Zajednički prijedlog rezolucije - RC-B8-0165/2019Zajednički prijedlog rezolucije
RC-B8-0165/2019

ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG REZOLUCIJE o stanju u Nikaragvi

12.3.2019 - (2019/2615(RSP))

podnesen u skladu s člankom 123. stavcima 2. i 4. Poslovnika,
koji zamjenjuje sljedeće prijedloge rezolucija:
B8-0165/2019 (PPE)
B8-0166/2019 (S&D)
B8-0167/2019 (Verts/ALE)
B8-0168/2019 (EFDD)
B8-0169/2019 (ALDE)
B8-0170/2019 (ECR)

José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Cristian Dan Preda, Luis de Grandes Pascual, José Inácio Faria, Gabriel Matou ime Kluba zastupnika PPE-a
Elena Valenciano, Ramón Jáuregui Atondo, Francisco Assisu ime Kluba zastupnika S&D-a
Charles Tannocku ime Kluba zastupnika ECR-a
Javier Nart, Petras Auštrevičius, Beatriz Becerra Basterrechea, Izaskun Bilbao Barandica, Dita Charanzová, Gérard Deprez, Marian Harkin, Ivan Jakovčić, Ilhan Kyuchyuk, Valentinas Mazuronis, Louis Michel, Urmas Paet, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Carolina Punset, Jozo Radoš, Frédérique Ries, Marietje Schaake, Jasenko Selimovic, Pavel Telička, Ivo Vajgl, Johannes Cornelis van Baalen, Matthijs van Miltenburg, Hilde Vautmansu ime Kluba zastupnika ALDE-a
Molly Scott Catou ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a
Ignazio Corrao, Mireille D’Ornanou ime Kluba zastupnika EFDD-a


Postupak : 2019/2615(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument :  
RC-B8-0165/2019
Podneseni tekstovi :
RC-B8-0165/2019
Doneseni tekstovi :

Rezolucija Europskog parlamenta  o stanju u Nikaragvi

(2019/2615(RSP))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Nikaragvi, a posebno one od 18. prosinca 2008.[1], 26. studenog 2009.[2], 16. veljače 2017.[3] i 31. svibnja 2018.[4],

–  uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju između EU-a i Srednje Amerike iz 2012.,

–  uzimajući u obzir Strateški dokument i višegodišnji okvirni program EU-a za Nikaragvu za razdoblje 2014. – 2020.,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966.,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948.,

–  uzimajući u obzir Smjernice EU-a o borcima za ljudska prava iz lipnja 2004.,

–  uzimajući u obzir Ustav Nikaragve,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća za vanjske poslove o Nikaragvi od 21. siječnja 2019.,

–  uzimajući u obzir izjave o stanju u Nikaragvi koje je visoka predstavnica dala u ime EU-a 2. listopada 2018., 15. svibnja 2018., 22. travnja 2018. i 15. prosinca 2018. te izjavu od 1. ožujka 2019. o nastavku nacionalnog dijaloga,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o prioritetima EU-a na forumima UN-a za ljudska prava iz 2019., usvojene 18. veljače 2019.,

–  uzimajući u obzir izvješće koje je 21. lipnja 2018. odobrila Međuamerička komisija za ljudska prava i koje je naslovljeno „Teške povrede ljudskih prava u kontekstu socijalnih prosvjeda u Nikaragvi”,

–  uzimajući u obzir izvješće visoke povjerenice Ujedinjenih naroda za ljudska prava o kršenju i povredama ljudskih prava u kontekstu prosvjeda u Nikaragvi koji su trajali od 18. travnja do 18. kolovoza 2018.,

–  uzimajući u obzir izvješće Interdisciplinarne skupine neovisnih stručnjaka od 20. prosinca 2018. o nasilnim događajima u Nikaragvi u razdoblju od 18. travnja do 30. svibnja 2018.,

–  uzimajući u obzir izjavu visoke povjerenice Ujedinjenih naroda za ljudska prava Michelle Bachelet od 22. veljače 2019. o kriminalizaciji neslaganja u Nikaragvi,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da je Europski parlament 31. svibnja 2018. donio rezoluciju o krizi u Nikaragvi u kojoj snažno osuđuje spomenutu situaciju; budući da je slijedom te rezolucije izaslanstvo od 11 zastupnika u EP-u posjetilo tu zemlju od 23. do 26. siječnja 2019. kako bi ocijenilo stanje na terenu;

B.  budući da je izaslanstvo slijedilo vlastiti program te da je vlada Nikaragve odobrila pristup svim objektima koje su zastupnici željeli posjetiti, uključujući i dva zatvora; budući da je vlada Nikaragve zajamčila da neće biti odmazde protiv onih koji su osudili trenutačno stanje; budući da je izaslanstvo svjedočilo kampanji uznemiravanja, lažnog optuživanja i zastrašivanja usmjerenoj protiv boraca za ljudska prava i organizacija civilnog društva s kojima je izaslanstvo održalo razmjenu gledišta; budući da su mnoge organizacije odbile pozive da se sastanu s izaslanstvom zbog zastrašivanja i prijetnji iza kojih stoji vlada; budući da je nakon posjeta izaslanstva toj zemlji represija još jača;

C.  budući da je izaslanstvo javno odbacilo službeno stajalište vlade Nikaragve u skladu s kojim je ta zemlja žrtva državnog udara pod vodstvom SAD-a kao i kampanja dezinformiranja; budući da je glavni razlog za poticanje prosvjeda duboka demokratska, institucionalna i politička kriza koja je tijekom posljednjeg desetljeća u toj zemlji utjecala na vladavinu prava i ograničila temeljne slobode, kao što su sloboda udruživanja, prosvjedovanja i okupljanja;

D.  budući da je sloboda izražavanja, okupljanja i prosvjedovanja, uključujući i zabranu korištenja državne himne, u znatnoj mjeri ograničena za brojne građane; budući da je znatan broj političkih zatvorenika u zatvoru samo zbog ostvarivanja svojih prava; budući da se u skladu s nekoliko zabrinjavajućih izvještaja stanje u kojemu se nalaze pritvorenici pogoršalo te se s njima, među ostalim, postupa nehumano;

E.  budući da se sudskim postupcima protiv tih pritvorenika krše međunarodni standardi, posebno postupovna i kaznena jamstva u pogledu prava na pošteno suđenje; budući da ni zatvorski uvjeti ne zadovoljavaju međunarodne standarde na odgovarajući način; budući da postoji jasan nedostatak podjele vlasti u Nikaragvi;

F.  budući da je pravo na informacije ozbiljno ugroženo; budući da se novinari pritvaraju, protjeruju te da im se prijeti; budući da se audiovizualni mediji zatvaraju ili da se njihovi prostori pretražuju bez prethodnog sudskog odobrenja; budući da je objavljivanje novina ugroženo zbog nedostatka papira i tinte koje je vlada Nikaragve zaplijenila;

G.  budući da je vlada Nikaragve protjerala iz zemlje međunarodne organizacije kao što je interdisciplinarna skupina neovisnih stručnjaka GIEI i Posebni mehanizam praćenja za Nikaragvu (MESENI) koje su zatražile mirno rješavanje sukoba i nacionalnu pomirbu; budući da se represija nad organizacijama civilnog društva pojačala i da im je oduzet pravni status u zemlji s lošim institucionalnim okvirom, čime se žrtve represije dvostruko kažnjavaju;

H.  budući da je ugrožena i akademska sloboda; budući da je gotovo 200 studenata protjerano sa sveučilišta zbog sudjelovanja u prosvjedima za demokraciju, veće slobode i ljudska prava;

I.  budući da razvoj i jačanje demokracije i vladavine prava te poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda moraju biti sastavni dio vanjskih politika EU-a, što se odnosi i na Sporazum o pridruživanju između EU-a i zemalja Srednje Amerike iz 2012.; budući da taj sporazum uključuje i demokratsku klauzulu koja predstavlja bitan element sporazuma;

J.  budući da nacionalni dijalog između predsjednika Ortege i nikaragvanske oporbe i građanskih skupina, koji je pokrenut 16. svibnja 2018. i u kojem je posredovala Katolička crkva, nije doveo do rješenja krize; budući da su 27. veljače 2019. nastavljeni preliminarni razgovori u cilju pokretanja nacionalnog dijaloga između vlade Nikaragve i Alianze Cívice; budući da je Alianza Cívica definirala sljedeća tri glavna cilja koja želi postići tijekom pregovora: oslobađanje političkih zatvorenika i poštovanje individualnih sloboda, nužne izborne reforme koje moraju dovesti do održavanja izbora, i pravda; budući da je vlada Nikaragve pustila na slobodu 100 političkih zatvorenika nakon što je prihvatila da se njihove zatvorske kazne pretvore u kućni pritvor; budući da se većina njih uznemirava i da se nastavljaju uhićenja; budući da se velik broj zatvorenika (više od 600) i dalje nalazi u zatvoru; budući da je 10. ožujka 2019. zaustavljen nacionalni dijalog nakon što se Alianza Cívica povukla iz pregovora;

1.  naglašava da se u Nikaragvi teško krši demokracija, poštovanje ljudskih prava i vladavina prava, što je posljedica događaja koji su se odvili u travnju i svibnju 2018.; ponovno ističe važnost svoje rezolucije donesene 31. svibnja 2018.;

2.  osuđuje sve represivne mjere vlade Nikaragve; navodi da je svrha posjeta njegova izaslanstva bila utvrditi stvarnu sliku trenutačnog stanja; nadalje, navodi da nema sumnje da se posljednjih mjeseci, a posebno nakon tog posjeta, povećala represija nad oporbom kao i ograničenja temeljnih sloboda; u tom pogledu osuđuje opću represiju i ograničavanje slobode izražavanja, okupljanja i prosvjeda, zabranu nevladinih organizacija i civilnog društva, protjerivanje međunarodnih organizacija iz zemlje, zatvaranje medija i napade na njih, ograničenja prava na informacije, protjerivanje studenata sa sveučilišta te pogoršanje stanja u zatvorima i nehumano postupanje;

3.  smatra da takve mjere vlade, njezinih institucija i parapolitičkih organizacija odgovaraju planiranoj strategiji za uništenje političke oporbe koja je prošle godine vodila prosvjede; smatra da se ta strategija metodički, sustavno i selektivno primjenjuje na sve vođe, nevladine organizacije, medije i društvene pokrete koji nastoje izraziti svoje legitimne zahtjeve za slobodu i demokraciju;

4.  izražava zabrinutost zbog golemih demokratskih, političkih i gospodarskih rizika s kojima su suočeni građani i zemlja te koji će se povećati ako se ne poduzmu hitne mjere, imajući u vidu trenutačne unutarnje sukobe, društveni raskol i gospodarski pad; hitno poziva na smislen unutarnji dijalog u cilju postizanja održivog i mirnog rješenja kojim bi se svim akterima u društvu dao prostor za djelovanje i omogućilo slobodno izražavanje te kojim bi se ponovno uspostavila njihova građanska prava, kao što je pravo na miran prosvjed; ponavlja da bi svako rješenje trebalo uključivati pozivanje na odgovornost svih osoba koje su odgovorne za kršenje prava; traži od svih političkih stranaka, društvenih pokreta, vođa, studenata i organizacija civilnog društva da održe i ponovno istaknu svoju nepokolebljivu predanost mirnom rješavanju krize; ponavlja da u potpunosti podržava reformu pravosudnog sustava i izbornog zakona te traži da potpredsjednica Komisije / visoka predstavnica postupi u skladu s time; traži od potpredsjednice Komisije / visoke predstavnice i delegacije EU-a da pomno prate pregovore između vlade i Alianze Cívice koji se održavaju u zemlji te da nastave rješavati ljudske probleme zatvorenika, studenata, prosvjednika, novinara itd., koji su rezultat nastale situacije;

5.  izražava žaljenje zbog obustave Posebnog mehanizma praćenja za Nikaragvu (MESENI) i ukidanja mandata interdisciplinarne skupine neovisnih stručnjaka (GIEI) u okviru Međuameričke komisije za ljudska prava; snažno osuđuje progon, uhićenje i zastrašivanje ljudi koji surađuju s UN-om i drugim međunarodnim tijelima;

6.  poziva vladu Nikaragve da kao znak spremnosti u okviru tekućeg dijaloga provede tri hitne mjere: trenutačno i bezuvjetno puštanje na slobodu političkih zatvorenika, trenutačan prekid svih oblika represije nad građanima Nikaragve, uključujući uznemiravanje, zastrašivanje, špijuniranje i progon vođa oporbe te naknadno ukidanje svih ograničenja navedenih sloboda, kao i povrat pravne osobnosti i imovine organizacija za ljudska prava te povratak međunarodnih organizacija u zemlju;

7.  ističe da pod tim uvjetima proces mora dovesti do ukidanja pravnih postupaka protiv političkih zatvorenika te jamstava u pogledu njihova fizičkog i moralnog integriteta, privatnosti i pravičnog postupanja, povratka prognanih osoba, među kojima su i novinari i studenti, demilitarizacije ulica i razoružavanja paravojnih skupina, kao i uspostave jasnog plana za organizaciju slobodnih, pravednih i transparentnih izbora u bliskoj budućnosti i uz prisutnost međunarodnih promatrača;

8.  traži od Europske službe za vanjsko djelovanje i država članica da provedu postupni proces ciljanih i individualnih sankcija protiv vlade Nikaragve i pojedinaca odgovornih za povrede ljudskih prava, kao što su zabrane izdavanja viza i zamrzavanje imovine, a da pritom ne nanose štetu domaćem stanovništvu, u skladu sa zaključcima Vijeća od 21. siječnja 2019., sve dok ne dođe do potpunog poštovanja ljudskih prava i temeljnih prava u zemlji, kao što je zatraženo u okviru dijaloga; stoga, i pod tim okolnostima, poziva na aktiviranje demokratske klauzule Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Srednje Amerike, čija je Nikaragva potpisnica, čime bi članstvo Nikaragve u tom Sporazumu bilo suspendirano;

9.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, glavnom tajniku Organizacije američkih država, Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini, Srednjeameričkom parlamentu, Limskoj skupini te vladi i parlamentu Republike Nikaragve.

 

Posljednje ažuriranje: 12. ožujka 2019.
Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti