Postupak : 2018/2841(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : RC-B8-0371/2018

Podneseni tekstovi :

RC-B8-0371/2018

Rasprave :

Glasovanja :

PV 13/09/2018 - 10.2
CRE 13/09/2018 - 10.2

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0345

ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 371kWORD 58k
12.9.2018
PE624.080v01-00}
PE624.083v01-00}
PE624.085v01-00}
PE624.088v01-00}
PE624.089v01-00}
PE624.090v01-00}
PE624.091v01-00} RC1
 
B8-0371/2018}
B8-0374/2018}
B8-0376/2018}
B8-0379/2018}
B8-0380/2018}
B8-0381/2018}
B8-0382/2018} RC1

podnesen u skladu s člankom 135. stavkom 5. i člankom 123. stavkom 4. Poslovnika

koji zamjenjuje sljedeće prijedloge rezolucija:

B8-0371/2018 (Verts/ALE)

B8-0374/2018 (ECR)

B8-0376/2018 (S&D)

B8-0379/2018 (EFDD)

B8-0380/2018 (GUE/NGL)

B8-0381/2018 (PPE)

B8-0382/2018 (ALDE)


o Mjanmaru/Burmi, posebno slučaj novinara Wa Lonea i Kyaw Soe Ooa (2018/2841(RSP))


Cristian Dan Preda, Ramona Nicole Mănescu, Elmar Brok, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Jaromír Štětina, Laima Liucija Andrikienė, Krzysztof Hetman, Eduard Kukan, Patricija Šulin, Tomáš Zdechovský, Marijana Petir, Tunne Kelam, Elisabetta Gardini, Roberta Metsola, Csaba Sógor, Romana Tomc, Željana Zovko, Cristian-Silviu Buşoi, Giovanni La Via, Pavel Svoboda, Ivan Štefanec, Bogdan Brunon Wenta, József Nagy, Adam Szejnfeld, Stanislav Polčák, Tadeusz Zwiefka, Michaela Šojdrová, Joachim Zeller, Sandra Kalniete, Francis Zammit Dimech, David McAllister, Seán Kelly, Ivana Maletić, Deirdre Clune, Dubravka Šuica, Ivo Belet, Andrey Kovatchev, Anna Záborská, László Tőkés, Milan Zver, Tokia Saïfi, Inese Vaidere u ime Kluba zastupnika PPE-a
Elena Valenciano, Soraya Post, Neena Gill u ime Kluba zastupnika S&D-a
Ryszard Czarnecki, Charles Tannock, Amjad Bashir, Karol Karski, Ruža Tomašić, Monica Macovei, Branislav Škripek, Sajjad Karim, Raffaele Fitto, Pirkko Ruohonen-Lerner, Jan Zahradil, Jana Žitňanská u ime Kluba zastupnika ECR-a
Urmas Paet, Izaskun Bilbao Barandica, Ilhan Kyuchyuk, Valentinas Mazuronis, Marietje Schaake, Petras Auštrevičius, Beatriz Becerra Basterrechea, Filiz Hyusmenova, Gérard Deprez, Ivan Jakovčić, Petr Ježek, Patricia Lalonde, Louis Michel, Javier Nart, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Carolina Punset, Jozo Radoš, Frédérique Ries, Robert Rochefort, Ramon Tremosa i Balcells, Ivo Vajgl, Hilde Vautmans, Cecilia Wikström u ime Kluba zastupnika ALDE-a
Younous Omarjee, Marie-Christine Vergiat, Patrick Le Hyaric, Kateřina Konečná, Merja Kyllönen, Tania González Peñas, Xabier Benito Ziluaga, Lola Sánchez Caldentey, Estefanía Torres Martínez, Dimitrios Papadimoulis, Stelios Kouloglou, Barbara Spinelli, Miguel Urbán Crespo u ime Kluba zastupnika GUE/NGL-a
Barbara Lochbihler, Jean Lambert, Judith Sargentini, Ernest Urtasun, Pascal Durand u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a
Ignazio Corrao, Fabio Massimo Castaldo, Isabella Adinolfi u ime Kluba zastupnika EFDD-a

Rezolucija Europskog parlamenta o Mjanmaru/Burmi, posebno slučaj novinara Wa Lonea i Kyaw Soe Ooa (2018/2841(RSP))  

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Mjanmaru/Burmi i o položaju etničke skupine Rohingya, posebno one od 14. lipnja 2018.(1), 14. prosinca 2017.(2), 14. rujna 2017.(3), 7. srpnja 2016.(4) i 15. prosinca 2016.(5),

  uzimajući u obzir izjavu glasnogovornice Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) od 3. rujna 2018. o presudi Wa Loneu i Kyaw Soe Oou u Mjanmaru/Burmi i o izjavi od 9. srpnja 2018. o pokretanju kaznenog postupka protiv dvojice novinara Reutersa u Mjanmaru/Burmi,

  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 16. listopada 2017. i 26. veljače 2018. o Mjanmaru/Burmi,

  uzimajući u obzir odluke Vijeća (ZVSP) 2018/655 od 26. travnja 2018.(6) i (ZVSP) 2018/900 od 25. lipnja 2018.(7) o nametanju dodatnih mjera ograničavanja Mjanmaru/Burmi, o strožem embargu EU-a na oružje i mjerama protiv službenika u vojsci i pograničnoj policiji Mjanmara/Burme,

  uzimajući u obzir izvješće neovisne međunarodne misije za utvrđivanje činjenica Vijeća Ujedinjenih naroda za ljudska prava o Mjanmaru/Burmi od 24. kolovoza 2018. koje će biti predstavljeno na 39. zasjedanju Vijeća UN-a za ljudska prava od 10. do 28. rujna 2018.,

–  uzimajući u obzir izjavu Visoke povjerenice UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet od 3. rujna 2018.,

–  uzimajući u obzir završno izvješće i preporuke savjetodavnog povjerenstva pod vodstvom Kofi Annana o državi Rakhine,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966.,

  uzimajući u obzir međunarodno humanitarno pravo, Ženevske konvencije i njihove protokole te Statut iz Rima Međunarodnog kaznenog suda,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948.,

–  uzimajući u obzir Povelju Saveza država jugoistočne Azije (Povelja ASEAN-a),

–  uzimajući u obzir izvješće Vijeća sigurnosti glavnog tajnika UN-a o seksualnom nasilju povezanom sa sukobima od 23. ožujka 2018.,

–  uzimajući u obzir odluku prvog predraspravnog vijeća Međunarodnog kaznenog suda od 6. rujna 2018.,

–  uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da su 12. prosinca 2017. dvojica novinara, Wa Lone i Kyaw Soe Oo, proizvoljno uhićena i zadržana u pritvoru uz optužbe za izvještavanje o ozbiljnim kršenjima ljudskih prava koje su mjanmarske/burmanske vojne snage (Tatmadaw) počinile u državi Rakhine;

B.  budući da su novinari Wa Lone i Kyaw Soe Oo naknadno optuženi na temelju Zakona o poslovnim tajnama iz 1923.; budući da ih je 3. rujna sud u Mjanmaru/Burmi osudio na sedam godina zatvora; budući da taj povijesni slučaj dodatno ugrožava slobodu izražavanja, demokraciju u vladavinu prava u Mjanmaru/Burmi;

C.  budući da su diplomati Europske unije i država članica bili među brojnim međunarodnim promatračima koji su bili prisutni na svakoj raspravi od uhićenja novinara 12. prosinca 2017. te su o tom pitanju kontinuirano raspravljali s vladom Mjanmara/Burme;

D.  budući da su članovi civilnog društva, uključujući novinare, odvjetnike i borce za ljudska prava, koji su izrazili kritičko mišljenje prema vlastima Mjanmara/Burme, osobito prema mjanmarskim vojnim snagama (Tatmadaw) i sigurnosnim snagama te o aktivnostima koje su te iste snage počinile u državi Rakhine, prema navodima proizvoljno uhićeni, pritvoreni ili uznemiravani; budući da medijsko izvještavanje o nasilju u državi Rakhine strogo kontrolira vojska i vlada;

E.  budući da je aktivistica za ljudska prava i pripadnica etničke skupine Rohingya Wai Nu, koja je od navršenih 18 godina do 25 godina boravila u zatvoru, još uvijek jedna od mnogih primjera aktivista koji se nalaze na udaru mjanmarskih/burmanskih vlasti;

F.  budući da bivši dječji vojnik Aung Ko Htwe služi kaznu od dvije godine i šest mjeseci zatvora zbog intervjua koji je dao medijima o svojim iskustvima u mjanmarskoj/burmanskoj vojsci; budući da je optužen na temelju članka 505 (b) mjanmarskog/burmanskog Kaznenog zakona, neodređeno formulirane odredbe koja se često koristi za ograničavanje slobode izražavanja;

G.  budući da je prema navodima od 2016. godine više desetaka novinara uhićeno i pritvoreno; budući da vlasti Mjanmara/Burme koriste niz represivnih zakona, uključujući Zakon o poslovnim tajnama, kako bi uhitili, pritvorili, ušutkali i uznemiravali članove civilnog društva, novinare, odvjetnike i borce za ljudska prava koji izražavaju kritičke stavove prema vladi Myanmara/Burme i njezinim sigurnosnim snagama; budući da je organizacija Freedom House u svojem izvješću o slobodi tiska iz 2017. Mjanmar/Burmu rangirala na 159 mjesto od ukupno 198 zemalja;

H.  budući da je u izvješću neovisne međunarodne misije za utvrđivanje činjenica o Mjanmaru/Burmi pod mandatom UN-a od 24. kolovoza 2018. zaključeno da su najozbiljnija kršenja ljudskih prava i najteža kaznena djela u okviru međunarodnog prava, uključujući genocid, zločini protiv čovječnosti i ratni zločine, u saveznim državama Kachinu, Rakhine i Shanu počinili mjanmarske vojne snage (Tatmadaw), mjanmarska policija, NaSaKa (prethodno sjedište granične imigracijske kontrole), pogranična policija Mjanmara/Burme i nedržavne naoružane skupine. budući da se u izvješću također navodi da je Vojska spasa arakanskih Rohingya izvela koordinirane napade na vojnu bazu i nekoliko ispostava sigurnosnih snaga diljem sjevernih dijelova države Rakhine kako bi povećali pritisak na zajednice naroda Rohingya; budući da se u izvješću poziva da se nad višim vojnim zapovjednicima u Mjanmaru/Burmi te odgovornima za najteže zločine protiv naroda Rohingya provede istraga i da se pokrene međunarodni kazneni postupak; budući da je Mjanmar odbacio te zaključke;

I.  budući da u izvješću neovisne međunarodne misije za utvrđivanje činjenica o Mjanmaru/Burmi pod mandatom UN-a stoji da državna savjetnica, dobitnica Nobelove nagrade i Nagrade Saharov Aung San Suu Kyi nije iskoristila svoju de facto poziciju čelnice vlade i svoj moralni autoritet da spriječi događaje u državi Rakhine; budući da su civilne vlasti također doprinijele počinjenju najtežih zločina kroz svoje djelovanje i propuste, osobito širenjem lažnih podataka, negiranjem prijestupa Tatmadawa, blokiranjem neovisnih istraga i ignoriranjem uništavanja dokaza;

J.  budući da je 8. rujna 2018. Međunarodni kazneni sud potvrdio da Sud ima nadležnost nad navodnom deportacijom naroda Rohingya iz Mjanmara/Burme u Bangladeš;

K.  budući da se društvenim medijima u Mjanmaru/Burmi koristilo za širenje kampanja ocrnjivanja i teorija urote usmjerenih protiv naroda Rohingya i muslimana u zemlji;

L.  budući da narodu Rohingya pripada najveći postotak muslimana u Mjanmaru, od kojih većina živi u državi Rakhine; budući da prema konzervativnim procjenama broj mrtvih iznosi 10 000; budući da je od kolovoza 2017. više od 700 000 pripadnika naroda Rohingya pobjeglo i sigurnost potražilo u Bangladešu, od čega je 500 000 djece od kojih su mnogi putovali sami nakon što su im roditelji ubijeni ili nakon što su odvojeni od svojih obitelji;

1.  snažno osuđuje proizvoljno uhićenje i presudu novinara Wa Lonea i Kyaw Soe Ooa zbog izvještavanja o stanju u državi Rakhine; poziva vlasti Mjanmara/Burme da ih smjesta i bezuvjetno oslobode te da odbace sve optužbe protiv njih i svih osoba koje su proizvoljno pritvoreni, uključujući političke zatvorenike, borce za ljudska prava, novinare i djelatnike medija, samo zato jer su postupali u skladu sa svojim pravima i slobodama;

2.  osuđuje svaki čin zastrašivanja, uznemiravanja ili ograničavanja slobode izražavanja, a posebno one za koje su odgovorne mjanmarske/burmanske vojne i sigurnosne snage; naglašava da su sloboda medija i kritičko novinarstvo ključni stupovi demokracije i da se njima promiče dobro upravljanje, transparentnost i odgovornost te poziva vlasti Mjanmara/Burme da osiguraju odgovarajuće uvjete za novinare i medijske radnike kako bi mogli obavljati svoj posao bez straha od zastrašivanja ili uznemiravanja, neutemeljenog uhićenja ili kaznenog progona;

3.  ponovno poziva Vladu Mjanmara/Burme da promijeni svoju odluku o prekidu suradnje s posebnom izvjestiteljicom UN-a za stanje ljudskih prava u Mjanmaru/Burmi te da domaćim i međunarodnim medijskim organizacijama, braniteljima ljudskih prava, neovisnim promatračima i humanitarnim organizacijama, a osobito posebnoj izvjestiteljici UN-a, omogući potpun i neometan pristup saveznoj državi Rakhine te da zajamči sigurnost i zaštitu medijskog osoblja;

4.  izražava duboku zabrinutost zbog zlouporabe represivnih zakonskih odredbi kojima se ograničava sloboda govora; poziva vlasti Mjanmara/Burme da stave izvan snage, preispitaju ili izmijene sve zakone, uključujući Zakon o poslovnim tajnama iz 1923., koji nisu u skladu s međunarodnim standardima i kojima se kriminaliziraju i krše prava na slobodu izražavanja, mirno okupljanje i udruživanje; poziva Vladu Mjanmara/Burme da osigura da je sve zakonodavstvo u skladu s međunarodnim standardima i obvezama;

5.  oštro osuđuje raširene i sustavne napade na pripadnike naroda Rohingya koje su u saveznim državama Kachinu, Rakhine i Shanu počinili pripadnici Tatmadawa (oružanih snaga Mjanmara/Burme) i drugih mjanmarskih sigurnosnih snaga, koji prema Neovisnoj međunarodnoj misiji za utvrđivanje činjenica o Mjanmaru/Burmi (IIFFMM) predstavljaju genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine – najteže zlouporabe i povrede ljudskih prava; duboko je zabrinut zbog sve težih i češćih kršenja ljudskih prava koje omogućuje Vlada Mjanmara/Burme;

6.  ponovno izražava kontinuiranu potporu pripadnicima naroda Rohingya; ponovno poziva Vladu Mjanmara/Burme i sigurnosne snage da smjesta stanu na kraj stalnim kršenjima ljudskih prava, ubojstvima, uništavanju imovine i seksualnom nasilju nad pripadnicima naroda Rohingya i etničkim manjinama na sjeveru zemlje te da zajamče sigurnost i vladavinu prava u Mjanmaru/Burmi, posebice u saveznim državama Rakhine, Kachinu i Shanu; podsjeća mjanmarske/burmanske vlasti na njihove međunarodne obveze da istražuju i kazneno gone odgovorne; snažno potiče Vladu Mjanmara/Burme i državnu savjetnicu Aung San Suu Kyi da bezrezervno osude svako poticanje na mržnju te da se bore protiv socijalne diskriminacije i netrpeljivosti prema narodu Rohingya i drugim manjinskim skupinama;

7.  prima na znanje zaključke IIFFMM-a i podupire njegove preporuke; pozdravlja nedavnu presudu prema kojoj Međunarodni kazneni sud ima nadležnost nad navodnom deportacijom naroda Rohingya iz Mjanmara/Burme u Bangladeš; međutim, uviđa da je i dalje potrebno upućivanje Vijeća sigurnosti UN-a Međunarodnom kaznenom sudu što se tiče istrage čitavog opsega kršenja ljudskih prava; poziva glavnog tužitelja Međunarodnog kaznenog suda da u tom pogledu pokrene preliminarnu istragu; poziva Vijeće sigurnosti UN-a da bez odgađanja uputi situaciju u Mjanmaru/Burmi Međunarodnom kaznenom sudu; podupire poziv IIFFMM-a i organizacije Parlamentarci ASEAN-a za ljudska prava (engl. ASEAN Parliamentarians for Human Rights, APHR) na to da se pokrene istraga o odgovornim generalima i da ih se kazneno goni;

8.  poziva ESVD i države članice da se u multilateralnim forumima zalažu za to da počinitelji zločina u Mjanmaru/Burmi budu pozvani na odgovornost; poziva EU i njegove države članice da preuzmu vodeću ulogu u Vijeću sigurnosti UN-a u pogledu zatražene reakcije da se situacija uputi Međunarodnom kaznenom sudu, kao i da preuzmu vodeću ulogu u Općoj skupštini UN-a i na predstojećoj 39. sjednici Vijeća UN-a za ljudska prava te da pojačaju napore u smjeru hitne uspostave međunarodnog, nepristranog i neovisnog mehanizma odgovornosti za potporu istragama navodnih najtežih zločina i kaznenom progonu odgovornih;

9.  ponavlja poziv Vijeću sigurnosti UN-a da uvede globalni sveobuhvatni embargo na oružje protiv Mjanmara/Burme, da obustavi svu izravnu i neizravnu opskrbu oružjem, njegovu prodaju ili prijenos, uključujući provoz i pretovar sveg oružja, streljiva i druge vojne i sigurnosne opreme, kao i pružanje obuke ili drugih oblika vojne i sigurnosne pomoći; snažno potiče Vijeće sigurnosti UN-a da donese ciljane pojedinačne sankcije, uključujući zabrane putovanja i zamrzavanje imovine, protiv onih za koje se pretpostavlja da su odgovorni za teška kaznena djela prema međunarodnom pravu;

10.  poziva Komisiju da razmotri istragu u okviru mehanizama koji su predviđeni u sporazumu „Sve osim oružja” kako bi se preispitale trgovinske povlastice od kojih Mjanmar/Burma ima koristi;

11.  pozdravlja to što je Vijeće 26. travnja 2018. usvojilo pravni okvir za ciljane mjere ograničavanja protiv dužnosnika odgovornih za ozbiljna kršenja ljudskih prava te jačanje embarga na oružje koji je uveo EU i prvi popis osoba obuhvaćenih navedenim mjerama, uspostavljen 25. lipnja 2018.; snažno potiče Vijeće da nametne zabrane putovanja, ciljane financijske sankcije i zamrzavanje imovine mjanmarskim/burmanskim dužnosnicima koje je IIFFMM identificirao kao odgovorne za najteže zločine;

12.  podsjeća da su tisuće pripadnika naroda Rohingya, od kojih su mnogi djeca, interno raseljene i da im je nasušno potrebna humanitarna pomoć i zaštita; poziva na neposredan, neometan i slobodan pristup dostavi humanitarne pomoći u cijeloj zemlji; ustraje u tome da mjanmarska/burmanska vlada zajamči siguran, dobrovoljan i dostojanstven povratak svima onima koji se žele vratiti u svoju zemlju, uz puni nadzor UN-a;

13.  poziva EU, njegove države članice i međunarodnu zajednicu da riješe problem potrebe za povećanom i dugoročnom humanitarnom pomoći narodu Rohingya u Bangladešu i zajednicama koje su ih prihvatile;

14.  podsjeća na to da su napadi na civilno stanovništvo u saveznim državama Kachinu, Rakhine i Shanu u više navrata uključivali silovanja i seksualno nasilje; poziva EU, a osobito Glavnu upravu Komisije za europsku civilnu zaštitu i europske operacije humanitarne pomoći (ECHO) te države članice EU-a da se pobrinu za bolju zaštitu djevojčica i žena iz naroda Rohingya od rodno uvjetovanog nasilja;

15.  podsjeća na potrebu za pružanjem medicinske i psihološke pomoći u izbjegličkim logorima, a osobito pomoći koja će biti posebno prilagođena ugroženim skupinama, među kojima su žene i djeca; poziva da se žrtvama silovanja i seksualnog nasilja pruži veća potpora;

16.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vladi i parlamentu Mjanmara/Burme, državnoj savjetnici Aung San Suu Kyi, Vladi i parlamentu Bangladeša, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Komisiji, vladama i parlamentima država članica EU-a, glavnom tajniku ASEAN-a, Međuvladinoj komisiji ASEAN-a za ljudska prava, posebnoj izvjestiteljici UN-a za stanje ljudskih prava u Mjanmaru/Burmi, visokom povjereniku UN-a za izbjeglice i Vijeću UN-a za ljudska prava.

 

 

 

(1)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0261.

(2)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0500.

(3)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0351.

(4)

SL C 101, 16.3.2018., str. 134.

(5)

SL C 238, 6.7.2018., str. 112.

(6)

SL L 108, 27.4.2018., str. 29.

(7)

SL L 160I, 25.6.2018., str. 9.

Posljednje ažuriranje: 12. rujna 2018.Pravna napomena