Postupak : 2019/2733(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : RC-B9-0014/2019

Podneseni tekstovi :

RC-B9-0014/2019

Rasprave :

PV 18/07/2019 - 3.2
CRE 18/07/2019 - 3.2

Glasovanja :

PV 18/07/2019 - 7.2
CRE 18/07/2019 - 7.2

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2019)0005

<Date>{17/07/2019}17.7.2019</Date>
<RepeatBlock-NoDocSe> <NoDocSe>B9-0014/2019</NoDocSe> }
 <NoDocSe>B9-0027/2019</NoDocSe> }
 <NoDocSe>B9-0030/2019</NoDocSe></RepeatBlock-NoDocSe> } RC1
PDF 149kWORD 51k

<TitreType>ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG REZOLUCIJE</TitreType>

<TitreRecueil>podnesen u skladu s člankom 144. stavkom 5. i člankom 132. stavkom 4. Poslovnika,</TitreRecueil>


<Replacing>koji zamjenjuje sljedeće prijedloge rezolucija:</Replacing>

<TablingGroups>B9-0014/2019 (Verts/ALE)

B9-0027/2019 (S&D)

B9-0030/2019 (Renew)</TablingGroups>


<Titre>o stanju na granici između SAD-a i Meksika</Titre>

<DocRef>(2019/2733(RSP))</DocRef>


<RepeatBlock-By><Depute>Kati Piri, Nacho Sánchez Amor</Depute>

<Commission>{S&D}u ime Kluba zastupnika S&D-a</Commission>

<Depute>Sheila Ritchie, Andrus Ansip, Petras Auštrevičius, José Ramón Bauzá Díaz, Izaskun Bilbao Barandica, Jordi Cañas, Olivier Chastel, Dacian Cioloș, Pascal Durand, Laurence Farreng, Valter Flego, Luis Garicano, Klemen Grošelj, Christophe Grudler, Bernard Guetta, Sophia in ’t Veld, Irena Joveva, Pierre Karleskind, Ilhan Kyuchyuk, Javier Nart, Jan-Christoph Oetjen, Maite Pagazaurtundúa, Mauri Pekkarinen, Dragoş Pîslaru, Frédérique Ries, María Soraya Rodríguez Ramos, Stéphane Séjourné, Susana Solís Pérez, Ramona Strugariu, Irène Tolleret, Dragoş Tudorache, Viktor Uspaskich, Hilde Vautmans, Marie-Pierre Vedrenne</Depute>

<Commission>{Renew}u ime Kluba zastupnika Renew</Commission>

<Depute>Tineke Strik, Damien Carême, Yannick Jadot, Margrete Auken, Monika Vana, Catherine Rowett, Alexandra Geese, Alice Kuhnke, Hannah Neumann, Erik Marquardt, Katrin Langensiepen, Molly Scott Cato, Gina Dowding, Ernest Urtasun, Reinhard Bütikofer</Depute>

<Commission>{Verts/ALE}u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a</Commission></RepeatBlock-By>

AMANDMANI

Rezolucija Europskog parlamenta o stanju na granici između SAD-a i Meksika

(2019/2733(RSP))

Europski parlament,

 uzimajući u obzir članak 24. Povelje Europske unije o temeljnim pravima u kojem je utvrđeno da najbolji interesi djeteta moraju biti na prvom mjestu te da svako dijete ima pravo na održavanje osobnog odnosa i izravan kontakt s oba roditelja,

 uzimajući u obzir Međunarodnu konvenciju o zaštiti prava svih radnika migranata i članova njihovih obitelji,

 uzimajući u obzir izjave članova američkog Kongresa nakon posjeta centrima za zadržavanje u srpnju 2019.,

 uzimajući u obzir Konvenciju o statusu izbjeglica iz 1951. i Protokol o statusu izbjeglica iz 1967.,

 uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima djeteta iz 1989.,

 uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948.,

 uzimajući u obzir Smjernice EU-a o borcima za ljudska prava iz 2008.,

 uzimajući u obzir političke inicijative aktualne američke administracije u vezi s migracijom i azilom i protokole o zaštiti migranata,

 uzimajući u obzir izjavu visoke povjerenice UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet od 8. srpnja 2019.,

 uzimajući u obzir izjavu vršitelja dužnosti ministra domovinske sigurnosti SAD-a od 9. srpnja 2019.,

 uzimajući u obzir memorandum o stanju u centru za zadržavanje Rio Grande Valley koji je Ured glavnog inspektora američkog Ministarstva domovinske sigurnosti 2. srpnja 2019. uputio vršitelju dužnosti ministra domovinske sigurnosti SAD-a,

 uzimajući u obzir Globalni sporazum o migracijama koji je Opća skupština UN-a usvojila 19. prosinca 2018.,

 uzimajući u obzir Deklaraciju o nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država iz 1776.,

 uzimajući u obzir članak 144. stavak 5. i članak 132. stavak 4. Poslovnika,

A. budući da i SAD i EU smatraju da su ljudska prava neotuđivo i temeljno pravo svojstveno svakom čovjeku;

B. budući da je složena kriza obilježena nasiljem i duboko ukorijenjenim siromaštvom posljednjih godina natjerala brojne obitelji, uključujući mlade i djecu, da bježe iz Meksika i sjevernog trokuta Srednje Amerike – Salvadora, Gvatemale i Hondurasa – i u SAD-u zatraže sigurnost, zaštitu i gospodarsku stabilnost;

C. budući da je SAD povijesno zemlja useljenika koju čine različite zajednice;

D. budući da svaka suverena država ima isključivo pravo odlučivanja o uvjetima za ulazak i boravak stranih državljana, no da istodobno mora poštovati sve relevantne međunarodne obveze u pogledu ljudskih prava;

E. budući da je 2018. SAD bio najveći donator Ureda UN-a za izbjeglice, UNHCR-a, s ukupnim iznosom od 1 589 776 543 USD;

F. budući da je SAD donio stroge mjere koje se odnose na migrante i tražitelje azila koji prelaze granicu te zemlje u potrazi za neotuđivim pravom na život, slobodu i ostvarivanje sreće;

G. budući da na granici između SAD-a i Meksika vlada humanitarna kriza i da migranti i tražitelji azila nakon prelaska završavaju u centrima za zadržavanje na strani SAD-a; budući da je posebno zabrinjavajuća i vrijedna osude situacija s kojom se suočavaju stotine djece koje borave u šatorskim naseljima uz granicu ili su zatvorene u centrima za zadržavanje koji ne zadovoljavaju minimalne standarde u pogledu ljudskih prava jer su prenapučeni i nemaju odgovarajuću zdravstvenu infrastrukturu, pristojnu hranu i odgovarajuću higijenu;

H. budući da je u memorandumu o stanju u centru za zadržavanje Rio Grande Valley Ured glavnog inspektora Ministarstva domovinske sigurnosti SAD-a upozorio na „hitna pitanja koja zahtijevaju hitnu pozornost i djelovanje” zbog „ozbiljne prenapučenosti i dugotrajnog zadržavanja djece bez pratnje, obitelji i samaca kojima je hitno potrebna pomoć” te je stoga pozvao na „hitne mjere za ublažavanje opasne prenapučenosti i dugotrajnog zadržavanje djece i odraslih u centru za zadržavanje Rio Grande Valley”;

I. budući da lišavanje djece slobode na temelju njihova migracijskog statusa nikada nije u najboljem interesu djeteta, prelazi zahtjev potrebnosti, postaje izrazito nerazmjerno i može predstavljati okrutno, nečovječno ili ponižavajuće postupanje s djecom migrantima; budući da bi svako lišavanje slobode koje se odnosi na odrasle migrante i tražitelje azila trebalo biti krajnja mjera i, ako se ono dogodi, treba biti u najkraćem mogućem roku, uz zaštitu zakonitog postupanja i u uvjetima koji su u potpunosti u skladu sa svim relevantnim međunarodnim standardima ljudskih prava;

J. budući da je, prema podacima koje je Američka agencija za carinu i zaštitu granica priopćila organizaciji Amnesty International, između 2017. i kolovoza 2018. nakon prelaska granice razdvojeno otprilike 8000 obitelji; budući da u te procjene nisu uključeni mnogi drugi slučajevi razdvajanja, kao što su slučajevi razdvajanja djece od starije braće i sestara, tetaka i ujaka, djedova i baka te drugih članova šire obitelji;

K. budući da je jedan savezni sudac u San Diegu u lipnju 2018. naložio američkoj administraciji da ukine praksu razdvajanja; budući da je, prema podacima dostavljenima saveznom sucu, Američka agencija za carinu i zaštitu granica svejedno nastavila s provedbom razdvajanja i da je od lipnja 2018. najmanje 245 djece odvojeno iz svojih obitelji, u mnogim slučajevima bez jasne dokumentacije koja bi omogućila praćenje njihova kretanja;

L. budući da je Ministarstvo zdravlja i ljudskih usluga SAD-a do prosinca 2018. identificiralo 2737 djece razdvojene od obitelji, pri čemu je priznalo da je moguće da su od 2017. razdvojene tisuće djece, a da ih administracija nije mogla identificirati zbog nedostatka učinkovitog sustava praćenja;

M. budući da razdvajanje obitelji i zadržavanje na neodređeno vrijeme predstavlja čin lošeg postupanja; budući da su djeca koja žive u ustanovama izvan svojih obitelji vrlo podložna emocionalnom, fizičkom i psihičkom zlostavljanju koje može dovesti do trajnih razvojnih problema, ozljeda i dubokih trauma te imati teške negativne društvene posljedice;

N. budući da je prema izvješćima Američkog saveza za građanske slobode i različitim izjavama glasnogovornika Ministarstva zdravstva i ljudskih usluga te Ministarstva domovinske sigurnosti SAD-a poznato da je od prošle godine u imigracijskom skrbništvu umrlo najmanje šestero djece, nakon gotovo desetljeća u kojem, kako se izvješćuje, u skrbništvu Američke agencije za carinu i zaštitu granica nije umrlo niti jedno dijete;

O. budući da je prema podacima Međunarodne organizacije za migracije pokušavajući prijeći iz Meksika u SAD 2019. život izgubilo 197 osoba, među kojima je bilo najmanje 13 djece; budući da broj smrtnih slučajeva u posljednjih pet godina stalno raste i da je između 2014. i 2018. zabilježeno ukupno više od 1900 smrtnih slučajeva;

P. budući da su meksičke vlasti u posljednjih nekoliko tjedana znatno povećale napore u provedbi migracijskih politika, što je dovelo do porasta broja migranata koji se zadržavaju u centrima za zadržavanje i deportiraju;

Q. budući da su suočeni s teškim okolnostima, migranti, koji dolaze uglavnom iz Srednje Amerike, prisiljeni su na odlazak u SAD i prelazak granice s SAD-om; budući da pritisak na južnim i sjevernim granicama navodi tisuće migranata, od kojih su većina žene i djeca, da riskiraju svoje živote;

R. budući da se Meksiko, prema izjavama vlade, trenutačno suočava sa žestokom krizom javne sigurnosti; budući da se u skladu s američkim protokolima za zaštitu migranata tražitelji azila vraćaju u Meksiko, među ostalim i u dvije sjeverne države koje su među najnasilnijim u zemlji – Baja California i Chihuahua – i da žive u iznimno neizvjesnim uvjetima uz rizik od toga da postanu žrtve teškog zločina, primjerice otmice, seksualnog zlostavljanja i nasilja;

S. budući da masovno prisilno vraćanje tražitelja azila, nezakonito razdvajanje obitelji te proizvoljno zadržavanje tražitelja azila na neodređeno vrijeme bez uvjetnog otpusta predstavljaju okrutne mjere i očita kršenja i američkog zakona o azilu i međunarodnog prava;

T. budući da je Zastupnički dom SAD-a 27. lipnja 2019. donio paket od 4,6 milijardi USD za rješavanje situacije na granici između SAD-a i Meksika;

U. budući da su podružnice Ureda UN-a za ljudska prava u Meksiku i Srednjoj Americi dokumentirale brojna kršenja ljudskih prava i kršenja prava migranata i tražitelja azila u tranzitu, uključujući prekomjernu uporabu sile, proizvoljno oduzimanje slobode, razdvajanje obitelji, uskraćivanje pristupa uslugama, prisilno vraćanje i proizvoljno protjerivanje;

V. budući da je Konvenciju UN-a o pravima djeteta potpisalo i ratificiralo 195 stranaka; budući da su Sjedinjene Američke Države jedina država članica UN-a koja nije ratificirala tu konvenciju;

W. budući da se partnerstvo između EU-a i SAD-a povijesno temelji na snažnim političkim, kulturnim, gospodarskim i povijesnim vezama te na zajedničkim vrijednostima među kojima su sloboda, demokracija, promicanje mira i stabilnosti, ljudska prava i vladavina prava; budući da su snažni odnosi između EU-a i SAD-a ključni za izgradnju demokratskijeg, sigurnijeg i prosperitetnijeg svijeta;

1. duboko je zabrinut zbog situacije migranata i tražitelja azila na granici između SAD-a i Meksika, osobito migrantske djece;

2. žali zbog brojnih smrtnih slučajeva koji su se dogodili osobama koje su putovale prema granici između SAD-a i Meksika; izražava svoju duboku solidarnost sa svim žrtvama i njihovim obiteljima;

3. zabrinut je zbog užasnih uvjeta smještaja migranata i tražitelja azila, posebno djece, u američkim centrima za zadržavanje koji nemaju odgovarajuću zdravstvenu skrb, pristojnu hranu i primjerene sanitarne uvjete; duboko žali zbog nedavnih smrti sedam maloljetnih migranata koji su bili pod skrbništvom Ministarstva domovinske sigurnosti SAD-a i podržava sve napore Kongresa i administracije SAD-a u cilju osiguranja nadzora, istrage, transparentnosti i odgovornosti u vezi s okolnostima tih smrtnih slučajeva;

4. naglašava da mjere upravljanja granicama moraju biti u skladu s međunarodnim obvezama SAD-a u pogledu ljudskih prava i da se ne bi smjele temeljiti na uskim politikama usmjerenima na otkrivanje, zadržavanje u centrima za zadržavanje i brzo deportiranje nezakonitih migranata;

5. poziva na jamčenje ljudskih prava, sigurnosti i pristupa postupcima traženja azila u kojima se poštuju ljudska prava, među ostalim poštovanjem načela zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja ili osiguravanjem dostojanstvenih uvjeta prihvata;

6. izražava žaljenje zbog primjene prakse razdvajanja obitelji koja može dovesti do sustavne traumatizacije djece i njihove uže obitelji te predstavlja metodu koja je, kako se čini, pod sadašnjom američkom administracijom instrument imigracijske politike čija je svrha obeshrabriti ljude koji traže sigurnost;

7. naglašava da razdvajanje obitelji i zadržavanje imigranata nikada nisu u najboljem interesu djeteta;

8. prima na znanje memorandum Ureda glavnog inspektora i slična izvješća te poziva SAD da revidira sve postojeće migracijske politike i prakse kojima se krši međunarodno pravo o ljudskim pravima, uključujući temeljno pravo na traženje azila, načelo zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja i pravo na ljudsko dostojanstvo;

9. poziva vladu SAD-a da okonča praksu razdvajanja obitelji i da svu djecu koja su još uvijek odvojena od svojih roditelja ili skrbnika hitno spoji sa njihovim obiteljima kako bi im se osigurala rehabilitacija, pridajući posebnu pozornost potrebama dotične djece;

10. poziva nadležna tijela u SAD-u da svim osobama smještenima u centrima za zadržavanje hitno zajamče pristup osnovnim pravima, kao što su pravo na vodu, hranu, zdravlje i smještaj;

11. poziva vlasti SAD-a da hitno pronađu alternativna rješenja za migrante i tražitelje azila izvan okvira skrbništva, i za djecu i za odrasle; zahtijeva da se dotična djeca vrate svojim obiteljima;

12. apelira na vladu SAD-a da ratificira Konvenciju UN-a o pravima djeteta koju je SAD potpisao 1995., ali je nikad nije usvojio, što SAD čini jedinom zemljom u svijetu koja nije usvojila tu konvenciju; potiče vladu SAD-a da ratificira treći fakultativni protokol uz Konvenciju o postupku komunikacije za pritužbe;

13. izražava ozbiljnu zabrinutost zbog najnovijih akcija Američke agencije za useljeništvo i carinu koje su usmjerene na migrante bez osobnih dokumenata, prvenstveno one iz Srednje Amerike, njihove roditelje i djecu, te imaju za posljedicu njihovu kriminalizaciju;

14. smatra da represija ili kriminalizacija kao odgovor na migracijske tokove potiče ksenofobiju, mržnju i nasilje;

15. zabrinut je zbog nedavnih promjena u migracijskim politikama koje su donijele meksičke vlasti i poziva meksičku vladu da se pri rješavanju pitanja migracija pridržava međunarodnih standarda i prava u području ljudskih prava;

16. smatra da vojska nije pravi instrument za rješavanje migracijskih pitanja; ističe da bi situaciju na granici trebala rješavati specijalizirana policija koja je propisno osposobljena i upućena da poštuje ljudska prava i dostojanstvo migranata;

17. uviđa da su migracije globalni izazov te poziva zemlje porijekla, tranzita i odredišta da surađuju i da se s pomoću sveobuhvatnog pristupa uhvate u koštac s glavnim uzrocima migracijskih tokova; u tom pogledu ponavlja svoju punu potporu izradi i provedbi Globalnog sporazuma o izbjeglicama i Globalnog sporazuma o sigurnim, propisnim i zakonitim migracijama, koji pružaju znatnu priliku za poboljšanje upravljanja migracijama i suočavanje s izazovima povezanima s njima;

18. ponavlja svoju vjeru u otvorenu i poštenu trgovinu te izražava svoje čvrsto uvjerenje da su gospodarska prisila i prijetnja kaznom carinskim pristojbama kontraproduktivni i da ne mogu pomoći suverenim zemljama da pronađu konstruktivna i održiva rješenja za političke izazove kao što su migracije;

19. odaje počast pojedincima i organizacijama civilnog društva koji migrantima osiguravaju da mogu uživati najosnovnija prava, kao što su pravo na vodu, hranu, zdravlje, odgovarajući smještaj i druge oblike pomoći, s obje strane granice i diljem regije; ponavlja svoj poziv da se humanitarna pomoć ne kriminalizira i ponovno apelira na Komisiju da donese smjernice o tom pitanju, u skladu sa svojom rezolucijom od 5. srpnja 2018.;

20. pozdravlja izjavu o visoke povjerenice UN-a za ljudska prava; smatra da bi bila dobrodošla misija radi utvrđivanja činjenica pod vodstvom Ureda visoke povjerenice UN-a za ljudska prava (OHCHR) ili relevantnih stručnjaka UN-a kako bi se istražila situacija u pogledu ljudskih prava na granici između SAD-a i Meksika;

21. obvezuje se da će pomno pratiti razvojnu pomoć koju EU pruža toj regiji kako bi se osigurali učinkoviti standardi razvoja jer se time može doprinijeti rješavanju temeljnih uzroka prisilnih migracija;

22. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, posebnom predstavniku EU-a za ljudska prava, predsjedniku SAD-a Donaldu Trumpu i njegovoj administraciji, Kongresu SAD-a te vladi i parlamentu Meksika.

 

Posljednje ažuriranje: 17. srpnja 2019.Pravna napomena