Postupak : 2018/2752(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : RC-B8-0308/2018

Podneseni tekstovi :

RC-B8-0308/2018

Rasprave :

PV 11/09/2018 - 15
CRE 11/09/2018 - 15

Glasovanja :

PV 12/09/2018 - 6.8
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0341

ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 351kWORD 49k
10.9.2018
PE621.719v01-00}
PE621.720v01-00}
PE624.059v01-00}
PE624.069v01-00}
PE624.070v01-00}
PE624.071v01-00} RC1
 
B8-0308/2018}
B8-0309/2018}
B8-0355/2018}
B8-0360/2018}
B8-0361/2018}
B8-0362/2018} RC1

podnesen u skladu s člankom 123. stavcima 2. i 4. Poslovnika,

koji zamjenjuje sljedeće prijedloge rezolucija:

B8-0308/2018 (Verts/ALE)

B8-0309/2018 (PPE)

B8-0355/2018 (ALDE)

B8-0360/2018 (EFDD)

B8-0361/2018 (GUE/NGL)

B8-0362/2018 (S&D)


o autonomnim oružanim sustavima (2018/2752(RSP))


Michael Gahler, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Cristian Dan Preda, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, David McAllister, Sandra Kalniete, Laima Liucija Andrikienė, Elmar Brok, Tunne Kelam, Eduard Kukan, Julia Pitera, Fernando Ruas u ime Kluba zastupnika PPE-a
Ana Gomes, Victor Boştinaru, Knut Fleckenstein, Arne Lietz, Clare Moody u ime Kluba zastupnika S&D-a
Norica Nicolai, Petras Auštrevičius, Beatriz Becerra Basterrechea, Gérard Deprez, Ivan Jakovčić, Ilhan Kyuchyuk, Patricia Lalonde, Louis Michel, Urmas Paet, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Jozo Radoš, Frédérique Ries, Marietje Schaake, Ramon Tremosa i Balcells, Johannes Cornelis van Baalen, Hilde Vautmans, Ivo Vajgl u ime Kluba zastupnika ALDE-a
Sabine Lösing, Javier Couso Permuy, Kateřina Konečná, Dimitrios Papadimoulis, Stelios Kouloglou, Kostadinka Kuneva u ime Kluba zastupnika GUE/NGL-a
Philippe Lamberts, Ernest Urtasun, Bodil Valero, Max Andersson, Klaus Buchner u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a
Fabio Massimo Castaldo, Dario Tamburrano u ime Kluba zastupnika EFDD-a

Rezolucija Europskog parlamenta o autonomnim oružanim sustavima (2018/2752(RSP))  

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 21. i članak 21. stavak 2. točku (c) glave V. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir Martensovu klauzulu iz Dopunskog protokola I. iz 1977. godine uz Ženevske konvencije,

–  uzimajući u obzir dio IV. Programa UN-a za razoružanje 2018. naslovljen „Osiguravanje naše zajedničke budućnosti”,

–  uzimajući u obzir svoju studiju od 3. svibnja 2013. naslovljenu „Utjecaj upotrebe bespilotnih letjelica i robota bez posade u ratovanju na ljudska pravaˮ,

–  uzimajući u obzir svoja razna stajališta, preporuke i rezolucije u kojima poziva na međunarodnu zabranu smrtonosnih autonomnih oružanih sustava, kao što su preporuke Vijeću od 5. srpnja 2018. o 73. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda(1), mandat za početak pregovora usvojen na plenarnoj sjednici 13. ožujka 2018. u cilju donošenja uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane, rezolucija od 13. prosinca 2017. o godišnjem izvješću o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2016. godinu i politici Europske unije u tom području(2), preporuka Vijeću od 7. srpnja 2016. o 71. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda(3) i rezolucija od 27. veljače 2014. o upotrebi naoružanih bespilotnih letjelica(4),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće posebnog izvjestitelja UN-a za izvansudska, prijeka i proizvoljna pogubljenja Christofa Heynsa od 9. travnja 2013. (A/HRC/23/47),

–  uzimajući u obzir izjave EU-a o smrtonosnim autonomnim oružanim sustavima dane pred Skupinom vladinih stručnjaka stranaka Konvencije o određenom konvencionalnom oružju u Ženevi, na sastancima 13. – 17. studenog 2017., 9. – 13. travnja 2018. i 27. – 31. kolovoza 2018.,

–  uzimajući u obzir doprinose koje je više država, uključujući države članice EU-a, dalo uoči sastanaka skupine vladinih stručnjaka održanih 2017. i 2018.,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 31. svibnja 2017. u kojem se poziva na pristup koji podrazumijeva ljudsku kontrolu nad upravljanjem umjetnom inteligencijom i na zabranu smrtonosnih autonomnih oružanih sustava,

–  uzimajući u obzir poziv Svete Stolice na zabranu smrtonosnog autonomnog oružja,

–  uzimajući u obzir otvoreno pismo iz srpnja 2015., koje je potpisalo više od 3000 istraživača iz domene umjetne inteligencije i robotike, otvoreno pismo od 21. kolovoza 2017., koje je potpisalo 116 osnivača vodećih poduzeća u području robotike i umjetne inteligencije kako bi upozorili na smrtonosne autonomne oružane sustave, te pismo u kojem se 240 tehnoloških organizacija i 3089 osoba obvezuje da nikada neće razvijati, proizvoditi niti upotrebljavati smrtonosne autonomne oružane sustave,

–  uzimajući u obzir izjave Međunarodnog odbora Crvenog križa i inicijative civilnog društva, kao što je kampanja protiv robota- ubojica, koju podržava 70 organizacija u 30 zemalja, uključujući organizacije Human Rights Watch, Article 36, PAX i Amnesty International,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da se politike i djelovanje EU-a temelje na načelima ljudskih prava, poštovanju ljudskog dostojanstva, načelima Povelje UN-a i međunarodnog prava; budući da se ta načela trebaju primjenjivati kako bi se očuvao mir, spriječili sukobi i povećala međunarodna sigurnost;

B.  budući da se pojam „smrtonosni autonomni oružani sustaviˮ odnosi na oružane sustave bez smislene ljudske kontrole nad ključnim funkcijama odabira mete i napada na individualne ciljeve;

C.  budući da nepoznati broj zemalja, javno financiranih industrija i privatnih industrija navodno provodi istraživanja i razvija smrtonosne autonomne oružane sustave, od projektila koji mogu selektivno gađati metu do strojeva za učenje s kognitivnim sposobnostima da odluče s kim će se, kada i gdje boriti;

D.  budući da se neautonomni sustavi poput automatiziranih sustava i sustava na daljinsko upravljanje ne bi trebali smatrati smrtonosnim autonomnim oružanim sustavima;

E.  budući da smrtonosni autonomni oružani sustavi mogu iz temelja promijeniti način ratovanja jer potiču dosad nezabilježenu i nekontroliranu utrku oružjem;

F.  budući da korištenje smrtonosnih autonomnih oružanih sustava otvara temeljna etička i pravna pitanja o ljudskoj kontroli, posebno kad je riječ o ključnim funkcijama kao što su odabir mete i napad; budući da strojevi i roboti ne mogu poput ljudi donositi odluke koje uključuju pravna načela razlikovanja, proporcionalnosti i mjere opreza;

G.  budući da su uključenost ljudi i nadzor koji oni vrše ključni za postupak donošenja odluka sa smrtonosnim posljedicama s obzirom na to da su ljudi ti koji i dalje preuzimaju odgovornost za odluke koje se tiču života i smrti;

H.  budući da je međunarodno pravo, uključujući humanitarno pravo i pravo o ljudskim pravima, u potpunosti primjenjivo na sve oružane sustave i osobe koje njima upravljaju, te da je poštovanje međunarodnog prava ključan uvjet koji države moraju ispuniti, osobito kada je riječ o poštovanju načela poput zaštite civilnog stanovništva ili poduzimanja mjera predostrožnosti pri napadu;

I.  budući da korištenje smrtonosnih autonomnih oružanih sustava otvara ključna pitanja o provedbi međunarodnog prava o ljudskim pravima, međunarodnog humanitarnog prava i europskih standarda i vrijednosti u pogledu budućih vojnih aktivnosti;

J.  budući da je u kolovozu 2017. 116 osnivača vodećih međunarodnih poduzeća u području robotike i umjetne inteligencije poslalo otvoreno pismo UN-u u kojem pozivaju vlade da „spriječe utrku u naoružanju takvim oružjem” i „da izbjegnu destabilizirajuće učinke tih tehnologija”;

K.  budući da je svaki smrtonosni autonomni oružani sustav podložan kvaru zbog loše napisanog koda ili kibernapada koji je počinila neprijateljska država ili nedržavni akter;

L.  budući da je Europski parlament u više navrata pozvao na hitan razvoj i donošenje zajedničkog stajališta o smrtonosnim autonomnim oružanim sustavima, na međunarodnu zabranu razvoja, proizvodnje i uporabe smrtonosnih autonomnih oružanih sustava kojima bi se omogućili napadi bez smislene ljudske kontrole kao i na početak konkretnih pregovora o njihovoj zabrani;

1.  podsjeća na to da je cilj EU-a biti svjetski akter u promicanju mira te poziva na širenje njegove uloge u globalnom razoružanju i neširenju oružja; poziva i na to da se njegove aktivnosti i politike usmjere na održavanje međunarodnog mira i sigurnosti te da se osigura poštovanje međunarodnog humanitarnog prava i prava o ljudskim pravima te zaštita civila i civilnih infrastruktura;

2.  poziva potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te države članice i Europsko vijeće da hitno i prije sastanka visokih ugovornih stranaka Konvencije o određenom konvencionalnom oružju u studenom 2018. donesu i usvoje zajednički stav o smrtonosnim autonomnim oružanim sustavima kojim će se zajamčiti smislena ljudska kontrola nad ključnim funkcijama oružanih sustava, uključujući tijekom korištenja, te da na relevantnim forumima zauzmu jedinstveni stav i da u skladu s tim i djeluju; u tom kontekstu poziva potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu, države članice i Vijeće da dijele najbolje prakse i prikupe mišljenja stručnjaka, akademika i civilnog društva;

3.  apelira na potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu, države članice i Vijeće da djeluju u smjeru početka međunarodnih pregovora o pravno obvezujućem instrumentu kojim će se zabraniti smrtonosni autonomni oružani sustavi;

4.  u tom kontekstu naglašava ključnu važnost sprečavanja razvoja i proizvodnje svih vrsta smrtonosnih autonomnih oružanih sustava koji isključuju ljudsku kontrolu u ključnim funkcijama kao što su odabir mete i napad;

5.  podsjeća na svoje stajalište od 13. ožujka 2013. o Uredbi o Europskom programu industrijskog razvoja u području obrane, posebno članak 6. stavak 4. (prihvatljiva djelovanja), te naglašava svoju spremnost da zauzme slično stajalište u kontekstu budućeg programa za istraživanja u području obrane, programa industrijskog razvoja u području obrane i ostalih relevantnih značajki Europskog fonda za obranu nakon 2020.;

6.  ističe činjenicu da ni oružje ni oružani sustavi koje trenutno koriste oružane snage EU-a nisu smrtonosni autonomni oružani sustavi; podsjeća da se oružje i oružani sustavi koji su posebno osmišljeni za obranu vlastitih platformi, snaga i stanovništva od vrlo dinamičnih prijetnji, kao što su neprijateljski projektili, streljivo i zrakoplovi, ne smatraju smrtonosnim autonomnim oružanim sustavima; ističe da odluke o napadu na zrakoplove u kojima se nalaze ljudi trebaju donositi ljudi koji upravljaju sustavima;

7.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskoj službi za vanjsko djelovanje, vladama i parlamentima država članica, Ujedinjenim narodima te glavnom tajniku NATO-a.

 

(1)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0312.

(2)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0494.

(3)

SL C 101, 16.3.2018., str. 166.

(4)

SL C 285, 29.8.2017., str. 110.

Posljednje ažuriranje: 11. rujna 2018.Pravna napomena