Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2014/2976(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odaberite dokument :

Podneseni tekstovi :

RC-B8-0352/2014

Rasprave :

Glasovanja :

PV 17/12/2014 - 10.23
CRE 17/12/2014 - 10.23
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2014)0104

Usvojeni tekstovi
PDF 390kWORD 99k
Srijeda, 17. prosinca 2014. - Strasbourg Završno izdanje
Sektor čelika u EU-u: zaštita radnika i industrija
P8_TA(2014)0104RC-B8-0352/2014

Rezolucija Europskog parlamenta od 17. prosinca 2014. o sektoru čelika u EU-u: zaštita radnika i industrije (2014/2976(RSP))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik koji je temelj Ugovora o Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. listopada 2011. pod nazivom „Industrijska politika: jačanje konkurentnosti” (COM(2011)0642),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. listopada 2012. naslovljenu „Jača europska industrija za rast i gospodarski oporavak – Ažurirana komunikacija o industrijskoj politici” (COM(2012)0582),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. lipnja 2013. naslovljenu „Akcijski plan za konkurentnu i održivu industriju čelika u Europi” (COM(2013)0407),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. veljače 2014. o akcijskom planu za konkurentnu i održivu industriju čelika u Europi(1),

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o industriji čelika i o restrukturiranju, preseljenju i zatvaranju poduzeća u EU-u,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenog 2014. o zapošljavanju i socijalnim aspektima strategije Europa 2020.(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2013. s preporukama Komisiji o informiranju radnika i savjetovanju s njima, predviđanju restrukturiranja i upravljanju njime(3),

–  uzimajući u obzir pitanje upućeno Komisiji o čeličani Acciai Speciali Terni (AST) u Italiji (O-000087/2014),

–  uzimajući u obzir članak 123. stavke 2. i 4. Poslovnika,

Opći izazovi

A.  budući da je europski sektor čelika imao važnu ulogu u povijesti procesa europskih integracija i osnova je za stvaranje europske industrijske dodane vrijednosti;

B.  budući da industrija čelika ima ključnu ulogu za gospodarstvo i industriju u Europi te da trenutačno trpi znatan pad potražnje zbog čega se stalno smanjuju zaposlenost i konkurentnost, što nije dobar znak za potrebni oporavak europskog gospodarstva;

C.  budući da bi EU trebao promicati politiku razvoja industrijske proizvodnje u svim državama članicama kako bi se očuvala radna mjesta unutar EU-a te da bi trebao težiti ostvarenju svojeg okvirnog cilja jačanja udjela industrije u BDP-u na najmanje 20 % do 2020.;

D.  budući da je jedan od ciljeva EU-a pružiti potporu industriji čelika, ukloniti prepreke i prijetnje njezinoj konkurentnosti te je učiniti sposobnom da reagira na promjenjive tržišne uvjete u Europi i izvan nje;

E.  budući da se industrija čelika posljednjih godina suočava s ozbiljnim izazovima u smislu restrukturiranja i spajanja u industriji, što podrazumijeva odgovarajuće socijalne troškove, ali i u smislu novih zahtjeva za ostvarenje klimatskih ciljeva EU-a;

F.  budući da se određeni broj posebice velikih proizvođača čelika odlučio za strategije kojima se usredotočuje na kratkoročnu financijsku dobit na štetu inovacija, ulaganja u istraživanje i razvoj, zapošljavanje i obnavljanje vještina;

G.  budući da je europska industrija čelika suočena s krizom ulaganja koja ugrožava njezinu budućnost dok se istodobno očekuje da će čelični materijali imati presudnu ulogu u pronalasku održivih industrijskih rješenja za urbanizaciju, mobilnost i demografske promjene;

H.  budući da će zbog ograničenog porasta potražnje Europa iz pozicije neto izvoznika prijeći u poziciju neto uvoznika čelika, osobito plosnatih proizvoda i proizvoda s visokom dodanom vrijednošću;

I.  budući da je, prema riječima Komisije, zbog zatvaranja tvornica od 2007. otpušteno 60 000 radnika te da se proizvodnja smanjila s 210 milijuna tona u 2007. na 166 milijuna tona u 2013. (4);

Konkurentnost i trgovina

J.  budući da su usklađivanje potrebe za visokom ekološkom učinkovitošću s povećanom globalnom konkurentnošću uz istodobno ublažavanje problema izmještanja emisija ugljika i povećanje pristupa sirovinama i dalje glavni izazovi za sektor čelika, uzimajući u obzir da različiti konkurenti podliježu različitim normama;

K.  budući da je u globalnom pristupu industriji čelika potrebno uzeti u obzir troškove energije, a cijene energije za industrijske potrošače u EU-u mogu izravno utjecati na konkurentnost;

L.  budući da se daljnjim poboljšanjem energetske učinkovitosti i učinkovite upotrebe resursa mogu postići dodatne uštede i smanjenja emisija u industriji;

M.  budući da je potražnja iz automobilskog sektora ograničena zbog strukturne prekapacitiranosti, dok drugi sektori, kao što su obnovljiva energija i energetska infrastruktura, predstavljaju stvarne mogućnosti za sektor čelika (primjerice, jedna vjetroturbina snage 3mW predstavlja ekvivalent 500 automobila);

Socijalni aspekti

N.  budući da su visoke stope nezaposlenosti u EU-u povezane sa smanjenjem njegovih industrijskih i proizvodnih temelja te budući da je trenutačna kriza stvorila goleme socijalne probleme pogođenim radnicima i regijama;

O.  budući da je industrija čelika u EU-u značajan poslodavac koji izravno zapošljava više od 350 000 ljudi i dodatnih nekoliko milijuna ljudi u srodnim industrijama, uključujući opskrbni lanac za recikliranje;

P.  budući da stanje u nekim čeličanama u Europi prouzročuje zabrinutost radnika te nacionalnih i lokalnih vlasti;

Q.  budući da bi poduzeća uključena u restrukturiranje trebala postupati na društveno odgovoran način jer je iskustvo pokazalo da se socijalno i ekonomski održivo restrukturiranje ne može postići bez odgovarajućeg socijalnog dijaloga, s posebnim naglaskom na informiranje radnika i savjetovanje s njima, kako je predviđeno u spomenutoj rezoluciji Parlamenta od 15. siječnja 2013.;

R.  budući da su potpuno uključivanje socijalnih partnera na svim razinama i jačanje socijalnog dijaloga na razini EU-a od presudne važnosti da bi se zaštitili interesi i čeličana i njihovih zaposlenika;

S.  budući da je u brojnima čeličanama, koje predstavljaju kapacitet od 20 milijuna tona, već duže od tri godine privremeno obustavljena proizvodnja; budući da u isto vrijeme radnu snagu u brojnim čeličanama čine iskusni stariji radnici koji su pred mirovinom;

Istraživanje i razvoj / Tehnologija

T.  budući da se visokotehnološke industrije, na primjer u sektoru čelika, smatraju modelom tehnološkog znanja te ih se stoga mora zaštititi, i budući da je nužno hitno poduzimanje mjera kako bi se izbjeglo izmještanje tih industrija izvan EU-a;

U.  budući da su istraživanje i razvoj strateški važni za industriju koja mora pronaći način za smanjenje svojih emisija, poglavito (ali ne isključivo) emisija ugljičnog dioksida;

Izazovi

1.  naglašava da europski gospodarski oporavak u velikoj mjeri ovisi o jakoj proizvodnoj industriji u kojoj industrija čelika ima ključnu ulogu te da proizvodnja ovisi o domaćoj potražnji i rastu;

2.  potvrđuje potrebu za očuvanjem znanja i stručnosti razvijenih u važnim industrijskim centrima kako bi se omogućila diversifikacija, zaštita okoliša,inovativni proizvodi;

3.  poziva Komisiju da ubrza s pripremom plana industrijske politike koji je najavljen za prvu polovinu 2015. godine kako bi oživjela europsku industriju na globalnom tržištu s ciljem da se ostvare jednaki i učinkoviti uvjeti i istodobno osiguraju visoki socijalni standardi i standardi zaštite okoliša u EU-u te ostvarenje recipročnosti u trećim zemljama;

4.  smatra da je ambiciozan pristup reindustrijalizaciji u kontekstu revizije strategije Europa 2020. sredinom njezina provedbenog razdoblja od presudne važnosti za ostvarenje istinske industrijske politike Europske unije i ponovno pokretanje njezine industrijske konkurentnosti na globalnoj razini,

5.  poziva Komisiju da prouči strateški položaj europske industrije čelika u svijetu s obzirom na to da se u velikom broju zemalja smatra da je proizvodnja čelika od strateške važnosti, te da sastavi konkretan i jasan plan za srednjoročne i dugoročne inicijative za potporu industriji čelika u Europi koje namjerava predložiti; ističe da se u takav plan pravovremeno i na ispravan način moraju uključiti socijalni partneri na svim razinama; smatra da bi, zbog nastavka krize, također trebalo predstaviti godišnje izvješće o provedbi akcijskog plana za čelik kako bi se nadovezalo na pozitivna postignuća iz protekle godine i kako se ne bi izgubilo na zamahu;

6.  traži od Komisije da uspostavi instrument za dubinsku analizu tržišta čelika kojim bi se mogli pružiti precizni podaci o ravnoteži između europske i svjetske ponude čelika i potražnje za njim, praveći razliku između strukturnih i cikličnih sastavnih dijelova razvoja tog tržišta; vjeruje da bi praćenje tržišta čelika moglo znatno pridonijeti transparentnosti tržišta čelika i otpadnih materijala te pružiti vrijedan doprinos korektivnim i proaktivnim mjerama koje su neizbježne zahvaljujući cikličnoj naravi industrije čelika; poziva Komisiju da taj instrument za analizu tržišta iskoristi za predviđanje rizika i istraživanje utjecaja zatvaranja tvornica na oporavak sektora;

7.  traži od Komisije da u kratkom roku pripremi izvješće o glavnim izazovima s kojima se suočava industrija čelika u Europi te da u njega uključi socijalne, ekonomske i ekološke aspekte, s tim u vezi podsjeća da je nakon isteka Ugovora o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik Komisija ovlaštena baviti se gospodarskim i socijalnim učinkom razvoja događaja u europskoj industriji čelika; poziva Komisiju da prihvati pozitivna iskustva, osobito u pogledu tripartitnih strateških razmatranja i istraživanja;

8.  poziva da se hitno ponovno pokrene skupina za čelik na visokoj razini u kontekstu novoizabranog Kolegija povjerenika, uz potpuno sudjelovanje Parlamenta, te da se u tom okviru organizira sastanak kako bi se relevantne dionike informiralo o postignutom napretku u provedbi 40 mjera utvrđenih u Komisijinu planu za čelik; poziva Komisiju da, kad god je to prikladno ili moguće, održava sastanke skupine na visokoj razini u odgovarajuće vrijeme tako da njezin rad može imati učinka na rasprave Vijeća za konkurentnost; poziva Komisiju da s drugim industrijama koje su veliki potrošači energije jednom godišnje organizira tematske sastanke o politikama u područjima tržišnog natjecanja, trgovine, energije ili klime s obzirom na to da su neki od problema u sektoru čelika također relevantni za druge industrije koje su veliki potrošači energije;

9.  smatra da je veoma važno neposredno uključivanje regionalnih i lokalnih vlasti te sindikata kao predstavnika područja u kojima su smještene čeličane u cilju promicanja suradnje te razmjene informacija i najboljih primjera iz prakse među glavnim dionicima u državama članicama;

10.  ističe da je potrebno proučiti kako riješiti investicijsku krizu da bi europska industrija postala održivom i profitabilnom industrijom, vodeći pritom računa o tome da su povrati na ulaganje u industriju čelika u pravilu dugoročni; potiče Komisiju da razmotri mogućnost da se dio njezinog investicijskog paketa namijeni održivim dugoročnim projektima infrastrukture te inovacijama u pogledu industrijskih projekata velikih razmjera, uključujući projekte u vezi s energetskom učinkovitosti i niskim razinama emisije ugljika, što bi također moglo dati znatan poticaj potražnji za čelikom u EU-u;

11.  stoga potiče upotrebu inovativnih financijskih instrumenata poput instrumenata financiranja na osnovi dijeljenja rizika kojima se daje prednost industrijama čelika u krizi; poziva Europsku investicijsku banku i Europsku banku za obnovu i razvoj da osmisle dugoročni okvir za financiranje projekata povezanih s čelikom;

12.  naglašava da je potpora sektoru čelika od presudne važnosti, uključujući strateški razvoj novih ključnih sektora u kojima se koristi čelik, primjerice energetskog sektora (proizvodnja i distribucija obnovljive energije), sektora javnog prijevoza i resursno učinkovitih građevinskih projekata te da se tako stvaraju poticaji za učinkovite proizvodne postupke, jača unutarnje tržište i daju poticaji razvoju vještina;

13.  poziva na primjenu pristupa „procjene životnog ciklusa” kako bi se ocijenili utjecaj na okoliš i smanjeno korištenje resursima u svim fazama životnog ciklusa, koje uključuju vađenje i konverziju sirovina nakon kojih slijede proizvodnja i distribucija, preko korištenja i/ili potrošnje, a kako bi se poticalo ponovno korištenje, recikliranje materijala i povrat energije te smanjilo konačno odlaganje;

14.  poziva Komisiju da provjeri je li primjena pravila tržišnog natjecanja dovela do nepravednih rješenja na europskom tržištu čelika koja bi mogla imati negativan utjecaj na njegovu učinkovitost i, ako se to pokaže točnim, poziva Komisiju da predstavi korektivne mjere i spriječi da u budućnosti dođe do takvih situacija; naglašava da odluke Komisije ili pravna sredstva na području prava tržišnog natjecanja ne bi smjeli ugroziti ekonomsku održivost pojedinačnih proizvođača čelika, osobito u kontekstu jačanja konkurencije na globalnoj razini; dodaje da bi Komisija trebala poduzeti mjere za zaštitu ključne industrijske infrastrukture i proizvodnih kapaciteta od projekata koji bi uključivali rasprodaju imovine;

15.  poziva Komisiju da učini sve što je potrebno kako sadašnji sustav državnih potpora za industrije koje su veliki potrošači energije ne bi stvorio poremećaje na unutarnjem tržištu i da se tako zajamče jednaki uvjeti za sva poduzeća; smatra da je za industrije koje su veliki potrošači energije potreban stabilan okvir za ulaganja kako bi se zajamčila visoka razina zaposlenosti;

Trgovina i konkurentnost

16.  potiče Komisiju da prida veću važnost industrijskoj politici tako da donese mjere kojima će se omogućiti ponovno oživljavanje konkurentnosti europske industrije na globalnom tržištu te da zajamči jednake uvjete za sve subjekte u gospodarstvu;

17.  poziva Komisiju da pravovremeno i učinkovito riješi problem nezakonito subvencioniranog i dampinškog uvoza čelika na tržište EU-a i da prema potrebi iskoristi mjere za zaštitu trgovine EU-a u skladu s postojećim zakonodavstvom EU-a;

18.  poziva Komisiju da ispita izvedivost pogranične prilagodbe emisija CO2 (plaćanje dozvola u okviru sustava trgovanja emisijskim kvotama za čelik koji dolazi izvan EU-a) kako bi se stvorili jednaki uvjeti u smislu emisija CO2 i tako uklonila pojava izmještanja emisija ugljika;

19.  poziva Europsku komisiju da u buduće trgovinske sporazume uključi odredbe kojima bi se znatno unaprijedile mogućnosti izvoza europskog čelika i proizvoda od čelika te njegova pristupa tržištu; naglašava da poštena trgovina proizvodima od čelika može funkcionirati samo na osnovi poštovanja osnovnih prava zaposlenika i standarda zaštite okoliša te ističe da uvoz po dampinškim cijenama vodi do nepoštenog tržišnog natjecanja, ponajprije za proizvođače nehrđajućeg čelika u Europi; ističe da je potrebno hitno modernizirati instrumente EU-a koji se tiču zaštite trgovine te poziva Komisiju da potakne države članice na poduzimanje konkretnih mjera kako bi pokrenule taj proces modernizacije čime bi se zajamčilo pošteno tržišno natjecanje i omogućilo da EU poduzme brze i razmjerne mjere u borbi protiv nepoštene trgovinske prakse;

20.  smatra da bi ovdje predložene pozitivne mjere čeličnoj industriji omogućile da postane konkurentnija u svijetu jer bi se pokazalo da proizvodi od čelika iz EU-a odgovaraju višim socijalnim, ekološkim i ekonomskim standardima od proizvoda iz drugih dijelova svijeta i naglasila kvaliteta proizvođača čelika u EU-u te bi se tako istovremeno poboljšala percepcija kod potrošača;

21.  naglašava da bi visoki europski standardi zaštite klime i okoliša mogli postati svjetskim standardima i tako zajamčiti pravedne uvjete tržišnog natjecanja;

22.  prima na znanje teškoće s kojima se sektor čelika suočava u mnogim državama članicama, djelomično uzrokovane znatnim padom u globalnoj potražnji te rastom troškova energije i povećanjem izmještanja europske proizvodnje; stoga poziva Komisiju da u cijelosti provede Plan za resursno učinkovitu Europu (COM(2011)0571) i političke preporuke Europske platforme za resursnu učinkovitost;

23.  smatra da bi zakonodavstvo o otpadu trebalo poboljšati kako bi se poduprlo djelovanje europskog tržišta otpadnog metala, primjerice revizijom direktive o otpadnim vozilima; podsjeća na važnost dobrog funkcioniranja tržišta metalnog otpada, koje bi trebalo dodatno poboljšati i poticati u svjetlu strategije EU-a za cirkularnu ekonomiju kako bi se spriječio pretjerani rast cijena kao rezultat prisutnosti neeuropskih industrija na tržištu EU-a; u vezi s tim poziva Komisiju da razmotri primjenu izvoznih carina na tržište metalnog otpada u EU-u kako bi se spriječio ekološki damping do kojeg obično dolazi;

Socijalni aspekti

24.  podsjeća na potrebu ulaganja u obrazovanje i osposobljavanje radnika te naglašava da je veoma važno da Komisija pomno prati trenutna događanja kako bi se očuvala industrijska baština i radna snaga na koju se to odnosi;

25.  poziva Komisiju da poduzme potrebne korake kako bi zajamčila da države članice ne djeluju jedna protiv druge kada veliki proizvođač čelika koji vodi pogone u nekoliko država najavi restrukturiranje; osim toga, uzimajući u obzir važnost usklađivanja politika kako bi se osiguralo da je industrija čelika održiva, resursno učinkovita i konkurentna te da je sposobna za prilagodbu promjenjivim tržišnim uvjetima u Europi i izvan nje, poziva na pronalazak sveeuropskog rješenja koje bi štitilo i stvaralo dobra radna mjesta i industrijsku aktivnost u europskim regijama;

26.  naglašava potrebu da industrija, socijalni partneri i lokalne vlasti predvide potrebe za osposobljavanjem do kojih može doći u slučaju ponovnog pokretanja čeličana u kojima je privremeno obustavljena proizvodnja;

27.  zagovara promicanje programa prijenosa znanja i vještina koji će omogućiti da iskusniji stariji radnici prenesu svoje znanje i vještine novozaposlenima u europskim čeličanama;

28.  ističe da bi europska poduzeća i u trećim zemljama trebala primjenjivati standarde korporativne socijalne odgovornosti i participacije zaposlenika koji vrijede u EU-u;

29.  ističe da je uključivanje radnika u inovacije i mjere restrukturiranja ključno kako bi se zajamčio gospodarski uspjeh te stoga poziva Komisiju da stvori platformu u koju će biti uključeni i socijalni partneri radi pružanja savjeta o europskom akcijskom planu za čelik, njegove provedbe i praćenja;

30.  poziva socijalne partnere čeličana koje se nalaze u jako velikim ekonomskim problemima da razmotre mogućnost kolektivnog smanjenja radnog vremena kako bi se odgovorilo na krizne situacije i izbjeglo otpuštanja i gubitak radnih mjesta;

31.  poziva Komisiju da poveća učinkovitost relevantnih fondova EU-a, kao što su Europski fond za prilagodbu globalizaciji (EGF) i Europski socijalni fond (ESF), te instrumenata politika da bi se olakšali socijalni troškovi prilagodbe i osiguralo da se relevantne vještine zadrže i razviju za buduću konkurentnost industrije;

32.  predlaže da se ono što se dobije od prodaje dozvola u okviru sustava trgovanja emisijskim kvotama u cijelosti ponovno uloži u niskougljično gospodarstvo (oprema, tehnologije, istraživanje i razvoj, osposobljavanje radne snage);

33.  vjeruje da je potrebno računati na buduće velike promjene u sektoru čelika i drugim industrijskim sektorima; smatra, s tim u vezi, da bi države članice trebale bolje uskladiti politike obrazovanja i osposobljavanja s potrebama tržišta rada kako bi se mogle nositi s takvim situacijama te promicati popularnost tehničke i znanstvene struke kako bi na raspolaganju imale specijalizirane profesionalce u sektoru čelika koji bi pokretali inovacije;

34.  ističe potrebu za kvalificiranim i obrazovanim ljudima koji će se nositi s prijelazom na održivije postupke proizvodnje i proizvode, te poziva na donošenje europske strategije za osposobljavanje i obrazovanje; pozdravlja projekt ekološkog tehničkog stručnog usavršavanja i osposobljavanja za sektor čelika u okviru kojega čeličane, istraživački instituti i socijalni partneri zajednički istražuju koje su vještine potrebne za ekološku održivost; poziva Komisiju da nastavi podržavati provedbu zaključaka projekta;

Istraživanje i razvoj / Tehnologija

35.  prepoznaje potrebu za razvijanjem i širenjem najboljih raspoloživih tehnologija diljem EU-a; uz podupiranje zamjene minerala željeznim otpadom kad god je to moguće, veću upotrebu elektrolučnih peći i zamjenu koksa plinom;

36.  poziva na ulaganje u tehnologije kojima će se maksimizirati iskorištenost unosa energije, na primjer optimiziranjem upotrebe procesnih plinova i otpadne topline za proizvodnju pare i električne energije;

37.  poziva države članice da zakonom ili kolektivnim ugovorima zajamče odgovarajuću socijalnu zaštitu, uvjete rada i dostojne plaće te da osiguraju učinkovitu zaštitu od neopravdanog otpuštanja;

38.  ističe potrebu za ulaganjem u istraživanje i inovacije kao ključne aspekte za ponovno pokretanje i oživljavanje europskog gospodarstva u cjelini, a posebno industrije čelika, na osnovi dugih životnih ciklusa i velikog potencijala za recikliranje; u vezi s tim podsjeća na postojeće i nove tehnologije za smanjenje željezne rude na bazi vodika koje imaju potencijal za smanjenje ili uklanjanje velikih količina emisija ugljičnog dioksida; poziva na uvođenje i promicanje oznake „Proizvedeno u Europi” („Made in Europe”) za čelične proizvode proizvedene u okviru poštene proizvodnje;

39.  vjeruje da će se zajedničkim istraživanjem i naporima usmjerenim prema razvoju promicati niskougljična proizvodnja čelika s niskim učinkom na okoliš, čime bi se poticala održivija i konkurentnija industrija;

40.  s tim u vezi naglašava veliku važnost programa Obzor 2020. i Održiva prerađivačka industrija s pomoću resursne i energetske učinkovitosti (SPIRE) kao i potrebu da Europska investicijska banka i budući financijski instrument NER400 financiraju najriskantnije inovacije i programe istraživanja;

41.  poziva Komisiju da provede ambicioznu politiku inovacija kojom bi se otvorio put razvoju visokokvalitetnih, energetski učinkovitih i inovativnih proizvoda i procesa te EU-u omogućilo da zadrži svoj položaj čak i pred rastućom svjetskom konkurencijom; naglašava da u inovacijama novih proizvoda, kao što su masovni proizvodi od čelika, među kojima su i limovi velike čvrstoće i otpornosti za proizvodnju automobila te visokolegirani čelik s različitim fizičkim i kemijskim svojstvima, te novi proizvodni postupci, u prvom redu metalurgija s hidrogenom i postupcima pretaljivanja, leži ključ za jačanje konkurentnosti europske industrije čelika u odnosu na dobavljače iz trećih zemalja te da bi to područje trebalo primati osobitu potporu;

42.  podsjeća da je potrebno poticati inovacije ne samo podupiranjem istraživanja i razvoja te prijenosa znanja, nego i njihovim uvođenjem na tržište i osnivanjem inovacijskih klastera te promicanjem javno-privatnih partnerstava u strateškim sektorima kao što je industrija čelika, a u cilju većeg privlačenja privatnog kapitala;

43.  podupire financiranje industrijskih pilot-projekata za smanjenje emisija CO2 s ciljem da se zadovolji hitna potreba za prijelazom na održivo bezugljično gospodarstvo čiju će okosnicu činiti energetska učinkovitost, obnovljivi izvori energije i pametna infrastruktura, kao i za korištenje tehnologije proizvodnje čelika s veoma niskom razinom CO2 (ULCOS) kao instrumenta industrijske politike koji će biti učinkovit u energetskom smislu i s obzirom na okoliš;

44.  vjeruje da će opcije smanjenja, pogotovo za sektore industrije čelika, uvelike ovisiti o novim tehnologijama i stoga naglašava važnu ulogu koju bi programi istraživanja i inovacija koje financira EU mogli imati u poticanju europskog gospodarstva uz pomoć programa Obzor 2020., kao i njihovu ulogu u jamčenju konkurentnosti europskog sektora čelika i visoke kvalitete njegove proizvodnje; podsjeća da su istraživanje i inovacije važni pokretači gospodarskog rasta i konkurentne industrije;

45.  poziva Komisiju da provede inicijativu SustSteel, kako je predloženo u akcijskom planu za čelik, koju u cijelosti podupiru Europski parlament, Gospodarski i socijalni odbor te Odbor regija, te da to učini što je moguće prije;

o
o   o

46.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji, Vijeću te vladama i parlamentima država članica.

(1) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0069.
(2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0060.
(3) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0005.
(4) Radni dokument službi Komisije naslovljen „ Aktualno stanju provedbe Komunikacije Komisije pod naslovom ‚Akcijski plan za konkurentnu i održivu industriju čelika u Europi’ od 11. lipnja 2013. (COM(2013)0407) ”(SWD(2014)0215),

Pravna napomena