Postupak : 2018/2968(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : RC-B8-0568/2018

Podneseni tekstovi :

RC-B8-0568/2018

Rasprave :

PV 13/12/2018 - 7.2
CRE 13/12/2018 - 7.2

Glasovanja :

PV 13/12/2018 - 9.9

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0526

ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 384kWORD 62k
12.12.2018
PE631.590v01-00}
PE631.591v01-00}
PE631.598v01-00}
PE631.600v01-00}
PE631.601v01-00}
PE631.602v01-00}
PE631.603v01-00} RC1
 
B8-0568/2018}
B8-0569/2018}
B8-0576/2018}
B8-0578/2018}
B8-0579/2018}
B8-0580/2018}
B8-0581/2018} RC1

podnesen u skladu s člankom 135. stavkom 5. i člankom 123. stavkom 4 Poslovnika

koji zamjenjuje sljedeće prijedloge rezolucija:

B8-0568/2018 (Verts/ALE)

B8-0569/2018 (ECR)

B8-0576/2018 (EFDD)

B8-0578/2018 (GUE/NGL)

B8-0579/2018 (S&D)

B8-0580/2018 (ALDE)

B8-0581/2018 (PPE)


o Egiptu te posebice o položaju boraca za ljudska prava (2018/2968(RSP))


Cristian Dan Preda, Barbara Matera, Tomáš Zdechovský, Elisabetta Gardini, Jarosław Wałęsa, Tunne Kelam, Csaba Sógor, Pavel Svoboda, Roberta Metsola, Milan Zver, Lorenzo Cesa, Adam Szejnfeld, Patricija Šulin, Deirdre Clune, Ivana Maletić, Anders Sellström, Andrey Kovatchev, Seán Kelly, Dubravka Šuica, Ivo Belet, Marijana Petir, Laima Liucija Andrikienė, Inese Vaidere, László Tőkés, Krzysztof Hetman, Jiří Pospíšil, Stanislav Polčák, Elmar Brok u ime Kluba zastupnika PPE-a
Elena Valenciano, Soraya Post, Pier Antonio Panzeri u ime Kluba zastupnika S&D-a
Monica Macovei, Pirkko Ruohonen-Lerner, Branislav Škripek, Ruža Tomašić, Valdemar Tomaševski, Charles Tannock, Raffaele Fitto u ime Kluba zastupnika ECR-a
Marietje Schaake, Pavel Telička, Petras Auštrevičius, Beatriz Becerra Basterrechea, Izaskun Bilbao Barandica, Dita Charanzová, María Teresa Giménez Barbat, Marian Harkin, Nadja Hirsch, Ivan Jakovčić, Petr Ježek, Ilhan Kyuchyuk, Gesine Meissner, Louis Michel, Javier Nart, Urmas Paet, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Carolina Punset, Jozo Radoš, Frédérique Ries, Robert Rochefort, Jasenko Selimovic, Hilde Vautmans, Mirja Vehkaperä u ime Kluba zastupnika ALDE-a
Miguel Urbán Crespo, Marie-Christine Vergiat, Estefanía Torres Martínez, Lola Sánchez Caldentey, Xabier Benito Ziluaga, Tania González Peñas, Eleonora Forenza, Barbara Spinelli, Patrick Le Hyaric, Dimitrios Papadimoulis, Luke Ming Flanagan u ime Kluba zastupnika GUE/NGL-a
Jordi Solé, Bodil Valero, Judith Sargentini u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a
Fabio Massimo Castaldo, Isabella Adinolfi, Ignazio Corrao u ime Kluba zastupnika EFDD-a

Rezolucija Europskog parlamenta o Egiptu te posebice o položaju boraca za ljudska prava (2018/2968(RSP))  

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Egiptu, osobito rezoluciju od 8. veljače 2018. o smaknućima u Egiptu(1), od 10. ožujka 2016. o Egiptu, posebno slučaju Giulija Regenija(2), onu od 17. prosinca 2015. o Ibrahimu Halawiju, kojemu prijeti smrtna kazna(3) i onu od 15. siječnja 2015. o situaciji u Egiptu(4),

–  uzimajući u obzir smjernice EU-a o smrtnoj kazni, mučenju, slobodi izražavanja i o braniteljima ljudskih prava,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća EU-a za vanjske poslove o Egiptu iz kolovoza 2013. i veljače 2014.,

–  uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju između EU-a i Egipta iz 2001. koji je stupio na snagu 2004. i koji je osnažen Akcijskim planom iz 2007. godine, uzimajući u obzir i Prioritete partnerstva između EU-a i Egipta u razdoblju 2017. – 2020., donesene 25. srpnja 2017. i zajedničku izjavu nakon Vijeća za pridruživanje EU-a i Egipta i zajedničku izjavu nakon 5. sjednice pododbora EU-a i Egipta o političkim pitanjima, ljudskim pravima i demokraciji u siječnju 2018.,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu Federice Mogherini, potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, i glavnog tajnika Vijeća Europe, od 10. listopada 2017. o Europskom i Svjetskom danu borbe protiv smrtne kazne i izjavu glasnogovornice ESVD-a o napadu na koptske kršćanske hodočasnike u Egiptu,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu Nilsa Melzera, posebnog izvjestitelja za mučenje i druge oblike okrutnog, neljudskog ili ponižavajućeg postupanja od 26. siječnja 2018. u kojoj poziva egipatska tijela da zaustave predstojeća smaknuća te izjavu Leilani Farha, posebne izvjestiteljice UN-a za odgovarajući smještaj, Michela Forsta, posebnog izvjestitelja UN-a o položaju boraca za ljudska prava i izjavu visoke povjerenice UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet od 9. rujna 2018. u kojoj osuđuju smrtne kazne koje su masovno izrečene za 75 osoba,

–  uzimajući u obzir Ustav Egipta, posebno članke 52. o slobodi mišljenja i izražavanja, 73. o slobodi okupljanja i 93. o obvezujućem karakteru međunarodnog prava o ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir Protokol 6 i Protokol 13 uz Europsku konvenciju o ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir članak 2. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir Afrička načela i smjernice o pravu na pravično suđenje i pravnu pomoć, kojima se zabranjuju vojna suđenja civilima u svim okolnostima,

–  uzimajući u obzir novi Strateški okvir i Akcijski plan EU-a za ljudska prava kojemu je cilj da zaštita i praćenje stanja ljudskih prava budu u središtu svih politika EU-a,

–  uzimajući u obzir Konvenciju protiv mučenja i drugog okrutnog, neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, Konvenciju o pravima djeteta i Arapsku povelju o ljudskim pravima, koje je Egipat ratificirao,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, čiji je potpisnik Egipat, a posebno njegov članak 14. i 18. te drugi fakultativni protokol o smrtnoj kazni,

–  uzimajući u obzir odluku talijanskog donjeg doma, Zastupničkog doma, o obustavi odnosa s egipatskim parlamentom zbog izostanka napretka u istrazi o smrti talijanskog studenta Giulija Regenija,

–  uzimajući u obzir utjecaj na ljudska prava, na nacionalnoj i na regionalnoj razini, koji su imale sankcije koje su Kataru uvele Saudijska Arabija, Egipat, Bahrein i Ujedinjeni Arapski Emirati u lipnju 2017. te izvješće o utjecaju zaljevske krize na ljudska prava koje je objavio Ured visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava u prosincu 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4 Poslovnika,

A.  budući da je egipatska vlada pojačala represivno djelovanje protiv organizacija civilnog društva, boraca za ljudska prava, mirnih aktivista, odvjetnika, blogera, novinara, boraca za radnička prava i sindikalista, među ostalim uhićenjem i nestajanjem nekoliko njih te sve češće korištenjem protuterorizma i izvanrednog stanja; budući da je od kraja listopada 2018. najmanje 40 boraca za ljudska prava, odvjetnika i političkih aktivista uhićeno, od kojih su neki prisilno nestali; budući da se žene koje se bore za ljudska prava i aktivisti koji se bore za prava pripadnika LGBTQI zajednice u Egiptu i dalje suočavaju s raznim oblicima uznemiravanja koje provodi država, posebice u obliku klevetničkih kampanja i sudskog progona;

B.  budući da se odvjetnik za ljudska prava Ezzat Ghoneim, predsjednik Egipatske koordinacije za prava i slobodu nalazi u istražnom pritvoru od ožujka 2018. i da je optužen za „terorizam ljudskim pravima”; budući da se ne zna gdje se nalazi otkad je sud 4. rujna 2018. naložio njegovo puštanje; budući da je odvjetnik za ljudska prava Ibrahim Metwally Hegazy, suosnivač Lige obitelji nestalih, podvrgnut prisilnom nestanku i mučen, nakon čega je naloženo njegovo proizvoljno pretvaranje, te je i dalje u samici; budući da je centar El Nadeem prisilno zatvoren 2017. godine;

C.  budući da je borkinji za ljudska prava Amal Fathy izrečena dvogodišnja zatvorska kazna u rujnu 2018., na temelju optužbi „širenja lažnih vijesti” s namjerom nanošenja štete egipatskoj državi i „nedoličnog ponašanja u javnosti” zbog objave video isječka na društvenim medijima u kojem se kritizira neuspjeh vlade u suzbijanju seksualnog nasilja; budući da je gđa Fathy u istražnom pritvoru za vrijeme istrage još jednog niza optužbi povezanih s optužbama povezanima s nacionalnom sigurnošću;

D.  budući da se Ola al-Qaradawi, katarska državljanka, i njezin muž Hosam Khalaf, egipatski državljanin, nalaze u pritvoru u groznim uvjetima u Egiptu od 30. lipnja 2017., a da protiv nijednog od njih nije izrečena optužnica; budući da je Radna skupina UN-a o samovoljnom oduzimanju slobode u lipnju 2018. ustanovila da su podvrgnuti okrutnom, neljudskom ili ponižavajućem postupanju koje se može protumačiti kao mučenje, proglasila njihov pritvor proizvoljnim i pozvala egipatsku vladu da ih pusti na slobodu;

E.  budući da je 2. veljače 2016. tijelo Giulija Regenija, koji je nestao u Kairu 25. siječnja, pronađeno sa znakovima groznog mučenja i nasilne smrti; budući da egipatska tijela još uvijek nisu otkrila istinu u pogledu njegove smrti i nisu privela počinitelje pravdi; budući da je Egipat ponovno odbio zahtjev ureda talijanskog tužitelja da otkrije počinitelje umiješane u nestanak i smrt Regenija;

F.  budući da su Reporteri bez granica zabilježili barem 38 medijskih djelatnika koji se trenutačno nalaze u pritvoru u Egiptu zbog svojeg rada kao posljedica političkog progona i nakon višestrukih kršenja pravila pravičnog postupka; budući da su strani medijski djelatnici isto tako bili cilj takvih radnji i da je nekolika dopisnika međunarodnih medija deportirano ili im je zabranjen ulazak u Egipat; budući da je fotoreporter Mahmoud „Shawkan” Abu Zeid dobio kaznu u trajanju od pet godina u masovnom suđenju zbog svojih legitimnih profesionalnih aktivnosti i da još uvijek odslužuje šestomjesečnu kaznu jer nije platio vrlo visoku novčanu kaznu; budući da je Ismail al-Iskandarani, istaknuti novinar i jedan od rijetkih novinara koji izvještava o kršenjima ljudskih prava na Sinajskom poluotoku, pritvoren u studenom 2015. i da mu je vojni sud u svibnju 2018. izrekao desetogodišnju zatvorsku kaznu;

G.  budući da je u srpnju 2018. donesen novi zakon o medijima kojim se proširuje definicija tiska kako bi se obuhvatili svi računi društvenih medija s više od 5000 sljedbenika, tako da ti računi mogu biti predmet kaznenog progona zbog objavljivanja „lažnih vijesti” ili bilo čega što bi se moglo smatrati poticanjem na kršenje zakona; budući da je poštovanje građanskih sloboda, uključujući slobodu izražavanja i slobodu medija, ključan dio temelja demokratskog društva te bi novinari trebali moći slobodno obavljati svoje zanimanje bez straha od progona ili zatvora;

H.  budući da poduzeća sa sjedištem u nekoliko država članica i dalje Egiptu isporučuju tehnologiju za nadzor te tako olakšavaju hakiranje i upotrebu zloćudnih softvera, kao i ostale oblike napada na borce za ljudska prava i aktiviste civilnog društva na društvenim medijima; budući da je to dovelo do zatiranja slobode izražavanja na internetu;

I.  budući da je Egipat prošle godine pokrenuo pravnu bitku protiv nevladinih organizacija uz pomoć zakona kojim se traži da njihovo domaće ili inozemno financiranje odobravaju službe državne sigurnosti, čime se praktički te organizacije zabranjuju; budući da je 15. studenog 2018. predsjednik al-Sisi pozvao na reviziju Zakona o nevladinim organizacijama kako bi taj Zakon postao „uravnoteženiji” te je Parlament zadužio da ga revidira; budući da je ponovno suđenje 16 optuženika iz „slučaja inozemnog financiranja” 173/2011 predviđeno za 20. prosinca 2018. i da se optuženici suočavaju s optužbama za osnivanje i rad podružnica međunarodnih organizacija bez dozvole vlade;

J.  budući da je u Egiptu izvanredno stanje koje je na snazi od travnja 2017. i produljeno je za tri mjeseca počevši od 21. listopada 2018.; budući da je prema državnim medijima izvanredno stanje uvedeno kako bi se pomoglo u borbi protiv „opasnosti i financiranja terorizma”; budući da su predsjedniku i svima koji djeluju u njegovo ime dodijeljene ovlasti da u trajanju tog tromjesečnog razdoblja civile upućuje pred izvanredne sudove za državnu sigurnost; budući da je Visoka povjerenica UN-a za ljudska prava Michelin Bachelet kritizirala pokušaje da se uvede imunitet od progona za zločine koje su navodno počinili pripadnici snaga sigurnosti, čime se ugrožava vjera egipatskog naroda u sposobnost vlade da svima omogući pravdu;

K.  budući da se u Zakonu o borbi protiv terorizma iz 2015. koristi široka definicija terorizma koja uključuje „kršenje javnog reda, ugrožavanje sigurnosti, interesa ili sigurnosti društva, ometanje propisa Ustava i zakona ili nanošenje štete nacionalnom jedinstvu, socijalnom miru ili nacionalnoj sigurnosti”, čime se omogućuje da miroljubivi neistomišljenici, prodemokratski aktivisti i branitelji ljudskih prava budu označeni kao teroristi i osuđeni na smrtnu kaznu;

L.  budući da su pod vladavinom predsjednika al-Sisija egipatski sudovi preporučili najmanje 2443 nepravomoćne smrtne kazne, koje su se među ostalim odnosile na najmanje 12 djece, te da su potvrdili najmanje 1451 smrtnu kaznu; budući da je najmanje 926 smrtnih kazni rezultat masovnih suđenja za 15 osoba ili više njih istodobno; budući da je u istom razdoblju Egipat izvršio najmanje 144 pogubljenja; budući da se smrtna kazna, posebno u masovnim suđenjima, često primjenjuje protiv osoba koje ostvaruju svoja temeljna prava, uključujući slobodu okupljanja;

M.  budući da je u kolovozu sud u Egiptu potvrdio kazne za više od 739 osoba u vezi s prosvjedima koji su se održali na trgu Raba nakon državnog udara 2013.; budući da je sud ratificirao 75 smrtnih kazni i potvrdio kazne zatvora još za 47 osoba; budući da su tijekom suđenja prijavljene brojne nepravilnosti te da je Visoka povjerenica UN-a za ljudska prava to opisala kao ozbiljan pravni propust;

N.  budući da je krajem studenog Egipat najavio uspostavu „Visokog stalnog povjerenstva za ljudska prava”, navodno radi „odgovora na tvrdnje” o stanju ljudskih prava u Egiptu i „formuliranja jedinstvene egipatske vizije”; budući da su glavni članovi tog povjerenstva predstavnici ministarstava vanjskih i unutarnjih poslova, vojske i obavještajnih službi;

O.  budući da je unatoč tome što se u Ustavu koptska kultura priznaje kao jedan od „stupova” zemlje, od 2011. godine poraslo nasilje nad Egipćanima koptskog podrijetla te njihova diskriminacija, a oni čine većinu od devet milijuna egipatskih kršćana; budući da koptski kršćani koji čine oko 10 % pretežno muslimanskog stanovništva Egipta najviše trpe zbog sektaškog nasilja; budući da je u napadu koji su 2. studenog 2018. islamski militanti izveli na autobus s koptskim kršćanskim hodočasnicima u Miniji ubijeno sedam i ranjeno 19 osoba, što pokazuje sigurnosne izazove s kojima se Egipat suočava;

P.  budući da se Vijeće za pridruživanje EU-a i Egipta treba sastati 20 prosinca 2018.; budući da je prije sjednice Vijeća za pridruživanje predviđeno službeno putovanje Pododbora Europskog parlamenta za ljudska prava u Egipat; budući da Egipat nije službeno uputio poziv tom izaslanstvu;

Q.  budući da je od revolucije iz 2011. Egipat prošao više teških razdoblja te da mu međunarodna zajednica daje podršku kako bi se riješili gospodarski, politički i sigurnosni problemi; budući da u Egiptu postoje ozbiljni sigurnosni izazovi, posebno na Sinajskom poluotoku, gdje su terorističke skupine izvodile napade na sigurnosne snage; budući da se u Egiptu dogodilo više razornih terorističkih napada;

R.  budući da se novi Prioriteti partnerstva između EU-a i Egipta u razdoblju 2017. – 2020., doneseni u srpnju 2017. vode zajedničkim snažnim zalaganjem za univerzalne vrijednosti demokracije, vladavinu prava i poštovanje ljudskih prava, te predstavljaju obnovljeni okvir za politički angažman i pojačanu suradnju, među ostalim u područjima sigurnosti, pravosudne reforme i borbe protiv terorizma, na temelju poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda; budući da je Pododbor za politička pitanja, ljudska prava i demokraciju Sporazuma o pridruživanju između Egipta i Europske unije održao svoj peti sastanak u Kairu 10. i 11. siječnja 2018. te je raspravljao o suradnji u području ljudskih prava, demokracije i vladavine prava; budući da je šesti sastanak Odbora za pridruživanje Egipta i EU-a održan 8. studenog 2018.;

S.  budući da je EU prvi gospodarski partner Egipta i njegov glavni izvor stranih ulaganja; budući da bilateralna pomoć EU-a Egiptu u okviru Europskog instrumenta za susjedstvo za razdoblje 2017. – 2020. iznosi oko 500 milijuna EUR; budući da je 21. kolovoza 2013. Vijeće za vanjske poslove EU-a Visoku predstavnicu zadužilo za reviziju pomoći koju EU pruža Egiptu; budući da je Vijeće odlučilo da će se suradnja EU-a s Egiptom prilagoditi u skladu s razvojem događaja na terenu;

T.  budući da je tijekom cijelog razdoblja predsjedničkih izbora 2018. nije postojala mogućnost za mirnu političku oporbu te da je egipatskim biračima bilo masivno uskraćeno pravo na političko sudjelovanje;

U.  budući da se u zaključcima Vijeća za vanjske poslove od 21. kolovoza 2013. navodi da su se „države članice složile i o obustavi dozvola za izvoz opreme u Egipat koja bi se mogla upotrijebiti za unutarnju represiju, o ponovnom ocjenjivanju dozvola za izvoz oružja, koje su obuhvaćene Zajedničkim stajalištem 2008/944/ZVSP te o preispitivanju svoje pomoći Egiptu namijenjene sigurnosnom sektoruˮ; budući da je Vijeće za vanjske poslove u veljači 2014. ponovilo te zaključke; budući da je potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica u pisanom odgovoru od 27. listopada 2015. potvrdila da ti zaključci predstavljaju „političku obvezu da se Egiptu ne pruža nikakva vojna pomoć”;

1.  snažno osuđuje kontinuirana ograničavanja temeljnih demokratskih prava, osobito slobode izražavanja, na internetu i izvan njega, slobode udruživanja i okupljanja, političkog pluralizma i vladavine prava u Egiptu; poziva da se okončaju sva nasilna djelovanja, poticanje na nasilje, govor mržnje, zlostavljanje, zastrašivanje, prisilni nestanci i cenzura usmjereni protiv boraca za ljudska prava, odvjetnika, prosvjednika, novinara, autora blogova, sindikalista, studenata, boraca za prava žena, pripadnika zajednice LGBTI, organizacija civilnog društva, političkih protivnika i manjina, uključujući Nubijce, a koje provode državne vlasti, snage i službe sigurnosti te ostale skupine u Egiptu; osuđuje prekomjernu uporabu sile protiv prosvjednika; poziva na neovisnu i transparentnu istragu svih slučajeva kršenja ljudskih prava i na to da se počinitelji privedu pravdi;

2.  poziva egipatsku vladu da smjesta i bezuvjetno oslobodi branitelje ljudskih prava Ahmada Amashu, Hanan Badr el-Din, Amal Fathy, Ezzata Ghoneima, Hodu Abdelmoneim, Ibrahima Metwallyja Hegazyja i Azzouza Mahgouba te medijske djelatnike Mahmouda „Shawkana” Abu Zeida, Hishama Gaafara, Mohammeda „Oxygena” Ibraima, Ismaila Iskandaranija, Adela Sabrija, Ahmeda Tareka Ibrahima Ziadu, Alau Abdelfattaha, Shadyja Abu Zaida, Mostafu al-Aasara, Hassana al-Bannaanda i Moataza Wadnana i svih ostalih pritvorenih isključivo zbog mirnog korištenja slobode izražavanja, čime se krši egipatski ustav i međunarodne obveze; poziva Egipat da im do njihova puštanja na slobodu omogući potpuni pristup obiteljima, odvjetnicima po njihovu izboru i odgovarajućoj zdravstvenoj skrbi te da provede vjerodostojne istrage navoda o zlostavljanju ili mučenju; poziva EU da u potpunosti provede svoje kontrole izvoza u odnosu na Egipat s obzirom na robu koja bi se mogla koristiti za mučenje ili izvršenje smrtne kazne;

3.  podsjeća egipatsku vladu da dugotrajno blagostanje Egipta i njegova naroda ide ukorak sa zaštitom univerzalnih ljudskih prava i uspostavljanjem odnosno utemeljenjem demokratskih i transparentnih institucija koje se zalažu za zaštitu temeljnih prava građana; stoga poziva egipatske vlasti da u potpunosti provedu načela međunarodnih konvencija čiji je Egipat potpisnik;

4.  poziva egipatske vlasti da odbace sve postojeće neutemeljene kaznene istrage protiv nevladinih organizacija, što se odnosi i na „slučaj stranog financiranja”, te da ukinu drakonski zakon o nevladinim organizacijama; potiče njegovu zamjenu novim zakonodavnim okvirom, koji je izrađen u okviru istinskog savjetovanja s organizacijama civilnog društva te u skladu s domaćim i međunarodnim obvezama zaštite slobode udruživanja;

5.  izražava ozbiljnu zabrinutost zbog masovnih suđenja na egipatskim sudovima i zbog velikog broja izrečenih smrtnih kazni i dugotrajnih zatvorskih kazni; poziva egipatske sudske vlasti da prestanu primjenjivati smrtnu kaznu na pojedince, uključujući i osobe mlađe od 18 godina u trenutku počinjenja navodnog kaznenog djela, te da poštuju Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, čiji je Egipat potpisnik, a posebno njegov članak 14. o pravu na pošteno i pravovremeno suđenje na temelju jasnih optužbi i jamčenju poštovanja prava optuženika;

6.  ponavlja svoj poziv Egiptu da potpiše i ratificira Drugi fakultativni protokol uz Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima čiji je cilj ukidanje smrtne kazne te Međunarodnu konvenciju UN-a o zaštiti svih osoba od prisilnog nestanka; potiče egipatsku vladu da uputi otvoreni poziv relevantnim posebnim izvjestiteljima UN-a da posjete zemlju;

7.  poziva egipatski Parlament da preispita egipatski kazneni zakon, zakon o kaznenom postupku, zakonodavstvo o borbi protiv terorizma i vojni zakonik; poziva egipatske vlasti da obustave suđenja civilima pred vojnim sudovima;

8.  izražava duboku zabrinutost zbog odmazde protiv osoba koje surađuju ili nastoje surađivati s međunarodnim organizacijama za zaštitu prava ili tijelima Ujedinjenih naroda za ljudska prava, kao što je to slučaj s posebnom izvjestiteljicom Ujedinjenih naroda za primjereno stanovanje; podsjeća egipatske vlasti na njihove obveze preuzete u okviru UN-a da se suzdrže od takvih radnji;

9.  osuđuje nastavak progona manjinskih skupina u Egiptu; ponovno ističe svoju predanost slobodi savjesti i vjeroispovijedi u Egiptu te poziva na promicanje međunarodne suradnje, uključujući neovisnu istragu Ujedinjenih naroda o procjeni situacije koptskih kršćana u Egiptu; poziva Egipat da revidira svoje zakone o blasfemiji i da zajamči zaštitu vjerskih manjina od tog zakona;

10.  snažno potiče egipatsku vladu da obustavi sve diskriminirajuće mjere uvedene nakon lipnja 2017. protiv katarskih državljana, posebno Ole al-Qaradawi i Hosama Khalafa;

11.  podržava težnje većine egipatskog naroda koja želi uspostaviti slobodnu, stabilnu, prosperitetnu, uključivu i demokratsku državu koja će poštovati svoje nacionalne i međunarodne obveze u pogledu ljudskih prava i temeljnih sloboda; podsjeća na to da je, u trenutku kada Egipat želi učvrstiti demokraciju i vladavinu prava, važno poštovanje mirnog izražavanja mišljenja i kritika;

12.  upućuje najiskreniju sućut obiteljima žrtava terorizma; izražava solidarnost s egipatskim narodom i ponovno potvrđuje svoju predanost borbi protiv širenja radikalnih ideologija i terorističkih skupina;

13.  snažno potiče egipatsku vladu da osigura da se sve operacije na Sinaju provode u skladu s međunarodnim standardima u području ljudskih prava, da detaljno istraže sve oblike zlostavljanja, da smjesta omoguće pristup sjevernom Sinaju nezavisnim promatračima i novinarima, da osiguraju osnovne potrebe stanovništva i da omoguće neovisnim humanitarnim organizacijama da osiguraju pomoć osobama kojima je potrebna;

14.  poziva potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da kao prioritet postavi stanje boraca za ljudska prava u Egiptu i da osudi zabrinjavajuće stanje u pogledu ljudskih prava u Egiptu, uključujući primjenu smrtne kazne; snažno potiče ESVD da odgovori na nedavne događaje u Egiptu i iskoristi sva sredstva utjecaja koja su mu na raspolaganju da izvrši pritisak na Egipat da poboljša stanje u vezi s ljudskim pravima i zaustavi predstojeća pogubljenja, da pozove na brzo oslobađanje pritvorenih osoba i da potiče egipatske vlasti da poštuju svoje obveze u pogledu međunarodnih normi i zakona;

15.  ističe koliki značaj EU pridaje suradnji s Egiptom kao važnom susjednom zemljom i partnerom; stoga snažno potiče Egipat da poštuje svoju obvezu preuzetu u okviru Prioriteta partnerstva između EU-a i Egipta koji su doneseni 27. srpnja 2017. kako bi se promicali demokracija, temeljne slobode i ljudska prava, u skladu s njegovim Ustavom i međunarodnim standardima; ističe da su Prioriteti partnerstva s Egiptom sklopljeni 2017. unatoč stalnom nazadovanja u području ljudskih prava, demokracije i vladavine prava; snažno potiče potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i države članice da dodatno surađuju s Egiptom pod uvjetom da poštuju ljudska prava i da u sve pregovore s egipatskim vlastima uključuju pitanja ljudskih prava te posebno tri utvrđena prioriteta; ponavlja da se ljudska prava ne smiju ugroziti djelovanjem na području upravljanja migracijama ili borbe protiv terorizma;

16.  podsjeća egipatske vlasti na to da bi se razina suradnje EU-a s Egiptom trebala temeljiti na poticajima u skladu s načelom Europske politike susjedstva „više za više” i ovisiti o napretku u reformi demokratskih institucija, vladavini prava i ljudskim pravima;

17.  snažno potiče potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i države članice da održe snažan i ujedinjen stav o stajalištu EU-a o ljudskim pravima na predstojećem Vijeću za pridruživanje EU-a s Egiptom zakazanom za 20. prosinca 2018., s obzirom na to da bi to trebao biti slučaj na svim forumima o ljudskim pravima te na bilateralnim i multilateralnim sastancima, kao i da jasno navede posljedice s kojima će egipatska vlada suočiti ako opet nastavi sa zlouporabama, kao što su ciljane sankcije protiv osoba odgovornih za kršenja ljudskih prava; također poziva EU da na sljedećoj sjednici Vijeća UN-a za ljudska prava izda snažnu izjavu uzimajući u obzir preporuke za univerzalni periodični pregled UN-a za 2019. godinu;

18.  podsjeća na svoju trajnu ogorčenost zbog mučenja i ubojstva talijanskog istraživača Giulija Regenija; naglašava da će i dalje vršiti pritisak na nadležna europska tijela da surađuju sa svojim egipatskim kolegama sve dok se ne utvrdi istina o tom slučaju i počinitelji ne budu dovedeni pred lice pravde; podsjeća egipatske vlasti na njihovu odgovornost za sigurnost talijanskog i egipatskog pravnog tima koji istražuje slučaj Giulija Regenija;

19.  ponovno poziva države članice EU-a da obustave izvoz u Egipat tehnologije za nadzor i sigurnosne opreme koje mogu olakšati napade na borce za ljudska prava i aktiviste civilnog društva, među ostalim na društvene medije;

20.  duboko žali zbog nespremnosti egipatskih vlasti da organiziraju službeno putovanje Pododbora za ljudska prava Europskog parlamenta u Kairo; očekuje od EU-a da osudi stalno odbijanje egipatskih vlasti da odobre ovaj posjet;

21.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, parlamentima i vladama država članica te egipatskoj vladi i parlamentu.

 

(1)

  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0035.

(2)

  SL C 50, 9.2.2018., str. 42.

(3)

  SL C 399, 24.11.2017., str. 130.

(4)

  SL C 300, 24.11.2016., str. 34.

Posljednje ažuriranje: 13. prosinca 2018.Pravna napomena