Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2014/2158(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0019/2015

Podneseni tekstovi :

A8-0019/2015

Rasprave :

PV 09/03/2015 - 14
CRE 09/03/2015 - 14

Glasovanja :

PV 10/03/2015 - 10.11
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2015)0051

Usvojeni tekstovi
PDF 451kWORD 164k
Utorak, 10. ožujka 2015. - Strasbourg Završno izdanje
Godišnje izvješće o politici tržišnog natjecanja EU-a
P8_TA(2015)0051A8-0019/2015

Rezolucija Europskog parlamenta od 10. ožujka 2015. o godišnjem izvješću o politici tržišnog natjecanja EU-a (2014/2158(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o politici tržišnog natjecanja 2013. (COM(2014)0249) od 6. svibnja 2014. i prateći radni dokument službi Komisije (SWD(2014)0148),

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegove članke 101. – 109.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1/2003 od 16. prosinca 2002. o provedbi pravila o tržišnom natjecanju koja su propisana člancima 81. i 82. Ugovora o EZ-u(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 169/2009 od 26. veljače 2009. o primjeni pravila tržišnog natjecanja na željeznički i cestovni promet te promet unutarnjim vodnim putovima(2),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/104/EU Europskog vijeća i Vijeća od 26. studenoga 2014. o određenim pravilima kojima se uređuju postupci za naknadu štete prema nacionalnom pravu za kršenja odredaba prava tržišnog natjecanja država članica i Europske unije(3),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. lipnja 2013. o mjerenju štete u postupcima za naknadu štete na temelju kršenja članaka 101. ili 102. Ugovora o funkcioniranju Europske unije(4) ,

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 4. veljače 2011. naslovljen „Javno savjetovanje: Za usklađen europski pristup kolektivnoj pravnoj zaštiti” (SEC(2011)0173),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. lipnja 2013. naslovljenu „Za europski horizontalni okvir za kolektivnu pravnu zaštitu” (COM(2013)0401),

–  uzimajući u obzir preporuku Komisije 2013/396/EU od 11. lipnja 2013. o zajedničkim načelima privremenih i nadoknađujućih mehanizama kolektivne pravne zaštite u državama članicama koji se odnose na kršenje prava zajamčenih pravom Unije(5),

–  uzimajući u obzir studiju koju je u lipnju 2012. objavio resorni odjel Glavne uprave za unutarnju politiku naslovljenu „Kolektivna pravna zaštita u borbi protiv monopola”,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. lipnja 2013. objavljenu u skladu s člankom 27. stavkom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1/2003 u predmetu AT.39740 – Google(6),

–  uzimajući u obzir obveze prema Komisiji u skladu s člankom 9. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1/2003 u predmetu COMP/39.398 – Visa MIF,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 139/2004 od 20. siječnja 2004. o kontroli koncentracija između poduzetnika (Uredba EZ-a o koncentracijama),(7)

–  uzimajući u obzir savjetovanje Komisije od 27. ožujka 2013. o kontroli koncentracija u EU-u – nacrt revizije pojednostavljenog postupka i provedbene uredbe o koncentracijama,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. listopada 2008. o primjeni pravila o državnoj potpori na mjere poduzete u vezi s financijskim institucijama u kontekstu trenutne svjetske financijske krize(8) (Komunikacija o bankarstvu),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 5. prosinca 2008. naslovljenu „Rekapitalizacija financijskih institucija u trenutnoj financijskoj krizi: ograničavanje pomoći na nužni minimum i mjere zaštite od poremećaja tržišnog natjecanja”(9) (Komunikacija o rekapitalizaciji),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 25. veljače 2009. o postupanju s imovinom umanjene vrijednosti u bankarskom sektoru Zajednice(10) (Komunikacija o imovini s umanjenom vrijednošću),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 23. srpnja 2009. o ponovnoj uspostavi održivosti i procjeni mjera restrukturiranja u financijskom sektoru u trenutnoj krizi u okviru pravila o državnoj potpori(11) (Komunikacija o restrukturiranju),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 17. prosinca 2008. o privremenom okviru Zajednice za mjere državne potpore za potpomaganje pristupa financijama u trenutnoj financijskoj i gospodarskoj krizi(12) (izvorni Privremeni okvir),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 1. prosinca 2010. naslovljenu „Privremeni okvir Unije za mjere državne potpore za potpomaganje pristupa financijama u trenutnoj financijskoj i gospodarskoj krizi”(13) (novi Privremeni okvir koji zamjenjuje onaj koji je istekao 31. prosinca 2010.),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije o primjeni, od 1. kolovoza 2013., pravila o državnoj potpori za potpomaganje mjera u korist banaka u kontekstu financijske krize („Komunikacija o bankarstvu”)(14),

–  uzimajući u obzir dokument Komisije upućen Gospodarskom i financijskom odboru o reviziji smjernica za državne potpore za restrukturiranje banaka,

–  uzimajući u obzir studiju resornog odjela Glavne uprave za unutarnju politiku iz lipnja 2011. naslovljenu „Državne potpore – pravila u krizi za financijski sektor i realno gospodarstvo”,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije o primjeni pravila o državnoj potpori Europske unije na kompenzaciju za pružanje usluga od općeg gospodarskog interesa(15),

–  uzimajući u obzir Odluku Komisije 2012/21/EU od 20. prosinca 2011. o primjeni članka 106. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na državne potpore u obliku naknade za pružanje javnih usluga koje se dodjeljuju određenim poduzetnicima kojima je povjereno obavljanje usluga od općeg gospodarskog interesa(16),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Okvir Europske unije za državne potpore u obliku kompenzacije za javne usluge (2011.)”(17),

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EU) br. 360/2012 od 25. travnja 2012. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na potpore de minimis koje se dodjeljuju poduzetnicima koji pružaju usluge od općeg gospodarskog interesa(18),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 15. studenog 2011. o reformi pravila o državnoj potpori EU-a za usluge od općeg gospodarskog interesa(19),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 9. veljače 2012. naslovljenu „Modernizacija državnih potpora EU-a” (COM (2012)0209),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 17. siječnja 2013. o modernizaciji državnih potpora,(20)

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije od 30. srpnja 2012. za uredbu Vijeća o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 994/98 od 7. svibnja 1998. o primjeni članaka 92. i 93. Ugovora o osnivanju Europske zajednice na određene kategorije horizontalnih državnih potpora i Uredbu (EZ) br. 1370/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o uslugama javnog željezničkog i cestovnog prijevoza putnika (COM(2012)0730),

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije od 5. srpnja 2012. za uredbu Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 659/1999 o utvrđivanju detaljnih pravila primjene članka 93. Ugovora u EZ-u (COM(2012)0725),

–  uzimajući u obzir smjernice Komisije za državnu potporu za željezničke prijevoznike(21),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 12. lipnja 2013. o regionalnoj politici kao dijelu šireg plana državnih potpora(22),

–  uzimajući u obzir okvirni sporazum od 20. listopada 2010. o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije(23) (u daljnjem tekstu „Okvirni sporazum”), a posebno njegove stavke 9., 12., 15. i 16.,

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 22. veljače 2005. o 23. izvješću Komisije o politici tržišnog natjecanja 2003.(24), rezoluciju od 4. travnja 2006. o izvješću Komisije o politici tržišnog natjecanja 2004.(25), od 19. lipnja 2007. o izvješću o politici tržišnog natjecanja 2005.(26), od 10. ožujka 2009. o izvješćima o politici tržišnog natjecanja 2006. i 2007.(27), od 9. ožujka 2010. o izvješću o politici tržišnog natjecanja 2008.(28), od 20. siječnja 2011. o izvješću o politici tržišnog natjecanja 2009.(29), od 2. veljače 2012. o godišnjem izvješću o politici tržišnog natjecanja EU-a(30), od 12. lipnja 2013. o godišnjem izvješću o politici tržišnog natjecanja EU-a(31) i od 11. prosinca 2013. o godišnjem izvješću o politici tržišnog natjecanja EU-a(32),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 20. lipnja 2013. naslovljen „Ususret djelotvornijoj kontroli koncentracija”,

–  uzimajući u obzir bijelu knjigu Komisije od 9. srpnja 2014. naslovljenu „Ususret djelotvornijoj kontroli koncentracija”,

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 5. veljače 2014. o sporazumima o suradnji EU-a o provedbi politike tržišnog natjecanja i daljnjim koracima(33),

–  uzimajući u obzir izjavu povjerenice za tržišno natjecanje Margrethe Vestager o istragama o državnim potporama u području oporezivanja od 6. studenog 2014.,

–  uzimajući u obzir pokazatelje digitalnog napretka Europske komisije za 2014.,

–  uzimajući u obzir članak 52. i članak 132. stavak 2. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenje Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0019/2015),

A.  budući da su neki sektori na jedinstvenom tržištu i dalje podijeljeni nacionalnim granicama i umjetnim preprekama dok istovremeno zabrinjavajuće prakse, kao što su socijalni damping ili zlouporaba strukturnih fondova, predstavljaju razlog za zabrinutost te bi ih trebalo rješavati i u okviru politike tržišnog natjecanja EU-a; budući da tržišno natjecanje ne funkcionira na jednako zadovoljavajući način u svim državama članicama;

B.  budući da je politika tržišnog natjecanja sama po sebi instrument zaštite europske demokracije jer sprečava prekomjernu koncentraciju ekonomske i financijske moći u korist malog broja pojedinaca, što samo po sebi podrazumijeva rizik za neovisnost europske političke moći u odnosu na velike industrijske i bankarske grupacije;

C.  budući da je politika tržišnog natjecanja koja se temelji na jednakim uvjetima za sve u svim sektorima kamen temeljac europske socijalne tržišne ekonomije i osnovni instrument koji jamči ispravno funkcioniranje dinamičnog, učinkovitog, održivog i inovativnog unutarnjeg tržišta, pokretanje gospodarskog rasta i otvaranja novih radnih mjesta i konkurentnost na globalnoj razini; budući da ekonomska i financijska kriza stoga ne smije biti izgovor za ublažavanje provedbe pravila tržišnog natjecanja;

D.  budući da se svake godine zbog kartela nakupe gubici u iznosu od 181 do 320 milijardi EUR, što predstavlja otprilike 3 % BDP-a Europske unije,

E.  budući da su u razdoblju od 2008. do kraja 2011. bankama u EU-u dodijeljene državne potpore u iznosu jednakom 1,6 bilijuna EUR;

F.  budući da se procjenjuje da utaja poreza, porezna prijevara i porezne oaze godišnje koštaju porezne obveznike EU-a 1 bilijun EUR u izgubljenoj dobiti, čime se narušava natjecanje na jedinstvenom tržištu između trgovačkih društava koja plaćaju poreze i onih koja ih ne plaćaju;

G.  budući da europski građani žele kvalitetne i cijenom pristupačne javne usluge;

H.  budući da je stroga primjena načela prava tržišnog natjecanja najviše u interesu potrošača, dok zbog manjka konkurentnosti dolazi do neispravne raspodjele sredstava i manje produktivnosti;

I.  budući da je u pogledu troškova energije jedinstveno europsko tržište manje uspješno od SAD-a, s disperzijom cijena od 31 % u odnosu na 22 % u SAD-u;

J.  budući da bi uvođenje „putovnice za upravljanje jedinstvenim tržištem” smanjilo narušavanje tržišnog natjecanja i fragmentaciju jedinstvenog tržišta, čime bi se povećao potencijal rasta europskog gospodarstva;

K.  budući da je uspješan razvoj malih i srednjih poduzeća u uvjetima slobodnog tržišnog natjecanja jedan od osnovnih preduvjeta za otvaranje novih radnih mjesta, održiv rast, inovacije i ulaganja; budući da u mnogim državama članicama ozbiljna kreditna kriza pogađa mala i srednja poduzeća, koja predstavljaju 98 % poduzeća u EU-u;

L.  budući da je slobodno kretanje robe, usluga, osoba i kapitala neophodno za rast; budući da protekcionizam može ograničiti izglede domaće industrije za dugoročni rast;

M.  budući da neotkriveni karteli traju između 6 i 14 godina od njihova početka i utječu na gospodarstvo tako da veći teret snose kupci, i u konačnici potrošači;

N.  budući da je jedinstveni patent EU-a korak prema ostvarenju jedinstvenog tržišta i da bi sve države članice trebale sudjelovati u tom projektu;

O.  budući da je zbog dokumenata iz takozvane afere LuxLeaks koje je objavio Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara postala jasna potreba za temeljitom i neovisnom istragom prakse donošenja poreznih rješenja u državama članicama i njihove usklađenosti s pravilima EU-a za kontrolu državnih potpora; budući da je neovisnost Glavne uprave za tržišno natjecanje iznimno važna za uspješno ostvarenje tog kao i svih drugih njezinih ciljeva;

Opće napomene

1.  pozdravlja činjenicu da je gospodarstvo EU-a Ugovorima utvrđeno kao „otvoreno tržišno gospodarstvo sa slobodnim tržišnim natjecanjem”; ističe da je jače usmjerenje na promicanje tržišnog natjecanja potrebno za postizanje ambicioznih ciljeva u pogledu zaposlenosti, rasta, ulaganja i globalne konkurentnosti europskog gospodarstva jer upravo održivo i učinkovito tržišno natjecanje potiče ulaganja, donosi koristi krajnjim korisnicima i pokreće gospodarstvo; ističe veoma važnu ulogu koju za stvaranje jednakih uvjeta za poticanje inovacija, produktivnosti, otvaranja novih radnih mjesta i ulaganja ima provedba politike tržišnog natjecanja od strane svih subjekata na jedinstvenom tržištu i za sve poslovne modele, uključujući mala i srednja poduzeća, potpuno poštujući sve nacionalne različitosti; traži od Komisije da provodi pravila za suzbijanje monopola, pravila o državnoj potpori i pravila o kontroli koncentracija kako bi se ostvarilo dobro funkcionirajuće unutarnje tržište i društveni napredak;

2.  smatra da osiguravanje jednakih uvjeta za poduzeća na unutarnjem tržištu ovisi i o borbi protiv socijalnog dampinga i o provedbi europskog socijalnog prava i prava okoliša; poziva Komisiju da razmotri utjecaj svojih intervencija u području državnih potpora na socijalnu dimenziju i tržište rada, posebno u regijama s visokom stopom nezaposlenosti, i da tu analizu uzme u obzir pri donošenju odluka;

3.  naglašava potrebu da se europskim industrijskim grupacijama i malim i srednjim poduzećima s pomoću prilagođenih mjera tržišnog natjecanja i oporezivanja pomogne da se nose s globalizacijom;

4.  poziva Komisiju da utvrdi moguće neuravnoteženosti među državama članicama koje bi mogle dovesti do poremećaja tržišnog natjecanja, kao i njihove uzroke i gospodarski učinak;

5.  ističe da politika tržišnog natjecanja ima ključnu ulogu u jačanju cjelovitog pristupa jedinstvenom tržištu čiji je cilj pozabaviti se s ekonomskim, socijalnim i ekološkim izazovima Europe; poziva Komisiju da istinski poštuje potrebe građana, potrošača te malih i srednjih poduzeća tako da njihove interese stavi u središte postupka donošenja odluka kako bi se predloženim politikama u području tržišnog natjecanja europskim građanima mogla ponuditi dodana vrijednost;

6.  ponavlja da bi Komisija trebala razmotriti mogućnost preraspodjele sredstva iz zastarjelih ili slabo korištenih proračunskih linija u Glavnu upravu za tržišno natjecanje; ističe da Komisija mora raspolagati dostatnim ljudskim resursima da bi mogla znatno proširiti i produbiti svoje istrage o fiskalnoj državnih potpori, kao što su porezna rješenja i izbjegavanje plaćanja poreza, kako bi se omogućilo da politika tržišnog natjecanja bude dovoljno proaktivna; smatra da Komisija mora imati i stručnu pravnu pomoć za daljnje utvrđivanje nedostataka o kojima smo se osvjedočili kad su otkriveni ciljani porezni programi koje provode razne države članice; u svjetlu otkrića u okviru afere LuxLeaks osobito preporučuje da se ojača Odjel za fiskalnu državnu potporu unutar Glavne uprave za tržišno natjecanje;

7.  iščekuje predstojeće otkrivanje revizije koju Komisija provodi jedno desetljeće nakon stupanja na snagu Uredbe (EZ) br. 1/2003 o provedbi pravila o tržišnom natjecanju i poziva Komisiju da uključi Parlament u sve inicijative koje iz nje proistječu; poziva Komisiju da poduzme odgovarajuće mjere kako bi tu Uredbu prilagodila novoj pravnoj situaciji, posebno zbog donošenja Direktive o tužbama za naknadu štete;

8.  podsjeća Komisiju na to da pitanje neovisnosti nacionalnih tijela nadležnih za tržišno natjecanje zaslužuje posebno veliku pozornost;

9.  naglašava da se instrumenti politike tržišnog natjecanja ne smiju zloupotrebljavati za provedbu poreznih mjera; potiče Komisiju da na jasan način izloži svoje bojazni u području oporezivanja;

10.  smatra da bi temelje i važne smjernice politike tržišnog natjecanja u budućnosti trebalo izrađivati i donositi u užoj suradnji s Parlamentom kako bi se pojačao demokratski legitimitet tijela nadležnog za tržišno natjecanje;

11.  pozdravlja zajednički pristup zauzet tijekom postupka modernizacije državnih potpora kojemu je cilj promicanje djelotvornije javne potrošnje u kontekstu ograničenih proračunskih rezervi, posebno u državama članicama koje su teško pogođene krizom;

12.  shvaća da učinkovita provedba politike tržišnog natjecanja zahtjeva usklađeno i dosljedno sudsko tumačenje;

13.  konstatira da se Komisija sve više oslanja na odluke o prihvaćanju obveza; međutim, smatra da je potrebna veća transparentnost kod suštine optužbi i da je potreban veći broj pravnih presedana; smatra da se to posebno odnosi na slučajeve u kojima se razmatraju pitanja u vezi s borbom protiv monopola na novim područjima, kao što su tržišta digitalnih proizvoda na kojima trgovačka društva teško mogu procijeniti predstavljali li određeni oblik ponašanja povredu propisa o tržišnom natjecanju;

14.  smatra da bi trebalo objaviti sve pojedinosti prigovora koje je Komisija uputila optuženicima kako bi se ostvarila veća transparentnost i ublažili neki nedostaci odluka o prihvaćanju obveza, a pri tome zadržale njihove glavne prednosti;

Državne potpore i usluge od općeg gospodarskog interesa

15.  napominje da usluge od općeg gospodarskog interesa predstavljaju znatan udio u ukupnim uslugama koje se pružaju u državama članicama i tvrdi da se učinkovitijim sustavima pružanja usluga (u usporedbi s drugim uslugama) mogu ostvariti znatne uštede; potvrđuje važnost oznake za usluge od općeg gospodarskog interesa za univerzalno dostupne usluge od presudnog značaja za europske građane, od zdravstvene skrbi, preko socijalne sigurnosti do stambenog zbrinjavanja, istovremeno ističući odgovornost Komisije da osigura da naknade za usluge od općeg gospodarskog interesa budu sukladne s pravilima o državnim potporama EU-a;

16.  ponavlja da se strukturni fondovi EU-a ne smiju upotrebljavati na način kojim se izravno ili neizravno podupire preseljenje usluga ili proizvodnje u druge države članice;

17.  smatra da bi trebalo provesti daljnje istrage sportskih klubova (osobito nogometnih) koji duguju milijunske iznose za socijalno osiguranje, a ne plaćaju ih ili ih vlade ne potražuju, što de facto može predstavljati državnu potporu;

18.  naglašava da je povoljan trenutak za procjenu kumulativnih učinaka oporezivanja poduzeća i državnih potpora;

Borba protiv monopola i karteli

19.  poziva Komisiju da pažljivo prati provedbu te direktive u državama članicama te da se pobrine za jednaku primjenu njezinih odredbi u cijeloj Uniji;

20.  ponovno izražava zabrinutost zbog činjenice da primjena novčanih kazni kao jedine vrste kazni možda nije dovoljno učinkovita; ponovno poziva na razradu sofisticiranijih instrumenata za povećanje učinkovitosti kaznenog sustava; ponavlja poziv Komisiji da razmotri mogućnost opće revizije svojih smjernica za utvrđivanje novčanih kazni iz 2006. i traži da se te smjernice uključe u Uredbu (EZ) br 1/2003.; poziva Komisiju da razmotri mogućnost nadopunjavanja novčanih kazni za kartele individualnim sankcijama poput individualnih novčanih kazni i diskvalifikacije rukovodstva; poziva Komisiju da učini sve što je potrebno kako društva koja krše propise ne bi snosila negativne posljedice koje su veće od proporcionalne naknade štete za počinjeni prekršaj;

21.  poziva Komisiju da osnuje posebne radne skupine sastavljene od članova iz raznih glavnih uprava koje bi pratile sektore u kojima strukturne značajke (poput velikih prepreka za ulazak ili visokih troškova kad kupac mijenja dobavljača) povećavaju vjerojatnost kršenja propisa u smislu stvaranja monopola;

22.  poziva Komisiju da pomogne da se uvede institucionalni mehanizam kojim bi se zajamčila automatska provjera svaki put kad nacionalno tijelo donese odluku o suzbijanju monopola u sklopu koje bi Komisija ispitala postoje li slični problemi na raznim geografskim tržištima diljem Europe na kojima su kažnjena trgovačka društva aktivna;

23.  podupire aktualnu suradnju u okviru Europske mreže za zaštitu tržišnog natjecanja (ECN) koja omogućava usklađenost javnog izvršenja pravila o tržišnom natjecanju na razini EU-a i potiče njegov daljnji razvoj;

24.  poziva Komisiju da uvede jasne postupke za vremenski raspored i rokove kako bi se ubrzao postupak istrage i izbjegla neopravdana odgađanja; zahtijeva formalna prava za sve uključene žrtve i strane u predmetima koji se odnose na suzbijanje monopola i kartele, s odgovarajućim naglaskom na načelu pretpostavke nedužnosti;

25.  poziva Komisiju da uvede sveobuhvatnu pravnu i ekonomsku procjenu predmeta koji se odnose na suzbijanje monopola i kartele, posebice na tržištima koja se brzo mijenjaju, kako bi se dobro shvatila struktura tržišta i tržišni trendovi te mogle poduzeti odgovarajuće mjere za zaštitu potrošača;

26.  konstatira da bi politika tržišnog natjecanja trebala biti posebno usmjerena na zaštitu potrošača, veću dobrobit potrošača, poticanje inovacija i poticanje gospodarskog rasta;

27.  u vezi s tim traži da se navedu uvjeti pod kojima se matična društva, koja imaju određeni utjecaj na društva kćeri, ali nisu izravno uključena u kršenje zakona, mogu smatrati solidarnim dužnicima zbog kršenja propisa o kartelima za koja su odgovorna društva kćeri;

28.  u pogledu recidivnosti ponavlja zahtjev za uspostavljanje jasne veze između kršenja zakona koje se istražuje, s jedne strane, i prijašnjih kršenja zakona od strane tog društva, s druge strane;

29.  primjećuje da je porastao broj zahtjeva za umanjenje novčane kazne zbog nemogućnosti plaćanja, posebno kad je riječ o društvima koja se bave proizvodnjom samo jednog proizvoda te malim i srednjim poduzećima; naglašava potrebu prilagođavanja smjernica za utvrđivanje novčanih kazni društvima koja se bave proizvodnjom samo jednog proizvoda te malim i srednjim poduzećima;

30.  smatra da vladajući položaj na tržištu ostvaren rastom, inovacijama i uspjehom kao takav ne predstavlja problem za tržišno natjecanje; no zlouporabu vladajućeg položaja na tržištu nesumnjivo smatra ozbiljnim problemom u tržišnom natjecanju; zbog toga poziva Komisiju da održi neovisnost i objektivnost postupaka u vezi s tržišnim natjecanjem;

31.  poziva Komisiju da se odlučno pozabavi svim otkrivenim pitanjima u trenutačnim istragama u području propisa za zaštitu od monopola i da poduzme sve potrebne mjere kako bi se okončale štetne prakse i ponovno uspostavilo pošteno tržišno natjecanje;

Kontrola koncentracija

32.  suglasan je s činjenicom da je djelotvorna kontrola koncentracija važan instrument za provedbu prava tržišnog natjecanja jer doprinosi održavanju pritiska konkurencije na sudionike na tržištu;

33.  poziva Komisiju da pripazi na takve slučajeve u kojima odmah nakon koncentracija dolazi do povećanja potrošačkih cijena ili znatnog smanjenja kvalitete proizvoda;

34.  pozdravlja prijedlog Komisije o pojednostavljivanju koncentracija od 5. prosinca 2013. i prijedloge iz najnovije bijele knjige(34), no traži da se sastave jasnije definicije pojmova tržišni udio i tržišna moć odnosno definicija tržišta;

35.  naglašava potrebu da se preispita uzima li se sadašnjom praksom kontrole koncentracija u obzir internacionalizacija tržišta, posebno u pogledu prostornog definiranja tržišta; smatra da bi Komisija trebala uzeti u obzir rezultate tog preispitivanja u okviru reorganiziranja kontrole koncentracija;

36.  poziva Komisiju da pažljivo ispita postoje li zaista nedostaci u njezinoj nadležnosti za preispitivanje nekontrolirajućih manjinskih dioničarskih udjela;

Razvoj po sektorima

Energija i okoliš

37.  ističe važnost povoljnosti, održivosti i sigurnosti u opskrbi energijom za europsko gospodarstvo i njegovu konkurentnost; smatra da se u politici tržišnog natjecanja mora voditi računa o tom trostrukom cilju pri rješavanju problema trenutačne fragmentacije tržišta, pri ispravnoj i pravovremenoj provedbi trećeg paketa liberalizacije za plin i električnu energiju, pri poticanju razdvajanja veleprodajnih usluga od maloprodajnih kako bi se spriječilo nekonkurentno postupanje i pri davanju doprinosa povoljnoj opskrbi energijom za kućanstva i poduzeća; prima na znanje da bi Komisijine nove smjernice za državne potpore za zaštitu okoliša i energiju mogle ograničiti pokušaje nekih država članica da promiču obnovljive izvore energije; ističe da se uređenje pitanja državnih potpora za održive izvore energije mora u što većoj mjeri provoditi jednako kao i u svakom drugom području, istovremeno uzimajući u obzir klimatske i energetske ciljeve EU-a za 2030. godinu kao i nacionalne različitosti;

38.  naglašava važnost izbjegavanja monopolističke prakse kako bi se ostvarilo posve pošteno i konkurentno europsko energetsko tržište; s tim u vezi poziva da se uklone monopolistički dobavljači i iskorijeni diskriminacija koja pogađa korisnike; smatra da bi se Europsko tržište plina trebalo razvijati u smjeru energetske unije s poštenim i stabilnim cijenama time što će poboljšati diversifikaciju svojih izvora energije i pristup strateškoj infrastrukturi;

39.  poziva Komisiju da provede istrage i poduzme potrebne korake kako bi operateri prijenosnih sustava mogli postojeće električne spojne vodove u potpunosti staviti na raspolaganje za tržište električne energije radi boljeg funkcioniranja unutarnjeg tržišta električne energije i radi ostvarenja klimatskih i energetskih ciljeva EU-a za 2030. uz što niži socijalno-ekonomski trošak na razini Unije;

40.  poziva Komisiju da se pobrine da poduzeća uvrštena na burzu i ona koja traže da ih se uvrsti na burzu u okviru jedinstvenog tržišta izvješćuju o rezervi fosilnih goriva i potencijalnim emisijama CO2, kao i da ispravno i pouzdano izvješćuje o ukupnom stanju okoliša i objavljuje podatke o razini rezervi i emisija uz primjenu odgovarajućih računovodstvenih smjernica jer je to nužno da bi se osigurali jednaki uvjeti za sve na tržištu održivog ulaganja;

41.  poziva Komisiju da ispita u kojoj mjeri koncentracija dobavljača kritičnih sirovina može stvoriti nejednake uvjete i štetiti aktivnostima sektora usmjerenih na klijente i biti nepovoljna za ekološki učinkovitije gospodarstvo; smatra da su neke od tih sirovina od iznimne važnosti za iskorištavanje ekološki učinkovitih tehnologija i inovacija koji su potrebni za postizanje ciljeva zaštite okoliša;

42.  ponavlja da bi politika tržišnog natjecanja trebala doprinijeti promicanju transparentnosti, otvorenih standarda i interoperabilnosti radi sprječavanja tehnološke ovisnosti potrošača i klijenata o bilo kojem tržišnom subjektu u energetskom sektoru; potiče Komisiju da pozorno prati natjecanje s obzirom na to da tri najveća subjekta i dalje imaju udio od oko 75 % na tržištu električne energije i više od 60 % na tržištu plina unatoč postupnom otvaranju tržišta od sredine 1990-ih; poziva Komisiju da osigura pravo natjecanje na energetskom tržištu kako bi se poboljšala državna potpora inovacijama i pristup obnovljivim izvorima energije;

43.  poziva Komisiju da osigura da se propisi i direktive u vezi s energetikom na ispravan način prenesu u nacionalna zakonodavstva svih država članica i u njima primjenjuju; poziva Komisiju da bude posebno oprezna kada cijene premaše prosjek EU-a jer visoke cijene narušavaju tržišno natjecanje i štete potrošačima;

Informacijske i komunikacijske tehnologije te mediji

44.  vjeruje da jedinstveno digitalno tržište mora biti u središtu napora EU-a da postigne rezultate u sklopu ciljeva otvaranja novih radnih mjesta, rasta i ulaganja; uviđa ulogu politike tržišnog natjecanja u težnji za ostvarenjem jedinstvenog digitalnog tržišta; smatra da se zakonodavni okvir EU-a mora brzo prilagoditi razvoju tržišta; traži od Komisije da preispita jesu li postojeći instrumenti prava tržišnog natjecanja prikladni za digitalno doba; smatra da bi prioriteti navedeni u izvješću „Prioriteti za ostvarenje jedinstvenog digitalnog tržišta u regiji Baltičkog mora” mogli postati ciljem za cijeli EU;

45.  pozdravlja najavu povjerenice za tržišno natjecanje da će Komisija dalje istraživati postupke Googlea u sektoru mobilnih komunikacija i na digitalnom tržištu u cjelini; žali zbog činjenice što unatoč ispitivanju koje je trajalo četiri godine i tri skupine prijedloga o preuzimanju obveza Komisija nije postigla nikakve vidljive rezultate u rješavanju glavnog problema u pitanju tržišnog natjecanja u predmetu protiv Googlea, a to je Googleovo pogodovanje vlastitim uslugama kod prikazivanja rezultata pretraživanja; ističe potrebu da Komisija hitno riješi slučaj Googlea kako bi se osigurali jednaki uvjeti za sve ako želi da njezina strategija digitalnog programa ostane uvjerljiva; poziva Komisiju da odlučno radi na rješavanju svih problema koji su prepoznati, da poduzima snažne mjere utemeljene na načelu zabrane diskriminacije protiv povreda prava tržišnog natjecanja na dinamičnim digitalnim tržištima koja se brzo mijenjaju poput tržišta internetskog pretraživanja i oglašavanja i da pronađe dugoročno rješenje za uravnoteženu, poštenu i otvorenu internetsku strukturu za pretraživanje;

46.  traži od Komisije da se usredotoči na mobilizaciju instrumenata politike tržišnog natjecanja i znanje o tržištu tako da oni na primjeren način doprinesu programu otvaranja novih radnih mjesta i rasta, uključujući i u području jedinstvenog digitalnog tržišta; u tom kontekstu smatra da je važno i dalje razvijati gospodarski i pravni pristup procjeni pitanja tržišnog natjecanja i dalje razvijati praćenje tržišta kako bi se dala potpora općenitijim aktivnostima Komisije;

47.  ističe da u širokopojasnom sektoru sljedeće generacije bivši monopoli imaju zapanjujući udio na tržištu od preko 80 %; podsjeća na to da je učinkovito tržišno natjecanje najbolji pokretač učinkovitih ulaganja i da donosi maksimalnu korist potrošačima u pogledu izbora, cijene i kvalitete; stoga poziva Komisiju da ispravno primjenjuje i ex-post i ex-ante pravila tržišnog natjecanja kako bi spriječila prekomjernu koncentraciju na tržištu i zlouporabu vladajućeg položaja jer je pritisak konkurencije ključno jamstvo da potrošači ostvare najveće koristi od kvalitetnih usluga po pristupačnim cijenama;

48.  naglašava da je mala vjerojatnost da će ograničavanje tržišnog natjecanja dovesti do većih ulaganja u širokopojasne usluge, čak i u udaljenim područjima, jer je potpuna pokrivenost osnovnim širokopojasnim uslugama u Europi već ostvarena regulatornim okvirom koji osigurava pristup mrežama dominantnih operatora;

49.  smatra da je ulaganje u širokopojasnu infrastrukturu sljedeće generacije temelj za ostvarenje digitalnog gospodarstva i društva, ali da bi se maksimalno povećala ulaganja, telekomunikacijske politike trebaju omogućiti svim subjektima da učinkovito ulažu, dajući im stvarni pristup mrežnoj imovini koja se ne može umnožavati i proizvodima s veleprodajnim pristupom koji odgovaraju svrsi;

50.  Poziva Komisiju da svoje odluke i prijedloge politika temelji na iscrpnoj i nepristranoj analizi točnih, relevantnih i neovisnih skupova podataka; posebno ističe sumnju u ispravnost prikazanih podataka o slabim rezultatima EU-a kada je riječ o širokopojasnom pristupu velike brzine, uključujući brzine koje primaju krajnji korisnici, infrastrukturnim ulaganjima te financijskom stanju sektora u globalnim razmjerima;

51.  podsjeća na to da je neutralnost mreže izrazito važna da bi se isključila diskriminacija između internetskih usluga i potpuno zajamčilo tržišno natjecanje;

52.  ističe da je za poticanje tržišnog natjecanja, jačanje rasta, konkurentnosti i povjerenja potrošača u digitalni sektor ključno rješavati probleme fragmentacije jedinstvenog digitalnog tržišta, između ostalog i na način da se istraži narav postojećih prepreka za ključne sektore tog tržišta, zajamči otvoreni internet i ugradi neutralnost mreže u pravo EU-a, kako bi se zajamčilo da se sa svim prometom na internetu postupa na jednak način, bez diskriminacije, ograničenja ili ometanja; smatra da otvoreni standardi i interoperabilnost doprinose poštenom tržišnom natjecanju; naglašava da politika tržišnog natjecanja treba biti otporna na promjene u budućnosti i da treba uzeti u obzir nove oblike internetske prodaje;

53.  ističe da napori za poticanje slobodnog i poštenog tržišnog natjecanja, između ostalog razvojem jedinstvenog digitalnog tržišta i drugih aspekata uslužnog sektora, moraju biti usmjereni u korist potrošača te malih i srednjih poduzeća; ponavlja da će se takvim naporima povećati izbor za potrošače i razviti okruženje u kojem mala i srednja poduzeća te mikropoduzeća mogu pokazati više inovacija i veću kreativnost; smatra da je brzo djelovanje regulatora i provedbenih tijela protiv zavaravajućih i nepoštenih praksi ključno u provedbi politike tržišnog natjecanja;

Ekonomija dijeljenja (engl. sharing economy)

54.  traži od Komisije da analizira kako u europsko zakonodavstvo smjestiti porast ekonomije koja se zasniva dijeljenju odnosno zajedničkom korištenju stvari i usluga; smatra da je takva prilagodba potrebna kako bi postojali jednaki uvjeti koji jamče pošteno tržišno natjecanje među svim uključenim sudionicima;

55.  smatra da trgovačka društva povezana s takozvanom ekonomijom dijeljenja moraju plaćati poreze i postupati u skladu s propisima na isti način kao i tradicionalna poduzeća jer inače to ne bi bilo samo narušavanje tržišnog natjecanja, nego bi imalo i negativne fiskalne posljedice za financije država članica;

56.  ističe da je osobito važno učinkovito praćenje ponašanja poduzeća s vladajućim položajem na tržištu, kao i brzo reagiranje u slučaju zlouporabe jer nezakonito postupanje može dovesti do ranog odlaska malih i inovativnih konkurenata s tržišta;

57.  napominje da manjak regulacije ekonomije dijeljenja daje nekim poduzećima nepravednu prednost, dok istovremeno smanjuje poticaje za ulaganja u te sektore;

Javna nabava

58.  poziva države članice na pravovremenu provedbu novih propisa EU-a o javnoj nabavi, uključujući odredbe o kriterijima povezanima s predmetom ugovora, što obuhvaća društvene, okolišne i inovativne značajke, te o e-upravi, e-javnoj nabavi i podjeli na grupe kako bi se potaknulo pošteno tržišno natjecanje i zajamčila najveća moguća isplativost za javna tijela; poziva Komisiju da osigura njihovu primjenu u najvećoj mogućoj mjeri kako bi se odgovorilo na narušavanje tržišnog natjecanja uslijed namještanja kod nadmetanja, zlouporabe vladajućeg položaja, diskriminacije i nedostatka pristupa za mala i srednja poduzeća; poziva Komisiju da svoja djelovanja odredi u globalnom okviru povezivanjem politike Unije u području tržišnog natjecanja unutar Europe sa zagovaranjem otvaranja tržišta javne nabave izvan EU-a;

59.  naglašava važnost detaljnih i jasnih uputa Komisije poslovnim subjektima, posebno malim i srednjim poduzećima, te javnim tijelima kako bi im se olakšalo razumijevanje nedavno usvojenog zakonodavstva o javnoj nabavi i osobito nove fleksibilnosti koju ono omogućuje;

60.  poziva Komisiju da pomno nadzire centralizaciju postupaka nabave na tržištima javne nabave kako bi se izbjegla prekomjerna koncentracija kupovne moći i tajni sporazumi te kako bi se sačuvale mogućnosti pristupa tržištu za mala i srednja poduzeća u skladu s Aktom o malom poduzetništvu za Europu;

61.  poziva Komisiju da prilikom provedbe postupaka javne nabave preko svojih glavnih uprava i agencija poveća broj dodijeljenih ugovora male vrijednosti i ugovora u vrijednosti iznad 193 000 EUR te da se ne koristi isključivo okvirnim ugovorima koji predstavljaju prepreku za ulazak europskih malih i srednjih poduzeća na tržište javne nabave s obzirom na to da se tim ugovorima pogoduje samo velikim poduzećima i konzorcijima koji se nalaze u blizini središta odlučivanja;

Financijske usluge

62.  četvrti put zaredom poziva na hitno ukidanje kriznog sustava državnih potpora za bankarski sektor; uviđa da Komisijina Komunikacija o bankarstvu iz kolovoza 2013. nije dovoljna za zaštitu europskih poreznih obveznika i ograničavanje iznosa potpore koju banke mogu primiti; ističe da državnim potporama bankarskom sustavu nije povećan ugled ni vraćeno povjerenje; potiče Komisiju da budno prati bankarski sektor kako bi povećala tržišno natjecanje na europskim bankovnim tržištima, stvarajući tako maksimalne koristi za građane Unije; naglašava važnost povratka na tradicionalnu primjenu kontrole državnih potpora čim to bude moguće za bankarski sektor;

63.  ističe doprinos provedbe propisa o kartelima za transparentniji sektor financijskih usluga;

64.  žali što Komisija nije ništa poduzela protiv zlouporaba pri restrukturiranju privatnih banaka, uključujući i one koje utječu na male štediše i male vlasnike financijskih instrumenata, poput povlaštenih dionica, što je u mnogim slučajevima bilo komercijalizirano a da se nisu u potpunosti poštovali propisi EU-a;

65.  poziva Komisiju da pozorno prati financijski sektor kako bi poboljšala tržišno natjecanje, zaštitu ulagača i potrošača na europskom bankovnom i ulagateljskom tržištu; napominje da se konsolidacijom u bankarskom sektoru povećao tržišni udio nekoliko financijskih institucija i da je sada veći nego prije krize, a industrija financijskog ulaganja istovremeno je narasla, a nije donijela nikakvu korist realnoj ekonomiji u Uniji; smatra da za očuvanje potpuno funkcionalnog jedinstvenog tržišta moraju postojati jednaki uvjeti za subjekte u financijskoj industriji i da se moraju poduzeti mjere kako bi se izbjegao manjak transparentnosti i nastanak pojava nalik kartelima;

66.  potvrđuje važnu ulogu koju kontrola državnih potpora ima od početka krize kao mehanizam restrukturiranja i sanacije banaka u poteškoćama;

67.  smatra da bi se kontrola državnih potpora tijekom krize trebala usmjeriti i na stabilizaciju bankarskog sustava i na rješavanje pitanja nepravedne segmentacije kreditnih uvjeta i diskriminacijom malih i srednjih poduzeća na jedinstvenom tržištu;

68.  smatra da bi Komisija trebala razmotriti mogućnost da se državna potpora bankama uvjetuje njihovim kreditiranjem malih i srednjih poduzeća;

69.  smatra da bi u bankarskim propisima trebalo uzeti u obzir činjenicu da male institucije imaju manje resursa za osiguranje svoje usklađenosti s tim propisima te bi oni stoga trebali biti što jednostavniji kako bi se izbjegli poremećaji koji idu u korist velikih banaka;

70.  potiče Komisiju da budno prati ona tržišta bankarskog sektora na kojima je koncentracija visoka ili u porastu, osobito kao posljedica restrukturiranja zbog krize; podsjeća na to da su oligopolistička tržišta osobito sklona nekonkurentnom postupanju; pribojava se da bi ta koncentracija u konačnici mogla naštetiti potrošačima;

71.  traži od Komisije da se pobrine da banke, prije nego što dobiju ikakvu državnu potporu, prodaju svoje udjele u drugim poduzećima i tako smanje opterećenje za porezne obveznike;

72.  smatra da je potrebno posebnu pozornost posvetiti fragmentaciji tržišta elektroničkog plaćanja karticama, uključujući slučajeve poput nemogućnosti korištenja te usluge kada potrošač preseli u drugu državu članicu;

73.  pozdravlja presudu Suda Europske unije od 11. rujna 2014. o naknadama za kreditne kartice koje su u suprotnosti s propisima o zaštiti tržišnog natjecanja i uspješne mjere koje je poduzela Komisija kako bi se osiguralo da procesi standardizacije u platnom sektoru ne utječu na ulazak na tržište i inovacije; ponavlja stajalište Parlamenta prema kojem bi trebalo ograničiti naknade za plaćanje kreditnim karticama kako bi se smanjili nepotrebni troškovi za potrošače; u tom smislu poziva Komisiju da ubrza proces prikazivanja rada na standardizaciji za mobilne platne usluge i da se istodobno pobrine za to da bilo koja poduzeta mjera ne isključi one koji tek ulaze na tržište niti daje prednost dominantnim sudionicima te da regulatorni okvir u tehnološkom smislu bude neutralan kako bi se olakšao budući tehnološki razvoj;

74.  smatra da bi se eksternalije povezane s trendovima u ovom sektoru trebale pomno pratiti; izražava zabrinutost zbog razvoja različitih standarda među jednakim konkurentima što je posljedica standardizacije financijskih propisa;

75.  napominje da je od 2008. postignut znatan napredak u regulaciji financijskog sektora; naglašava potrebu za daljnjim rješavanjem problema financijskih institucija koje su prevelike da bi propale te zbog toga i dalje dobivaju implicitne subvencije; smatra da bi u sljedeće izvješće ECON-a o procjeni utjecaja i pregledu stanja zakonodavstva u području financijskih usluga trebalo uključiti opsežnu analizu aspekata tržišnog natjecanja novih financijskih propisa EU-a kako bi se zajamčila konkurentnost banaka u EU-u s međunarodnim financijskim institucijama u svim okolnostima;

Fiskalne državne potpore

76.  izražava zabrinutost zbog mogućih nezakonitih postupaka u vezi s porezom na dobit u državama članicama i poziva Komisiju da što brže zaključi istrage poreznih rješenja koje su u tijeku koristeći se svim raspoloživim dokaznim sredstvima; poziva na to da se prioritet da istragama o smanjenju poreza koje možda predstavlja određenu vrstu nezakonite državne potpore; naglašava da je poštena porezna konkurencija nužna za integritet unutarnjeg tržišta, održivost javnih financija i jednake uvjete u tržišnom natjecanju;

77.  ističe da je Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara objavio dokumente iz takozvane afere LuxLeaks; pozdravlja odluku povjerenice za tržišno natjecanje da temeljito i neovisno istraži praksu donošenja poreznih rješenja u državama članicama i njihovu usklađenost s propisima EU-a o tržišnom natjecanju; napominje da izbjegavanje plaćanja poreza od strane nekih poduzeća narušava natjecanje na jedinstvenom tržištu; potiče Komisiju da oprezno provodi pravila o kontroli državnih potpora EU-a;

78.  poziva predsjednika Komisije da se pobrine za neovisnost tekućih i budućih istraga o donošenju poreznih rješenja u državama članicama koje predvodi povjerenica za tržišno natjecanje; ustraje u tome da se Parlament obavješćuje o važnom napretku tih istraga kako bi se osiguralo njihovo transparentno i neovisno provođenje; poziva Komisiju da što prije dostavi izvješće o rezultatima istraga; podsjeća na to da se povjerenica za tržišno natjecanje obvezala da će razmotriti šire posljedice za tržišno natjecanje agresivnih praksi izbjegavanja plaćanja poreza koje provode poduzeća, a potiču države, i proširiti istragu nakon što se utvrde činjenice ako to bude potrebno;

Poljoprivredno-prehrambena industrija

79.  poziva Komisiju da u nadolazećoj reviziji reforme zajedničke poljoprivredne politike ispita sufinanciranje prenesenih sredstava, zahtijeva pojednostavljenje mjera koje se odnose na ekološki značajne površine s naglaskom na konkurentnost i konkurentski neovisnu reviziju faktora koji se odnose na ekološki značajne površine za postrne usjeve i usjeve s fiksacijom dušika;

80.  poziva Komisiju da nakon svoje nedavne analize ekonomskog utjecaja suvremene maloprodaje na izbor i inovacija u prehrambenom sektoru EU-a da razmotri mogući utjecaj velikih supermarketa čiji je položaj na tržištu toliko dominantan da njihova zajednička kupovna moć narušava tržišno natjecanje među opskrbnim lancima, i u Europi i u zemljama u razvoju;

Farmaceutski i zdravstveni sektor

81.  napominje da je ovaj sektor fragmentiran zbog nacionalnih propisa; pozdravlja doprinos politike tržišnog natjecanja EU-a u borbi protiv umjetnih prepreka ulasku;

82.  traži da se posebna pozornost posveti inovativnim lijekovima i postupcima pri ocjenjivanju privremenog formiranja cijena;

83.  prima na znanje da politika tržišnog natjecanja može imati ulogu u poboljšanju pristupa generičkim lijekovima;

Promet i poštanske usluge

84.  poziva Komisiju i države članice da osiguraju jednake uvjete za sve, što će omogućiti slobodno i ujedno pošteno tržišno natjecanje u svim vrstama prijevoza; međutim smatra da se pritom na prikladan način mora uzeti u obzir mnoštvo specifičnih odredbi nacionalnih zakona u području prometa; ističe da je prometna infrastruktura ključna za život i dobrobit fizičkih i pravnih osoba, osobito u slabo naseljenim područjima i na udaljenim otocima;

85.  poziva Komisiju i države članice da pojačaju napore kako bi se zajamčilo pošteno tržišno natjecanje i bolja kvaliteta usluga u sektoru željezničkog prometa, kao i u upravljanju mrežama luka i zračnih luka, posebno ako je njihovo upravljanje pod monopolom središnje vlasti; ističe da tržišno natjecanje ne iziskuje nužno privatizaciju postojećih usluga; također poziva Komisiju da učini sve što je potrebno kako zračni prijevoznici ne bi zloupotrebljavali vladajući položaj u određenim zračnim lukama;

86.  smatra da Komisija još treba ojačati veze između politike tržišnog natjecanja i prometne politike kako bi se poboljšala konkurentnost europskog prometnog sektora te da mora i dalje napredovati na putu prema jedinstvenom tržištu prometa;

87.  poziva Komisiju da dovrši provedbu jedinstvenog europskog željezničkog prostora, osigura potpunu transparentnost novčanih tokova između upravitelja infrastruktura i željezničkih prijevoznika te da provjeri i potvrdi da svaka država članica ima snažno i neovisno nacionalno regulatorno tijelo;

88.  naglašava da na jedinstveno tržište u sektoru željezničkog teretnog prometa utječu neispravno ili nepotpuno prenošenje prava EU-a u nacionalna zakonodavstva država članica i zastoji u prekograničnoj mobilnosti koji štete tržišnom natjecanju i rastu; poziva Komisiju da provjeri mogu li se tehničke ili tržišne prepreke koje se razlikuju od jedne do druge države članice, kao što su širina kolosijeka, opskrba energijom i sustavi signalizacije, smatrati povredom pravila tržišnog natjecanja;

89.  poziva Komisiju da dostavi potkrijepljeni pregled stanja s pomoću kojeg će se utvrditi koji zračni prijevoznici su u prednosti u odnosu na druge pružatelje usluga zbog posebnih uvjeta ili navodne zlouporabe vladajućeg položaja u pojedinim zračnim lukama;

90.  izražava zabrinutost zbog razlika u provedbi i primjeni propisa u vezi s međunarodnim cestovnim prometom, npr. propisa o kabotaži i vremenu vožnje i odmora u cestovnom prometu, kao i zbog mogućeg socijalnog dampinga u sektorima različitih prometnih usluga i smatra da se ti problemi moraju riješiti;

91.  pozdravlja inicijativu Komisije usmjerenu na međunarodna poduzeća za iznajmljivanje vozila u cilju zaustavljanja praksi kojima se potrošačima onemogućuje pristup najboljim raspoloživim cijenama na osnovi njihove zemlje prebivališta; naglašava da se potrošačima ne bi trebalo onemogućiti iskorištavanje najboljih raspoloživih tarifa kada je riječ o kupnji robe ili usluga u okviru jedinstvenog tržišta;

92.  poziva Komisiju da poduzme mjere za smanjenje fragmentacije u sektoru usluga iznajmljivanja vozila jer trenutačno nacionalni propisi uvelike povećavaju troškove prekograničnog kretanja, čime se nanosi šteta jedinstvenom tržištu;

93.  naglašava da napori za poticanje konkurentnog EU-a moraju u svakom trenutku biti u interesu javnosti; uviđa povezanost učinkovite politike tržišnog natjecanja EU-a s potrebom za velika ulaganja u ključne javne usluge, uključujući prometne usluge;

Kultura i sport

94.  potiče Komisiju da ispita restriktivne postupke i zlouporabu koju provode međunarodni sportski savezi, kao što su uskraćivanje prava svojim članovima da sudjeluju u alternativnim sportskim događajima koje ti savezi ne sankcioniraju i doživotna zabrana sportašima, službenicima i trenerima da sudjeluju na natjecanjima poput Olimpijskih igara i svjetskih prvenstava u slučaju nepridržavanja pravila;

Međunarodna dimenzija

95.  podupire dodavanje poglavlja o tržišnom natjecanju s odredbama o borbi protiv monopola, koncentracijama, državnim poduzećima, subvencijama i nejednakom pristupu tržištu u Sporazum o transatlantskom partnerstvu za trgovinu i ulaganja (TTIP); zahtjeva objektivno medijsko izvješćivanje o mjerama sadržanima u takvim sporazumima i problemima i napretku u vezi s njima;

96.  uviđa i podržava potrebu Komisije da ojača ulogu politike tržišnog natjecanja u međunarodnoj gospodarskoj suradnji, između ostalog i suradnjom s agencijama za zaštitu tržišnog natjecanja na globalnoj razini; podsjeća da takva regulatorna suradnja i suradnja u izvršenju propisa pomaže u stvaranju jednakih uvjeta za europska poduzeća koja posluju na globalnim tržištima;

97.  naglašava da je za učinkovitu primjenu načela prava tržišnog natjecanja u doba globalizacije nužna međunarodna suradnja; stoga poziva Europsku komisiju da potiče međunarodnu suradnju u pitanjima prava tržišnog natjecanja;

98.  poziva Komisiju da preispita mogućnost da se s još više trećih zemalja sklope sporazumi o tržišnom natjecanju, kojima se omogućuje razmjena informacija među tijelima koja vode istrage na području tržišnog natjecanja; naglašava da sporazum o tržišnom natjecanju koji je nedavno sklopljen sa Švicarskom može služiti kao primjer za buduće sporazume te vrste;

Uloga Europskog parlamenta

99.  ističe činjenicu da je Okvirnim sporazumom predviđena ravnopravnost Parlamenta i Vijeća u pogledu pristupa sastancima i pružanju informacija kod pripreme zakonodavstva ili mekog prava u području politike tržišnog natjecanja;

100.  ističe bitnu ulogu Europskog parlamenta u zastupanju interesa europskih potrošača prikladnom provedbom pravila tržišnog natjecanja;

101.  pozdravlja ulogu Parlamenta kao suzakonodavca u donošenju Direktive o tužbama za naknadu štete za povrede odredaba prava tržišnog natjecanja, a postupke u vezi s njom smatra primjerom za buduću međuinstitucionalnu suradnju u pitanjima prava tržišnog natjecanja;

102.  ponavlja da Komisija mora biti potpuno odgovorna pri osmišljavanju politike tržišnog natjecanja i da mora djelovati na temelju rezolucija Parlamenta;

103.  poziva povjerenicu Komisije da se obveže na često sudjelovanje u sastancima s mjerodavnim odborom (odborima) Parlamenta i radnom skupinom za tržišno natjecanje pri Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku;

104.  smatra da bi u pitanjima politike tržišnog natjecanja Europski parlament trebao imati ovlasti suodlučivanja; izražava žaljenje zbog činjenice što članci 103. i 109. UFEU-a predviđaju samo savjetovanje s Parlamentom; smatra da se taj nedostatak demokracije ne smije tolerirati; predlaže da se on što prije prevlada međuinstitucionalnim sporazumima u području politike tržišnog natjecanja i da se ispravi prilikom sljedeće izmjene Ugovora;

Politički prioriteti Komisije u području tržišnog natjecanja

105.  naglašava ulogu povjerenice za tržišno natjecanje u promicanju zaposlenosti i rasta, jedinstvenog digitalnog tržišta, energetske politike, financijskih usluga, industrijske politike i borbe protiv utaje poreza;

106.  potiče Komisiju da sastavi smjernice i osmisli postupke u okviru Europske mreže za zaštitu tržišnog natjecanja (ECN), osiguravajući učinkovit nadzor nad time pridržavaju li se države članice pravila o državnim potporama pri donošenju poreznih rješenja;

107.  pozdravlja zalaganje Komisije za djelotvornu provedbu pravila tržišnog natjecanja u područjima borbe protiv monopola i kartela, koncentracija i državnih potpora uz istodobno usklađivanje instrumenata tržišnog natjecanja s trendovima na tržištu i istodobno promicanje inovativne kulture tržišnog natjecanja u EU-u i u svijetu;

108.  poziva Komisiju da ocijeni način na koji su se vodili najnoviji predmeti suzbijanja monopola i da se pozabavi formalističkim problemima koji su se pojavili;

109.  poziva Komisiju da na koordiniran način izradi prijedloge u području fiskalne konkurencije i da ih podnese Vijeću;

110.  poziva Komisiju da i dalje jednom godišnje izvješćuje Parlament o razvoju događaja i učincima pri primjeni politike tržišnog natjecanja;

111.  pozdravlja obveze koje je tijekom svojeg saslušanja preuzela povjerenica Komisije, posebno u pogledu buduće suradnje i jačanja odnosa s Europskim parlamentom;

112.  poziva Komisiju da jače potiče aktivnu politiku tržišnog natjecanja kao stup socijalne tržišne ekonomije;

113.  smatra da bi potrošačima i poduzećima ubrzo trebalo staviti na raspolaganje zbirku slučajeva kao pokazatelj stanja u području tržišnog natjecanja;

114.  napominje da postoje trajne nejasnoće u državama članicama u vezi s time smatra li se financiranje europskih potrošačkih centara nezakonitom državnom potporom; zabrinut je što se zbog toga dovodi u pitanje financiranje tih centara; poziva Komisiju da države članice što prije obavijesti o potrebi prijavljivanja takvog financiranja kako bi se zajamčio nastavak pružanja potpore europskim potrošačkim centrima;

115.  poziva Komisiju i države članice da obvežu tijela na svim političkim razinama na strogo pridržavanje propisa o državnim potporama;

116.  poziva na uspostavu zajedničkog tijela u čijem bi sastavu bili predstavnici Parlamenta, Vijeća, Komisije i znanstvenici kako bi se analizirali budući trendovi i daljnji razvoj politike tržišnog natjecanja u sektorima usmjerenima na budućnost, kao što je digitalno gospodarstvo ili energetski sektor;

117.  traži provođenje bezuvjetne analize odgovorne nacionalne porezne politike, posebno u pogledu nepoštene porezne politike te poreznih propisa i iznimki kojima se narušava tržišno natjecanje, kako bi se u budućnosti protiv toga mogle poduzeti učinkovite mjere;

o
o   o

118.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim tijelima nadležnima za tržišno natjecanje.

(1) SL L 1, 4.1.2003., str. 1.
(2) SL L 61, 5.3.2009., str.1.
(3) SL L 349. 5-12-2014., str. 1.
(4) SL C 167, 13.6.2013., str.19.
(5) SL L 201, 26.7.2013., str. 60.
(6) SL C 120, 26.4.2013., str. 22.
(7) SL L 24, 29.1.2004., str. 1.
(8) SL C 270, 25.10.2008., str. 8.
(9) SL C 10, 15.1.2009., str. 2.
(10) SL C 72, 26.03.2009., str. 1.
(11) SL C 195, 19.8.2009., str. 9.
(12) SL C 16, 22.1.2009., str. 1.
(13) SL C 6, 11.1.2011., str. 5.
(14) SL C 216, 30.7.2013., str. 1.
(15) SL C 8, 11.1.2012., str. 4.
(16) SL L 7, 11.1.2012., str. 3.
(17) SL C 8, 11.1.2012., str. 15.
(18) SL L 114, 26.4.2012., str. 8.
(19) SL C 153 E, 31.5.2013., str.51.
(20) Usvojeni tekstovi, P7_TA (2013) 0026.
(21) SL C 184, 22.7.2008., str. 13.
(22) Usvojeni tekstovi, P7_TA (2013) 0267.
(23) SL L 304, 20.11.2010., str. 47.
(24) SL C 304 E, 1.12.2005., str.114.
(25) SL C 293 E, 2.12.2006., str.143.
(26) SL C 146 E, 12.6.2008., str.105.
(27) SL C 87 E, 1.4.2010., str.43.
(28) SL C 349 E, 22.12.2010., str.16.
(29) SL C 136 E, 11.5.2012., str.60.
(30) SL C 239 E, 20.8.2013., str. 97.
(31) Usvojeni tekstovi, P7_TA (2013) 0268.
(32) Usvojeni tekstovi, P7_TA (2013) 0576.
(33) Usvojeni tekstovi, P7_TA (2014) 0079.
(34) COM(2014)0449, 9. srpnja 2014.

Pravna napomena