Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2015/2530(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odaberite dokument :

Podneseni tekstovi :

RC-B8-0122/2015

Rasprave :

Glasovanja :

PV 11/02/2015 - 9.18
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2015)0032

Usvojeni tekstovi
PDF 311kWORD 91k
Srijeda, 11. veljače 2015. - Strasbourg Završno izdanje
Mjere protiv terorizma
P8_TA(2015)0032RC-B8-0122/2015

Rezolucija Europskog parlamenta od 11. veljače 2015. o mjerama protiv terorizma (2015/2530(RSP))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 2., 3., 6., 7. i 21. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i članke 4., 16., 20., 67., 68., 70., 71., 72., 75., 82., 83., 84., 85., 86., 87. i 88. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Povelju o temeljnim pravima Europske unije, a posebno njezine članke 6., 7. i 8., članak 10. stavak 1. te članke 11., 12., 21., 47. – 50., 52. i 53.,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 20. lipnja 2014. o završnom izvješću o provedbi Strategije unutarnje sigurnosti EU-a 2010. – 2014. (COM(2014)0365),

–  uzimajući u obzir izvješće Europola o stanju i trendovima na području terorizma u EU-u (TE-SAT) za 2014.,

–  uzimajući u obzir rezoluciju o prijetnjama međunarodnom miru i sigurnosti koje su izazvane terorističkim djelima koju je Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo 24. rujna 2014. (Rezolucija 2178 (2014)),

–  uzimajući u obzir strategiju unutarnje sigurnosti EU-a koju je Vijeće usvojilo 25. veljače 2010.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. prosinca 2011. o protuterorističkoj politici EU-a: glavna postignuća i budući izazovi(1),

–  uzimajući u obzir svoju preporuku Vijeću od 24. travnja 2009. o problemu profiliranja u vezi s borbom protiv terorizma, kaznenim progonom, imigracijom, carinom i graničnim kontrolama, a ponajprije na temelju etničke pripadnosti i rase(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. rujna 2013. o drugom izvješću o provedbi strategije unutarnje sigurnosti EU-a(3),

–  uzimajući u obzir ocjenu prijetnji od organiziranog kriminala na internetu (iOCTA) za 2014. koju je izradio Europol,

–  uzimajući u obzir ocjenu prijetnji od teškog i organiziranog kriminala u EU-u (SOCTA) za 2013. koju je izradio Europol,

–  uzimajući u obzir plenarnu raspravu od 28. siječnja 2015. o mjerama protiv terorizma,

–  uzimajući u obzir neformalni sastanak Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove održan 29. i 30. siječnja 2015. u Rigi,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. prosinca 2014. o obnovi strategije unutarnje sigurnosti EU-a(4),

–  uzimajući u obzir izjavu s neformalnog sastanka Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove od 11. siječnja 2015.,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove od 9. listopada 2014. i 5. prosinca 2014.,

–  uzimajući u obzir izvješće od 24. studenog 2014. (15799/14) koje je koordinator EU-a za borbu protiv terorizma podnio Europskom vijeću,

–  uzimajući u obzir Program rada Komisije za 2015. objavljen 16. prosinca 2014. (COM(2014)0910),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 15. siječnja 2014. naslovljenu „Sprječavanje radikalizacije koja dovodi do terorizma i nasilnog ekstremizma: Jačanje odgovora Europske unije” (COM(2013)0941),

–  uzimajući u obzir mišljenje radne skupine osnovane u skladu s člankom 29. Direktive o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka koje se odnosi na primjenu načela nužnosti i proporcionalnosti i zaštitu podataka u području provedbe zakona (mišljenje br. 01/2014),

–  uzimajući u obzir presudu Suda od 8. travnja 2014. u spojenim predmetima C-293/12 i C-594/12 Digital Rights Ireland ltd i Seitlinger i ostali te mišljenje pravne službe Parlamenta o tumačenju te presude,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da su terorizam i nasilni ekstremizam među glavnim prijetnjama našoj sigurnosti i našim slobodama;

B.  budući da su nedavni tragični događaji u Parizu bili podsjetnik da je Europska unija pod stalnom i sve većom terorističkom prijetnjom s kojom se posljednjih desetljeća ozbiljno suočilo nekoliko njezinih država članica, a ciljevi napada nisu bili samo ljudi već i vrijednosti i slobode na kojima se Europska unija temelji;

C.  budući da je sigurnost jedno od prava koje je zajamčeno u Povelji o temeljnim pravima EU-a, a temeljna prava, građanske slobode i proporcionalnost ključni su elementi uspješnih protuterorističkih politika;

D.  budući da bi se strategije prevencije u području borbe protiv terorizma trebale oslanjati na višeslojnom pristupu koji je ciljano usmjeren na suzbijanje priprema napada na teritoriju EU-a, ali i na potrebu rješavanja glavnih uzroka terorizma; budući da je terorizam globalna prijetnja koju treba rješavati na lokalnoj, nacionalnoj, europskoj i globalnoj razini kako bi se povećala sigurnost naših građana, zaštitile temeljne vrijednosti slobode, demokracije i ljudskih prava te poštovalo međunarodno pravo;

E.  budući da je nekoliko žestokih terorističkih napada na europskom tlu od 11. rujna 2001., od kojih su posljednji bili u siječnju ove godine, imalo osjetan utjecaj na osjećaj sigurnosti među građanima i stanovnicima EU-a; budući da se stanje sigurnosti u Europi drastično izmijenilo u posljednjih nekoliko godina zbog novih sukoba i nemira u neposrednom susjedstvu EU-a, brzog razvoja novih tehnologija i zabrinjavajućeg porasta radikalizacije koja vodi do nasilja i terorizma u EU-u i susjednim zemljama;

F.  budući da internet i društvene mreže omogućuju lakše širenje terorističke propagande; budući da kibernetički terorizam omogućuje terorističkim skupinama uspostavljanje i održavanje veza bez fizičkih ograničenja granica, čime se smanjuje potreba za bazama ili utočištima u zemljama;

G.  budući da je EU suočen s ozbiljnom i rastućom prijetnjom od takozvanih „stranih boraca EU-a”, to jest pojedinaca koji odlaze u zemlju u kojoj nemaju prebivalište niti su njezini državljani u cilju izvršenja ili planiranja terorističkih činova ili sudjelovanja u terorističkoj obuci, bilo kao obučavatelji bilo kao polaznici, također u vezi s oružanim sukobima; budući da je izbijanjem rata i nasilja u Siriji, Iraku i Libiji prema procjenama oko 3 500 do 5 000 državljana EU-a napustilo svoje domove kako bi postali strani borci što predstavlja golemi izazov za sigurnost građana EU-a;

1.  najžešće osuđuje okrutnosti počinjene u Parizu i ponovo ističe svoje najdublje suosjećanje s francuskim narodom i obiteljima žrtava kao i svoju složnost u borbi protiv terorizma i u vezi s napadom na naše demokratske vrijednosti i slobode;

2.  oštro i kategorički osuđuje sve terorističke činove, promicanje terorizma, veličanje onih koji sudjeluju u terorizmu i zagovaranje nasilnih ideologija, gdje god u svijetu do njih dolazi i gdje god se u svijetu zagovaraju; naglašava da nema slobode bez sigurnosti i da nema sigurnosti bez slobode;

3.  sa zabrinutošću primjećuje brz porast broja državljana EU-a koji odlaze u područja zahvaćena sukobom kako bi se pridružili terorističkim organizacijama nakon čega se vraćaju na teritorij Europske unije i predstavljaju rizik za unutarnju sigurnost Unije i živote građana EU-a; traži od Komisije da predloži jasnu i zajedničku definiciju pojma „stranih boraca EU-a” kako bi se povećala pravna sigurnost;

4.  ističe potrebu za većom specijalizacijom mjera za rješavanje problema građana EU-a koji putuju u inozemstvo kako bi se borili za terorističke organizacije; potvrđuje da bi se, iako se u određenim slučajevima može provoditi kazneni progon, radi sprečavanja radikalizacije koja dovodi do nasilnog ekstremizma, onemogućivanja putovanja europskih i drugih stranih boraca i postupanja s povratnicima trebale primjenjivati druge mjere; poziva države članice i Komisiju da izrade najbolje prakse zasnovane na onima država članica koje su donijele uspješne strategije, akcijske planove i programe na tom području;

Borba protiv glavnih uzroka terorizma i radikalizacije koja dovodi do nasilnog ekstremizma:

5.  ističe da je za odgovor na prijetnju koju predstavlja terorizam općenito potrebna protuteroristička strategija utemeljena na višeslojnom pristupu u okviru koje se sveobuhvatno razmatraju uzroci radikalizacije koja dovodi do nasilnog ekstremizma, kao što je razvijanje socijalne kohezije, uključivosti, političke i vjerske tolerancije te izbjegavanje getoizacije, analiziranje internetskog poticanja na izvršenje terorističkih djela i pronalaženje protuteža za njega, sprečavanje odlazaka u cilju pridruživanja terorističkim organizacijama, sprečavanje i iskorjenjivanje novačenja i sudjelovanja u oružanim sukobima, zaustavljanje financijske potpore terorističkim organizacijama i pojedincima koji im se žele pridružiti, po potrebi jamčenje strogog kaznenog gonjenja te pružanje odgovarajućih alata tijelima nadležnima za provedbu zakona kako bi ona mogla obavljati svoje dužnosti uz puno poštovanje temeljnih prava;

6.  poziva države članice da ulažu u programe kojima se uklanjaju glavni uzroci radikalizacije, uključujući obrazovne programe kojima se potiče integracija, društveno zajedništvo, dijalog, sudjelovanje, jednakost, tolerancija i razumijevanje među različitim kulturama i religijama te programe za rehabilitaciju;

7.  s dubokom zabrinutošću upozorava na pojavu radikalizacije u zatvorima i potiče države članice na razmjenu najbolje prakse o tom pitanju; traži da se posveti posebna pažnja uvjetima u zatvorima i pritvorima s ciljanim mjerama suzbijanja radikalizacije u takvom okruženju; poziva države članice da ulože veće napore u poboljšanje administrativnih sustava zatvora kako bi se omogućilo lakše otkrivanje zatvorenika koji su uključeni u pripremu terorističkih činova, nadziralo i sprečavalo postupke radikalizacije i uspostavilo posebne programe za odustajanje od borbe, rehabilitaciju i deradikalizaciju;

8.  ističe hitnu potrebu za jačanjem prevencije radikalizacije i poticanjem programa deradikalizacije na način da se zajednice i civilno društvo na nacionalnoj i lokalnoj razini osnaže i da surađuju kako bi se zaustavilo širenje ekstremističkih ideologija; poziva Komisiju da ojača Mrežu za osvješćivanje o radikalizaciji (RAN) koja ujedinjuje sve aktere uključene u razvoj kampanja protiv radikalizacije, uspostavljanje struktura za deradikalizaciju i postupaka za povratak stranih boraca, te da se izravno suprotstavi ekstremističkim ideologijama pružanjem pozitivnih alternativa;

9.  podržava usvajanje europske strategije za suzbijanje terorističke propagande, radikalnih mreža i novačenja putem interneta na osnovi postignutih napora i poduzetih inicijativa na međuvladinoj i dobrovoljnoj osnovi u cilju daljnjeg dijeljenja najboljih praksi i učinkovitih metoda u tom području;

10.  poziva na usvajanje preporuke Vijeća o nacionalnim strategijama za prevenciju radikalizacije čime bi se razmotrio cijeli niz faktora koji uzrokuju radikalizaciju te dale preporuke državama članicama o osnivanju programa za odustajanje od borbe, rehabilitaciju i deradikalizaciju;

Provedba i revizija postojećih mjera izvršavanja zakona:

11.  poziva države članice da na najbolji način iskoriste postojeće platforme, baze podataka i sustave upozorenja na europskoj razini, kao što su Schengenski informacijski sustav (SIS) i Sustav naprednog obavještavanja o putnicima (APIS);

12.  ističe da je slobodno kretanje unutar Schengenskog prostora jedna od najvažnijih sloboda Europske unije te stoga odbacuje bilo kakve prijedloge za obustavu schengenskog sustava i potiče države članice da umjesto toga postrože postojeće propise koji već uključuju mogućnost privremenog uvođenja pregleda dokumenata te da se bolje koriste sustavom SIS II; primjećuje da se već danas mogu provoditi ciljane provjere pojedinaca koji prelaze vanjske granice;

13.  obvezuje se da će raditi na tome da se direktiva EU-a o evidenciji podataka o putnicima (PNR) donese do kraja godine; stoga potiče Komisiju da iznese učinke presude Suda Europske unije o Direktivi(5) o zadržavanju podataka i njezinu mogućem utjecaju na direktivu EU-a o evidenciji podataka o putnicima; potiče Vijeće da ostvari napredak u pogledu paketa o zadržavanju podataka kako bi se paralelno mogli održati trijalozi o direktivi EU-a o evidenciji podataka o putnicima i paketu o zadržavanju podataka, potiče Komisiju da pozove neovisne stručnjake iz zajednica tijela nadležnih za provedbu zakona, sigurnosnih i obavještajnih službi te predstavnika Radne skupine za zaštitu podataka iz članka 29. da iznesu svoja gledišta i načela, u kontekstu potrebe za sigurnosti, o nužnosti i proporcionalnosti evidencije podataka o putnicima;

14.  poziva Komisiju da hitno ocijeni sadašnje instrumente i da to ubuduće čini redovno te da provede odgovarajuću ocjenu preostalih nedostataka u borbi protiv terorizma pri čemu bi Europsko vijeće trebalo redovito ocjenjivati prijetnje s kojima se suočava Unija kako bi se Uniji i njezinim državama članicama omogućilo učinkovito djelovanje; poziva Komisiju i Vijeće da podrže novi plan za borbu protiv terorizma u kojem će se dati učinkovit odgovor na postojeće prijetnje i svima jamčiti učinkovita sigurnosna zaštita istovremeno jamčeći prava i slobode koji čine temeljna načela Europske unije;

15.  ističe da obuhvaćanje politika za pružanje zaštite i potpore žrtvama i njihovim obiteljima mora biti temeljna odrednica borbe protiv terorizma; poziva stoga sve države članice da pravilno primjenjuju Direktivu 2012/29/EU od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela;

16.  smatra da bi suzbijanje nezakonite trgovine vatrenim oružjem trebalo biti prioritet EU-a u borbi protiv teškog i organiziranog međunarodnog kriminala; posebno smatra da treba dodatno ojačati suradnju u području mehanizama razmjene informacija te sljedivosti i uništavanja zabranjenog oružja; poziva Komisiju da pod hitno razmotri postojeće propise EU-a o kretanju nezakonitog vatrenog oružja, eksplozivnim napravama i trgovini oružjem povezanima s organiziranim kriminalom;

17.  pozdravlja nadolazeće usvajanje unaprijeđenog zakonodavnog okvira na europskoj razini za borbu protiv pranja novca, što predstavlja odlučan korak koji se mora usvojiti na svim razinama kako bi se zajamčila njegova učinkovitost te time riješilo pitanje značajnog izvora financiranja terorističkih organizacija;

18.  poziva države članice da ojačaju međusobnu pravosudnu suradnju na temelju dostupnih instrumenata EU-a kao što su Europski informacijski sustav kaznene evidencije (ECRIS), europski uhidbeni nalog i europski istražni nalog;

Unutarnja sigurnost EU-a, provedba zakona EU-a i mogućnosti agencija:

19.  poziva sve države članice da spriječe kretanje osoba koje se sumnjiči u vezi s terorizmom jačanjem kontrola na vanjskim granicama, sustavnijim i djelotvornijim provjerama putnih isprava, borbom protiv nezakonite trgovine oružjem i nezakonitog korištenja tuđim identitetom te utvrđivanjem rizičnih područja;

20.  sa zabrinutošću primjećuje da se terorističke organizacije u svrhu komunikacije, planiranja napada i širenja propagande pojačano koriste internetom i komunikacijskim tehnologijama; zahtijeva da poduzeća mrežne industrije i društvenih mreža surađuju s vladama, tijelima nadležnima za provedbu zakona i civilnim društvom na rješavanju tog problema, istovremeno čineći sve što je potrebno da se u svakom trenutku poštuju opća načela slobode govora i privatnosti; naglašava da mjere kojima se ograničavaju uporaba i širenje podataka na internetu za potrebe borbe protiv terorizma moraju biti nužne i razmjerne;

21.  ponavlja da svi postupci prikupljanja i razmjene podataka, uključujući postupke koje provode agencije EU-a kao što je Europol, moraju biti u skladu s pravom EU-a i nacionalnim pravom te utemeljeni na usklađenom okviru za zaštitu podataka kojim se na razini EU-a osiguravaju pravno obvezujući standardi zaštite osobnih podataka;

22.  zdušno potiče bolju razmjenu informacija između tijela za provedbu zakona u državama članicama i agencija EU-a; također naglašava potrebu za poboljšanjem, jačanjem i ubrzavanjem razmjene informacija u provedbi zakona na svjetskoj razini; poziva na djelotvorniju operativnu suradnju između država članica i trećih zemalja primjenom postojećih korisnih instrumenata kao što su zajednički istražni timovi, programi praćenja financiranja terorista i sporazumi o evidenciji podataka o putnicima (PNR), kao i bržom i učinkovitijom razmjenom relevantnih podataka i informacija, u skladu s odgovarajućim mjerama za zaštitu podataka i privatnosti;

23.  poziva Komisiju i Vijeće da provedu opsežno ocjenjivanje protuterorističkih mjera EU-a i mjera povezanih s njima, posebno u pogledu njihova unošenja u zakonodavstvo i provedbe u praksi u državama članicama te s obzirom na stupanj suradnje država članica s agencijama EU-a u tom području, osobito s Europolom i Eurojustom, kao i da provedu odgovarajuću procjenu preostalih nedostataka, primjenjujući pritom postupak predviđen člankom 70. UFEU-a, te da taj postupak procjene uključe u europski program sigurnosti;

24.  ističe potrebu da se europske agencije i nacionalna tijela nadležna za provedbu zakona bore protiv glavnih izvora prihoda terorističkih organizacija, uključujući i pranje novca, trgovinu ljudima i nezakonitu trgovinu oružjem; u tom smislu traži punu provedbu zakonodavstva EU-a u tom području u cilju ostvarenja koordiniranog pristupa na razini EU-a; napominje da države članice Europolu i Eurojustu prosljeđuju samo 50 % informacija o terorizmu i organiziranom kriminalu;

25.  poziva države članice da bolje iskoriste jedinstvene mogućnosti Europola tako što će zajamčiti da njihove nacionalne jedinice Europolu pruže relevantne informacije na sustavniji i rutiniraniji način; nadalje podupire stvaranje europske protuterorističke platforme u sklopu Europola kako bi se maksimalno iskoristile njegove operativne i tehničke mogućnosti te mogućnosti razmjene obavještajnih podataka;

26.  ističe potrebu da se ažuriranjem okvirne odluke 2008/919/PUP poveća djelotvornost i koordinacija reakcije kaznenog pravosuđa preko Eurojusta, da se uskladi kriminalizacija kaznenih djela povezanih sa stranim borcima diljem EU-a kako bi se pružio pravni okvir te da se olakša prekogranična suradnja u cilju izbjegavanja propusta u kaznenom gonjenju i da se odgovori na praktične i pravne izazove u prikupljanju dokaza i prihvatljivosti dokaza u slučajevima povezanima s terorizmom;

27.  poziva na čvrst demokratski i pravosudni nadzor nad protuterorističkim politikama i obavještajnim radom unutar EU-a, što podrazumijeva potpuno nezavisan demokratski nadzor, te ustraje u tome da bi sigurnosna suradnja trebala biti strogo u skladu s međunarodnim pravom;

Usvajanje vanjskopolitičke strategije EU-a za borbu protiv međunarodnog terorizma:

28.  poziva EU da aktivno promiče globalno partnerstvo protiv terorizma i da usko surađuje s regionalnim akterima kao što su Afrička unija, Vijeće za suradnju zemalja Perzijskog zaljeva i Arapska liga, a osobito sa zemljama u susjedstvu Sirije i Iraka i zemljama koje su dramatično pogođene sukobom, kao što su Jordan, Libanon i Turska, te s UN-om i osobito njegovim Odborom za borbu protiv terorizma; u tom smislu poziva na jačanje dijaloga među stručnjacima za razvoj i sigurnost između EU-a i tih zemalja;

29.  posebno naglašava da Europska unija, njezine države članice i partnerske zemlje svoju strategiju borbe protiv međunarodnog terorizma trebaju temeljiti na vladavini prava i poštovanju temeljnih prava; nadalje naglašava da bi vanjsko djelovanje Unije u borbi protiv međunarodnog terorizma prvenstveno trebalo biti usmjereno na sprečavanje, suzbijanje i progon terorizma;

30.  poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje (EEAS) da usvoji vanjskopolitičku strategiju EU-a za borbu protiv međunarodnog terorizma kako bi se uklonili uzroci međunarodnog terorizma i kako bi se protuterorizam potvrdio kao sastavni dio politike; poziva Komisiju i EEAS da razviju protuterorističku strategiju suradnje s trećim zemljama istovremeno jamčeći poštovanje međunarodnih standarda ljudskih prava;

31.  poziva Europsku uniju da revidira svoju strategiju u odnosu na južno Sredozemlje kao dio revizije Europske politike susjedstva koja je u tijeku te da se usredotoči na potporu onim zemljama i akterima koji su istinski privrženi zajedničkim vrijednostima i reformama;

32.  naglašava da je potrebno usredotočiti se na sprečavanje i suzbijanje radikalizacije u akcijskim planovima i političkim dijalozima između EU-a i njegovih partnerskih zemalja, između ostalog povećanjem međunarodne suradnje, korištenjem postojećim programima i kapacitetima te surađivanjem s akterima civilnoga društva u zemljama od interesa u vezi sa suzbijanjem terorističke i radikalne propagande koja se širi preko interneta i drugih sredstava komunikacije;

33.  ističe da sveobuhvatna strategija EU-a o mjerama protiv terorizma mora također u potpunosti iskoristiti svoju vanjsku politiku i politiku razvoja u cilju borbe protiv siromaštva, diskriminacije i marginalizacije, borbe protiv korupcije i promicanja dobrog upravljanja te sprečavanja i rješavanja sukoba jer sve to doprinosi marginalizaciji pojedinih skupina i sektora društva te ih stoga čini izloženijima propagandi ekstremističkih skupina;

o
o   o

34.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i parlamentima država članica.

(1) SL C 168 E, 14.6.2013., str. 45.
(2) SL C 184 E, 8.7.2010., str. 119.
(3) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0384.
(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0102.
(5) Direktiva 2006/24/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o zadržavanju podataka dobivenih ili obrađenih u vezi s pružanjem javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga ili javnih komunikacijskih mreža i o izmjeni Direktive 2002/58/EZ (SL L 105, 13.4.2006., str. 54.).

Pravna napomena