Postupak : 2019/2562(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : RC-B8-0107/2019

Podneseni tekstovi :

RC-B8-0107/2019

Rasprave :

PV 14/02/2019 - 8.1
CRE 14/02/2019 - 8.1

Glasovanja :

PV 14/02/2019 - 10.1

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0115

ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 154kWORD 54k
13.2.2019
PE635.332v01-00}
PE635.333v01-00}
PE635.334v01-00}
PE635.339v01-00}
PE635.342v01-00} RC1
 
B8-0107/2019}
B8-0108/2019}
B8-0109/2019}
B8-0114/2019}
B8-0117/2019} RC1

podnesen u skladu s člankom 135. stavkom 5. i člankom 123. stavkom 4. Poslovnika

koji zamjenjuje sljedeće prijedloge rezolucija:

B8-0107/2019 (Verts/ALE)

B8-0108/2019 (PPE)

B8-0109/2019 (S&D)

B8-0114/2019 (ALDE)

B8-0117/2019 (ECR)


o stanju u Čečeniji i slučaju Ojuba Titijeva (2019/2562(RSP))


Cristian Dan Preda, Jaromír Štětina, David McAllister, Elmar Brok, Marijana Petir, Eduard Kukan, Patricija Šulin, Jarosław Wałęsa, Tunne Kelam, Roberta Metsola, Csaba Sógor, Milan Zver, Bogusław Sonik, Adam Szejnfeld, Michaela Šojdrová, Pavel Svoboda, Lorenzo Cesa, Giovanni La Via, Antonio López-Istúriz White, Tomáš Zdechovský, Krzysztof Hetman, Ivo Belet, Dubravka Šuica, Sandra Kalniete, Anders Sellström, Seán Kelly, Francis Zammit Dimech, Deirdre Clune, Ivana Maletić, Romana Tomc, Andrey Kovatchev, Laima Liucija Andrikienė, László Tőkés, Anna Maria Corazza Bildt, Jiří Pospíšil, Stanislav Polčák, Inese Vaidere u ime Kluba zastupnika PPE-a
Elena Valenciano, Victor Boştinaru, Soraya Post u ime Kluba zastupnika S&D-a
Charles Tannock, Jana Žitňanská, Ryszard Czarnecki, Jadwiga Wiśniewska, Ruža Tomašić, Jan Zahradil, Branislav Škripek, Roberts Zīle, Monica Macovei u ime Kluba zastupnika ECR-a
Marietje Schaake, Petras Auštrevičius, Beatriz Becerra Basterrechea, Izaskun Bilbao Barandica, Dita Charanzová, Gérard Deprez, Marian Harkin, Nadja Hirsch, Ivan Jakovčić, Petr Ježek, Ilhan Kyuchyuk, Valentinas Mazuronis, Louis Michel, Javier Nart, Urmas Paet, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Carolina Punset, Frédérique Ries, Robert Rochefort, Jasenko Selimovic, Pavel Telička, Ramon Tremosa i Balcells, Johannes Cornelis van Baalen, Hilde Vautmans, Cecilia Wikström u ime Kluba zastupnika ALDE-a
Rebecca Harms u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a

Rezolucija Europskog parlamenta o stanju u Čečeniji i slučaju Ojuba Titijeva (2019/2562(RSP))  

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o stanju u Čečeniji, a osobito Rezoluciju od 8. veljače 2018. o Rusiji, slučaju Ojuba Titijeva i Centru za ljudska prava „Memorial”(1) te Rezoluciju od 23. listopada 2014. o zatvaranju nevladine organizacije „Memorialˮ (dobitnice nagrade Saharov 2009.) u Rusiji(2),

–  uzimajući u obzir izjavu predsjednikâ Odbora Europskog parlamenta za vanjske poslove i Pododbora za ljudska prava od 12. siječnja 2018. u kojoj se traži trenutačno puštanje na slobodu branitelja ljudskih prava Ojuba Titijeva,

–  uzimajući u obzir izjavu EU-a od 19. siječnja 2018. o kršenjima ljudskih prava u pogledu Centra za ljudska prava „Memorial” u Rusiji i izjave glasnogovornice Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) od 11. siječnja 2018. o pritvaranju direktora Centra za ljudska prava „Memorial” u Čečeniji i od 27. lipnja 2018. o slučajevima boraca za ljudska prava Ojuba Titijeva i Jurija Dmitrijeva,

–  uzimajući u obzir članak 5. Opće deklaracije o ljudskim pravima i članak 7. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, kojih je Ruska Federacija stranka, a kojima je propisano da nitko neće biti podvrgnut mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupku ili kazni,

–  uzimajući u obzir Deklaraciju Ujedinjenih naroda o braniteljima ljudskih prava koju je 9. prosinca 1998. usvojila Opća skupština UN-a,

–  uzimajući u obzir Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda,

–  uzimajući u obzir Ustav Ruske Federacije, posebno njegovo poglavlje 2. o ljudskim i građanskim pravima i slobodama,

–  uzimajući u obzir sedmo periodično izvješće Ruske Federacije koje je razmatrao Odbor za ljudska prava UN-a na svojoj 3136. i 3137. sjednici, koje su održane 16. i 17. ožujka 2015.,

–  uzimajući u obzir izvješće izvjestitelja OESS-a u sklopu moskovskog mehanizma o navodnim kršenjima ljudskih prava i nekažnjavanju u Republici Čečeniji Ruske Federacije od 21. prosinca 2018.,

–  uzimajući u obzir smjernice Europske unije o braniteljima ljudskih prava,

–  uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da se Ruska Federacija, kao potpisnica Opće deklaracije o ljudskim pravima i Europske konvencije o ljudskim pravima, te Konvencije UN-a protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja, obvezala na poštovanje načela demokracije, vladavine prava te temeljnih sloboda i ljudskih prava;

B.  budući da međunarodne obveze Ruske Federacije uključuju obvezu zaštite branitelja ljudskih prava; budući da zakon o stranim agentima iz 2012. znatno ograničava mogućnost nevladinih organizacija da djeluju neovisno i učinkovito; budući da je u skladu s tim zakonom Ministarstvo pravosuđa Ruske Federacije proglasilo Centar za ljudska prava „Memorial” „stranim agentom”;

C.  budući da je Čečenija tijekom posljednjih nekoliko godina doživjela dramatično pogoršanje stanja ljudskih prava što efektivno sprječava neovisne novinare i aktiviste za ljudska prava da nastave raditi, a da pritom ne ugroze vlastite živote i živote članova svojih obitelji, prijatelja i kolega; budući da brojna izvješća o sustavnim i ozbiljnim kršenjima ljudskih prava u Čečeniji pokazuju neuspjeh čečenskih i ruskih vlasti u poštovanju vladavine prava;

D.  budući da je Ojub Titijev, direktor čečenskog ureda organizacije „Memorial” uhićen 9. siječnja 2018. i službeno optužen i pritvoren na temelju izmišljenih optužbi nezakonitog nabavljanja i posjedovanja droge; budući da je Ojub Titijev odbio te optužbe, a druge nevladine organizacije i branitelji ljudskih prava tvrde da su krivotvorene i da je to pokušaj sprječavanja njegovog osobnog rada i rada njegove organizacije u području ljudskih prava;

E.  budući da su sudovi u više navrata produžili pritvor Ojuba Titijeva prije početka suđenja na gradskom sudu u Šaliju, u Čečeniji, 19. srpnja 2018.; budući da se presuda očekuje polovicom veljače 2019.; budući da postoji opasnost da se Ojuba Titijeva osudi zbog kaznenog djela koje nije počinio, a zbog čega bi mogao u zatvoru provesti do deset godina;

F.  budući da je obitelj Ojuba Titijeva suočena sa zlostavljanjem i prijetnjama kako bi napustili Čečeniju; budući da je organizacija „Memorial” bila meta i drugih napada tijekom 2018., uključujući podmetanje požara u uredima u Ingušetiji 17. siječnja 2018., napad na automobil odvjetnika Ojuba Titijeva u Dagestanu 22. siječnja 2018. i napad na voditelja ureda organizacije „Memorial” u Dagestanu 28. ožujka 2018.; budući da je 2009. ubijena Natalia Estemirova, prethodnica Ojuba Titijeva na položaju direktora ureda organizacije „Memorial” u Čečeniji, a počinitelji tog zločina i dalje nisu privedeni pravdi;

G.  budući da je organizacija „Memorial” jedna od posljednjih preostalih organizacija koje nastavljaju rad na ljudskim pravima u Čečeniji, tj. dokumentirati i otkrivati kršenja ljudskih prava, pomagati žrtvama tih kršenja i pružiti im pomoć u dobivanju pravde, te je vjerojatno napadnuta iz odmazde za otkrivanje kršenja ljudskih prava i traženje pravde za njih; budući da je organizacija „Memorial” 2009. dobila nagradu Saharov za slobodu mišljenja koju dodjeljuje Europski parlament, a Ojub Titijev je 2018. dobio francusko-njemačku nagradu za ljudska prava i vladavinu prava (prosinac), nagradu Václav Havel za ljudska prava (listopad) i nagradu Moskovske helsinške grupe za ljudska prava (svibanj);

H.  budući da su čečenski dužnosnici opetovano prijetili braniteljima ljudskih prava ili osuđivali njihov rad i nisu javno osudili prijetnje nasiljem protiv njih, čime se stvara i održava atmosfera nekažnjavanja za počinitelje nasilja protiv branitelja ljudskih prava; budući da žrtve stoga uglavnom ne traže pravdu jer ih je strah odmazde lokalnih vlasti;

1.  ponavlja svoj poziv da se odmah oslobodi direktor ureda Centra za ljudska prava „Memorial” u Čečeniji Ojub Titijev koji je pritvoren 9. siječnja 2018. i optužen za nezakonito nabavljanje i posjedovanje droge te kome bi presuda trebala biti izrečena sredinom veljače 2019.; potiče čečenske vlasti da zajamče potpuno poštovanje ljudskih i zakonskih prava Ojuba Titijeva, uključujući njegovo pravo na pravičan postupak, neometani pristup odvjetniku i zdravstvenoj skrbi te na zaštitu od sudskog uznemirivanja i kriminalizacije;

2.  snažno osuđuje opetovane javne izjave čečenskih dužnosnika kojima se osuđuje rad branitelja ljudskih prava i organizacija ili ciljaju konkretne osobe, kao i činjenicu da prijetnje i činove nasilja protiv tih skupina i pojedinaca ne osuđuju javno te da ne provode istrage u pogledu toga;

3.  izražava duboku zabrinutost zbog problematičnog trenda uhićenja, napada i zastrašivanja neovisnih novinara, branitelja ljudskih prava i njihovih pobornika te građana općenito, što se čini dijelom koordiniranih kampanja; smatra da je slučaj Ojuba Titijeva dobar primjer brojnih drugih slučajeva kaznenog progona temeljenih na krivotvorenim dokazima, što je osnova manjkavog pravosudnog sustava u Republici Čečeniji i Ruskoj Federaciji; podsjeća na to da su slične optužbe za posjedovanje droge također upućene novinaru internetskog portala Kavkaški čvor Žalaudiju Gerijevu i aktivistu za ljudska prava Ruslanu Kutaevu te poziva na to da se i njih oslobodi;

4.  potiče vlasti Republike Čečenije i Ruske Federacije da stanu na kraj zlostavljanju i progonu vlastitih građana i da stanu na kraj ozračju nekažnjavanja počinitelja nasilja nad braniteljima ljudskih prava, članovima njihovih obitelji, kolegama i pobornicima te njihovim organizacijama;

5.  poziva Rusku Federaciju da štiti sve svoje građane uz potpuno poštovanje ljudskih prava, da poštuje vlastiti Ustav i zakone i da poštuje svoje međunarodne obveze u pogledu vladavine prava te temeljnih sloboda i ljudskih prava svih svojih građana, uključujući one koji posvećuju vrijeme, resurse i rad borbi za prava drugih građana;

6.  poziva ruske vlasti da stave izvan snage zakon iz 2015. o „nepoželjnim organizacijama” i zakon iz 2012. o „stranim agentima”, kao i druge povezane zakone, koji su konstantno korišteni u cilju zlostavljanja i napadanja branitelja ljudskih prava i organizacija civilnog društva; izražava zabrinutost zbog činjenice da su neke ruske nevladine organizacije morale prekinuti s radom kako ih se ne bi stigmatiziralo kao „strane agente” i kako bi izbjegle kazneni progon;

7.  poziva da se odmah stane na kraj zlostavljanju i uhićenju branitelja ljudskih prava u Čečeniji koje se progoni na temelju krivotvorenih optužbi, da se stane na kraj napadima na njihove kolege i članove obitelji i da se stane na kraj zastrašivanju njihovih pobornika, što ima kao cilj spriječiti legitimno i korisno djelovanje njihovih organizacija te okončati takvo djelovanje;

8.  ponavlja svoj poziv Komisiji, ESVD-u i državama članicama da nastave pomno pratiti stanje ljudskih prava u Čečeniji, uključujući suđenje Ojubu Titijevu, da pozovu da se odmah stane na kraj navedenim kršenjima ljudskih prava, da u relevantnim sastancima s ruskim predstavnicima spomenu sve slučajeve osoba koje su kazneno gonjene iz političkih razloga te da nastave nuditi brzu i učinkovitu pomoć žrtvama progona i članovima njihovih obitelji, među ostalim i kad je riječ o zahtjevima za azil;

9.  poziva Komisiju da stupi u kontakt s međunarodnim organizacijama za ljudska prava koje su aktivne u Ruskoj Federaciji te s ruskim organizacijama za ljudska prava i civilnim društvom usprkos ruskom zakonu o „stranim agentima” te da nastavi pružiti svoju potporu organizaciji „Memorial” i drugim sličnim organizacijama;

10.  poziva međunarodne sportske ličnosti i umjetnike da ne sudjeluju u javnim događanjima u Čečeniji ili u događanjima koja su pod pokroviteljstvom čelnika Republike Čečenije; ponavlja svoju potporu „zakonu Magnicki” Europske unije kojim bi se sankcionirali počinitelji ozbiljnih kršenja ljudskih prava i poziva Vijeće da bez odgode nastavi sa svojim radom u tom pogledu; u vezi s time ističe da počinitelji kršenja ljudskih prava u Republici Čečeniji Ruske Federacije ne bi trebali dobivati vize EU-a niti bi im se trebalo dozvoliti da drže imovinu u državama članicama EU-a;

11.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, Vijeću Europe, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju, predsjedniku, vladi i parlamentu Ruske Federacije i čečenskim vlastima.

 

(1)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0034.

(2)

SL C 274, 27.7.2016., str. 21.

Posljednje ažuriranje: 13. veljače 2019.Pravna napomena