Postupak : 2018/2770(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : RC-B8-0315/2018

Podneseni tekstovi :

RC-B8-0315/2018

Rasprave :

Glasovanja :

PV 05/07/2018 - 6.13
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0313

ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 364kWORD 56k
4.7.2018
PE621.741v01-00}
PE621.744v01-00}
PE621.745v01-00}
PE621.747v01-00}
PE621.748v01-00} RC1
 
B8-0315/2018}
B8-0316/2018}
B8-0317/2018}
B8-0319/2018}
B8-0320/2018} RC1

podnesen u skladu s člankom 123. stavcima 2. i 4. Poslovnika,

koji zamjenjuje sljedeće prijedloge rezolucija:

B8-0315/2018 (PPE)

B8-0316/2018 (S&D)

B8-0317/2018 (ECR)

B8-0319/2018 (ALDE)

B8-0320/2018 (EFDD)


o migracijskoj krizi i humanitarnoj situaciji u Venezueli i na njezinim kopnenim granicama s Kolumbijom i Brazilom  (2018/2770(RSP))


Agustín Díaz de Mera García Consuegra, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Cristian Dan Preda, Luis de Grandes Pascual, José Inácio Faria, Verónica Lope Fontagné, Gabriel Mato, David McAllister, Dubravka Šuica, Sandra Kalniete, Elmar Brok, cLorenzo Cesa, Michael Gahler, Francisco José Millán Mon, Tunne Kelam, Fernando Ruas, Laima Liucija Andrikienė, Eduard Kukan, Julia Pitera, Ivan Štefanec, Jaromír Štětina u ime Kluba zastupnika PPE-a
Elena Valenciano, Francisco Assis, Ramón Jáuregui Atondo u ime Kluba zastupnika S&D-a
Karol Karski, Monica Macovei, Ruža Tomašić, Charles Tannock, Jadwiga Wiśniewska, Anna Elżbieta Fotyga u ime Kluba zastupnika ECR-a
Beatriz Becerra Basterrechea, Dita Charanzová, Javier Nart, Petras Auštrevičius, Izaskun Bilbao Barandica, Gérard Deprez, Martina Dlabajová, María Teresa Giménez Barbat, Charles Goerens, Marian Harkin, Nadja Hirsch, Ivan Jakovčić, Ilhan Kyuchyuk, Patricia Lalonde, Valentinas Mazuronis, Louis Michel, Ulrike Müller, Urmas Paet, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Jozo Radoš, Frédérique Ries, Robert Rochefort, Marietje Schaake, Jasenko Selimovic, Pavel Telička, Ramon Tremosa i Balcells, Ivo Vajgl, Johannes Cornelis van Baalen, Hilde Vautmans, Cecilia Wikström u ime Kluba zastupnika ALDE-a
Ignazio Corrao, Laura Ferrara, Fabio Massimo Castaldo u ime Kluba zastupnika EFDD-a

Rezolucija Europskog parlamenta o migracijskoj krizi i humanitarnoj situaciji u Venezueli i na njezinim kopnenim granicama s Kolumbijom i Brazilom (2018/2770(RSP))  

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Venezueli, posebno onu od 27. veljače 2014. o stanju u Venezueli(1), od 18. prosinca 2014. o progonu demokratske oporbe u Venezueli(2), od 12. ožujka 2015. o stanju u Venezueli(3), od 8. lipnja 2016. o stanju u Venezueli(4), od 27. travnja 2017. o stanju u Venezueli(5), od 8. veljače 2018. o stanju u Venezueli(6) i od 3. svibnja 2018. o izborima u Venezueli(7),

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. godine,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima,

–  uzimajući u obzir Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda,

–  uzimajući u obzir izjavu koju je 8. veljače 2018. dala Fatou Bensouda, tužiteljica Međunarodnog kaznenog suda,

–  uzimajući u obzir izjavu o Venezueli visokog povjerenika UN-a za ljudska prava od 31. ožujka 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće Ureda visokog povjerenika UN-a za ljudska prava (OHCHR) od 22. lipnja 2018. pod nazivom „Kršenja ljudskih prava u Bolivarijanskoj Republici Venezueli”,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu od 28. travnja 2017. koju su dali posebna izvjestiteljica UN-a za izvansudska, prijeka ili samovoljna pogubljenja, posebni izvjestitelj UN-a za slobodu mirnog okupljanja i udruživanja, posebni izvjestitelj UN-a za položaj boraca za ljudska prava i Radna skupina UN-a o samovoljnom zadržavanju,

–  uzimajući u obzir izjavu čelnika skupine G7 od 23. svibnja 2018.,

–  uzimajući u obzir izjave Skupine iz Lime od 23. siječnja 2018., 14. veljače 2018., 21. svibnja 2018., 2. lipnja 2018. i 15. lipnja 2018.,

–  uzimajući u obzir izjavu Organizacije američkih država (OAS) od 20. travnja 2018. o pogoršanju humanitarne situacije u Venezueli,

–  uzimajući u obzir izvješće Glavnog tajništva OAS-a i povjerenstva neovisnih međunarodnih stručnjaka od 29. svibnja 2018. o mogućem počinjenju zločina protiv čovječnosti u Venezueli,

–  uzimajući u obzir izvješće koje je 12. veljače 2018. objavila Međuamerička komisija za ljudska prava (IACHR) naslovljeno „Demokratske institucije, vladavina prava i ljudska prava u Venezueli” te rezoluciju IACHR-a od 14. ožujka 2018.,

–  uzimajući u obzir izjave potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 26. siječnja 2018., 19. travnja 2018. i 22. svibnja 2018. o najnovijem razvoju događaja u Venezueli,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 13. studenog 2017., 22. siječnja 2018., 28. svibnja 2018. i 25. lipnja 2018.,

–  uzimajući u obzir izjavu povjerenika za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama Christosa Stylianidesa o službenom putovanju u Kolumbiju u ožujku 2018. godine,

–  uzimajući u obzir izjavu Skupine Europskog parlamenta za podršku demokraciji i koordinaciju izbora od 23. travnja 2018.,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da se stanje ljudskih prava, demokracije i vladavine prava u Venezueli i dalje pogoršava; budući da se Venezuela suočava s dosad nezabilježenom političkom, socijalnom, ekonomskom i humanitarnom krizom koju karakterizira nesigurnost, nasilje, kršenje ljudskih prava, pogoršanje vladavine prava, manjak lijekova i socijalnih usluga, gubitak prihoda i povećanje stope siromaštva, što dovodi do sve većeg broja mrtvih te sve većeg broja izbjeglica i migranata;

B.  budući da sve veći broj ljudi u Venezueli, a posebice ranjive skupine kao što su žene, djeca i bolesni, pati od malnutricije koja je posljedica ograničenog pristupa kvalitetnim zdravstvenim uslugama, lijekovima, hrani i vodi; budući da je 87 % stanovništva Venezuele pogođeno siromaštvom, dok razina krajnjega siromaštva iznosi 61,2 %; budući da se smrtnost majki povećala za 60 %, a smrtnost dojenčadi za 30 %; budući da se 2017. broj slučajeva malarije povećao za 69 % u odnosu na godinu prije, što je najveći porast u svijetu, a da su druge bolesti poput tuberkuloze i ospica na rubu da postanu epidemije;

C.  budući da venezuelska vlada, nažalost, i dalje tvrdoglavo niječe problem i odbija otvoreno prihvatiti humanitarnu pomoć koju je međunarodna zajednica spremna ponuditi te odbija omogućiti njezinu distribuciju;

D.  budući da se gospodarsko stanje znatno pogoršalo; budući da je Međunarodni monetarni fond predvidio da će hiperinflacija u Venezueli 2018. skočiti na 13 000 %, s oko 2 400 %, koliko je iznosila 2017., što će prouzročiti rast cijena u prosjeku od gotovo 1,5 % svakoga sata;

E.  budući da se u izvješću OHCHR-a od 22. lipnja 2018. ističe da venezuelske vlasti ne uspijevaju privesti pravdi počinitelje ozbiljnih kršenja ljudskih prava, koja obuhvaćaju ubojstva, uporabu prekomjerne sile prema prosvjednicima, samovoljno zadržavanje, zlostavljanje i mučenje; budući da se čini i da je vrlo raširena nekažnjivost dužnosnika za sigurnost kada je riječ o izvansudskim ubojstvima prosvjednika;

F.  budući da je, u skladu s izvješćem koje je 29. svibnja 2018. predstavila Skupina neovisnih međunarodnih stručnjaka koju je imenovao OAS, u Venezueli počinjeno sedam zločina protiv čovječnosti u razdoblju barem od veljače 2014., a sama vlada odgovorna je za postojeću humanitarnu krizu u regiji; budući da je tužiteljica Međunarodnog kaznenog suda najavila pokretanje prethodne istrage zbog navoda o počinjenju kaznenih djela u Venezueli od travnja 2017.;

G.  budući da izbori održani 20. svibnja 2018. nisu bili u skladu s minimalnim međunarodnim standardima za osiguravanje vjerodostojnog postupka i da u njima nije poštovan politički pluralizam, demokracija, transparentnost i vladavina prava; budući da se time dodatno koče napori za rješavanje političke krize; budući da EU, kao ni druga demokratska tijela, ne priznaje navedene izbore ni vlasti uspostavljene tim nezakonitim procesom;

H.  budući da trenutačna višedimenzionalna kriza u Venezueli za posljedicu ima najveće raseljavanje u toj regiji; budući da UNHCR i Međunarodna organizacija za migracije (IOM) izvještavaju da se ukupan broj Venezuelaca koji su napustili zemlju dramatično povećao, s 437 tisuća koliko ih je bilo 2005. godine na više od 1,6 milijuna 2017. godine; budući da je između 2015. i 2017. oko 945 tisuća Venezuelaca napustilo zemlju; budući da je 2018. ukupan broj osoba koje su napustile zemlju od 2014. godine premašio 2 milijuna; budući da je broj venezuelskih državljana koji traže azil diljem svijeta od 2014. porastao za 2 000 % te je do sredine lipnja 2018. dosegao više od 280 tisuća;

I.  budući da je 520 tisuća Venezuelaca u toj regiji posegnulo za alternativnim legalnim oblicima boravka; budući da je više od 280 tisuća Venezuelaca zatražilo izbjeglički status diljem svijeta; budući da se broj podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu iz Venezuele u EU-u u razdoblju između 2014. i 2017. godine povećao za više od 3 500 %; budući da se procjenjuje da više od 60 % Venezuelaca i dalje ima nezakonit status;

J.  budući da se, prema Uredu UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova (UNOCHA), u Kolumbiji nalazi najveći dio raseljenih osoba te na njezinu teritoriju živi više od 820 tisuća Venezuelaca; budući da se gradovi Cúcuta i Boa Vista, koji se nalaze na granici s Venezuelom, suočavaju s velikim priljevom ljudi koji su često lošeg zdravlja i pothranjeni; budući da se s velikim priljevima izbjeglica i migranata suočavaju i Peru, Čile, Argentina, Panama, Brazil, Ekvador, Meksiko, Dominikanska Republika, Kostarika, Urugvaj, Bolivija i Paragvaj; budući da pomorske rute postaju sve važnije, osobito one koje vode u Gvajanu i na karipske otoke kao što su Aruba, Curaçao, Bonaire, Trinidad i Tobago; budući da posljedice u sve većoj mjeri osjećaju i europske zemlje, posebice Španjolska, Portugal i Italija; budući da su zemlje koje su ih prihvatile pod sve većim pritiskom glede pružanja pomoći novopridošlim osobama;

K.  budući da kolumbijske nacionalne i lokalne vlasti egzemplarno rade na tome da se onima koje bježe iz Venezuele, bez obzira na njihov status, osiguraju osnovna ljudska prava kao što su osnovno obrazovanje i osnovne zdravstvene usluge; budući da u Kolumbiji lokalne zajednice, vjerske ustanove i obični ljudi prihvaćaju migrante iz Venezuele u bratskom duhu i pokazuju iznimnu otpornost i solidarnost;

L.  budući da je 7. lipnja 2018. Komisija najavila paket od 35,1 milijuna EUR u pomoći u nuždi i razvojnoj pomoći za potporu venezuelskom narodu i susjednim zemljama koje su pogođene tom krizom; budući da će se taj financijski doprinos dodati iznosu od 37 milijuna EUR koji je EU već namijenio za humanitarnu pomoć i projekte suradnje u toj zemlji; budući da je 13. lipnja 2018. u dodatnom apelu UNHCR-a za prikupljanje financijskih sredstava u iznosu od 46,1 milijun USD postojao manjak od 56 %;

M.  budući da svakoga mjeseca više od 12 tisuća Venezuelaca prijeđe na područje brazilske države Roraime, od čega 2700 ostaje u gradu Boa Visti; budući da Venezuelci već čine više od 7 % stanovništva toga grada te da će tim tempom do kraja godine ondje živjeti više od 60 tisuća Venezuelaca; budući da taj demografski priljev stvara golem pritisak na javne službe toga grada, ponajprije na javno zdravstvo i obrazovanje; budući da je Roraima jedna od najsiromašnijih država Brazila s vrlo ograničenim tržištem rada i slabim gospodarstvom, što je još jedna prepreka integraciji izbjeglica i migranata;

N.  budući da je Parlament od 25. do 30. lipnja 2018. poslao ad hoc izaslanstvo na venezuelske granice s Kolumbijom i Brazilom kako bi ocijenilo učinak krize na terenu;

1.  duboko je potresen i zabrinut zbog pogubne humanitarne situacije u Venezueli koja je dovela do mnogih smrtnih slučajeva i nezabilježenog priljeva izbjeglica i migranata u susjedne zemlje i šire; izražava solidarnost sa svim Venezuelcima primoranima na bijeg iz svoje zemlje u nedostatku osnovnih životnih uvjeta kao što su pristup hrani, vodi za piće, zdravstvenim uslugama i lijekovima;

2.  apelira na venezuelske vlasti da priznaju postojanje humanitarne krize, da spriječe njezino daljnje jačanje i da promiču politička i gospodarska rješenja kako bi se zajamčila sigurnost svih civila i stabilnost zemlje i regije;

3.  zahtijeva od venezuelskih vlasti da hitno dozvole nesmetano pružanje humanitarne pomoći u zemlji kako bi se spriječilo pogoršanje humanitarne i javnozdravstvene krize, posebice ponovno pojavljivanje bolesti kao što su ospice, malarija, difterija i slinavka i šap, te da omoguće neometan pristup međunarodnim organizacijama koje žele pružiti pomoć svim zahvaćenim sektorima društva; poziva na brzu provedbu kratkoročnih rješenja za suzbijanje malnutricije među najugroženijim skupinama kao što su žene, djeca i bolesni; izuzetno je zabrinut zbog broja djece bez pratnje koja prelaze granice;

4.  pohvaljuje kolumbijsku vladu zbog brze reakcije i pomoći koju je pružila svim pridošlim Venezuelcima; isto tako pohvaljuje Brazil i druge zemlje u regiji, posebice Peru, te regionalne i međunarodne organizacije, privatne i javne subjekte, Katoličku crkvu i obične građane u čitavoj regiji zbog aktivne pomoći i solidarnosti prema venezuelskim izbjeglicama i migrantima; poziva države članice EU-a da na svojem državnom području pružaju odgovore usmjerene na neposrednu zaštitu za venezuelske izbjeglice i migrante, kao što su humanitarne vize, posebne mjere za boravak ili druge regionalne migracijske okvire s odgovarajućim zaštitnim mjerama; poziva venezuelske vlasti da olakšaju i ubrzaju izdavanje i produljenje identifikacijskih dokumenata svojim državljanima, i u Venezueli i u inozemstvu;

5.  poziva međunarodnu zajednicu, uključujući i EU, da uspostavi usklađeni, sveobuhvatni i regionalni odgovor na krizu te da pojača svoju financijsku i materijalnu pomoć zemljama primateljicama ispunjavanjem svojih obveza; izražava zadovoljstvo zbog dosad dodijeljene humanitarne pomoći EU-a te poziva da se hitno dodijeli dodatna humanitarna pomoć preko kriznih fondova kako bi se odgovorilo na sve veće potrebe ljudi u susjednim zemljama koji osjećaju posljedice krize u Venezueli;

6.  ponavlja da aktualna humanitarna kriza proizlazi iz političke krize; apelira na venezuelske vlasti da se pobrinu za to da sva kršenja ljudskih prava, uključujući kršenja ljudskih prava civila, odmah prestanu te da se u potpunosti poštuju sva ljudska prava i temeljne slobode, pa i sloboda izražavanja, sloboda tiska i sloboda okupljanja; poziva venezuelske vlasti na poštovanje svih demokratski izabranih institucija, posebno Nacionalne skupštine, na oslobađanje svih političkih zatvorenika i na poštovanje demokratskih načela, vladavine prava i ljudskih prava; poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje da učini sve kako bi olakšala napore oko međunarodnog posredovanja koji su potrebni za otvaranje prostora za održivo rješenje trenutačne humanitarne i političke krize;

7.  poziva na održavanje novih predsjedničkih izbora u skladu s međunarodno priznatim demokratskim standardima i venezuelskim ustavnim poretkom, u transparentnom, ravnopravnom, poštenom i međunarodnom okviru praćenja izbora, bez ograničenja političkih stranaka ili kandidata i uz puno poštovanje političkih prava svih Venezuelaca; naglašava da legitimna vlada koja bude izabrana na takvim izborima mora prionuti na hitno rješavanje trenutačne gospodarske i socijalne krize u Venezueli i raditi na nacionalnom pomirenju;

8.  podsjeća na to da bi sve sankcije koje donese međunarodna zajednica trebale biti ciljane i reverzibilne i da ne bi ni na koji način smjele naštetiti venezuelskom stanovništvu; pozdravlja brzo donošenje dodatnih ciljanih i opozivih sankcija te embargo na oružje uveden u studenom 2017.; ponavlja da su te sankcije nametnute visoko pozicioniranim dužnosnicima zbog teških kršenja ljudskih prava, ugrožavanja demokracije i vladavine prava u Venezueli i zbog održavanja nezakonitih izbora 20. svibnja 2018., koji nisu međunarodno priznati i koji su održani bez dogovora o datumu i uvjetima njihova održavanja te u okolnostima koje nisu dopuštale ravnopravno sudjelovanje svih političkih stranaka; podsjeća na mogućnost da se te sankcije prošire na osobe odgovorne za produbljenu političku, socijalnu, gospodarsku i humanitarnu krizu, a posebno na predsjednika Nicolása Madura, u skladu sa svojim prethodnim rezolucijama;

9.  ponavlja da se osobe odgovorne za teška kršenja ljudskih prava moraju privesti pravdi; u potpunosti podupire Međunarodni kazneni sud u prethodnim istragama brojnih zločina i činova represije koje je počinio venezuelski režim te poziva EU da preuzme aktivnu ulogu u tom pogledu; potpuno podupire poziv Skupine neovisnih međunarodnih stručnjaka koju je imenovao glavni tajnik OAS-a i visokog povjerenika UN-a za ljudska prava da se osnuje istražno povjerenstvo koje će ispitati stanje u Venezueli i da se pojača sudjelovanje MKS-a;

10.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladi i Nacionalnoj skupštini Bolivarijanske Republike Venezuele, vladama i parlamentima Republike Kolumbije, Republike Brazila i Republike Perua, Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini, glavnom tajniku Organizacije američkih država i Skupini iz Lime.

 

 

(1)

SL C 285, 29.8.2017., str. 145.

(2)

SL C 294, 12.8.2016., str. 21.

(3)

SL C 316, 30.8.2016., str. 190.

(4)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0269.

(5)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0200.

(6)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0041.

(7)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0199.

Posljednje ažuriranje: 4. srpnja 2018.Pravna napomena