Postupak : 2019/2691(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : RC-B8-0245/2019

Podneseni tekstovi :

RC-B8-0245/2019

Rasprave :

PV 18/04/2019 - 6.2
CRE 18/04/2019 - 6.2

Glasovanja :

PV 18/04/2019 - 10.2

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0423

<Date>{17/04/2019}17.4.2019</Date>
<RepeatBlock-NoDocSe> <NoDocSe>B8-0245/2019</NoDocSe> }
 <NoDocSe>B8-0247/2019</NoDocSe> }
 <NoDocSe>B8-0249/2019</NoDocSe> }
 <NoDocSe>B8-0252/2019</NoDocSe> }
 <NoDocSe>B8-0253/2019</NoDocSe> }
 <NoDocSe>B8-0254/2019</NoDocSe></RepeatBlock-NoDocSe> } RC1
PDF 155kWORD 56k

<TitreType>ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG REZOLUCIJE</TitreType>

<TitreRecueil>podnesen u skladu s člankom 135. stavkom 5. i člankom 123. stavkom 4. Poslovnika</TitreRecueil>


<Replacing>koji zamjenjuje sljedeće prijedloge rezolucija:</Replacing>

<TablingGroups>B8-0245/2019 (ECR)

B8-0247/2019 (GUE/NGL)

B8-0249/2019 (S&D)

B8-0252/2019 (PPE)

B8-0253/2019 (Verts/ALE)

B8-0254/2019 (ALDE)</TablingGroups>


<Titre>o Kamerunu</Titre>

<DocRef>(2019/2691(RSP))</DocRef>


<RepeatBlock-By><Depute>Cristian Dan Preda, Željana Zovko, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Esther de Lange, Jarosław Wałęsa, Romana Tomc, Csaba Sógor, Pavel Svoboda, Milan Zver, Tunne Kelam, Tomáš Zdechovský, Michaela Šojdrová, David McAllister, Adam Szejnfeld, Andrzej Grzyb, Inese Vaidere, Dubravka Šuica, Seán Kelly, Andrey Kovatchev, Marijana Petir, Sandra Kalniete, Krzysztof Hetman, László Tőkés, Elmar Brok</Depute>

<Commission>{PPE}u ime Kluba zastupnika PPE-a</Commission>

<Depute>Elena Valenciano, Victor Boştinaru, Soraya Post, Maria Arena</Depute>

<Commission>{S&D}u ime Kluba zastupnika S&D-a</Commission>

<Depute>Charles Tannock, Karol Karski, Jadwiga Wiśniewska, Branislav Škripek, Ruža Tomašić, Monica Macovei</Depute>

<Commission>{ECR}u ime Kluba zastupnika ECR-a</Commission>

<Depute>Jan Huitema, Petras Auštrevičius, Beatriz Becerra Basterrechea, Izaskun Bilbao Barandica, Gérard Deprez, María Teresa Giménez Barbat, Marian Harkin, Ivan Jakovčić, Petr Ježek, Javier Nart, Urmas Paet, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Carolina Punset, Jozo Radoš, Frédérique Ries, Robert Rochefort, Marietje Schaake, Jasenko Selimovic, Johannes Cornelis van Baalen, Hilde Vautmans, Mirja Vehkaperä</Depute>

<Commission>{ALDE}u ime Kluba zastupnika ALDE-a</Commission>

<Depute>Judith Sargentini, Maria Heubuch, Bodil Valero, Ernest Urtasun, Michèle Rivasi</Depute>

<Commission>{Verts/ALE}u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a</Commission>

<Depute>Miguel Urbán Crespo, Marie-Christine Vergiat, Estefanía Torres Martínez, Lola Sánchez Caldentey, Tania González Peñas, Xabier Benito Ziluaga, Dimitrios Papadimoulis, Kostadinka Kuneva, Stelios Kouloglou, Patrick Le Hyaric, Jiří Maštálka, Kateřina Konečná, Helmut Scholz</Depute>

<Commission>{GUE/NGL}u ime Kluba zastupnika GUE/NGL-a</Commission>

<Depute>Ignazio Corrao, Fabio Massimo Castaldo, Piernicola Pedicini, Marco Zullo, Dario Tamburrano, Laura Agea</Depute>

<Commission>{EFDD}u ime Kluba zastupnika EFDD-a</Commission>

</RepeatBlock-By>

AMANDMANI

Rezolucija Europskog parlamenta o Kamerunu

(2019/2691(RSP))

Europski parlament,

 uzimajući u obzir izjavu predsjednika Pododbora Europskog parlamenta za ljudska prava Antonija Panzerija od 7. ožujka 2019. o stanju u Kamerunu,

 uzimajući u obzir izjavu Visoke predstavnice Federice Mogherini od 5. ožujka 2019. o pogoršanju političke i sigurnosne situacije u Kamerunu,

 uzimajući u obzir razne izjave glasnogovornice Visoke predstavnice o stanju u Kamerunu, a posebno onu od 31. siječnja 2019.,

 uzimajući u obzir preliminarnu izjavu misije Afričke unije za promatranje predsjedničkih izbora 2018. u Kamerunu od 9. listopada 2018.,

 uzimajući u obzir izjavu stručnjaka UN-a od 11. prosinca 2018. o gušenju prosvjeda,

 uzimajući u obzir izjavu Afričke komisije o ljudskim pravima i pravima narodâ od 6. ožujka 2019. o stanju ljudskih prava u Kamerunu,

 uzimajući u obzir kamerunski zakon za borbu protiv terorizma iz 2014. godine,

 uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima,

 uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966.,

 uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu AKP-EU („Sporazum iz Cotonoua”),

 uzimajući u obzir Afričku povelju o ljudskim pravima i pravima naroda iz 1981., koju je Kamerun ratificirao,

 uzimajući u obzir Ustav Republike Kameruna,

 uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,

A. budući da je Kamerun istovremeno suočen s nekoliko političkih i sigurnosnih izazova, uključujući prijetnje Boko Harama u svojoj najsjevernijoj regiji, prekogranične prijetnje duž svoje istočne granice sa Srednjoafričkom Republikom, kao i internu oružanu separatističku pobunu u svojim regijama na sjeverozapadu i jugozapadu u kojima se govori engleski jezik;

B. budući da su predsjednički izbori u Kamerunu održani 7. listopada 2018.; budući da su izbori obilježeni navodima o prijevarama i nepravilnostima; budući da je predsjednik Paul Biya na vlasti od 1982. godine; budući da je Ustav Kameruna izmijenjen 2008. kako bi se uklonilo ograničenje mandata;

C. budući da su pristaše i saveznici oporbenog Pokreta za renesansu Kameruna (MRC), stranke koju vodi Maurice Kamto, organizirali prosvjede u Douali, Yaoundéu, Dshangu, Bafoussamu i Bafangu; budući da su državne sigurnosne snage upotrijebile nerazmjernu silu, uključujući suzavce i gumene metke za gušenje tih prosvjeda;

D. budući da je oko 200 osoba, uključujući Mauricea Kamtoa i druge oporbene vođe, samovoljno uhićeno u siječnju 2019. i pritvoreno bez izravnog pristupa odvjetniku; budući da kaznena djela za koja su optuženi ti pristaše oporbe i njihov vođa uključuju ustanak, neprijateljstvo protiv domovine, pobunu, uništavanje javnih zgrada i javne imovine, nepoštovanje predsjednika države i okupljanja političke naravi;

E. budući da je 9. travnja 2019. Žalbeni sud u središnjoj regiji Kameruna potvrdio odluku donesenu u prvom stupnju i odbio osloboditi Mauricea Kamtoa i još šestoricu osoba; budući da se sudski postupak Žalbenog suda odvio bez prisutnosti Mauricea Kamtoa i njegovih odvjetnika;

F. budući da su kamerunske vlasti poduzele neproporcionalne mjere pokretanjem vojnih suđenja protiv nekih članova oporbe, čime se povećala politička nestabilnost u Kamerunu; budući da bi optuženi u slučaju osude mogli biti suočeni sa smrtnom kaznom;

G. budući da su kamerunske vlasti opetovano ograničile slobodu izražavanja gašenjem interneta, zlostavljanjem i pritvaranjem novinara, odbijanjem dozvola neovisnim medijima i pooštrenjem političkih napada protiv neovisnog tiska;

H. budući da tenzije i dalje postoje između kamerunske većinske zajednice koja govori francuski jezik i manjinske zajednice koja govori engleski jezik; budući da se u regijama na sjeverozapadu i jugozapadu Kameruna i dalje uglavnom govori engleski jezik te postoje različiti obrazovni i pravni sustavi;

I. budući da je krajem 2016. došlo do mirnih štrajkova učitelja i odvjetnika te do mirnih prosvjeda kao rezultat diskriminacije i relativnog zapostavljanja tih regija te nametanja francuskog pravnog sustava i jezika u sudovima i školama u tim regijama;

J. budući da je nasilje eskaliralo od listopada 2018., a velike operacije koje provode sigurnosne snage često uključuju zlostavljanja i rezultiraju kršenjem ljudskih prava, uključujući protupravna ubojstva, silovanje, nasilje protiv žena i djece i uništenje imovine;

K. budući da su oružani separatisti izvršili masovne otmice, uključujući otmice učenika i studenata, ciljano ubijali policajce, službenike kaznenog progona i službenike lokalnih tijela, provodili ucjene i tjedne opće štrajkove te bojkotirali i palili obrazovne institucije i bolnice, čime su tisuće mladih ostale bez pristupa obrazovanju, a opće stanovništvo bez pristupa zdravstvenoj skrbi;

L. budući da se procjenjuje da je zbog te krize interno raseljeno 444 000 osoba, dok ih je dodatnih 32 000 pobjeglo u susjednu Nigeriju; budući da cjelokupna humanitarna kriza s kojom je suočen Kamerun obuhvaća više od 600 000 interno raseljenih osoba, oko 35 000 izbjeglica iz susjednih sukoba i 1,9 milijuna osoba kojima prijeti nesigurnost opskrbe hranom;

M. budući da je 2018. i 2019. Vlada Kameruna provela hitni plan za humanitarnu pomoć za regije na sjeverozapadu i jugozapadu zemlje u cilju jamčenja prioritetne višedimenzionalne zaštite i pomoći raseljenim osobama i pružanja zdravstvene skrbi osobama zahvaćenima krizom;

N. budući da su rodno uvjetovano nasilje i progon manjina i dalje ozbiljan problem; budući da se prema kaznenom zakonu Kameruna spolni odnosi između osoba istog spola kažnjavaju kaznom do pet godina zatvora; budući da policija i žandarmerija (vojna policija) i dalje provode uhićenja pripadnika zajednice LGBTQI te ih uznemiravaju;

O. budući da Boko Haram i dalje ozbiljno krši ljudska prava i međunarodno humanitarno pravo na krajnjem sjeveru zemlje, što obuhvaća pljačku i uništenje imovine te ubijanje i otmicu civila;

1. žali zbog slučajeva mučenja, prisilnih nestanaka i izvansudskih pogubljenja koja su počinile sigurnosne službe i naoružani sepraratisti; posebno žali zbog postupanja vladinih snaga u tom nasilju; poziva snage sigurnosti da u provedbi operacija poštuju međunarodno pravo o ljudskim pravima te poziva vladu da bez odgode poduzme korake za okončanje nasilja i nekažnjavanja u zemlji;

2. osuđuje uporabu prekomjerne sile protiv prosvjednika i političkih protivnika te kršenje slobode tiska, izražavanja i okupljanja; duboko žali zbog uhićenja i pritvaranja Mauricea Kamtoa i ostalih mirnih prosvjednika; poziva kamerunske vlasti da odmah oslobode Mauricea Kamtoa i ostale pritvorenike koji su uhićeni prije ili nakon predsjedničkih izbora 2018. i optuženi iz političkih razloga;

3. nadalje poziva kamerunsku vladu da prekine sa svim uznemiravanjem i zastrašivanjem političkih aktivista, među ostalim ukidanjem zabrane mirnih političkih okupljanja, prosvjeda i protesta te da poduzme mjere za suzbijanje govora mržnje;

4. podsjeća da vojni sudovi ni u kojem slučaju ne bi trebali imati nadležnost nad civilnim stanovništvom; podsjeća Kamerun na njegove međunarodne obveze da poštuje pravo na pošteno suđenje za sve građane pred neovisnim sudovima;

5. podsjeća da od 1997. u Kamerunu nije izvršena nijedna smrtna kazna; napominje da je riječ o važnom koraku na putu te zemlje prema potpunom ukidanju smrtne kazne; ponavlja da je Europska unija apsolutno protiv smrtne kazne te poziva kamerunsku vladu da potvrdi da neće tražiti smrtnu kaznu za političke aktiviste i prosvjednike;

6. izražava zabrinutost zbog toga što kamerunska vlada ne poziva na odgovornost svoje snage sigurnosti, čime se zaoštrava nasilje i jača kultura nekažnjavanja; poziva na neovisnu i transparentnu istragu o korištenju sile od strane policije i snaga sigurnosti protiv prosvjednika i političkih protivnika te na pošteno suđenje onima koji su za to odgovorni;

7. apelira na kamerunske vlasti da u skladu s obvezama zemlje u pogledu ljudskih prava donesu sve potrebne mjere kako bi se okončao ciklus nasilja; posebno poziva vladu da organizira uključiv politički dijalog kako bi se našlo mirno i trajno rješenje krize u anglofonim regijama; poziva međunarodnu zajednicu da potiče uključiv nacionalni mirovni dijalog tako što će ponuditi da djeluje kao posrednik;

8. žali zbog toga što nijedna sukobljena strana nije voljna sudjelovati u mirovnim pregovorima; apelira na Afričku uniju i Ekonomsku zajednicu srednjoafričkih država da se založe za organizaciju takvih pregovora te poziva EU da bude spreman poduprijeti taj proces; smatra da bi, ako ne dođe do napretka, o krizi u Kamerunu trebalo raspravljati Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda; nadalje poziva EU da politički utjecaj u sklopu razvojne pomoći i ostalih bilateralnih programa iskoristi za poboljšanje zaštite ljudskih prava u Kamerunu;

9. apelira na kamerunsku vladu da izgradi istinsku, reprezentativnu i dinamičnu demokraciju; stoga poziva vladu da sazove sve političke dionike radi sporazumnog preispitivanja izbornog sustava kako bi se osigurao slobodan, transparentan i vjerodostojan izborni postupak; poziva da se to preispitivanje provede prije bilo kakvih daljnjih izbora kako bi se promicao mir i izbjegla kriza nakon izbora; poziva EU da poveća tehničku pomoć kako bi se Kamerunu pomoglo u nastojanjima da ojača svoje izborne postupke i učini ih demokratičnijim;

10. ponavlja da je dinamično i neovisno civilno društvo ključno za poštovanje ljudskih prava i vladavine prava; izražava zabrinutost zbog zabrane aktivnosti kamerunskog Konzorcija anglofonog civilnog društva; apelira na vladu da ukine zabranu i osigura otvoreni prostor u kojem civilno društvo može djelovati;

11. izražava zabrinutost zbog toga što se zakon o borbi protiv terorizma iz 2014. zloupotrebljava za ograničavanje temeljnih sloboda; podupire zahtjev stručnjaka UN-a da se zakon revidira kako bi se osiguralo da se ne koristi za ograničavanje slobode izražavanja, mirnog okupljanja i udruživanja;

12. prima na znanje odluku Sjedinjenih Američkih Država da zbog vjerodostojnih optužbi o teškim kršenjima ljudskih prava koja provode snage sigurnosti smanje vojnu pomoć Kamerunu; poziva Komisiju da s tim u vezi provede procjenu potpore EU-a sigurnosnim službama i da o tome izvijesti Europski parlament; poziva EU i njegove države članice da se pobrinu za to da potpora kamerunskim vlastima ne doprinosi kršenjima ljudskih prava niti da ih olakšava;

13. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Europske komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, posebnom predstavniku EU-a za ljudska prava, Vijeću AKP-a i EU-a, institucijama Afričke unije te vladi i parlamentu Kameruna.

 

Posljednje ažuriranje: 17. travnja 2019.Pravna napomena