Postupak : 2019/2690(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : RC-B8-0255/2019

Podneseni tekstovi :

RC-B8-0255/2019

Rasprave :

PV 18/04/2019 - 6.1
CRE 18/04/2019 - 6.1

Glasovanja :

PV 18/04/2019 - 10.1
CRE 18/04/2019 - 10.1

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0422

<Date>{17/04/2019}17.4.2019</Date>
<RepeatBlock-NoDocSe> <NoDocSe>B8-0255/2019</NoDocSe> }
 <NoDocSe>B8-0256/2019</NoDocSe> }
 <NoDocSe>B8-0258/2019</NoDocSe> }
 <NoDocSe>B8-0259/2019</NoDocSe> }
 <NoDocSe>B8-0260/2019</NoDocSe></RepeatBlock-NoDocSe> } RC1
PDF 159kWORD 60k

<TitreType>ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG REZOLUCIJE</TitreType>

<TitreRecueil>podnesen u skladu s člankom 135. stavkom 5. i člankom 123. stavkom 4. Poslovnika</TitreRecueil>


<Replacing>koji zamjenjuje sljedeće prijedloge rezolucija:</Replacing>

<TablingGroups>B8-0255/2019 (ECR)

B8-0256/2019 (Verts/ALE)

B8-0258/2019 (S&D)

B8-0259/2019 (PPE)

B8-0260/2019 (ALDE)</TablingGroups>


<Titre>o Kini, posebno o položaju vjerskih i etničkih manjina </Titre>

<DocRef>(2019/2690(RSP))</DocRef>


<RepeatBlock-By><Depute>Cristian Dan Preda, Michaela Šojdrová, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Esther de Lange, Jarosław Wałęsa, Romana Tomc, Csaba Sógor, Pavel Svoboda, Milan Zver, Tunne Kelam, Tomáš Zdechovský, David McAllister, Adam Szejnfeld, Andrzej Grzyb, Inese Vaidere, Seán Kelly, Andrey Kovatchev, Marijana Petir, Sandra Kalniete, Laima Liucija Andrikienė, Krzysztof Hetman, Julia Pitera, László Tőkés, Elmar Brok</Depute>

<Commission>{PPE}u ime Kluba zastupnika PPE-a</Commission>

<Depute>Elena Valenciano, Soraya Post, Jo Leinen</Depute>

<Commission>{S&D}u ime Kluba zastupnika S&D-a</Commission>

<Depute>Charles Tannock, Bas Belder, Monica Macovei, Branislav Škripek, Anna Elżbieta Fotyga</Depute>

<Commission>{ECR}u ime Kluba zastupnika ECR-a</Commission>

<Depute>Nathalie Griesbeck, Petras Auštrevičius, Beatriz Becerra Basterrechea, Izaskun Bilbao Barandica, Gérard Deprez, María Teresa Giménez Barbat, Marian Harkin, Petr Ježek, Louis Michel, Javier Nart, Urmas Paet, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Carolina Punset, Frédérique Ries, Robert Rochefort, Marietje Schaake, Jasenko Selimovic, Johannes Cornelis van Baalen, Hilde Vautmans, Mirja Vehkaperä</Depute>

<Commission>{ALDE}u ime Kluba zastupnika ALDE-a</Commission>

<Depute>Barbara Lochbihler, Reinhard Bütikofer, Heidi Hautala, Indrek Tarand, Helga Trüpel</Depute>

<Commission>{Verts/ALE}u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a</Commission>

</RepeatBlock-By>


Rezolucija Europskog parlamenta o Kini, posebno o položaju vjerskih i etničkih manjina

(2019/2690(RSP))

Europski parlament,

 uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o stanju u Kini, posebno one od 26. studenog 2009. o Kini: prava manjina i primjena smrtne kazne[1], od 10. ožujka 2011. o situaciji i kulturnoj baštini u Kašgaru (Ujgurska autonomna regija Xinjiang)[2], od 15. prosinca 2016. o slučajevima tibetanske budističke akademije Larung Gar i Ilhama Tohtija[3], od 12. rujna 2018. o stanju odnosa između EU-a i Kine[4] te od 4. listopada 2018. o masovnom proizvoljnom pritvaranju Ujgura i Kazaha u Ujgurskoj autonomnoj regiji Xinjiangu[5],

 uzimajući u obzir strateško partnerstvo EU-a i Kine pokrenuto 2003. godine i zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 22. lipnja 2016. naslovljenu „Elementi nove strategije EU-a za Kinu” (JOIN(2016)0030),

 uzimajući u obzir smjernice EU-a o promicanju i zaštiti slobode vjeroispovijedi ili uvjerenja, koje je Vijeće za vanjske poslove usvojilo 24. lipnja 2013.,

 uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 12. ožujka 2019. naslovljenu „EU-Kina – Strateška perspektiva” (JOIN(2019)0005),

 uzimajući u obzir zajedničku izjavu sa 21. sastanka na vrhu EU-a i Kine od 9. travnja 2019.,

 uzimajući u obzir dijalog EU-a i Kine o ljudskim pravima započet 1995. godine i njegov 37. krug održan 1. i 2. travnja 2019. u Bruxellesu,

 uzimajući u obzir članak 36. Ustava Narodne Republike Kine, kojim se svim građanima jamči pravo na slobodu vjeroispovijedi, te njegov članak 4. kojim se potvrđuju prava manjinskih narodnosti,

 uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima od 16. prosinca 1966., koji je Kina potpisala 1998., ali nije ratificirala,

 uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. godine,

 uzimajući u obzir zaključna zapažanja UN-ova Odbora za uklanjanje svih oblika rasne diskriminacije u okviru ocjene Kine,

 uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,

A. budući da se EU u svojem strateškom okviru za ljudska prava i demokraciju obvezuje da će promicati ljudska prava, demokraciju i vladavinu prava „u svim područjima vanjskog djelovanja EU-a, bez ikakve iznimke” i da će EU „postaviti ljudska prava u središte svojih odnosa sa svim trećim zemljama, uključujući strateške partnere.”; budući da bi to trebalo i dalje biti u središtu dugotrajnog odnosa EU-a i Kine, u skladu s obvezom EU-a da štiti te vrijednosti u svojem vanjskom djelovanju te u skladu s izraženim interesom Kine da se tih vrijednosti pridržava u vlastitom razvoju i međunarodnoj suradnji;

B. budući da je Kina uspjela izbaviti 700 milijuna ljudi iz siromaštva, ali da se stanje ljudskih prava u Kini i dalje pogoršava otkad je vlast u ožujku 2013. preuzeo predsjednik Xi Jinping, a da vlada povećava svoje neprijateljstvo prema mirnom neslaganju, slobodi izražavanja i vjeroispovijedi te vladavini prava; budući da su kineske vlasti zatočile i da kazneno gone stotine boraca za ljudska prava, odvjetnika i novinara;

C. budući da se novim propisima o vjerskim pitanjima koji su stupili na snagu 1. veljače 2018. još više ograničavaju vjerske skupine i aktivnosti, te ih se prisiljava da se više prilagode partijskoj politici; budući da je vjerska sloboda i sloboda svijesti dosegnula najnižu razinu od početka gospodarskih reformi i otvaranja Kine krajem 70-ih godina 20. stoljeća; budući da je Kina jedna od zemalja s najvećim brojem vjerskih zatvorenika;

D. budući da se, iako je postignut dogovor između Svete Stolice i kineske vlade u rujnu 2018. o imenovanjima biskupa u Kini, kršćanske vjerske zajednice suočavaju sa sve većom represijom u Kini te su kršćani, kako u tajno uređenim crkvenim prostorijama tako i u crkvama koje je odobrila država, mete uznemiravanja i zadržavanja vjernika, uništenja crkava, pljenidbe vjerskih simbola i represije nad kršćanskim okupljanjima; budući da kineske vlasti u nekim pokrajinama ne dopuštaju da osobe mlađe od 18 godina sudjeluju u vjerskim aktivnostima; budući da je Kina u rujnu 2018. zabranila Zionsku crkvu, najveću domaću kongregaciju u Kini s više od 1500 sljedbenika;

E. budući da se situacija u Xinjiangu, gdje živi 10 milijuna muslimanskih Ujgura i etničkih Kazaha, drastično pogoršala jer su stabilnost i kontrola Xinjianga proglašeni najvišim prioritetima kineskih vlasti zbog redovitih terorističkih napada u Xinjiangu ili navodno povezanih s Xinjiangom koje provode Ujguri i zbog strateške lokacije Ujgurske autonomne regije Xinjianga u okviru inicijative „Jedan pojas, jedan put”; budući da postoje informacije o tome da se sustav kampova iz Xinjianga proširio na druge dijelove Kine;

F. budući da je uspostavljen izvansudski program zadržavanja koji obuhvaća „desetke tisuća do više od milijun Ujgura” koji su, prema procjenama Odbora UN-a za iskorjenjivanje rasne diskriminacije, prisiljeni na političko „ponovno obrazovanje”, bez optužnice ili suđenja, na neodređeno vrijeme, te ih se stoga proizvoljno pritvara pod izlikom borbe protiv terorizma i vjerskog ekstremizma; budući da je u pokrajini Xinjiang razrađena politika strogih ograničenja vjerske prakse i korištenja ujgurskog jezika te običaja;

G. budući da je razvijena sofisticirana mreža invazivnog digitalnog nadzora, uključujući tehnologiju prepoznavanja lica i prikupljanje podataka;

H. budući da je kineska vlada odbila brojne zahtjeve Radne skupine UN-a za prisilne ili nedobrovoljne nestanke, visokog povjerenika UN-a za ljudska prava i ostalih mandatara posebnih postupaka UN-a da pošalju neovisne istražitelje u Xinjiang;

I. budući da se stanje u Tibetu tijekom posljednjih nekoliko godina pogoršalo unatoč gospodarskom rastu i razvoju infrastrukture jer je kineska vlada ograničila cijeli niz ljudskih prava uz izgovor sigurnosti i stabilnosti te neprestano poduzima napade na tibetanski identitet i kulturu;

J. budući da su mjere nadzora i kontrole u Tibetu tijekom proteklih nekoliko godina u porastu, kao i proizvoljna pritvaranja, slučajevi mučenja i zlostavljanja; budući da je kineska vlada u Tibetu stvorila okružje u kojemu ne postoje ograničenja nadležnosti države, u kojemu prevladava strah, a svaki aspekt javnog i privatnog života strogo se kontrolira i regulira; budući da se u Tibetu svaki oblik nenasilnog neslaganja ili kritike državnih politika u pogledu etničkih ili vjerskih manjina može smatrati težnjom ka odcjepljenju, zbog čega je takvo ponašanje kriminalizirano; budući da je pristup Autonomnoj regiji Tibetu danas ograničeniji nego ikad prije;

K. budući da se, prema navodima, od 2009. zapalio izuzetno velik broj Tibetanaca, uglavnom redovnika i redovnica, protestirajući tako protiv restriktivnih kineskih mjera u Tibetu, tražeći povratak Dalaj Lame i pozivajući na pravo na vjersku slobodu u prefekturi okruga Aba/Ngaba u pokrajini Sečuan i u drugim dijelovima Tibetske visoravni; budući da nije ostvaren napredak u rješavanju tibetanske krize u posljednjih 10 godina;

1. duboko je zabrinut zbog sve represivnijih mjera s kojima se suočavaju mnoge vjerske i etničke manjine, posebno Ujguri i Kazasi, Tibetanci i kršćani, pri čemu se dodatno ograničavaju njihova ustavom zajamčena prava na slobodu kulturnog izražavanja i vjeroispovijedi, na slobodu govora i izražavanja te na mirno okupljanje i udruživanje; traži da vlasti poštuju te temeljne slobode;

2. poziva kinesku vladu da odmah prekine praksu proizvoljnih pritvaranja pripadnika ujgurske i kazaške manjine te Tibetanaca bez ikakve optužnice, suđenja ili osude za kazneno djelo, da zatvori sve kampove i centre za zadržavanje te da odmah i bezuvjetno pusti na slobodu pritvorene osobe;

3. poziva na hitno puštanje na slobodu proizvoljno pritvorenih osoba, zatvorenika savjesti, uključujući sljedbenike Falun Gonga i na zaustavljanje prisilnih nestanaka te ustraje u tome da svi pojedinci mogu izabrati svojeg pravnog zastupnika, da imaju pristup svojoj obitelji i medicinskoj pomoći te da se vode istrage o njihovim slučajevima;

4. poziva kinesku vladu da odmah oslobodi: Ujgure, među kojima su Ilham Tohti, Tashpolat Tiyip, Rahile Dawut, Eli Mamut, Hailaite Niyazi, Memetjan Abdulla, Abduhelil Zunun i Abdukerim Abduweli; pojedince koji su progonjeni zbog svojih vjerskih uvjerenja, a među kojima su Zhang Shaojie, Hu Shigen, Wang Yi i Sun Qian; tibetske aktiviste, pisce i vjerske osobe optužene za kaznena djela ili zatvorene zbog izvršavanja svojeg prava na slobodu izražavanja, među kojima su Tashi Wangchuk i Lobsang Dargye;

5. poziva na hitno puštanje na slobodu švedskog državljanina i izdavača Guia Minhaija te dvojice kanadskih građana Michaela Spavora i Michaela Kovriga;

6. poziva kinesku vladu da dostavi potpune podatke o osobama nestalima u Xinjiangu njihovim obiteljima;

7. poziva kineske vlasti da okončaju kampanje protiv kršćanskih zajednica i organizacija te da zaustave uznemiravanje i pritvaranje kršćanskih pastora i svećenika te prisilno rušenje crkava;

8. poziva kineske vlasti da poštuju jezičnu, kulturnu, vjersku i druge temeljne slobode Tibetanaca te da se suzdrže od politike preseljavanja u korist naroda Han i na štetu Tibetanaca, kao i od prisiljavanja tibetskih nomada da napuste svoj tradicionalni način života;

9. osuđuje kampanje koje se provode s pomoću pristupa „patriotskog obrazovanja”, uključujući mjere za državno upravljanje tibetanskim budističkim samostanima; zabrinut je zbog kineskoga Kaznenog zakona koji se zloupotrebljava za progon Tibetanaca i budista, čija se vjerska aktivnost izjednačuje sa „separatizmom”; žali zbog činjenice da su se uvjeti za prakticiranje budizma u Tibetu znatno pogoršali nakon tibetanskih prosvjeda u ožujku 2008., a kineska je vlada usvojila masovniji pristup „patriotskog obrazovanja”;

10. potiče kineske vlasti na provedbu ustavno zajamčenog prava na slobodu vjeroispovijedi za sve kineske građane;

11. podsjeća na to da je važno da EU i njegove države članice kineskim vlastima na svakoj političkoj razini postavljaju pitanje kršenja ljudskih prava, u skladu s predanošću EU-a cilju da uspostavi snažan, jasan i jedinstven stav u svom pristupu toj zemlji, uključujući godišnji dijalog o ljudskim pravima, strateški dijalog, gospodarski dijalog na visokoj razini i sastanke na vrhu, kao i nadolazeći euroazijski sastanak na vrhu;

12. ističe da premda EU i Kina u svojoj zajedničkoj izjavi objavljenoj nakon 21. sastanka na vrhu između EU-a i Kine iznova potvrđuju da su sva ljudska prava univerzalna, nedjeljiva, međuovisna i međusobno povezana, EU treba poticati Kinu da djeluje u skladu s time; žali zbog činjenice što su na sastanku na vrhu EU-a i Kine 9. travnja 2019. hitna pitanja u pogledu ljudskih prava ponovno imala sporednu ulogu; smatra da ako se na sastanku na vrhu EU-a i Kine ne govori odlučno o ljudskim pravima, Vijeće, Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) i Komisija trebaju odbiti uvrstiti takvo izražavanje i izdati zasebno priopćenje o toj temi u kojem će se dati suvisla procjena situacije i navesti razlozi zašto nije bilo moguće postići odlučniji dogovor;

13. poziva države članice EU-a da spriječe aktivnosti kineskih vlasti na području EU-a u vezi s uznemiravanjem pripadnika turkijskih zajednica, Tibetanaca i drugih vjerskih ili etničkih skupina kako bi ih se natjeralo da djeluju kao doušnici, prisililo na povratak u Kinu ili ušutkalo;

14. poziva kineske vlasti da novinarima i međunarodnim promatračima omoguće besplatan, smislen i neometan pristup pokrajini Xinjiangu i Tibetu, među ostalim i Visokom povjereniku UN-a za ljudska prava te mandatarima posebnih postupaka UN-a; poziva EU i države članice da tijekom sljedeće sjednice Vijeća UN-a za ljudska prava preuzmu inicijativu za rezoluciju o slanju misije za utvrđivanje činjenica u Xinjiang;

15. poziva kinesku vladu da zajamči neometano poštovanje prava građana u okviru kineskoga Ustava, posebno u vezi s člankom 4., kojim se jamči zaštita nacionalnih manjina; člankom 35., kojim se štiti sloboda govora, tiska i okupljanja, udruživanja, održavanja povorki i demonstracija; člankom 36., kojim se priznaje pravo na slobodu vjeroispovijedi; te člankom 41., kojim se jamči pravo na kritiziranje i davanje prijedloga u vezi s bilo kojim državnim tijelom ili dužnosnikom;

16. apelira na Kinu da ratificira Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima;

17. apelira na Kinu da diplomatima, novinarima i građanima EU-a dopusti nesputan pristup Tibetu u recipročnosti sa slobodnim i otvorenim pristupom cjelovitim teritorijima država članica EU-a kojim se koriste kineski putnici; snažno potiče institucije EU-a da ozbiljno razmotre pitanje pristupa Tibetu u raspravama o sporazumu o pojednostavnjenju viznog režima između EU-a i Kine;

18. izražava razočaranje zbog toga što nakon 37. kruga dijaloga između EU-a i Kine o ljudskim pravima nisu ostvareni bitni rezultati; nadalje, žali zbog toga što kinesko izaslanstvo 2. travnja nije sudjelovalo u nastavku dijaloga predviđenog za razmjenu gledišta s organizacijama civilnog društva;

19. potiče potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) i države članice da intenzivno prate zabrinjavajući razvoj stanja ljudskih prava u Xinjiangu, uključujući povećanu državnu represiju i nadzor, te da u privatnim i javnim okvirima glasno progovore protiv kršenja ljudskih prava u Kini;

20. poziva Vijeće da razmotri usvajanje ciljanih sankcija protiv dužnosnika odgovornih za represiju u Ujgurskoj autonomnoj regiji Xinjiangu;

21. poziva EU, njegove države članice i međunarodnu zajednicu da zaustave sav izvoz i prijenos tehnologija dobara i usluga koje Kina koristi kako bi proširila i poboljšala svoj internetski nadzor i prediktivno profiliranje; duboko je zabrinut zbog činjenice da Kina takve tehnologije već izvozi u autoritarne države diljem svijeta;

22. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica te vladi i parlamentu Narodne Republike Kine.

 

[1] SL C 285 E, 21.10.2010., str. 80.

[2] SL C 199 E, 7.7.2012., str. 185.

[3] SL C 238, 6.7.2018., str. 108.

[4] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0343.

[5] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0377.

Posljednje ažuriranje: 18. travnja 2019.Pravna napomena