Postupak : 2015/2840(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : RC-B8-0856/2015

Podneseni tekstovi :

RC-B8-0856/2015

Rasprave :

PV 10/09/2015 - 5.3
CRE 10/09/2015 - 5.3

Glasovanja :

PV 10/09/2015 - 8.3
CRE 10/09/2015 - 8.3

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2015)0316

ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 192kWORD 108k
9.9.2015
PE565.824v01-00}
PE565.826v01-00}
PE565.830v01-00}
PE565.831v01-00}
PE565.832v01-00}
PE565.833v01-00} RC1
 
B8-0856/2015}
B8-0858/2015}
B8-0862/2015}
B8-0863/2015}
B8-0864/2015}
B8-0865/2015} RC1

podnesen u skladu s člankom 135. stavkom 5. i člankom 123. stavkom 4. Poslovnika,

koji zamjenjuje prijedloge rezolucija sljedećih klubova:

Verts/ALE (B8‑0856/2015)

ECR (B8‑0858/2015)

EFDD (B8‑0862/2015)

GUE/NGL (B8‑0863/2015)

ALDE (B8‑0864/2015)

S&D (B8‑0865/2015)


o Azerbajdžanu (2015/2840(RSP))


Pier Antonio Panzeri, Victor Boştinaru, Kati Piri, Josef Weidenholzer, Elena Valenciano, Andrejs Mamikins, Eric Andrieu, Nikos Androulakis, Marju Lauristin, Maria Arena, Zigmantas Balčytis, Hugues Bayet, Brando Benifei, José Blanco López, Vilija Blinkevičiūtė, Biljana Borzan, Nicola Caputo, Andi Cristea, Viorica Dăncilă, Doru-Claudian Frunzulică, Eider Gardiazabal Rubial, Enrico Gasbarra, Elena Gentile, Lidia Joanna Geringer de Oedenberg, Neena Gill, Michela Giuffrida, Ana Gomes, Maria Grapini, Roberto Gualtieri, Richard Howitt, Cătălin Sorin Ivan, Liisa Jaakonsaari, Afzal Khan, Jeppe Kofod, Kashetu Kyenge, Javi López, Krystyna Łybacka, David Martin, Sorin Moisă, Alessia Maria Mosca, Victor Negrescu, Demetris Papadakis, Emilian Pavel, Tonino Picula, Miroslav Poche, Liliana Rodrigues, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Daciana Octavia Sârbu, Jutta Steinruck, Tibor Szanyi, Claudia Tapardel, Julie Ward, Flavio Zanonato, Vincent Peillon u ime Kluba zastupnika S&D-a
Charles Tannock, Mark Demesmaeker, Branislav Škripek u ime Kluba zastupnika ECR-a
Marietje Schaake, Frédérique Ries, Marielle de Sarnez, Ramon Tremosa i Balcells, Pavel Telička, Renate Weber, Izaskun Bilbao Barandica, Petras Auštrevičius, Juan Carlos Girauta Vidal, Martina Dlabajová, Valentinas Mazuronis, Beatriz Becerra Basterrechea, Nedzhmi Ali, Gérard Deprez, Fredrick Federley, Nathalie Griesbeck, Ivan Jakovčić, Petr Ježek, Kaja Kallas, Louis Michel, Javier Nart, Urmas Paet, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Jozo Radoš, Dita Charanzová u ime Kluba zastupnika ALDE-a
Marie-Christine Vergiat, Patrick Le Hyaric u ime Kluba zastupnika GUE/NGL-a
Ulrike Lunacek, Heidi Hautala, Rebecca Harms, Tamás Meszerics, Molly Scott Cato, Michèle Rivasi, Barbara Lochbihler, Jordi Sebastià, Helga Trüpel, Igor Šoltes, Davor Škrlec u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a
Ignazio Corrao, Fabio Massimo Castaldo, Laura Agea u ime Kluba zastupnika EFDD-a
AMANDMANI

Rezolucija Europskog parlamenta o Azerbajdžanu (2015/2840(RSP))  

Europski parlament,

–   uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Azerbajdžanu, a posebno one u vezi s ljudskim pravima i vladavinom prava,

–   uzimajući u obzir odnos između EU-a i Azerbajdžana koji je stupio na snagu 1999. i koji predstavljaju provedba Akcijskog plana u okviru europske politike susjedstva, uspostava Istočnog partnerstva, pregovori o sporazumu o pridruživanju između EU-a i Azerbajdžana te sudjelovanje Azerbajdžana u Parlamentarnoj skupštini Euronesta,

–   uzimajući u obzir izvješće od 25. ožujka 2015. u okviru europske politike susjedstva o napretku Azerbajdžanu u 2014. (SWD(2014)64),

–   uzimajući u obzir Akcijski plan u okviru europske politike susjedstva između EU-a i Azerbajdžana,

–   uzimajući u obzir zapažanja predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska od 22. srpnja 2015. nakon sastanka s predsjednikom Azerbajdžana Ilhamom Alijevim,

–   uzimajući u obzir posjet posebnog predstavnika za ljudska prava Stavrosa Lambrinidisa Bakuu od 23. do 26. veljače 2015.,

–   uzimajući u obzir izjavu visokog povjerenika UN-a za ljudska prava Zeida Ra'ada Al Husseina od 8. rujna 2015. u kojoj osuđuje pritisak na civilno društvo i neovisne glasove u Azerbajdžanu,

–   uzimajući u obzir izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federice Mogherini i povjerenika Johannesa Hahna o nedavnom pritvaranju, zatvaranju, osuđivanju i ubojstvima vodećih novinara i branitelja ljudskih prava u Azerbajdžanu,

–   uzimajući u obzir izjavu od 19. kolovoza 2015. o ljudskim pravima u Azerbajdžanu danu na sastanku Posebnog stalnog vijeća OESS-a br. 1064 održanom u Beču,

–   uzimajući u obzir nedavne izjave glavnog tajnika Vijeća Europe Thorbjørna Jaglanda o slučaju Khadije Ismajlove, slučajevima Lejle Junus, ravnateljice Instituta za mir i demokraciju u Azerbajdžanu, i njezina supruga Arifa Junusa te ubojstvu azerbajdžanskog novinara Rasima Alijeva,

–   uzimajući u obzir Deklaraciju iz Helsinkija koju je donijela Parlamentarna skupština OESS-a na svojem godišnjem zasjedanju održanom od 5. do 9. srpnja 2015., u kojoj se osuđuje stalni progon i zatvaranje novinara i branitelja ljudskih prava na temelju politički motiviranih optužnica u nekoliko zemalja koje sudjeluju u radu OESS-a te se izražava zabrinutost zbog stalne zlouporabe poreznog i administrativnog zakonodavstva kako bi se opravdali ti slučajevi,

–   uzimajući u obzir rezoluciju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe od 23. lipnja 2015. o funkcioniranju demokratskih institucija u Azerbajdžanu,

–   uzimajući u obzir mišljenje Venecijanske komisije Vijeća Europe od 15. prosinca 2014. u kojemu se navodi da se nedavnim amandmanima na zakon o nevladinim organizacijama dodatno ograničava rad NVO-a u Azerbajdžanu,

–   uzimajući u obzir Smjernice EU-a o borcima za ljudska prava i zaključke Vijeća od 23. lipnja 2014. o desetoj obljetnici tih Smjernica,

–   uzimajući u obzir Deklaraciju Ujedinjenih naroda o borcima za ljudska prava koju je usvojila Opća skupština UN-a 9. prosinca 1998.,

–   uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,

A. budući da se u posljednjih nekoliko godina sveukupna situacija u području ljudskih prava u Azerbajdžanu stalno pogoršava, što podrazumijeva sve veće zastrašivanje i represiju te jačanje prakse kaznenog progona čelnika NVO-a, branitelja ljudskih prava, novinara i drugih predstavnika civilnog društva;

B.  budući da je nagrađena novinarka istražiteljica postaje RFE/RL Khadija Ismajlova osuđena na sedam i pol godina zatvora zbog optužbi o navodnoj zlouporabi, pronevjeri i utaji poreza nakon što je objavila nekoliko priča o korupciji koje se odnose na predsjednikovu obitelji; budući da su branitelji ljudskih prava Lejla i Arif Junus osuđeni na osam i sedam i pol godina zatvora zbog optužbi za prijevaru i utaju poreza, a da suđenje ni izbliza nije bilo u skladu s međunarodnim standardima; budući da su dobro poznati aktivist u području ljudskih prava Rasul Jafarov i iznimno cijenjeni odvjetnik za ljudska prava Intigam Alijev osuđeni na temelju sličnih optužbi nakon suđenja obilježenih kršenjem postupka te da Rasul Jafarov trenutačno izdržava kaznu zatvora u trajanju od šest godina i tri mjeseca, a Intigam Alijev kaznu zatvora od sedam i pol godina; budući da su brojne druge poznate osobe iz azerbajdžanskog civilnog društva i dalje u zatvoru, uključujući Anara Mamadlija, Raufa Mirkadirova, Omara Mamadova, Tofiqa Jaqublua, Ilgara Mamadova, Nijata Alijeva, Araza Gulijeva, Parviza Hashimlija, Sejmura Hezija, Hilala Mamadova i Taleha Khasmamadova, te budući da se zdravlje nekih od tih zatvorenika stalno pogoršava;

C. budući da su Lejla Junus i Rasul Jafarov prije vlastitog uhićenja vodili skupinu istaknutih azerbajdžanskih boraca za ljudska prava i stručnjaka koji su sastavili popis od gotovo stotine Azerbajdžanaca koji se u skladu s definicijom koju je 2012. donijelo Vijeće Europe mogu svrstati među političke zatvorenike;

D. budući da su novinari i čelnici civilnog društva podvrgnuti stalnom zastrašivanju, a među njima je i Emin Mili, ravnatelj televizije Mejdan, kojemu se prijetilo smrću i čiji su članovi obitelji uhićeni na temelju lažnih optužbi, te novinari koji rade na televiziji Mejdan u Azerbajdžanu; budući da je osnivač Instituta za slobodu i sigurnost izvjestitelja i borac za ljudska prava Emin Husejnov zatražio utočište u Švicarskoj nakon što se suočio s lažnim optužbama te da mu je oduzeto azerbajdžansko državljanstvo;

E.  budući da se mnogi drugi novinari i aktivisti civilnog društva suočavaju sa sudskim postupcima, zabranom putovanja i ograničavanjem slobode kretanja zbog svojih aktivnosti u području ljudskih prava; budući da azerbajdžanske vlasti također vrše pritisak na neovisne skupine restriktivnim novim zakonima kojima se uređuje rad NVO-a; budući da su zbog tih zakona mnoge skupine učinkovito prisiljene na zatvaranje nakon što su im blokirani bankovni računi ili izvori financiranja jer su vlasti odbile odobriti nova sredstva stranih donatorskih organizacija;

F.  budući da je od 2006. mirnim prosvjednicima učinkovito zabranjeno održavanje prosvjeda u središtu Bakua te su nedavno uvedene nove oštre novčane kazne i duža razdoblja administrativnog zadržavanja za one koji organiziraju neodobrena javna okupljanja ili u njima sudjeluju;

G. budući da je predsjednik Instituta za slobodu i sigurnost izvjestitelja novinar Rasim Alijev preminuo u jednoj bolnici u Bakuu nakon što je teško pretučen, a tome su prethodile stalne prijetnje i zastrašivanje nakon njegova kritiziranja predsjednika Alijeva na društvenim mrežama;

H. budući da je Azerbajdžan jedan od osnivača Istočnog partnerstva; budući da EU i istočnoeuropski čelnici u brojnim prilikama potvrđuju da se Istočno partnerstvo temelji na zajednici vrijednosti i načelima slobode, demokracije, poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda te vladavine prava; budući da Azerbajdžan teži tome da unaprijedi i produbi odnose s EU-om radi uspostave strateškog partnerstva;

I.   budući da 2014. EU nije mogao dostaviti 11 od 13 iznosa NVO-ima zbog restriktivnog zakonodavstva te da i dalje nailazi na velika ograničenja pri financiranju neovisnih skupina civilnog društva i aktivista u Azerbajdžanu; budući da su mnogi korisnici potpore EU-a u zatvoru, npr. odvjetnik za ljudska prava Intigam Alijev, ili su pobjegli iz zemlje i obustavili svoje djelovanje;

J.   budući da je 4. srpnja 2015. ured OESS-a u Bakuu zatvoren jer su azerbajdžanske vlasti donijele odluku o raskidanju Memoranduma o razumijevanju između azerbajdžanske vlade i OESS-a;

K. budući da nevladina organizacija Freedom House smatra da Azerbajdžan „nije slobodan”, da njegovo novinarstvo „nije slobodno”, a da je internet „djelomično slobodan”; budući da je Azerbajdžan u posljednjih deset godina doživio najveći pad u pogledu demokratske vladavine u cijeloj Euroaziji;

L.  budući da će se u studenom 2015. u Azerbajdžanu održati parlamentarni izbori; budući da je Europski parlament odbio poslati izbornu promatračku misiju jer je procijenjeno da ne postoje uvjeti za održavanje slobodnih i poštenih izbora te da je zbog ograničavanja slobode izražavanja, okupljanja i udruživanja u zemlji nemoguće osigurati jednake uvjete za kandidate i organizirati istinski konkurentno glasovanje;

M. budući da je sektorska suradnja od uzajamne koristi, a osobito u energetskom sektoru; budući da Azerbajdžan ima mogućnosti da postane jedan od glavnih trgovinskih partnera EU-a;

1.  izražava duboku zabrinutost zbog stalnog pogoršanja stanja u području ljudskih prava u zemlji i podsjeća na to da EU u kontekstu bilateralne suradnje pridaje posebnu važnost ljudskim pravima i temeljnim slobodama kao ključnim elementima Istočnog partnerstva te kao temeljima međunarodnih organizacija kao što su Vijeće Europe i OESS, čiji je Azerbajdžan član;

2.  traži hitno i bezuvjetno oslobađanje svih političkih zatvorenika, branitelja ljudskih prava, novinara i drugih aktivista civilnog društva, uključujući Khadiju Ismajilovu, Lejlu Junus i Arifa Junusa, Anara Mamadlija, Rasula Jafarova, Intigama Alijeva, Raufa Mirkadirova, Omara Mamadova, Tofiqa Jaqublua, Nijata Alijeva, Araza Gulijeva, Parviza Hashimlija, Sejmura Hezija, Hilala Mamadova, Taleha Khasmamadova i Ilgara Mamadova, u skladu s presudom Europskog suda za ljudska prava te traži povlačenje svih optužnica protiv njih i punu uspostavu njihovih političkih i građanskih prava te javnog imidža;

3.  oštro osuđuje nezapamćeno gušenje građanskog društva u Azerbajdžanu; ponovno izražava duboku zabrinutost zbog sudbine kolega zatvorenih novinara, koji su slobodni, ali su pod kaznenom istragom, u svjetlu izvješća branitelja ljudskih prava te lokalnih i međunarodnih NVO-a o navodnim protuzakonitim optužnicama protiv političara, aktivista i novinara; poziva azerbajdžanske vlasti da prestanu sa selektivnim kaznenim progonom i zatvaranjem novinara, branitelja ljudskih prava i ostalih koji kritiziraju vlast te da zajamče da svi pritvorenici, uključujući novinare i aktiviste političkog i civilnog društva, u cijelosti ostvare svoja prava na pravičan postupak, posebno pravo na odvjetnika po vlastitom izboru, kontakt s obitelji i druge norme poštenoga suđenja;

4.  pozdravlja mogućnost da europska liječnička ekipa posjeti Lejlu i Arifa Junusa, što su odobrile azerbajdžanske vlasti, te traži njihovo oslobađanje, između ostalog zbog humanitarnih razloga; skreće pozornost na zatvorske uvjete u kojima se nalaze Lejla i Arif Junus te Intigam Alijev i zbog kojih se njihovo zdravstveno stanje znatno pogoršalo, što može imati posljedice opasne po život; poziva azerbajdžanske vlasti da dopuste europskoj liječničkoj ekipi da pregleda Intigama Alijeva te da zajamče da svi zatvorenici imaju odgovarajuću liječničku njegu kad im je to potrebno;

5.  zahtijeva brzu istragu o smrti novinara i ravnatelja Instituta za slobodu i sigurnost izvjestitelja Rasima Alijeva; sa zabrinutošću prima na znanje navode skupine novinara prema kojima je gospodin Alijev preminuo jer mu liječnici koji su mu u bolnici bili dodijeljeni nisu pružili odgovarajuću pomoć;

6.  podsjeća azerbajdžanske vlasti da je dobrobit stanovništva, koja podrazumijeva poštovanje prava i sloboda, nužan dio održivog gospodarskog rasta;

7.  poziva Azerbajdžan da poštuje i ispuni obveze koje je preuzeo kao član Vijeća Europe; ponavlja svoj poziv azerbajdžanskim vlastima da postupaju u skladu sa svim presudama Europskog suda za ljudska prava koje se odnose na Azerbajdžan; traži da se poštuje presuda Europskog suda za ljudska prava od 16. lipnja 2015. te sve druge presude tog suda;

8.  snažno potiče azerbajdžansku vladu da u potpunosti surađuje s Venecijanskom komisijom Vijeća Europe i povjerenikom za ljudska prava te da primijeni njihove preporuke, kao i posebne postupke UN-a u pogledu branitelja ljudskih prava, prava na slobodu udruživanja i mirnog okupljanja, prava na slobodu izražavanja te samovoljnog pritvaranja kako bi izmijenila svoje zakonodavstvo i prilagodila svoje prakse zaključcima stručnjaka;

9.  poziva azerbajdžansku vladu da odmah obustavi pritiske na civilno društvo i djelovanje u području ljudskih prava te da zajamči da neovisne skupine civilnog društva i aktivisti mogu djelovati bez nepotrebnih prepreka i straha od progona, između ostalog stavljanjem izvan snage zakona kojima se znatno ograničava civilno društvo, odmrzavanjem bankovnih računa nevladinih skupina i njihovih čelnika te dopuštanjem financiranja iz inozemstva;

10. žali zbog stalnog djelovanja azerbajdžanske vlade na sprečavanju kontakata između skupina civilnog društva, mladih aktivista i intelektualaca iz Armenije i Azerbajdžana jer su ti kontakti iznimno važni za premošćivanje dugotrajnoga neprijateljstva između tih dviju država; u tom smislu ponovno podsjeća na važan rad Lejle i Arifa Junusa u tom području;

11. poziva azerbajdžanske vlasti da poštuju slobodu tiska i medija i u zakonodavstvu i u praksi te na internetu i izvan njega, da zajamče slobodu izražavanja u skladu s međunarodnim standardima i da prestanu cenzurirati kritike vlasti preko medijskih kuća;

12. iznimno je zabrinut zbog stanja LGBTI osoba u Azerbajdžanu; oštro osuđuje politički govor mržnje protiv LGBTI osoba koji potječe s najviših razina; poziva azerbajdžansku vladu da prestane ometati i zastrašivati branitelje ljudskih prava koji se zalažu za prava LGBTI osoba;

13. ističe važnost ozbiljnog dijaloga uz uzajamno poštovanje između EU-a i azerbajdžanske vlade, oporbe i civilnog društva;

14. ponavlja da bi odmah trebalo obustaviti pregovore o Sporazumu o strateškom partnerstvu s Azerbajdžanom sve dok vlada ne poduzme konkretne mjere za postizanje napretka u poštovanju univerzalnih ljudskih prava;

15. poziva Vijeće, Komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) da strogo primjenjuju načelo „više za više”, posebno se usredotočujući na stanje branitelja ljudskih prava u skladu sa Smjernicama EU-a o braniteljima ljudskih prava, na neovisnost pravosuđa, demokratske reforme i temeljna prava i slobode, te da jasno daju do znanja koje su posljedice kašnjenja s reformama; poziva Komisiju da izvrši reviziju i po potrebi obustavi sve oblike financiranja koji nisu povezani s ljudskim pravima, civilnim društvom i suštinskom suradnjom među ljudima koja je Azerbajdžanu zajamčena Europskim instrumentom za susjedstvo, u svjetlu navedenih incidenata u kojima su na meti branitelji ljudskih prava zbog prikupljanja dokaza o kršenju ljudskih prava u Azerbajdžanu; poziva Komisiju i države članice da i dalje financiraju kontakte među ljudima i suradnju u područjima kao što su civilno društvo, obrazovanje i akademska zajednica te mladi i razmjena studenata;

16. poziva Vijeće, Komisiju i potpredsjednicu/Visoku predstavnicu da oštro i jedinstveno odgovore na pritiske koji se vrše u Azerbajdžanu kako bi jasno dali do znanja da je trenutačna situacija u potpunosti neprihvatljiva i da se odnosi ne mogu nastaviti kako je uobičajeno sve dok vlada ne oslobodi sve one koji su zatvoreni na temelju politički motiviranih optužbi i obustavi pritiske na neovisne skupine civilnog društva;

17. žali zbog toga što u dijalogu o ljudskim pravima između EU-a i Azerbajdžana nije ostvaren nikakav znatan napredak u pogledu stanja ljudskih prava u toj zemlji; poziva ESVD da unaprijedi taj dijalog kako bi ga učinio djelotvornim i usmjerenim na rezultate te da o tome redovito izvješćuje Parlament;

18. poziva tijela EU-a da provedu detaljnu istragu o navodima o korupciji protiv predsjednika Alijeva i članova njegove obitelji koji su rezultat rada novinarke istražiteljice Khadije Ismajlove;

19. poziva Vijeće da izbjegava primjenu dvostrukih standarda kad je riječ o državama Istočnog partnerstva i da u tom pogledu razmotri uvođenje ciljanih sankcija i zabranu izdavanja viza svim političarima, dužnosnicima i sudcima koji sudjeluju u političkom progonu;

20. poziva azerbajdžanske vlasti da surađuju s predstavnicima regionalnih organizacija kao što su Vijeće Europe i OESS te da im olakšaju posjete; duboko žali zbog odluke azerbajdžanskih vlasti da se zatvore uredi OESS-a u Bakuu;

21. napominje da su neovisni promatrači izbora, među kojima su također dugotrajna promatračka misija OESS-a i nacionalni promatrači, dokumentirali veća kršenja izbornih standarda u Azerbajdžanu na svim predsjedničkim i parlamentarnim izborima od predsjedničkih izbora održanih u listopadu 2003., uključujući te izbore; izražava ozbiljnu zabrinutost u pogledu toga postoje li uvjeti za slobodno i pošteno glasovanje 1. studenog 2015. uzimajući u obzir da su čelnici oporbenih stranaka zatvoreni, da se medijima i novinarima ne dopušta slobodan rad bez zastrašivanja te da prevladava atmosfera straha;

22. poziva ESVD i države članice da se suzdrže od aktivnosti promatranja izbora jer će svaka promatračka misija u sadašnjim uvjetima biti uzaludna i njome će se samo legitimizirati duboko poremećeno izborno okružje;

23. podsjeća na svoju odluku o slanju izaslanstva Europskog parlamenta u Azerbajdžan te ističe da je takvo izaslanstvo važno poslati što prije kako bi s azerbajdžanskim vlastima počelo raditi na hitnim pitanjima kao što su ljudska prava i sukob u Nagorno-Karabahu;

24. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Europskoj službi za vanjsko djelovanje, Europskom vijeću, Komisiji, vladi i parlamentu Republike Azerbajdžan, Vijeću Europe, OESS-u i Vijeću UN-a za ljudska prava.

Pravna napomena