Postupak : 2018/2626(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : RC-B8-0139/2018

Podneseni tekstovi :

RC-B8-0139/2018

Rasprave :

Glasovanja :

PV 15/03/2018 - 10.12
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0090

ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 381kWORD 59k
13.3.2018
PE616.084v01-00}
PE616.087v01-00}
PE616.089v01-00}
PE616.090v01-00}
PE616.092v01-00} RC1
 
B8-0139/2018}
B8-0142/2018}
B8-0143/2018}
B8-0144/2018}
B8-0146/2018} RC1

podnesen u skladu s člankom 123. stavcima 2. i 4. Poslovnika,

koji zamjenjuje prijedloge rezolucija sljedećih klubova:

S&D (B8-0139/2018)

Verts/ALE (B8-0142/2018)

ECR (B8-0143/2018)

ALDE (B8-0144/2018)

PPE (B8-0146/2018)


o stanju u Siriji (2018/2626(RSP))


Cristian Dan Preda, Tunne Kelam, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, David McAllister, Sandra Kalniete, Elmar Brok, Lorenzo Cesa, Julia Pitera, Laima Liucija Andrikienė u ime Kluba zastupnika PPE-a
Victor Boştinaru, Elena Valenciano u ime Kluba zastupnika S&D-a
Charles Tannock, Ruža Tomašić, Pirkko Ruohonen-Lerner, Anna Elżbieta Fotyga, Peter van Dalen u ime Kluba zastupnika ECR-a
Marietje Schaake, Beatriz Becerra Basterrechea, Izaskun Bilbao Barandica, Gérard Deprez, Marian Harkin, Ivan Jakovčić, Ilhan Kyuchyuk, Louis Michel, Urmas Paet, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Jozo Radoš, Frédérique Ries, Jasenko Selimovic, Pavel Telička, Ivo Vajgl, Hilde Vautmans, Cecilia Wikström u ime Kluba zastupnika ALDE-a
Barbara Lochbihler, Helga Trüpel, Jordi Solé u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a
AMANDMANI

Rezolucija Europskog parlamenta o stanju u Siriji (2018/2626(RSP))  

Europski parlament,

–   uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Siriji, posebno Rezoluciju od 18. svibnja 2017. o strategiji EU-a za Siriju(1),

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. i druge ugovore i instrumente UN-a u području ljudskih prava, uključujući Konvenciju UN-a o pravima djeteta,

–  uzimajući u obzir Ženevsku konvenciju iz 1949. i njezine dodatne protokole,

–  uzimajući u obzir izjave o Siriji potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federice Mogherini, a posebno one od 9. srpnja 2017. o prekidu vatre u Siriji, od 25. studenoga 2017. o konferenciji sirijske oporbe u Rijadu i od 23. veljače 2018. o masakru u istočnoj Guti, te njezine napomene po dolasku na sastanak Vijeća za vanjske poslove 26. veljače 2018.,

–  uzimajući u obzir zajedničke izjave potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Federice Mogherini i povjerenika Stylianidesa od 3. listopada 2017. o nedavnim napadima u Siriji, od 20. veljače 2018. o humanitarnoj situaciji u istočnoj Guti i Idlibu i od 6. ožujka 2018. o stanju u istočnoj Guti i ostalim dijelovima Sirije,

–  uzimajući u obzir izjavu potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Federice Mogherini s plenarne sjednice Parlamenta održane 6. veljače 2018. u vezi sa stanjem ljudskih prava u Turskoj i stanjem u Afrinu u Siriji,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2011/273/ZVSP od 9. svibnja 2011. o mjerama ograničavanja protiv Sirije(2) te zaključke Vijeća od 26. veljače 2018. o dodavanju dvaju novih ministara na popis sankcija,

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Europskom parlamentu i Vijeću od 14. ožujka 2017. naslovljenu „Elementi strategije EU-a za Siriju” (JOIN(2017)0011) i zaključke Vijeća o Siriji od 3. travnja 2017., koji zajedno čine novu strategiju EU-a za Siriju,

–  uzimajući u obzir izjavu supredsjednika od 5. travnja 2017. s konferencije naslovljene „Potpora budućnosti Sirije i regije” i ranije konferencije o stanju u Siriji održane u Londonu, Kuvajtu, Berlinu i Helsinkiju,

–  uzimajući u obzir izjave visokog povjerenika UN-a za ljudska prava Zeida Raada Al-Husseina u Vijeću za ljudska prava u Ženevi o stanju u Siriji, a posebno one od 26. veljače 2018. i 2. ožujka 2018., te njegovo usmeno izvješće od 7. ožujka 2018. o aktivnostima njegova ureda i nedavnim događajima u vezi s ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir izjave glasnogovornika glavnog tajnika od 20. veljače 2018. i 24. veljače 2018. o istočnoj Guti u Sirijskoj Arapskoj Republici,

–  uzimajući u obzir Povelju Ujedinjenih naroda, kao i sve konvencije UN-a čija je Sirija potpisnica,

–  uzimajući u obzir rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o Siriji, osobito Rezoluciju 2254 (2015) od 18. prosinca 2015., Rezoluciju 2393 (2017) od 19. prosinca 2017. o izdavanju odobrenja za prekogranično pružanje pomoći i pružanje pomoći na crti razgraničenja u Siriji te Rezoluciju 2401 (2018) od 24. veljače 2018. o prekidu vatre u Siriji na razdoblje od 30 dana kako bi se omogućilo pružanje humanitarne pomoći,

–  uzimajući u obzir izvješća Nezavisne međunarodne istražne komisije o Sirijskoj Arapskoj Republici, koja je uspostavljena u okviru Vijeća UN-a za ljudska prava (UNHRC), i rezolucije UNHCR-a o Sirijskoj Arapskoj Republici, posebno onu od 5. ožujka 2018. o pogoršanju stanja ljudskih prava u istočnoj Guti,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine UN-a A-71/248 od 21. prosinca 2016. o međunarodnom, nepristranom i neovisnom mehanizmu za pomoć u istrazi i kaznenom progonu osoba odgovornih za najteže zločine prema međunarodnom pravu počinjene u Sirijskoj Arapskoj Republici nakon ožujka 2011.,

–  uzimajući u obzir Rimski statut i osnivačke dokumente Međunarodnoga suda te ad hoc sudova, uključujući Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju, Međunarodni kazneni sud za Ruandu i Posebni sud za Libanon,

–  uzimajući u obzir memorandum o uspostavi područjâ bez sukoba u Sirijskoj Arapskoj Republici koji su 6. svibnja 2017. potpisali Iran, Rusija i Turska,

–  uzimajući u obzir izvješće koje je 2017. objavio Populacijski fond Ujedinjenih naroda pod naslovom „Voices from Syria 2018 – Assessment Findings of the Humanitarian Needs Overview” (Glasovi Sirije 2018. – Zaključci procjene pregleda humanitarnih potreba),

–  uzimajući u obzir izjavu centra Carnegie za Bliski istok od 5. ožujka 2018. o navodnom sastanku voditelja Sirijskog ureda za nacionalnu sigurnost Alija Mamlouka, koji se nalazi na popisu sankcija EU-a, s talijanskim ministrom vanjskih poslova i direktorom Agencije za informiranje i vanjsku sigurnost u Rimu, čime je ozbiljno prekršena Odluka Vijeća 2011/273/ZVSP od 9. svibnja 2011. o mjerama ograničavanja protiv Sirije,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da se sedmogodišnji građanski sukob u Siriji nastavlja, unatoč brojnim međunarodnim pokušajima postizanja prekida vatre i uspostavljanja temelja za sporazumno rješenje; budući da je kao posljedica toga humanitarna situacija u zemlji i dalje poražavajuća; budući da više od 13 milijuna osoba, uključujući šest milijuna djece, hitno treba neki oblik humanitarne pomoći; budući da je 6,1 milijuna osoba interno raseljeno, tri milijuna civila živi u opkoljenim područjima, a pet milijuna Sirijaca ima status izbjeglica u susjednim regijama; budući da je tijekom sukoba poginulo najmanje 400 000 Sirijaca;

B.  budući da su područja i gradovi poput Idliba, istočne Gute, Jarmuka, Fue i Kefraje već dugo pod blokadom, što ozbiljno utječe na civilno stanovništvo, te da je ondje onemogućena održiva dostava humanitarne pomoći zbog vojnih ofenziva i bombardiranja koje sirijski režim uz pomoć Rusije i Irana provodi protiv vlastitog naroda; budući da je istočna Guta već pet godina pod opsadom sirijskog režima i njegovih saveznika, pri čemu su civili, uključujući i djecu, te škole i zdravstvene ustanove izloženi zračnim napadima, granatiranjima i napadima kemijskim oružjem, što je dovelo do gubitka na stotine života u tom području; budući da su snage u istočnoj Guti optužene za granatiranje civilnih područja u Damasku;

C.  budući da je stanje u istočnoj Guti toliko kritično da ga je glavni tajnik UN-a António Guterres opisao kao „pakao na Zemlji”; budući da je stanovništvo istočne Gute zbog blokade odsječeno od bilo kakvog oblika pomoći od 14. veljače 2018., kada je jedan konvoj stigao do samo 7 200 ljudi od njih 400 000 koliko ih živi na tom području; budući da je humanitarni konvoj UN-a 5. ožujka napokon uspio ući u Dumu i dostaviti pomoć za 27 500 ljudi kojima su bili potrebni hrana i medicinske potrepštine; budući da je sirijski režim iz konvoja uklonio najvažnije medicinske proizvode;

D.  budući da je 24. veljače 2018. Vijeće sigurnosti UN-a donijelo Rezoluciju 2401, u kojoj je zahtijevalo da sve sukobljene strane bez odgode prekinu sukob na razdoblje od najmanje 30 uzastopnih dana radi omogućavanja sigurne, neometane i neprekidne opskrbe humanitarnom pomoći te medicinske evakuacije teško bolesnih i ranjenih osoba, u skladu s važećim međunarodnim pravom; budući da se sirijski režim te ruske i iranske snage nisu pridržavali Rezolucije 2401, unatoč opetovanim zahtjevima međunarodne zajednice; budući da vojska koristi „oslobađanje” regije kao izliku za nastavak napada na civile; budući da je Rusija posljednjih godina uložila veto na 11 rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a, uključujući rezoluciju usmjerenu na obnovu zajedničkog istražnog mehanizma UN-a i Organizacije za zabranu kemijskog oružja iz studenoga 2017., te da je imala aktivnu ulogu u ograničavanju sadržaja tih rezolucija;

E.  budući da ti napadi i izgladnjivanje civila opsadom naseljenih područja te prisilno raseljavanje stanovništva, među ostalim i u cilju demografskih promjena, koji se koriste kao ratne taktike predstavljaju jasno kršenje međunarodnog humanitarnog prava; budući se ometanjem evakuacije i pružanja humanitarne pomoći i medicinske skrbi teško krši međunarodno humanitarno pravo i nekoliko rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a;

F.  budući da je turska operacija „Maslinova grana” u provinciji Afrin koju kontroliraju Kurdi dodala novu dimenziju sukobu u Siriji te je dovela do dodatnih humanitarnih problema i izazvala zabrinutost zbog negativnog utjecaja na delikatnu unutarnju ravnotežu u Siriji i/ili napore u cilju postizanja sporazumnog rješenja; ističe da je već zabilježen velik broj civilnih žrtava, a još su stotine civila u životnoj opasnosti; budući da je potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica u ime EU-a jasno izrazila zabrinutost u tom pogledu, pri čemu je pozvala tursku vladu da zaustavi svoje ofenzive i naglasila da je potrebno usredotočiti se na borbu protiv terorističkih organizacija koje se nalaze na popisu UN-a;

G.  budući da se u kršenja prava koja su Asadov režim i njegovi saveznici počinili tijekom sukoba u Siriji ubrajaju ciljani i neselektivni napadi na civile, među ostalim i upotrebom kemijskog oružja, izvansudska smaknuća, mučenja i zlostavljanja, prisilni nestanci, masovna i proizvoljna uhićenja, kolektivna kažnjavanja, napadi na medicinsko osoblje i uskraćivanje hrane, vode i medicinske pomoći; budući da su ti zločini do sada ostali nekažnjeni;

H.  budući da su ISIL/Daiš i ostali džihadistički pokreti počinili zločine i teško prekršili međunarodno pravo, uključujući brutalna smaknuća i spolno nasilje, otmice, mučenja, prisilna vjerska preobraćenja i ropstvo žena i djevojčica; budući da se djeca novače i koriste za terorističke napade; budući da postoji ozbiljna zabrinutost zbog korištenja civila kao živih štitova u područjima pod kontrolom ekstremista; budući da se ti zločini mogu smatrati ratnim zločinima, zločinima protiv čovječnosti i genocidom;

I.  budući da je u sadašnjoj situaciji demokratska oporba oslabljena, a civili zarobljeni između džihadističkih terorista i islamskih fundamentalista, s jedne strane, te pristaša Asadova režima, s druge strane;

J.  budući da je Vijeće 26. veljače 2018. zbog ozbiljnosti stanja u Siriji na popis osoba na koje se primjenjuju restriktivne mjere EU-a protiv sirijskog režima uvrstilo ministra industrije i ministra za informiranje sirijske vlade;

K.  budući da su međunarodna zajednica i pojedinačne države obvezne privesti pravdi osobe odgovorne za kršenja međunarodnih ljudskih prava i humanitarnog prava tijekom sukoba u Siriji, među ostalim i primjenom načela univerzalne jurisdikcije, kao i nacionalnog prava; budući da se to može učiniti ili na temelju postojećih nacionalnih i međunarodnih pravnih sredstava, uključujući nacionalne i međunarodne sudove, ili u okviru međunarodnih kaznenih ad hoc sudova koji će se tek uspostaviti; budući da se, osim takve osobne kaznene odgovornosti, pod određenim uvjetima države također mogu kazneno goniti zbog kršenja obveza iz međunarodnih ugovora i konvencija pod nadležnošću Međunarodnog suda, uključujući Konvenciju protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja iz 1984. i Konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948.;

L.  budući da je EU i dalje posvećen uspjehu pregovora koji se odvijaju pod pokroviteljstvom posebnog izaslanika UN-a za Siriju, poznatih kao ženevski proces; budući da EU i dalje podupire taj proces, među ostalim i organizacijom druge briselske konferencije pod nazivom „Potpora budućnosti Sirije i regije” koja će se održati u Bruxellesu 24. i 25. travnja 2018.;

M.  budući da ni nakon 9. kruga pregovora održanog u Beču 25. i 26. siječnja 2018. ženevski pregovori dosad nisu rezultirali pomacima prema pronalasku mirnog rješenja sirijske krize; budući da su 4. svibnja 2017. u Kazahstanu Rusija, Iran i Turska postigli dogovor o uspostavi četiriju područja bez sukoba, koja zatim nisu poštovali niti štitili; budući da je u sklopu Sirijskog kongresa za nacionalni dijalog, koji je održan 30. siječnja 2018. u Sočiju, najavljena uspostava ustavnog odbora, koju nisu prihvatile sve strane;

N.  budući da stanje u Siriji i nepostojanje sveobuhvatne, istinske i uključive političke tranzicije i dalje sprečava potpunu provedbu strategije EU-a za Siriju, a osobito pružanje znatne pomoći koju Unija može dati za obnovu te zemlje;

O.  budući da je od izbijanja rata EU zajedno s državama članicama mobilizirao više od 10,4 milijardi EUR kako bi se podmirile humanitarne potrebe nastale kao posljedica sirijske krize, i unutar Sirije i u susjednoj regiji, što ga čini najznačajnijim donatorom; budući da je EU također u znatnoj mjeri podupro i pohvalio susjedne zemlje koje su prihvatile izbjeglice;

1.  ponovno najoštrije osuđuje sva zlodjela i raširena kršenja ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava počinjena u ovom sukobu, a posebne ona koja su počinile snage Asadova režima, uključujući uz pomoć saveznika Rusije i Irana, te terorističke skupine s popisa UN-a; žali zbog činjenice da je tijekom sedam godina sukoba u Siriji ubijeno više od 400 000 osoba, a još tisuće ranjene, u bombardiranju, granatiranju i s pomoću drugih vojnih sredstava te da su milijuni osoba raseljeni, a usto je civilima uskraćen pristup hrani, vodi, sanitarnim uslugama i zdravstvu kao posljedica dugotrajnih opsada gusto naseljenih područja; izražava krajnju zabrinutost zbog rastućeg nasilja u mnogim dijelovima zemlje, primjerice u istočnoj Guti, Afrinu i Idlibu;

2.  izražava duboko žaljenje zbog neuspjeha ponovljenih regionalnih i međunarodnih pokušaja da se rat okonča te snažno potiče na obnovljenu i intenzivnu suradnju na svjetskoj razini radi postizanja mirnog i održivog rješenja za taj sukob; ističe da međunarodna zajednica nije pružila dovoljnu potporu demokratskoj oporbi; ponovno potvrđuje prvenstvo ženevskog procesa pod vodstvom UN-a te podupire napore posebnog izaslanika UN-a za Siriju Staffana de Misture u cilju ostvarivanja stvarne i uključive političke tranzicije u skladu s rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a br. 2254, koju su dogovorile sve strane u Siriji uz potporu ključnih međunarodnih i regionalnih aktera; naglašava važnost nalaženja političkog rješenja sukoba; i dalje se zalaže za jedinstvo, suverenitet, teritorijalnu cjelovitost i neovisnost Sirije;

3.  najoštrije osuđuje aktualno nasilje u istočnoj Guti, unatoč tome što je rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a br. 2401 jednoglasno usvojena, i hitno upućuje poziv svim stranama, a posebno Asadovu režimu, Rusiji i Iranu, da tu rezoluciju hitno i u potpunosti provedu i da je poštuju te da osiguraju neposrednu, sigurnu, neometanu i neprekidnu opskrbu humanitarnom pomoći, da evakuiraju teško bolesne i ranjene osobe i ublaže patnje sirijskog naroda; u potpunosti podržava poziv upućen svim sukobljenim stranama da bez odgode prekinu sukob u razdoblju od najmanje 30 uzastopnih dana; ponovno upućuje poziv svim stranama, a posebno sirijskim vlastima, da se pridržavaju svoje odgovornosti za zaštitu stanovništva Sirije i da odmah prekinu sve napade na civile u Siriji; poziva države koje su se založile za prekid vatre da u tzv. područjima smirivanja sukoba djeluju u skladu s preuzetom odgovornošću kako bi se stalo na kraj nasilju i počinjenim zločinima te omogućio i zajamčio neometan pristup tim područjima; prima na znanje odluku triju zemalja koje su sudjelovale u procesu iz Astane da održe novi sastanak na vrhu u travnju kako bi se raspravljalo o Siriji i potencijalnim koracima u toj regiji; naglašava da ti koraci ne bi smjeli ni na koji način biti u suprotnosti s pregovorima pod pokroviteljstvom UN-a/ženevskim procesom niti ih potkopavati;

4.  podsjeća režime u Siriji, Rusiju i Iranu da su na temelju međunarodnog prava odgovorni za gnusne zločine koje i dalje čine u Siriji i da će počinitelji tih zločina, bez obzira na to radilo se o državama ili pojedincima, za njih odgovarati;

5.  duboko žali zbog opetovanih ruskih veta u Vijeću sigurnosti i činjenice da nije postignut dogovor o produljenju mandata zajedničkog istražnog mehanizma UN-a i Organizacije za zabranu kemijskog oružja prije njegova isteka 17. studenoga 2017.; smatra sramotnim takav stav stalne članice Vijeća sigurnosti s posebnom odgovornošću za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti; ističe da u očima svijeta ometanje međunarodnih istraga više pokazuje krivnju nego bilo što drugo;

6.  i dalje je ozbiljno zabrinut zbog eskalacije stanja u Afrinu, među ostalim zbog mogućeg sukoba između turskih snaga i Asadovih ili ruskih snaga te zbog rasta napetosti u odnosu sa Sjedinjenim Američkim Državama; poziva tursku vladu da povuče svoje postrojbe i zauzme konstruktivnu ulogu u sirijskom sukobu, što je i u nacionalnom interesu Turske; ponavlja stajalište potpredsjednice Komisije / visoke predstavnice Unije prema kojem otvaranje novih fronti u Siriji nije u interesu turske sigurnosti i upozorava na daljnje pogoršanje humanitarne krize u toj zemlji; zahtijeva potpuno poštovanje humanitarnog prava, uključujući zaštitu civila, i poziva na prekid vatre u cijeloj Siriji, uključujući Afrin;

7.  ponovno potvrđuje svoju potporu za napore koje globalna koalicija ulaže u borbi protiv Daiša; ističe da su koalicijske i sirijske partnerske snage ostvarile znatan napredak u kampanji za poraz Daiša u Siriji; podsjeća na to da sve mjere poduzete u cilju borbe protiv Daiša i drugih terorističkih skupina koje je takvima obilježilo Vijeće sigurnosti UN-a moraju biti u skladu s međunarodnim pravom; poziva države članice i njihove saveznike da zajamče transparentnost, odgovornost i potpuno poštovanje međunarodnog humanitarnog prava i prava u području ljudskih prava;

8.  ponovno poziva da se na cijelom državnom području Sirije osigura siguran, pravovremen i neometan pristup humanitarnoj pomoći i pozdravlja rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a br. 2393 kojom je produljeno odobrenje za prekogranično pružanje pomoći i pružanje pomoći na crti razgraničenja u Siriji za dodatnih 12 mjeseci (do 10. siječnja 2019.); potiče UN i njegove partnere na terenu da nastave poduzimati korake kako bi se pojačala isporuka humanitarne pomoći u teško dostupnim i opkoljenim područjima, među ostalim, što učinkovitijim korištenjem graničnih prijelaza u skladu s rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a br. 2165; podupire poziv na hitno ubrzanje humanitarnog razminiravanja u cijeloj Siriji i podsjeća sve strane u sukobu da je bolničko i zdravstveno osoblje izričito zaštićeno međunarodnim humanitarnim pravom; žali zbog raznih slučajeva seksualnog zlostavljanja i povreda dužnosti koji su se dogodili unutar međunarodnih organizacija za pružanje pomoći, uključujući seksualno iskorištavanje sirijskih izbjeglica od strane osoba koje su dostavljale pomoć u ime UN-a i drugih poznatih međunarodnih organizacija; odlučno izjavljuje da se takva djela ne bi smjela tolerirati; odlučno poziva na provedbu temeljite istrage i ističe da sve odgovorne osobe moraju biti kažnjene;

9.  naglašava da u pogledu stravičnih zločina počinjenih u Siriji, uključujući zločine nad vjerskim, etničkim i drugim skupinama i manjinama, ne bi smjelo biti prostora za toleranciju i nekažnjavanje; ponovno poziva na neovisnu, nepristranu, temeljitu i vjerodostojnu istragu i kazneni progon odgovornih osoba te podupire rad međunarodnog, nepristranog i neovisnog mehanizma za međunarodne zločine počinjene u Sirijskoj Arapskoj Republici od ožujka 2012.; sa zadovoljstvom prima na znanje odluku EU-a da preko svojeg Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru (IcSP) tom mehanizmu pruži financijsku potporu u iznosu od 1,5 milijuna EUR; međutim, naglašava da će potpora biti potrebna i nakon što prođe 18 mjeseci trajanja programa; ističe da je važno da države članice ispune svoje obveze i očekuje da će se pitanje financiranja međunarodnog, nepristranog i neovisnog mehanizma postaviti i riješiti na drugoj Briselskoj konferenciji čija će tema biti potpora budućnosti Sirije i regije; nadalje, poziva na potporu organizacijama civilnog društva i nevladinim organizacijama, koje pomažu prikupiti i sačuvati dokaze o kršenjima ljudskih prava i kršenjima humanitarnog prava;

10.  i dalje je uvjeren da stvarnog rješenja sukoba i održivog mira u Siriji ne može biti ako oni koji su počinili zločine ne budu odgovarali za njih i poziva na donošenje strategije EU-a u vezi s odgovornošću za zlodjela počinjena u Siriji; ponovno ističe potporu načelu opće nadležnosti u rješavanju problema nekažnjavanja i pozdravlja korake koje su u tom cilju poduzele brojne države članice EU-a; također pozdravlja inicijative država članica u cilju da teška kršenja međunarodnog prava proglase kaznenim djelima u okviru svojeg nacionalnog zakonodavstva; ponavlja svoj poziv EU-u i njegovim državama članicama da u tijesnoj suradnji sa zemljama koje dijele slične stavove preispitaju mogućnost uspostave suda za ratne zločine počinjene u Siriji dok taj predmet ne bude predan Međunarodnom kaznenom sudu; prima na znanje važan rad Europske mreže kontaktnih točaka u vezi s osobama koje su odgovorne za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine te poziva potpredsjednicu Komisije / visoku predstavnicu Unije i Glavnu upravu za pravosuđe i zaštitu potrošača da podrže tu mrežu te da je uključe u buduće napore u pogledu odgovornosti u Siriji;

11.  zahtijeva da svi poštuju prava etničkih i vjerskih skupina i manjina u Siriji, uključujući prava kršćana i svih raseljenih osoba, kako bi dostojanstveno, u jednakosti i sigurnosti nastavile živjeti u područjima koja su povijesno i tradicionalno njihova domovina ili kako bi se u njih vratile te kako bi slobodno i u potpunosti prakticirale svoju vjeru i uvjerenja, bez ikakve prisile, nasilja ili diskriminacije; podupire međuvjerski dijalog kako bi se promicalo uzajamno razumijevanje i suzbijao fundamentalizam;

12.  i dalje je uznemiren zbog nestanka braniteljice ljudskih prava i dobitnice Nagrade Saharov Razan Zaitune, koju je navodno otela oružana skupina Džaiš al-Islam u prosincu 2013. u Dumi; poziva na uspostavu radne skupine EU-a za koordinaciju i jačanje napora kako bi se otkrilo gdje se nalazi i osiguralo njezino oslobađanje;

13. poziva potpredsjednicu Komisije / visoku predstavnicu Unije da uloži sve napore za ponovno jačanje mirovnih pregovora uz posredovanje UN-a i da na temelju financijskog kapaciteta i spremnosti EU-a na ulaganje znatnih sredstava za obnovu Sirije zatraži aktivniju ulogu u tim pregovorima; poziva potpredsjednicu Komisije / visoku predstavnicu Unije da u svoja nastojanja usmjerena na budućnost sirijskog naroda snažnije uključi i aktivno podrži sirijsko civilno društvo i one koji žele demokratsku, pluralističku i uključivu Siriju, počevši od druge Briselske konferencije koja će se održati 24. i 25. travnja 2018.; potiče potpredsjednicu Komisije / visoku predstavnicu Unije da surađuje sa sirijskim narodom na razvoju lokaliziranih strategija za obnovu u različitim regijama Sirije; naglašava da bi EU trebao razmotriti sve dostupne mogućnosti za rad s međunarodnim partnerima, uključujući dostavljanje humanitarne pomoći iz zraka i uspostavljanje zone zabrane letenja na temelju rezolucije Vijeća sirugnosti UN-a;

14.  pozdravlja održavanje druge Briselske konferencije kojoj je EU domaćin i koja za cilj ima izraziti i u praksi primijeniti punu političku i gospodarsku potporu međunarodne zajednice ženevskom procesu za potrebite u Siriji i za zemlje koje su pružile gostoprimstvo sirijskim izbjeglicama; priznaje dojmljivu solidarnost koju su Jordan, Libanon i Turska pokazali prema izbjeglicama te poziva Uniju i njezine države članice da osiguraju jačanje financijske potpore za hitne potrebe izbjeglica i zajednica koje su ih prihvatile; upozorava da obnova ne može započeti prije nego što se u okviru UN-a postigne politički sporazum koji uključuje sve strane; poziva potpredsjednicu Komisije / visoku predstavnicu Unije da u većoj mjeri uključi organizacije civilnog društva u rad te konferencije; u tom kontekstu poziva na pružanje pojačane potpore za mirne i demokratske organizacije civilnog društva u Siriji i borce za ljudska prava, među ostalim i putem fonda Madad, Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru te Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava; poziva međunarodnu zajednicu da ispuni svoje nepodmirene obveze u pogledu humanitarne pomoći za Siriju i susjedne zemlje;

15.  ističe da su napori koje EU ulaže u pružanje humanitarne pomoći i planiranje budućnosti Sirije vrijedni hvale; podsjeća da se EU u skladu sa svojom strategijom obvezao da neće pružati bezuvjetnu pomoć za obnovu Sirije nego tek kada bude u tijeku sveobuhvatna, istinska i uključiva politička tranzicija o kojoj su se dogovorile sirijske strane u sukobu na temelju rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a br. 2254 i Priopćenja iz Ženeve; ističe da Asadov režim, Putinova Rusija i Iran snose glavnu odgovornost za ekonomske posljedice svojih vojnih intervencija; napominje da preuzimanje obveza u pogledu obnove, utemeljeno na pristupu „odozdo prema gore” i uspješnom osnaživanju lokalnih dionika, čime bi se isključile poznate terorističke skupine, mora biti usmjereno na postizanje mira i preuzimanje odgovornosti;

16.  oštro osuđuje iskorištavanje djece u borbama i terorističkim napadima; ističe da su zaštita djece i davanje prioriteta njihovom pristupu obrazovanju, što se odnosi i na izbjeglu djecu u susjednim zemljama, te pružanje potpore psihološkoj rehabilitaciji te traumatizirane djece od ključne važnosti;

17.  izražava zabrinutost zbog navodnog povratka 66 000 izbjeglica u Siriju tijekom 2017. i ističe da se treba u potpunosti poštovati načelo zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja; ističe da Sirija nije sigurno mjesto za povratak izbjeglica i da EU ne smije podupirati to vraćanje; ponovno poziva države članice EU-a da poštuju vlastite obveze, uključujući one utvrđene Njujorškom deklaracijom, te da zajamče podjelu odgovornosti, čime bi se izbjeglicama koji bježe iz ratnih zona u Siriji omogućilo da, primjerice, preko programa preseljenja i humanitarnog prihvata pronađu zaštitu izvan granica neposrednog susjedstva;

18.  pozdravlja činjenicu da su 26. veljače 2018. dva sirijska ministra, imenovana u siječnju 2018. i odgovorna za represiju nad sirijskim narodom, dodana na popis onih na koje se primjenjuju mjere ograničavanja EU-a protiv sirijskog režima; odlučno poziva sve države članice da osiguraju potpuno poštovanje Odluke Vijeća 2013/255/ZVSP o mjerama ograničavanja protiv Sirije, posebno kad je riječ o zamrzavanju imovine pojedinaca koji su navedeni na popisu i ograničavanju prihvata osoba koje imaju koristi od režima u Siriji ili ga podupiru; osuđuje nedavne navode o kršenjima te odluke i podsjeća države članice na njihovu obvezu prema međunarodnom pravu da osiguraju uhićenje i pritvaranje osoba osumnjičenih za okrutne zločine koje su prisutne na njihovu teritoriju; poziva na nametanje ciljanih sankcija protiv Rusije i iranskih dužnosnika nakon njihovih ciljanih i namjernih djelovanja u istočnoj Guti i drugim dijelovima Sirije;

19.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjednici Komisije / visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica Europske unije, Ujedinjenim narodima, članovima Međunarodne skupine za potporu Siriji te svim stranama uključenima u sukob i da osigura prijevod ovog teksta na arapski jezik.

 

 

(1)

P8_TA(2017)0227.

(2)

SL L 121, 10.5.2011, str. 11.

Posljednje ažuriranje: 14. ožujka 2018.Pravna napomena