Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2014/2221(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0037/2015

Podneseni tekstovi :

A8-0037/2015

Rasprave :

PV 11/03/2015 - 7
CRE 11/03/2015 - 7

Glasovanja :

PV 11/03/2015 - 9.15
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2015)0067

Usvojeni tekstovi
PDF 327kWORD 109k
Srijeda, 11. ožujka 2015. - Strasbourg Završno izdanje
Europski semestar za usklađivanje ekonomske politike: Godišnji pregled rasta za 2015. godinu
P8_TA(2015)0067A8-0037/2015

Rezolucija Europskog parlamenta od 11. ožujka 2015. o Europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: Godišnji pregled rasta za 2015. godinu (2014/2221(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 136.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1175/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97 o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika(1),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2011/85/EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1174/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o provedbenim mjerama za ispravljanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u europodručju (3),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 1177/2011 od 8. studenoga 2011. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1467/97 o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog deficita(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža(5),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1173/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o učinkovitoj provedbi proračunskog nadzora u europodručju(6),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 473/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o zajedničkim odredbama za praćenje i procjenu proračunskih planova i osiguravanju smanjenja prekomjernog deficita država članica u europodručju(7),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 472/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o jačanju gospodarskog i proračunskog nadzora država članica europodručja koje su u poteškoćama ili kojima prijete ozbiljne poteškoće u odnosu na njihovu financijsku stabilnost(8),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 2. lipnja 2014. o preporukama po državama članicama za 2014. (COM(2014)0400),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. veljače 2014. o Europskom semestru za usklađivanje gospodarskih politika: zapošljavanje i socijalna stajališta u Godišnjem pregledu rasta za 2014.(9),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 28. studenog 2014. o godišnjem pregledu rasta 2015. (COM(2014)0902),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 13. siječnja 2015. o najboljoj uporabi fleksibilnosti u okviru postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu (COM(2015)0012),

–  uzimajući u obzir raspravu s predstavnicima nacionalnih parlamenata na temu provedbe prioriteta Europskog semestra za 2015.,

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 5. Veljače 2013. o poboljšanom pristupu malih i srednjih poduzeća financiranju(10),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku te stajališta Odbora za proračun i Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane (A8-0037/2015),

A.  budući da je 2014. došlo do znatnog usporenja gospodarskog oporavka u EU-u, ali je prema mišljenju Komisije moguća nadoknada tijekom 2015. te postizanje još boljih rezultata u 2016. godini; budući da je šest godina nakon početka financijske krize 2008. europodručje i dalje izloženo rekordnoj razini nezaposlenosti sa stopom od skoro 12 %; budući da je slabi rast pojačan trendom dezinflacije; budući da se u razdoblju nakon financijske krize europodručje naročito ističe kao područje s nezadovoljavajućim rastom, dok se određeni broj zemalja brže oporavlja; budući da Komisija predviđa da će se usprkos deflacijskom pritisku inflacija povećati od polovice 2015. i tijekom 2016. godine;

B.  budući da se od vrhunca krize razina ulaganja smanjila za 470 milijardi EUR, a investicijski jaz procijenjen je na između 230 i 370 milijardi EUR u usporedbi s njegovim dugoročnim trendovima; budući da je odgovor na krizu javnog duga u europodručju i na otkrivenu neučinkovitost europskog institucionalnog okvira bio bitan, ali ne i dovoljan da bi se gospodarstvu europodručja dao dovoljno snažan zamah kojim bi se vratio brzom rastu;

1.  mišljenja je da se europodručje još uvijek bori s posljedicama izuzetno dugog gospodarskog pada nakon 2008. godine; smatra da je oporavak još nestabilan te ga treba ojačati kako bi se znatno povećao rast i broj radnih mjesta u srednjoročnom razdoblju; međutim, napominje da je rast u 2014. šire rasprostranjen; napominje da je današnji izazov rješavanje kratkoročnih cikličkih problema i dugoročnih strukturnih problema; ističe da kratkoročni pritisci mogu dovesti do privremenih mjera koje bi mogle narušiti dugoročnu sposobnost rasta; ističe potrebu da se zajamči međusobno nadopunjavanje kratkoročnih i dugoročnih politika;

2.  prima na znanje Komisijin Godišnji pregled rasta 2015. kojim se nastoji promicati povratak višim razinama rasta i ojačati oporavak; podržava pristup utemeljen na trima glavnim stupovima (jačanju investicija, ubrzanju strukturnih reformi i vođenju odgovorne fiskalne konsolidacije koja pogoduje rastu) držeći to pravim načinom da se postignu ti ciljevi; smatra da bi taj pristup trebao u potpunosti biti uključen u sljedeće preporuke po državama članicama; podržava prijedlog Komisije za poboljšanje Europskog semestra pojednostavljenjem postojećih postupaka, među ostalim i vremenskog rasporeda Europskog semestra, te povećanjem sudjelovanja nacionalnih parlamenata s ciljem većeg nacionalnog vlasništva, s obzirom na to da su države članice u potpunosti provele samo otprilike 9 % preporuka po državama članicama u 2013. godini; poziva Komisiju da brzo iznese solidne podatke za provedbu preporuka po državama članicama u 2014. godini; u tom kontekstu, naglašava potrebu za pojednostavljenjem postojećih postupaka Europskog semestra, među ostalim i vremenskog rasporeda, te za povećanjem sudjelovanja nacionalnih parlamenata, s ciljem jačanja nacionalnog vlasništva nad strukturnim reformama;

3.   naglašava važnost i dodanu vrijednost izvješća o integraciji jedinstvenog tržišta iz prethodnih godina kojima se doprinosi općim prioritetima utvrđenima u Komisijinom Godišnjem pregledu rasta i utvrđivanju preporuka po državama članicama u kontekstu Europskog semestra; stoga duboko žali zbog izostanka izvješća o integraciji jedinstvenog tržišta za 2015. godinu;

4.  naglašava činjenicu da se Europskim semestrom, uvedenim 2010., uspostavlja godišnji ciklus usklađivanja gospodarske politike koji obuhvaća detaljnu analizu planova država članica za proračunske, makroekonomske i strukturne reforme;

5.  izražava zabrinutost zbog toga što većina država članica globalno i dalje gubi tržišne udjele; smatra da gospodarstvo EU-a u cjelini treba dodatno poticati svoju konkurentnost u globalnom gospodarstvu, osobito povećanjem konkurentnosti na tržištima proizvoda i usluga radi poboljšanja učinkovitosti na temelju inovacija. ustraje u uvjerenju da bi troškovi rada trebali ostati u skladu s produktivnošću i da bi plaće trebale doprinijeti održivim sustavima socijalnog osiguranja; ističe da bi države članice, kada moraju upravljati rashodima u skladu sa zahtjevima iz Pakta o stabilnosti i rastu, trebale smanjiti trenutačne rashode umjesto da smanjuju preuzete obveze za ulaganja, iako se pravilima ne uzima u obzir činjenica da rashodi za ulaganja i trenutačni rashodi imaju drugačiji učinak na rast; prima na znanje Komunikaciju Komisije o najboljoj uporabi fleksibilnosti u okviru postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu (COM(2015)0012) jer se pomoću nje razjašnjava postupak i objašnjava veza među strukturnim reformama, ulaganjima i fiskalne odgovornosti pritom upotrebljavajući na najbolji mogući način fleksibilnost koja je predviđena unutar njezinih pravila; pozdravlja prijedlog Komisije da se pojednostavi Europski semestar; ističe da bi prilikom pripremanja preporuka po državama članicama trebalo izbjeći jednak pristup za sve;

Ulaganje

6.  smatra da nedostatak ulaganja prouzročen niskom razinom povjerenja, slabim očekivanjima u pogledu potražnje, visokom zaduženošću, nesklonošću riziku privatnog sektora, nedostatkom mjera za poticanje produktivnih javnih ulaganja, rascjepkanošću financijskih tržišta, sporim razduživanjem, slabim očekivanjima u pogledu potražnje pogoršanima mjerama štednje kojima se želi riješiti problem prekomjerne potrošnje, nedostatkom odgovarajućih financijskih kapaciteta i činjenicom da u mnogim slučajevima države članice i Europska unija ne djeluju na prikladan način kako bi odgovorile na te čimbenike; ističe da se problem investicijskog jaza može riješiti ciljanim javnim ulaganjima i znatno većim razinama ulaganja u privatna poduzeća i u europska poduzeća; poziva na reforme kojima bi se omogućila nova poduzetnička klima kojom se potiču nova poduzeća, nova ulaganja i inovacije, pri čemu su moguće dobiti od ulaganja ključan čimbenik kojim europsko gospodarstvo može privući financijski kapital; naglašava da povećano financiranje ulaganja zahtijeva financijski sustav koji dobro funkcionira i u kojem povećana stabilnost i postojeće prekogranične institucije mogu olakšati održavanje likvidnosti i tržišta, posebno za mala i srednja poduzeća;

7.  pozdravlja Plan ulaganja za Europu koji je važan instrument za povećanje privatnih i javnih ulaganja; napominje da se njime želi potaknuti na dodatna ulaganja, razviti nove projekte, privući ulagače i obnoviti povjerenje; međutim, smatra da je još prerano za smislenu procjenu stvarnog učinka tog plana; napominje da se na povećanje ulaganja ne bi trebalo gledati kao na alternativu reformama, već kao na dodatak njima; ustraje u uvjerenju da bi se resurse Europskog fonda za strateška ulaganja trebalo upotrebljavati tako da se novac troši na projekte s ekonomskim povratom ili pozitivnim socijalnim učinkom u pogledu troškova i koristi; naglašava da se Europskim fondom za strateška ulaganja ne bi trebalo ograničiti na to da se sufinancirane europske projekte zamijeni onima koji su financirani na nacionalnoj razini; naglašava da bi europska sredstva trebala dovesti do dodatnog ulaganja, a ne samo zamijeniti nacionalna ulaganja koja bi išla u potrošnju; smatra da bi Plan ulaganja za Europu primarno trebao biti usredotočen na projekte s europskom dodanom vrijednošću koji još ne ispunjavaju uvjete za bankovno financiranje; pritom naglašava važnost regulatornih komponenti Plana ulaganja u pogledu poboljšanja ulagačkog okruženja; napominje da je provedba Plana ulaganja Komisije ključna kako bi on imao željenu dodanu vrijednost; naglašava da projekte ulaganja treba pažljivo odabrati kako bi se izbjeglo da plan na ispuni cilj održivog rasta i stvaranja radnih mjesta u Europi; podsjeća na to da bi rezultati Plana ulaganja Komisije trebalo pomno ocijeniti, posebno u pogledu načina odabira projekata i davanja prednosti projektima, te također kako bi se izbjeglo privatiziranje dobiti ili socijalizacija gubitaka; naglašava međuovisnost poluge Plana ulaganja i stvarnih projekata koji se provode; ističe da cilj postizanja većeg učinka poluge ne bi trebao ići na štetu odabira dobrih projekata, prilikom čega se treba uzimati u obzir i njihov zemljopisni položaj; ističe potrebu da se zajamči visokokvalitetno upravljanje i visokokvalitetan postupak odabira; napominje da države članice u programu prilagodbe očekuju da se Planom ulaganja znatno poboljša i olakša dobivanje bespovratnih sredstava i zajmova za mala i srednja poduzeća koja su podnijela teret krize;

8.  poziva države članice da aktivno podrže Plan ulaganja te da doprinesu Europskom fondu za strateška ulaganja, dopunjujući sredstva koja dolaze iz proračuna EU-a i ona koja pruža EIB, kako bi se privatni sektor naveo i potaknuo na ulaganje;

9.   ističe da bi trebao postojati poseban režim za mala i srednja poduzeća u okviru Plana ulaganja kako bi se stvorili jednaki uvjeti za sve, s obzirom na to da se mala i srednja poduzeća lako mogu naći u neravnopravnom položaju zbog svoje veličine i tržišnog položaja;

10.  naglašava da je jedna od najvećih prepreka rastu u EU-u izostanak pristupa financiranju, posebno za mala i srednja poduzeća; zabrinut je što mala i srednja poduzeća i dalje teško dobivaju bankovne kredite; smatra da su potrebne alternative bankovnom financiranju, posebno poboljšanjem poslovnog okruženja za rizični kapital, fondovima između jednakih (peer-to-peer funds) te promicanjem kreditnih unija, ali i općenito stvaranjem uvjeta za učinkovitu dodjele kapitala preko tržišta kapitala; smatra da su integriranija tržišta kapitala i bolji nadzor nad financijskim institucijama ključni kako bi se kratkoročno i srednjoročno postigli ti ciljevi; ističe da bi mala i srednja poduzeća trebala imati povlašten pristup Planu ulaganja;

11.  prihvaća da je energija važan čimbenik gospodarske konkurentnosti; naglašava potrebu da se uklone prepreke jedinstvenom energetskom tržištu, između ostalog promicanjem energetske neovisnosti; poziva Komisiju da procijeni napredak na tom području, kako na razini EU-a tako i na nacionalnoj razini, tako što će poticati mjere kojima se rješavaju rascjepkanost i problemi u provedbi;

12.  i dalje je zabrinut zbog neostvarenja napretka u smanjenju prekomjernih razina privatnog duga; ističe da to nije samo problem za financijsku stabilnost nego se time i ograničava potencijal rasta EU-a te se monetarna politika ESB-a čini manje učinkovitom; poziva Komisiju da sastavi dodatne prijedloge za pripremu djelotvornih postupaka za razduživanje privatnog sektora, uključujući stečajne postupke i postupke zbog insolventnosti, pritom potičući pošteno i transparentno dijeljenje troškova, s obzirom na to da je ogroman dug kojim su opterećena poduzeća i kućanstva jedan od ključnih čimbenika koji koče privatna ulaganja;

Strukturne reforme

13.  napominje da su strukturne reforme još uvijek potrebne u nekoliko zemalja; također napominje činjenicu da su se države članice koje su uspješno provele programe prilagodbe ili programe financijskog sektora uspjele vratiti tržištima kapitala na kojima sada imaju pristup kapitalu po niskim kamatnim stopama; ističe da su razlog za taj povratak, među ostalim, bile mjere koje je poduzela Europska središnja banka (ESB); potiče države članice iz ostatka europodručja da ne budu manje ambiciozne u modernizaciji svojih gospodarstava; napominje da bi odgovarajuću pozornost trebalo posvetiti učinku reformi na društvo i zapošljavanje; naglašava da bi opuštenija monetarna politika ESB-a trebala biti upotpunjena ambicioznim i socijalno održivim strukturnim reformama država članica;

14.  poziva države članice da svoja tržišta rada učine učinkovitijima, da razrade aktivnije politike tržišta rada s ciljem stvaranja dobro plaćenih radnih mjesta, da moderniziraju sustave socijalne zaštite, među ostalim sustave mirovine, pritom štiteći uključivost, održivost i poštenost te da poboljšaju i pojednostave pravno i administrativno okruženje za poslovna ulaganja; naglašava da strukturne reforme trebaju dovesti do stvarnog i održivog rasta, veće zaposlenosti, jače konkurentnosti i povećane konvergencije te da ih treba dopuniti dobro usmjerenim, dugoročnim ulaganjima u obrazovanje, istraživanje i razvoj, inovacije, infrastrukturu, industriju, informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, održivu energiju te ljudske resurse;

15.  poziva države članice da zaštite i poboljšaju uključivost, održivost i pravednost socijalne zaštite, posebice za one kojima je najviše potrebna pomoć, te da poboljšaju i pojednostave pravno i administrativno okruženje za poslovna ulaganja; ističe da radna mjesta moraju biti kvalitetna radi sprečavanja siromaštva unatoč zaposlenju te riješiti problem jaza u visini plaća između muškaraca i žena, ističe da gospodarske reforme trebaju biti dopunjene dobro usmjerenim, dugoročnim ulaganjima u obrazovanje, istraživanje i razvoj, inovacije, infrastrukturu, informacijsku i komunikacijsku tehnologiju te održivu energiju;

16.  naglašava da smanjenje ovisnosti EU-a o vanjskim izvorima energije mora činiti dio njegove strategije rasta; ponavlja stoga potrebu da se postigne diversifikacija vanjske opskrbe energijom, da se unaprijedi energetska infrastruktura EU-a i da zaživi unutarnje energetsko tržište EU-a kao glavni prioriteti strategije EU-a za energetsku sigurnost;

17.  naglašava da se EU ne može natjecati samo na razini troškova, već treba pojačati produktivnost preko održivih ulaganja u istraživanje i razvoj, obrazovanje i vještine te učinkovito iskorištavanje resursa na nacionalnoj i na europskoj razini; poziva Komisiju i vlade da tim područjima daju prioritet u svojim proračunima; ističe da bi države članice posebnu pozornost prilikom pripreme reformi trebale obratiti na nezaposlenost mladih, kako se mladima ne bi odmah na početku oduzele njihove mogućnosti; potiče države članice da u tom smislu brže i učinkovitije iskoriste dostupna financijska sredstva, uključujući ona u sklopu Jamstva za mlade;

18.  potiče Komisiju i države članice da financijsku pomoć i ad hoc sustav Trojke uključe u poboljšanu pravnu strukturu usklađenu s okvirom EU-a za gospodarsko upravljanje i pravom EU-a, jamčeći tako demokratsku odgovornost; ističe važnost jamčenja daljnjeg djelovanja u vezi s izvješćima Trojke koja je Parlament usvojio u ožujku 2014. godine; poziva Komisiju da provede zaključke tih izvješća; ističe da je financijska pomoć EU-a određenim državama članicama, koja se pruža spajanjem solidarnosti i uvjetovanosti, najuspješnija kada postoji snažno nacionalno vlasništvo i predanost reformiranju; podsjeća Komisiju i države članice da trebaju izvršiti sveobuhvatnu procjenu učinka programa financijske pomoći;

19.  poziva Komisiju da poduzme hitne mjere za borbu protiv poreznih prijevara i porezne utaje; poziva na stvaranje jednostavnog i transparentnog poreznog sustava; poziva države članice da postignu dogovor u vezi s prijedlogom za zajedničku konsolidiranu osnovicu za porez koja predstavlja važan instrument u toj borbi, te smatra da njezino stajalište od 19. travnja 2012. o prijedlogu Direktive Vijeća o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici za porez na dobit (CCCTB)(11) treba biti temelj za razuman sporazum; ponovno poziva države članice da preusmjere porez iz područja rada; napominje da mjere poduzete za borbu protiv poreznih prijevara i utaje poreza ne bi trebale ugroziti ovlasti država članica; međutim, pozdravlja učinkovitu suradnju u vezi s poreznim dogovorima na europskoj razini;

20.  naglašava da je reformama obrazovnih sustava budućim generacijama potrebno omogućiti da se pripreme za potrebe rastućeg tržišta rada u budućnosti;

21.  smatra da države članice i Komisija još nisu ispunile svoje obveze u pogledu dovršenja jedinstvenog tržišta, posebno jedinstvenog tržišta za usluge i digitalnog gospodarstva;

22.  ponovno poziva Komisiju da poboljša upravljanje jedinstvenim tržištem; potiče Komisiju da ciljeve jedinstvenog tržišta uskladi s ciljevima Europskog semestra i zajamči dosljednost njihovih nadzornih mehanizama; smatra da zasebni analitički alat, sastavljen od pokazatelja kojima se mjeri provedba jedinstvenog tržišta, može pružiti korisne smjernice u vezi s preporukama po državama članicama i Godišnjim pregledom rasta; naglašava važnost i dodanu vrijednost izvješća o integraciji jedinstvenog tržišta iz prethodnih godina kojima se doprinosi općim prioritetima utvrđenima u Komisijinom Godišnjem pregledu rasta i utvrđivanju preporuka po državama članicama u kontekstu Europskog semestra; stoga žali zbog izostanka izvješća o integraciji jedinstvenog tržišta za 2015. godinu; poziva Komisiju da u potpunosti iskoristi sve postojeće mjere u okviru prava EU-a kako bi ostvarila provedbu Europskog semestra;

23.  zabrinut je zbog protekcionističkih tendencija u određenim državama članicama; ističe da Ugovor ne predviđa ograničenje slobodnog kretanja ljudi, usluga ili kapitala te podsjeća da Komisija mora štititi i provoditi te slobode;

24.  naglašava činjenicu da nepostojanje unutarnjeg tržišta rada koje dobro funkcionira i uravnoteženog pristupa imigraciji koči rast u EU-u; zabrinut je zbog protekcionističkih tendencija u određenim državama članicama; ističe da Ugovor ne predviđa ograničenje slobodnog kretanja ljudi, robe, usluga ili kapitala te podsjeća da Komisija mora štititi i provoditi te slobode;

25.  ponavlja važnost jamčenja mobilnosti radnika (i prekogranične i međusektorske), ojačane radne produktivnosti (u vezi s osposobljavanjem za vještine radi poboljšanja zapošljivosti), kvalitete radnih mjesta i fleksibilnosti na tržištu rada, istovremeno zadržavajući potrebno područje primjene radne sigurnosti, ograničavajući upotrebu nesigurnog rada i jamčeći potrebno područje primjene za kolektivno pregovaranje; ističe da će bolje podudaranje ponude i potražnje vještina te poslovno i profesionalno usmjeravanje biti od velike važnosti u budućnosti; smatra da veća mobilnost može pomoći pri smanjenju visokih razina nepopunjenih radnih mjesta koje su i dalje prisutne uz visoku nezaposlenost; naglašava važnost ulaganja u zapošljivost radnica i mladih ljudi, posebice u kontekstu tehnologija u nastajanju i novih sektora, s obzirom na to da ti sektori imaju potencijal za stvaranje radnih mjesta

26.  pozdravlja mjere kojima se povećava učinkovitost i demokratičnost postupka Europskog semestra; uviđa da je provedba bolja na području javnih financija gdje su instrumenti nadzora jači; poziva na ujednačenu integraciju pokazatelja zaposlenosti i sociogospodarskih pokazatelja;

Fiskalna odgovornost

27.  pozdravlja osjetno smanjenje u broju zemalja koje prolaze kroz postupak u slučaju prekomjernog deficita, 2011. bilo ih je 24, a 2014. svega 11; napominje da se zbog tog fiskalnog poboljšanja sada očekuje da će fiskalno stanje u EU-u u 2015. ostati uglavnom neutralno; traži od Komisije da procjeni sukladnost fiskalnog stanja EU-a s potrebom podizanja razine ulaganja; međutim, izražava svoju zabrinutost zbog rastućih nejednakosti, smanjenja kupovne moći, dugoročne nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih i još uvijek vrlo visoke javne i privatne zaduženosti nekoliko država članica u europodručju što je okolnost koja ne samo da koči rast nego i predstavlja znatan rizik u slučaju mogućih budućih kriznih situacija; poziva Komisiju da usvoji oprezno i konzervativno tumačenje pokazatelja rasta te da revidira kvalitetu gospodarskih prognoza, s obzirom na to da su prethodne prognoze Komisije prečesto bile korigirane na niže;

28.  slaže se s Komisijom da većina država članica treba nastaviti težiti fiskalnoj konsolidaciji koja pogoduje rastu; poziva države članice s dovoljno fiskalnog prostora da razmotre mogućnost smanjenja poreza i doprinosa za socijalno osiguranje s ciljem poticanja privatnih ulaganja i stvaranja radnih mjesta; poziva Komisiju da ponudi konkretne preporuke državama članicama, uključujući i onima koje su još uvijek u programima gospodarske prilagodbe, kako bi one podržale gospodarski rast s održivim i socijalno uravnoteženim strukturnim reformama koje vode do stvaranja kvalitetnih radnih mjesta, jačanja konkurentnosti i povećanja konvergencije;

29.  uzima na znanje ocjenu Komisije u vezi s nacrtima proračuna država članica; naglašava da su održive financije cilj preispitivanja nacrta proračuna; inzistira na važnosti stroge primjene fiskalnih pravila i na poštovanju načela jednakog postupanja;

30.  napominje da je samo pet država članica u potpunosti poštovalo odredbe iz Pakta o stabilnosti i rastu; ustraje u tome da je Pakt o stabilnosti i rastu razrađen na temelju opće suglasnosti među državama članicama; ističe da velik razmjer rashoda koji služe za rješavanje javnog duga smanjuje resurse koji se mogu upotrijebiti za javne usluge i ulaganja; stoga prihvaća činjenicu da smanjenje deficita ostaje nužno u visoko zaduženim državama, ali smatra da bi se takva fiskalna konsolidacija trebala provesti na način kojim se štite ugroženi korisnici javnih usluga i javno ulaganje te ravnopravno povećava dobit povećanim rastom;

Jača koordinacija nacionalnih politika

31.  pozdravlja izvješće o mehanizmu upozoravanja; pozdravlja postepeno smanjenje unutarnjih neravnoteža u državama članicama; skreće pozornost na vanjske neravnoteže nekolicine država članica, uključujući velike trgovinske viškove; prima na znanje da EU-u u cjelini gubi udjele na globalnom tržištu;

32.  ističe da cilj postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže nije samo izbjegavanje snažnih negativnih učinaka na rast i zapošljavanje u određenoj zemlji, već i sprečavanje širenja posljedica loše osmišljenih nacionalnih politika na druge države članice u europodručju; prima na znanje najavu Europskog vijeća iz prosinca 2014. da će u 2015. napredovati rasprava o užoj koordinaciji gospodarskih politika u ekonomskoj i monetarnoj uniji izvješćem četiriju predsjednika;

33.  ponavlja svoj stav da u trenutačnom okviru za gospodarsko upravljanje nema dovoljno demokratske odgovornosti u pogledu provedbe njegovih pravila i u pogledu uključenih institucija i tijela; poziva Komisiju da izradi potrebne prijedloge za rješavanje nedostatka odgovarajuće demokratske odgovornosti u gospodarskom upravljanju EU-a;

34.  napominje da bi trebalo razmotriti učinke znatnog pada cijene nafte i razmotriti bi li ta iznenadna dobit trebala biti u potpunosti prenesena na potrošače fosilnih goriva ili podijeljena tako da vlade podignu poreze na fosilna goriva s ciljem smanjenja vlastitih deficita, financiranja ulaganja, izbjegavanja ugrožavanja politika na području klimatskih promjena i smanjenja učinaka dezinflacije;

Proračun EU-a

35.  ističe da načelo točnosti proračuna u javnim financijama treba biti nit vodilja u izradi nacionalnih proračuna i proračuna EU-a kako bi se zajamčila konvergencija i stabilnost u EU-u; uvjeren je da je ta točnost sastavni dio odgovora na krizu povjerenja među državama članicama te između država članica i građana Europske unije, odnosno na gubitak povjerenja koji je s najnovijom financijskom krizom postao još veći;

36.  stoga poziva na usklađivanje ekonomskih pretpostavki za izradu nacionalnih proračuna; posebno smatra da bi se elementi međunarodne gospodarske situacije trebali zajednički procjenjivati;

37.  poziva na veću ujednačenost izvješćivanja o javnim financijama radi lakše usporedivosti i sprečavanja pretjeranih makroekonomskih neravnoteža; posebno poziva na to da se standardizira način na koji države članice knjiže svoje doprinose proračunu EU-a;

38.  poziva Komisiju da ublaži svaki oblik nedemokratičnosti Europskog semestra u okviru svojeg paketa mjera za jačanje ekonomske i monetarne unije najavljenog za 2015. godinu;

39.  smatra da je uža suradnja Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata u području gospodarskog i proračunskog upravljanja u okviru Europskog semestra od ključne važnosti; obvezuje se da će unaprijediti svoje odnose s nacionalnim parlamentima u duhu konstruktivnog partnerstva;

40.  žali zbog činjenice da iznos nepodmirenih obveza u proračunu EU-a ugrožava vjerodostojnost EU-a te da je taj iznos u suprotnosti s ciljevima određenima na najvišoj političkoj razini u pogledu rasta i zapošljavanja, posebice zapošljavanja mladih, i potpore malim i srednjim poduzećima i boji se da će se zbog toga produbiti jaz između Unije i njezinih građana;

41.  poziva na to da se poslijeizbornom revizijom Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO-a) analizira i na taj način poveća dodana vrijednost sredstava EU-a kojima se potiče ostvarivanje ciljeva Unije u području konkurentnosti, rasta, zapošljavanja i energetske tranzicije; poziva Komisiju da usvoji jasniju metodologiju za lakše praćenje sredstava EU-a i rashoda povezanih s ciljevima strategije Europa 2020. kako bi se omogućile bolje procjene učinka;

42.  nadalje poziva Komisiju da izvijesti o mogućim negativnim učincima problema zakašnjelih plaćanja na obveze država članica u okviru Europskog semestra;

43.  primjećuje da u mnogim državama članicama javna uprava još uvijek nije postala učinkovitija, premda bi se racionalizacijom organizacije i smanjenjem birokracije za poduzeća i građane postigao napredak u tom području i tako ostvarile uštede;

44.  pozdravlja činjenicu da je Komisija u Godišnjem pregledu rasta za 2015. naglasila gospodarsku važnost europskih strukturnih i investicijskih fondova (uključujući inicijativu za zapošljavanje mladih); podsjeća na to da ti fondovi u prosjeku čine 10 % ukupnih javnih ulaganja u EU-u, ali da se situacija razlikuje od zemlje do zemlje i da u nekim državama članicama fondovi čine čak 80 % javnih ulaganja; naglašava da su strukturni i investicijski fondovi dobar primjer sinergije između europskog proračuna i nacionalnih proračuna na temelju zajednički dogovorenih ciljeva navedenih u sporazumima o partnerstvu u području rasta i ulaganja u skladu sa strategijom Europa 2020.; podržava sve napore usmjerene na pametno udruživanje europskih i nacionalnih proračunskih sredstava u cilju postizanja veće učinkovitosti i nižih nacionalnih deficita te poticanja gospodarstva uz pomoć pozitivnog učinka zajedničkih resursa;

45.  naglašava da je hitno potrebno učinkovito riješiti problem poreznih prijevara zbog kojih bi proračun EU-a mogao biti oštećen za znatan iznos;

46.  poziva Komisiju da dostavi analizu mogućeg učinka preraspodjele sredstava iz programa EU-a kao što su Instrument za povezivanje Europe i Obzor 2020.;

47.  poziva države članice da doprinose Planu ulaganja kojem je cilj ostvariti najbolji mogući učinak javne potrošnje i privući privatna ulaganja;

o
o   o

48.  nalaže svojem Predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji, vladama država članica, nacionalnim parlamentima i Europskoj središnjoj banci.

(1) SL L 306, 23.11.2011., str. 12.
(2) SL L 306, 23.11.2011., str. 41.
(3) SL L 306, 23.11.2011., str. 8.
(4) SL L 306, 23.11.2011., str. 33.
(5) SL L 306, 23.11.2011., str. 25.
(6) SL L 306, 23.11.2011., str. 1.
(7) SL L 140, 27.5.2013., str. 11.
(8) SL L 140, 27.5.2013., str. 1.
(9) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0129.
(10) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0036.
(11) SL C 258E, 7.9.2013., str. 134.

Pravna napomena