Postupak : 2018/2711(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : RC-B8-0244/2018

Podneseni tekstovi :

RC-B8-0244/2018

Rasprave :

Glasovanja :

PV 31/05/2018 - 7.8
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0238

ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 152kWORD 54k
29.5.2018
PE621.628v01-00}
PE621.632v01-00}
PE621.633v01-00}
PE621.636v01-00}
PE621.637v01-00} RC1
 
B8-0244/2018}
B8-0248/2018}
B8-0249/2018}
B8-0251/2018}
B8-0252/2018} RC1

podnesen u skladu s člankom 123. stavcima 2. i 4. Poslovnika,

koji zamjenjuje sljedeće prijedloge rezolucija:

B8-0244/2018 (PPE)

B8-0248/2018 (S&D)

B8-0249/2018 (ECR)

B8-0251/2018 (ALDE)

B8-0252/2018 (EFDD)


o stanju u Nikaragvi (2018/2711(RSP))


Luis de Grandes Pascual, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Gabriel Mato, Cristian Dan Preda, Lorenzo Cesa, Esteban González Pons, David McAllister, Francisco José Millán Mon, Tunne Kelam, Ivan Štefanec, Eduard Kukan, José Inácio Faria u ime Kluba zastupnika PPE-a
Elena Valenciano, Ramón Jáuregui Atondo, Francisco Assis u ime Kluba zastupnika S&D-a
Charles Tannock, Ruža Tomašić, Valdemar Tomaševski, Jan Zahradil, Pirkko Ruohonen-Lerner, Monica Macovei, Anna Elżbieta Fotyga u ime Kluba zastupnika ECR-a
Dita Charanzová, Nedzhmi Ali, Petras Auštrevičius, Beatriz Becerra Basterrechea, Izaskun Bilbao Barandica, Gérard Deprez, Ivan Jakovčić, Petr Ježek, Ilhan Kyuchyuk, Patricia Lalonde, Louis Michel, Urmas Paet, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Jozo Radoš, Frédérique Ries, Marietje Schaake, Pavel Telička, Ivo Vajgl, Johannes Cornelis van Baalen, Hilde Vautmans u ime Kluba zastupnika ALDE-a
Fabio Massimo Castaldo, Ignazio Corrao u ime Kluba zastupnika EFDD-a

Rezolucija Europskog parlamenta o stanju u Nikaragvi (2018/2711(RSP))  

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Nikaragvi, a posebno one od 18. prosinca 2008.(1), 26. studenoga 2009.(2) i 16. veljače 2017.(3),

–  uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju između EU-a i Srednje Amerike iz 2012.,

  uzimajući u obzir Strateški dokument i višegodišnji okvirni program EU-a za Nikaragvu za razdoblje 2014. – 2020.,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966.,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948.,

  uzimajući u obzir Smjernice EU-a o borcima za ljudska prava iz lipnja 2004.,

  uzimajući u obzir Ustav Nikaragve,

–  uzimajući u obzir izjavu glasnogovornice potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 19. studenoga 2016. o konačnim rezultatima izbora u Nikaragvi,

–  uzimajući u obzir izjave glasnogovornice potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije od 22. travnja 2018. i 15. svibnja 2018. o Nikaragvi,

–  uzimajući u obzir izvješće za medije Ureda visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava od 27. travnja 2018. o stanju ljudskih prava u Nikaragvi,

–  uzimajući u obzir posjet Međuameričke komisije za ljudska prava od 17. do 21. svibnja 2018. u svrhu ispitivanja stanja u Nikaragvi i preliminarnu izjavu te komisije od 21. svibnja 2018.,

–  uzimajući u obzir izjavu glasnogovornice Ureda UN-a za ljudska prava Liz Throssell od 20. travnja 2018. o nasilju tijekom prosvjeda u Nikaragvi,

–  uzimajući u obzir izvješće za medije Organizacije američkih država od 14. svibnja 2018. o posjetu Nikaragvi radi ispitivanja tamošnjeg stanja,

–  uzimajući u obzir izvješće glavnog tajništva Organizacije američkih država od 20. siječnja 2017. o Nikaragvi i njegovu izjavu od 22. travnja 2018. u kojoj se osuđuje nasilje u Nikaragvi,

  uzimajući u obzir priopćenja Biskupske konferencije Nikaragve, a posebno njezino najnovije priopćenje od 23. svibnja 2018.,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da su prema izvještajima najmanje 84 osobe ubijene, da je više od 860 osoba ranjeno, a više od 400 uhićeno kao posljedica mirnog prosvjeda pod vodstvom studenata, koji su započeli 18. travnja 2018. kao protivljenje reformama sustava socijalne sigurnosti koje je najavio predsjednik Daniel Ortega; budući da većina žrtava ima prostrijelne rane na glavi, vratu, prsnom košu ili abdomenu, što snažno ukazuje na to da je riječ o izvansudskim smaknućima; budući da vlasti Nikaragve otvoreno ocrnjuju prosvjednike nazivajući ih vandalima i optužujući ih za političko manipuliranje;

B.  budući da je 23. travnja 2018. g. Ortega najavio ukidanje reforme sustava socijalne sigurnosti, no da su se prosvjedi proširili i prerasli u nemire koji još traju, uz upućene pozive na formiranje privremene vlade i ponovnu uspostavu demokratskog poretka; budući da je drugi izvor nezadovoljstva i otvorenog sukoba snažan porast ekstraktivnih aktivnosti usmjerenih na izvoz;

C.  budući da su 20. travnja 2018. protupobunjeničke snage i skupina članova Sandinističke fronte nacionalnog oslobođenja, djelujući potpuno nekažnjeno i uz znanje i pristanak policije, napale 600 studenata u Staroj katedrali u Managui; budući da je Međuamerička komisija za ljudska prava zabilježila napade na četiri sveučilišta (UCA, UPOLL, UNA i UNAN);

D.  budući da velik broj žrtava svjedoči o brutalnoj represiji kojom se državne vlasti služe kršeći načela nužnosti i proporcionalnosti na temelju međunarodnog prava i standarda kojima se utvrđuju ograničenja uporabe sile; budući da je ravnateljica nacionalne policije Nikaragve Aminta Granera dala ostavku zbog prekomjerne uporabe sile;

E.  budući da je vlada proizvoljno zatvorila medijske kuće koje izvještavaju o prosvjedima i da su novinari koji su se tome na bilo koji način usprotivili zastrašivani i pritvoreni; budući da su udar vlasti Nikaragve na slobodu govora i uznemiravanje oporbenih čelnika osuđeni kao napad na građanske slobode; budući da je novinar Ángel Gahona usmrćen hicem tijekom javljanja uživo;

F.  budući da su organizacije za ljudska prava zabilježile brojne tvrdnje o nepostojanju pomoći i liječenja za ozlijeđene prosvjednike u javnim bolnicama;

G.  budući da je predsjednik Narodne skupštine Gustavo Porras 27. travnja 2018. najavio osnivanje povjerenstva za istinu koje će istražiti što se dogodilo tijekom prosvjeda; budući da je vijeće od sedam zakonodavaca, od kojih pet pripada stranci predsjednika Ortege, 6. svibnja 2018. odabralo pet članova povjerenstva i da je Narodna skupština ratificirala njihovo imenovanje;

H.  budući da je Međuamerička komisija za ljudska prava posjetila Nikaragvu od 17. do 21. svibnja 2018.; budući da je to tijelo dokumentiralo nezakonita i proizvoljna uhićenja, mučenje i okrutno, nečovječno i ponižavajuće postupanje, cenzuru i napade na tisak te druge oblike zastrašivanja kao što su prijetnje, zlostavljanje i progon čiji je cilj raspuštanje prosvjeda i ometanje sudjelovanja građana;

I.  budući da nacionalni dijalog koji je 16. svibnja 2018. pokrenut između g. Ortege i nikaragvanske oporbe uz posredovanje Katoličke crkve nije uspio u pronalasku rješenja krize te je obustavljen jer su vladini pregovarači odbili raspravljati o programu u 40 točaka koji su predstavili posrednici i koji sadrži plan u cilju provedbe demokratskih izbora, uključujući reformu izbornog zakona, ranije održavanje izbora i zabranu reizbora predsjednika; budući da je predloženo osnivanje zajedničkog odbora od šest članova, tri iz vlade i tri iz platforme Građanski savez za pravdu i demokraciju („Alianza Cívica por la Justicia y la Democracia”);

J.  budući da je od 2007. g. Ortega izabran na predsjedničku dužnost u tri uzastopna navrata, unatoč činjenici da Ustav Nikaragve zabranjuje uzastopni reizbor, što svjedoči o korupciji i autoritarizmu u koji je ta zemlja utonula; budući da su institucije EU-a i Organizacija američkih država oštro kritizirale izbore održane 2011. i 2016. jer su provedeni bez prisutnosti promatrača iz bilo koje od tih dviju organizacija ili drugih vjerodostojnih međunarodnih promatrača;

K.  budući da je korupcija u javnom sektoru, koja uključuje korupciju povezanu s rodbinom g. Ortege, i dalje jedan od najvećih izazova; budući da su podmićivanje javnih službenika te nezakonita pljenidba i arbitrarne procjene koje provode carinske i porezne vlasti uobičajena pojava; budući da je izražena opravdana zabrinutost zbog nepotizma unutar vlade Nikaragve; budući da su skupine boraca za ljudska prava osudile postupno koncentriranje moći u okviru jednostranačke vladavine kao i slabljenje institucija;

L.  budući da u proteklom desetljeću država Nikaragva svjedoči padu demokracije i vladavine prava; budući da razvoj i jačanje demokracije i vladavine prava te poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda moraju biti sastavni dio vanjskih politika EU-a, što se odnosi i na Sporazum o pridruživanju između Europske unije i zemalja Srednje Amerike iz 2012.;

1.  osuđuje brutalnu represiju i zastrašivanje mirnih prosvjednika u Nikaragvi koji se protive reformi sustava socijalne sigurnosti, što je rezultiralo brojnim smrtnim slučajevima, nestancima i proizvoljnim uhićenjima od strane vlasti Nikaragve, oružanih snaga, policije i nasilnih skupina koje podupiru vladu; podsjeća sve pripadnike snaga sigurnosti Nikaragve da su povrh svega dužni štititi građane;

2.  izražava sućut i suosjećanje obiteljima svih žrtava poginulih ili ozlijeđenih tijekom prosvjeda;

3.  poziva vlasti Nikaragve da prestanu sa svim oblicima nasilja nad narodom koji ostvaruje pravo na slobodu izražavanja i pravo na okupljanje; također poziva prosvjednike i organizacije civilnog društva koje vode prosvjede da se prilikom ostvarivanja svojih prava suzdrže od upotrebe nasilja; odlučno poziva vlasti Nikaragve da puste na slobodu sve proizvoljno pritvorene osobe, da osiguraju kompenzaciju svim zahvaćenim članovima obitelji i da zajamče da ih neće kazneno progoniti; snažno potiče državne vlasti da se suzdrže od javnih izjava kojima se ocrnjuju prosvjednici, borci za ljudska prava i novinari te od upotrebe državnih medija za provedbu javnih kampanja kojima bi se nasilje moglo potaknuti;

4.  poziva vlasti Nikaragve da smjesta omoguće provedbu međunarodne, neovisne i transparentne istrage u cilju kaznenog progona osoba odgovornih za represiju i smrtne slučajeve do kojih je došlo tijekom prosvjeda; pozdravlja, u tom pogledu, posjet Međuameričke komisije za ljudska prava Nikaragvi te izražava zabrinutost zbog zaključaka preliminarnog izvješća; poziva međunarodnu zajednicu da preuzme aktivnu ulogu u privođenju odgovornih osoba pravdi;

5.  poziva vladu Nikaragve da prizna i poveća autoritet Odbora za praćenje provedbi preporuka Međuameričke komisije za ljudska prava te da izradi raspored sljedećih posjeta; traži da se uspostavi javni registar nazočnih u bolnicama, u skladu sa zahtjevom Međuameričke komisije za ljudska prava;

6.  poziva vlasti Nikaragve da svim akterima u društvu, među ostalim i oporbenim snagama, novinarima i borcima za ljudska prava, uključujući ekološke aktiviste i civilno društvo, pruže dovoljan prostor za slobodno djelovanje u okviru međunarodnog prava kako bi se pripremio teren za raspravu svih suprotstavljenih strana o stanju u Nikaragvi i održavanju stanja ljudskih prava u toj zemlji; podsjeća da su potpuno sudjelovanje oporbe, depolarizacija pravosuđa, kraj nekažnjavanju za kršenje zakona i pluralnost medija društvo ključni faktori za ponovnu uspostavu demokratskog poretka u zemlji;

7.  žali zbog kršenja slobode medija u Nikaragvi i prije prosvjeda i tijekom njih; smatra da je neprihvatljiva zapljena imovine medijskih kuća koju su vlasti provele tijekom prosvjeda; poziva vladu da ponovno uspostavi punu slobodu medija i slobodu izražavanja u toj zemlji i da prestane uznemiravati novinare;

8.  prima na znanje nedavni početak nacionalnog dijaloga i osnivanje povjerenstva za istinu, u kojemu je obvezno sudjelovanje neovisnih nacionalnih aktera iz svih sektora, kao i međunarodnih aktera; izražava žaljenje zbog neuspjeha prvog kruga nacionalnog dijaloga zbog ograničenja koja je nametnula vlada Nikaragve te izražava nadu da će nedavni nastavak dijaloga pružiti priliku za rješavanje krize i okončanje nasilja; naglašava da bi se dijalog trebao odvijati bez nasilja i represije, uz poštovanje zakona i Ustava te načela da sve promjene zakona moraju biti u skladu sa zakonski utvrđenim postupcima;

9.  osuđuje nezakonite poteze koji su u suprotnosti s pravosudnim sustavom i koji su rezultirali ustavnim ukidanjem ograničenja broja predsjedničkih mandata, čime je omogućen nastavak predsjedništva g. Ortege i jasno prekršeno pravo na demokratske izbore; ističe potrebu za snažnim demokratskim institucijama, slobodom okupljanja i političkim pluralizmom; u tom smislu poziva na izbornu reformu koja bi rezultirala poštenim, transparentnim i vjerodostojnim izborima u skladu s međunarodnim standardima i kojom bi se okončala politička kriza;

10.  poziva vlasti da suzbiju nekontroliranu korupciju u političkim krugovima u Nikaragvi koja dovodi u pitanje funkcioniranje svih državnih institucija i ograničava strana ulaganja; poziva na provedbu antikorupcijskih zakona u Nikaragvi, uključujući zakone o podmićivanju, zlouporabi položaja i olakšavanju isplata; izražava zabrinutost zbog poveznica predsjednika Ortege s drugim sukobima u regiji; poziva vlasti Nikaragve da potpišu i ratificiraju Rimski statut Međunarodnoga kaznenog suda;

11.  ističe da Nikaragvu, u svjetlu Sporazuma o pridruživanju između Europske unije i zemalja Srednje Amerike, treba podsjetiti da je potrebno poštovati načela vladavine prave, demokracije i ljudskih prava, kako su utvrđena u klauzuli o ljudskim pravima tog sporazuma; odlučno poziva EU da prati stanje i da, po potrebi, razmotri mogućnost poduzimanja mjera; upozorava na potencijalne ozbiljne političke, ekonomske i investicijske posljedice kršenja ljudskih prava;

12.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, glavnom tajniku Organizacije američkih država, Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini, Srednjeameričkom parlamentu, Limskoj skupini te vladi i parlamentu Republike Nikaragve.

 

(1)

SL C 45 E, 23.2.2010., str. 89.

(2)

SL C 285 E, 21.10.2010., str. 74.

(3)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0043.

Posljednje ažuriranje: 30. svibnja 2018.Pravna napomena