrument pojačane pomoći Frontexa; ustraje u tome da je bilo kakve mjere povrata potrebno provoditi uz puno poštovanje temeljnih prava;

Jači globalni akter

104.    ističe važnost podupiranja zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) istinskim unutarnjim tržištem za obranu i sigurnost, jačom suradnjom između europskih obrambenih industrija, konkurentnom tehnološkom i industrijskom bazom europskog obrambenog sektora te pristupom istraživanju, razvoju i javnoj nabavi u području sigurnosti i obrane koji je više temeljen na suradnji; ističe da je potrebno da Komisija iznese prijedlog o uspostavi sustava za sigurnu nabavu na razini Europe, koji je ključan pri razvoju, održavanju i prijenosu ključnih obrambenih kapaciteta te uz to predstavlja izraz solidarnosti i povjerenja među državama članicama; izražava punu podršku pokretanju pripremnih radnji za istraživanje u području obrane povezano sa ZSOP-om i pokretanju pilot projekta koji je predložio Parlament;

105.    smatra da obrana i promicanje slobode, potpora svojim saveznicima i sprečavanje zločina mora ostati jezgra ciljeva vanjske politike, uključujući obranu prava vjerskih i drugih manjinskih skupina;

106.    podsjeća na svoje stajalište da Komisija, ako želi ostvariti rezultate, mora revidirati politiku susjedstva i zauzeti sveobuhvatan i dosljedan pristup između vanjskog djelovanja i unutarnjih politika; traži reviziju europske politike susjedstva u kojoj bi se trebalo pozabaviti sljedećim točkama: (a) diferencijacija i pristup „više za više”; (b) angažiranje koje nije ograničeno samo na susjedne države; (c) podrška demokraciji, reformi pravosuđa, vladavini prava i izgradnji institucionalnih kapaciteta; (d) raznolika ponuda: prioritetni sektori; (e) sigurnosni aspekt; (f) poticanje regionalne integracije;

107.    smatra da bi trebala postojati jasna razlika između politike proširenja i politike susjedskih odnosa; uvjeren je da je proširenje EU-a bilo jedan od njegovih uspjeha te da bi trebalo ostati dio njegova programa, i to određivanjem prioritetnih reformi i objektivnim nadziranjem njihove provedbe u državama kandidatkinjama sve do zaključenja pristupnog postupka, imajući u vidu održavanje njihove motiviranosti i kapaciteta EU-a za širenje svojih vrijednosti; podsjeća da samo takva perspektiva može motivirati dotične zemlje;

108.    poziva na stavljanje naglaska na međureligijski dijalog kojim se želi analizirati i razumjeti razvoj događaja u području religija u cilju promicanja tolerancije i aktivnog sudjelovanja u sklopu vanjske politike EU-a protiv nasilnog i ekstremističkog radikalizma;

109.    i dalje podupire rad međunarodnih partnera kako bi se očuvala dugoročna stabilnost, mir i političke reforme u zemljama južnog i istočnog susjedstva te podupire težnje onih zemalja koje žele uže surađivati s EU-om, uključujući države kandidatkinje koje rade na ispunjenju kriterija za članstvo u EU-u, u koje spadaju ekonomske, političke i društvene reforme te poštovanje ljudskih prava i vladavine prava;

110.    smatra da nedavna previranja na kineskom financijskom tržištu predstavljaju važnu prekretnicu za kineski razvojni model te da je potrebna snažna suradnja EU-a i Kine kako bi se izbjegle moguće negativne posljedice na trgovinu u oba smjera; poziva Komisiju i Visoku predstavnicu EU-a da razmotre mogućnost ažuriranja strateškog partnerstva između EU-a i Kine, procjene financijske rizike i ojačaju međusobnu suradnju u cilju jamčenja boljeg pristupa tržištu utemeljenog na reciprocitetu, što će koristiti i EU-u i Kini;

111.    potiče Komisiju da surađuje s državama članicama i trećim zemljama na poduzimanju niza mjerljivih koraka kako bi se iskorijenile prakse koje štete ženama i djevojčicama, uključujući dječje brakove, prisilne brakove, genitalno sakaćenje žena, ubojstva iz časti, prisilnu sterilizaciju, silovanja u oružanim sukobima, kamenovanje i sve druge oblike okrutnosti; potiče Komisiju da surađuje s Europskom službom za vanjsko djelovanje (ESVD) kako bi se poboljšala potpora dostupna žrtvama takve okrutnosti;

Razvojna politika

112.    naglašava činjenicu da u europskoj godini za razvoj Komisija mora ostvariti opipljive rezultate u Africi te poziva Komisiju da izradi i provede popratni akcijski plan u vezi s europskim konsenzusom za humanitarnu pomoć u cilju jamčenja dosljednosti i stalne zajedničke provedbe svoje predanosti humanitarnim načelima čovječnosti, nepristranosti, neutralnosti i nezavisnosti;

113.    naglašava da se zbog toga razvojna pomoć mora usmjeriti na napore u pogledu promicanja odgovornog upravljanja, uspostave vladavine prava, borbe protiv korupcije, nezakonitih tokova kapitala, pranja novca, izbjegavanja i utaje poreza te povećanja transparentnosti i odgovornosti svih dionika, uključujući nacionalne vlade zemalja u razvoju i privatni sektor; stoga traži od Komisije da razradi sveobuhvatnu strategiju i akcijski plan za suočavanje s tim pitanjem u zemljama u razvoju kako bi se postiglo da plan razvoja i suradnje EU-a također bude prilagođen i unaprijeđen u cilju učinkovite borbe protiv utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza;

114.    skreće pozornost na činjenicu da su srednja i mala poduzeća pokretačka snaga za stvaranje radnih mjesta i bogatstva u zemljama u razvoju s obzirom na to da ona stvaraju 90 % radnih mjesta; poziva Komisiju da izradi mjere za potporu mikro, malim i srednjim poduzećima te da se usredotoči na suradnju s partnerskim vladama radi smanjenja prekomjernog regulatornog opterećenja, borbe protiv korupcije i utaje poreza te da razradi javno financijsko upravljanje i uspostavi učinkovite javne institucije, promiče poduzetnički i inovativni duh u tom kontekstu i dodatno poboljša pristup mikrokreditima i mikrofinanciranju;

115.    poziva Komisiju da se usredotoči na nestabilne države i oblikuje strategije za izgradnju mira i izgradnju države; naglašava da je prijeko potrebno sudjelovati u strukturnim i dugoročnim partnerstvima čiji je prioritet uspostava vladavine prava i demokratskih institucija u tim državama;

116.    poziva na veća ulaganja u pristup obrazovanju tijekom humanitarnih kriza, kao sredstvo zaštite djece u kriznim situacijama, čime se također odražava potreba za premošćivanjem jaza između humanitarne i razvojne pomoći, tako da se poveže pomoć, obnova i razvoj;

Unija demokratskih promjena

Institucionalna pitanja

117.    poziva Komisiju da uskladi zakonodavstvo u pogledu svih pred-lisabonskih dokumenata u postupku (pod regulatornim postupkom s nadzorom) s Ugovorom iz Lisabona kada je riječ o delegiranim i provedbenim aktima;

118.    ponovno traži od Komisije da, na osnovi članka 298. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, podnese prijedlog uredbe o europskom zakonu o upravnom postupku;

119.    snažno podržava inicijativu obveznog registra transparentnosti, koji bi se temeljio na međuinsitucijskom sporazumu; ponavlja svoj zahtjev za zakonodavni prijedlog;

120.    poziva Komisiju da poveća svoje napore kad je riječ o pristupanju EU-a Europskoj konvenciji o ljudskim pravima uzimajući pritom u obzir pravne argumente koje je nedavno iznio Sud Europske unije;

121.    poziva Komisiju da stručno procijeni niski postotak uspješnih europskih građanskih inicijativa (EGI), zbog kojeg građani slabije prihvaćaju taj instrument transnacionalne participativne demokracije te da zajamči da su odluke o dopuštenosti inicijativa EGI-ja u skladu s pravnom nadležnosti EU-a te očekuje od Komisije da svaku uspješnu inicijativu EGI-ja poprati dodatnim mjerama kada se na to obveže te da se u širem smislu pozabavi nedostacima i ograničenjima tog instrumenta, i to pojednostavnjenjem njegova dosta zamršenog i dugotrajnog postupka skorašnjom revizijom Uredbe o europskoj građanskoj inicijativi kako bi ta inicijativa postala ozbiljan alat za izradu programa;

o

o   o

122.    nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji.