Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2014/2222(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0043/2015

Podneseni tekstovi :

A8-0043/2015

Rasprave :

PV 11/03/2015 - 7
CRE 11/03/2015 - 7

Glasovanja :

PV 11/03/2015 - 9.16
Objašnjenja glasovanja
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2015)0068

Usvojeni tekstovi
PDF 544kWORD 170k
Srijeda, 11. ožujka 2015. - Strasbourg Završno izdanje
Europski semestar za usklađivanje ekonomske politike: aspekti zapošljavanja i socijalne politike u Godišnjem pregledu rasta za 2015.
P8_TA(2015)0068A8-0043/2015

Rezolucija Europskog parlamenta od 11. ožujka 2015. o Europskom semestru za usklađivanje gospodarskih politika: aspekti zapošljavanja i socijalne politike u Godišnjem pregledu rasta za 2015. (2014/2222(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 9. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir članke 145., 148., 152. i 153. stavak 5. UFEU-a,

–  uzimajući u obzir Povelju o temeljnim pravima EU-a, a posebno njezinu glavu IV. (Solidarnost),

–  uzimajući u obzir članak 349. UFEU-a o najudaljenijim regijama,

–  uzimajući u obzir revidiranu Europsku socijalnu povelju, a posebno njezin članak 30. o pravu na zaštitu od siromaštva i socijalnog isključenja,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. veljače 2014. o Europskom semestru za usklađivanje gospodarskih politika: zapošljavanje i socijalna stajališta(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. listopada 2014. o Europskom semestru za usklađivanje gospodarskih politika: provedba prioriteta za 2014.(2),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 28. studenog 2014. naslovljenu „Godišnji pregled rasta 2015.” (COM(2014)0902) i nacrt zajedničkog izvješća o zapošljavanju u prilogu,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. studenog 2014. naslovljenu „Plan ulaganja za Europu” (COM(2014)0903),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. siječnja 2015. naslovljenu „Optimalno iskorištavanje fleksibilnosti u okviru postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu” (COM(2015)0012),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 2. listopada 2013. naslovljenu „Jačanje socijalne dimenzije ekonomske i monetarne unije” (COM(2013)0690),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. naslovljenu „Europa 2020.: strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenog 2014. o zapošljavanju i socijalnim aspektima strategije Europa 2020.(3),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 18. travnja 2012. pod nazivom „Oporavak koji donosi veliki broj radnih mjesta” (COM(2012)0173),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 16. prosinca 2010. naslovljenu „Europska platforma protiv siromaštva i socijalne isključenosti: europski okvir za socijalnu i teritorijalnu koheziju” (COM(2010)0758) i rezoluciju Parlamenta od 15. studenog 2011. na tu temu(4),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Inicijativa o mogućnostima za mlade” (COM(2011)0933),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. veljače 2013. naslovljenu „Ususret socijalnom ulaganju za rast i koheziju – uključujući provedbu Europskog socijalnog fonda 2014. – 2020.” (COM(2013)0083),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. ožujka 2014. o zapošljavanju i socijalnim aspektima uloge i djelovanja Trojke (ESB, Komisija i MMF) u pogledu zemalja europodručja obuhvaćenih programom(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. lipnja 2013. o socijalnom stanovanju u Europskoj uniji(6),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Europskog parlamenta od 15. travnja 2014. naslovljenu „Kako Europska unija može doprinijeti stvaranju pogodnog okruženja za poduzeća, poslovne djelatnosti i novoosnovana poduzeća kako bi se stvorila nova radna mjesta?”(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. srpnja 2014. o zapošljavanju mladih(8),

–  uzimajući u obzir izvješće Međunarodne organizacije rada (ILO) od 5. prosinca 2014. naslovljeno „Globalno izvješće o plaćama za razdoblje 2014./2015.”,

–  uzimajući u obzir radni dokument Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) od 9. prosinca 2014. naslovljen „Trendovi u pogledu nejednakosti prihoda i njihov učinak na gospodarski rast”,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 7. srpnja 2014. naslovljenu „Inicijativa za zeleno zapošljavanje: iskorištavanje potencijala zelenog gospodarstva za stvaranje radnih mjesta” (COM(2014)0446),

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije od 14. rujna 2011.(9) i od 16. siječnja 2014.(10) o strategiji EU-a o beskućništvu,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0043/2015),

A.  budući da Europa mora biti predana modelu socijalnoga tržišnoga gospodarstva, kojim se jamči održivi rast kako bi se sljedećoj generaciji umjesto dugova osigurala radna mjesta;

B.  budući da je gospodarski i društveni kontekst u EU-u i dalje sumoran i budući da je prema jesenskim gospodarskim predviđanjima Komisije iz 2014. gospodarski oporavak i dalje krhak; budući da se unatoč negativnim stopama rasta u europodručju u protekle dvije godine, očekuje da će rast u europodručju doseći 0,8 % 2014. i 1,1 % 2015. godine; budući da samo nekoliko država članica ima bolja predviđanja i budući da je Komisija posljednjih godina sistemski korigirala predviđanja na niže; budući da je predviđeni ukupni deficit, unatoč činjenici da je 2014. u zemljama EU-28 smanjen na 3 %, u pojedinim državama članicama još uvijek visok pokazujući tako potrebu za daljnjom fiskalnom konsolidacijom koja je kompatibilna s rastom i boljim i održivim zapošljavanjem, budući da oporavak nije snažan i nema potporu;

C.  budući da je brzo djelovanje u vezi s fiskalnom konsolidacijom usvojeno tijekom gospodarske krize otežalo državama članicama ostvarivanje ciljeva strategije Europa 2020. pokazavši da bi se fiskalne politike trebale razlikovati i da bi ih se trebalo prilagoditi specifičnoj situaciji pojedine države članice; budući da nagli pad cijena nafte može pružiti dodatni poticaj gospodarstvima mnogih država članica, osobito ako ga se brzo pretvori u smanjenje energetskih troškova za obitelji i poduzeća;

D.  budući da EU mora nastaviti poboljšavati svoje gospodarske i društvene politike kako bi što prije moguće ostvario ciljeve strategije Europa 2020., istovremeno nadilazeći rizik od dugoročne stagnacije i deflacije te budući da je za ostvarivanje tog cilja potrebno nastaviti ulagati napore u pogledu promicanja ulaganja i strukturnih reformi koje povećavaju gospodarsku konkurentnost na društveno odgovoran način; budući da je potrebna ekološka transformacija kako bi se osigurao prijelaz prema resursno učinkovitom gospodarstvu i održivom razvoju; budući da položaj EU-a u svjetskom gospodarstvu zabrinjavajuće slabi zbog krize, gubitka industrijskih temelja i nedostatka povjerenja ulagača i poduzetnika, dok ostale države pokazuju čvrste znakove oporavka; budući da je u listopadu 2014. MMF procijenio da se mogućnost recesije u europodručju povećala i da će do kraja godine iznositi između 35% i 40%;

E.  budući da države članice imaju primarnu ulogu u provođenju politike zapošljavanja, uključujući i politiku za zapošljavanje mladih, te da se takve mjere najuspješnije provode na nacionalnoj razini;

F.  budući da EU mora što prije moguće riješiti pitanje brzog starenja stanovništva;

G.  budući da, unatoč određenim poboljšanjima (po prvi put od 2011. postoji malo povećanje u broju ugovora na puno radno vrijeme), stopa nezaposlenosti ostaje na povijesno visokim razinama s gotovo 25 milijuna ljudi bez posla u EU-u; budući da je dugoročna nezaposlenost na zabrinjavajuće visokim razinama te je 12 milijuna osoba više od jedne godine bez posla (4 % više nego prošle godine); budući da se stope nezaposlenosti mladih nisu znatno smanjile (smanjile su se tek za 1,9 % u usporedbi s 2013.), dostigavši prosjek EU-a od 21,2 %; budući da je 75 % dugoročno nezaposlenih u EU-u mlađe od 35 godina; budući da je situacija na tržištu rada posebno kritična za mlade, uz izuzetak određenih država članica, bez obzira na njihov stupanj obrazovanja;

H.  budući da se Europski socijalni fond, jamstvo za mlade i inicijativa za zapošljavanje mladih moraju iskoristiti u potpunosti i ispravno za financiranje održivih projekata u svrhu borbe protiv nezaposlenosti, osobito nezaposlenosti mladih;

I.  budući da je udio mladih ljudi koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju (NEET-ovi) i dalje visok te budući da su mladi Romi prezastupljeni u toj skupini;

J.  budući da je nekoliko čimbenika, uključujući neuspješno stvaranje pozitivnog okruženja za poticanje ulaganja i rasta, smanjenje prihoda na tržištu rada i slabljenje s vremenom učinka socijalnih davanja(11), kao i napori koje su uložile određene države članice kako bi ponovno uspostavile svoju gospodarsku ravnotežu smanjivši potrošnju u području socijalne zaštite, dovelo do značajnih smanjenja u bruto raspoloživom dohotku kućanstava, doprinoseći povećanju broja europskih obitelji u opasnosti od socijalne isključenosti te alarmantnom povećanju nejednakosti, uključujući rodne nejednakosti; budući da svakom četvrtom Europljaninu prijeti siromaštvo; budući da su podzaposlenost i nesigurnost dosegle vrhunac te za 50 % osoba koje traže posao njegov pronalazak nije dovoljan da bi izašli iz siromaštva;

K.  budući da posljednje zabilježene brojke, i to one za 2013., pokazuju da je dugoročna nezaposlenost na povijesno visokoj razini od 5,1 % radne snage u zemljama EU-28; budući da dugoročna nezaposlenost nema samo ključne posljedice za pojedince tijekom njihovih života, već se može pretvoriti i u strukturnu nezaposlenost u EU-u;

L.  budući da je 25,1 % populacije EU-a trenutačno u opasnosti od siromaštva i socijalne isključenosti; budući da je prosječan rast dječjeg siromaštva veći od prosječnog rasta općeg siromaštva te budući da u nekim državama članicama svako treće dijete živi ispod razine siromaštva;

M.  budući da su stariji radnici skupina za koju je najveća vjerojatnost da će biti dugoročno nezaposlena; budući da je samo polovica radnika u dobi između 55 i 65 godina 2012. radila; budući da starije ljude više pogađaju smanjenja javne potrošnje u području socijalnih usluga, zdravstvene skrbi i socijalnih naknada; budući da su određene kategorije starijih ljudi, poput osoba starijih od 80, starijih žena, starijih migranata i starijih članova etničkih manjina, posebno izložene riziku od osiromašenja;

N.  budući da su neke države članice za prevladavanje krize uvelike smanjile javnu potrošnju u trenutku kada je došlo do povećane potražnje za socijalnom zaštitom uslijed povećanja broja nezaposlenih; budući da je unutar nacionalnih proračuna iznos sredstava namijenjenih za socijalno osiguranje dodatno smanjen zbog smanjenja iznosa uplaćenih doprinosa nakon gubitka velikog broja radnih mjesta ili smanjenja plaća, čime se ozbiljno ugrožava europski socijalni model; budući da se reformama nije uspjelo zadovoljiti potrebe i očekivanja građana u pogledu zapošljavanja i socijalnog područja;

O.  budući da smanjenje siromaštva nije samo jedan od glavnih ciljeva strategije Europa 2020. već je također i društvena odgovornost država članica, a dobra i održiva zaposlenost najbolje je rješenje za izlazak iz siromaštva; budući da se napore stoga mora usmjeriti na olakšavanje pristupa radnim mjestima, osobito onima koji su najviše udaljeni od tržišta rada; budući da je tržište rada još uvijek obilježeno znatnim nejednakostima u uvjetima zapošljavanja i budući da se nakon dobi od 55 godina žene suočavaju s većim rizikom od života u siromaštvu ili od socijalne isključenosti nego muškarci;

P.  budući da su se dodatno povećale socioekonomske neravnoteže među državama članicama, dok je u pogledu regionalne konvergencije suprotan slučaj; budući da se razlika u nezaposlenosti između jezgre i periferije povećala s 3,5 % u 2000. na 10 % u 2013. godini; budući da ta razlika povećava rizik od rascjepkanosti i predstavlja prijetnju gospodarskoj stabilnosti i socijalnoj koheziji EU-a; budući da se u šestom izvješću o koheziji ističe uloga koji strukturni fondovi imaju u nadilaženju nejednakosti osobito za vrijeme krize;

Q.  budući da u članku 174. UFEU-a stoji da „Radi promicanja svojeg sveukupnog skladnog razvoja Unija razvija i provodi aktivnosti koje vode jačanju njezine ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije. Unija će osobito nastojati smanjiti razlike među različitim regijama i zaostalost regija u najnepovoljnijem položaju. Među dotičnim regijama posebna se pozornost poklanja ruralnim područjima, područjima zahvaćenima industrijskom tranzicijom i regijama koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama, kao što su najsjevernije regije s vrlo niskom gustoćom naseljenosti te otoci, pogranične i planinske regije.”;

R.  budući da regije koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama obično imaju više stope nezaposlenosti, manji gospodarski rast i nedostatak znatnih ulaganja usmjerenih na poboljšanje njihovog potencijala;

S.  budući da je Parlament u protekle dvije godine upozoravao na socijalne rizike koje prouzrokuje deflacija u kontekstu niskog rasta, visoke nezaposlenosti i pritiska u pravcu smanjenja plaća; budući da je Europska središnja banka (ESB) predvidjela nisku inflaciju u dugom roku i upozorila na posljedice toga na unutarnju potražnju, rast i zaposlenost; budući da se od kolovoza 2014. deflacija bilježi u osam država članica (od kojih je šest u europodručju); budući da su potražnja i stvaranje radnih mjesta u EU-u jako ograničeni prevladavajućom slabošću u davanju kredita malim i srednjim poduzećima i potrebom da se smanji prekomjerni javni i privatni dug s posebnim naglaskom na hipotekarnim zajmovima; budući da je pad stopa inflacije znatno povećao te poteškoće, povećanjem realnih stopa inflacije i tereta duga, te bi mogao dovesti do začaranog kruga gospodarske depresije; budući da je ESB reagirao na sve te aspekte 22. siječnja 2015. provedbom proširenog programa za kupnju imovine s kombiniranim mjesečnim kupnjama imovine u iznosi od 60 milijardi EUR, koji bi trebao biti proveden barem do rujna 2016.;

T.  budući da se ekspanzivnu monetarnu politiku može iskoristiti za poticanje izvoza kao načina poboljšanja gospodarstva EU-a u kratkom roku;

U.  budući da se niske kamatne stope može iskoristiti za poticanje ulaganja u EU-u;

V.  budući da se povećavala fiskalna konsolidacija te da su uvedeni novi glavni ciljevi, s većom usredotočenošću na strukturne nego na cikličke deficite; budući da je, usprkos tome, veličina fiskalnih multiplikatora trenutačno još uvijek vrlo visoka; budući da postoji potreba da se postignu srednjoročni ciljevi i ciljevi u pogledu duga kako bi se stvorilo okružje koje će pogodovati gospodarskom rastu i stvaranju radnih mjesta; budući da postoji potreba za sistematičnom procjenom društvenih, ekoloških i rodnih učinaka tih mjera;

W.  budući da su se javna i privatna ulaganja u EU-u alarmantno smanjila i trenutno su gotovo 20 % ispod razine koju su imala prije krize, što je niže nego kod njegovih glavnih gospodarskih partnera drugdje u svijetu; budući da ulaganja u bolja i održiva radna mjesta, ljudski kapital, istraživanja i inovacije (uključujući manje projekte), resursno učinkovitu energetsku uniju, jedinstveno digitalno tržište, promicanje poduzetništva i bolje poslovno okruženje za mala i srednja poduzeća moraju biti među glavnim prioritetima Komisije i država članica, s obzirom na to da su ulaganja u ta područja ključna ne samo za osiguravanje oporavka nego i za širenje gospodarskog potencijala EU-a za rast i stvaranje blagostanja;

X.  budući da je nedostatna uključenost nacionalnih parlamenata, Europskog parlamenta, lokalnih i regionalnih vlasti, organizacija civilnog društva i socijalnih partnera u proces Europskog semestra na razini EU-a i na nacionalnoj razini ograničila kontrolu koju države članice imaju nad reformama i nad razvitkom uključivih, socijalnih i održivih rješenja te smanjila povjerenje građana u projekt EU-a;

Y.  budući da određivanje plaća spada u nadležnost država članica;

Ambiciozne gospodarske politike za rast, stvaranje kvalitetnih radnih mjesta i borbu protiv deflacije

1.  pozdravlja integrirani pristup Komisije rastu koji se temeljni na tri glavna stupa: Planu ulaganja za Europu, strukturnim reformama i fiskalnoj odgovornosti; poziva na ambicioznu, ekspanzivnu gospodarsku i fiskalnu politiku, u okviru postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu, kojom će se potaknuti pametan, održiv i uključiv rast i stvaranje kvalitetnih radnih mjesta; ističe da je solidarnost temeljna vrijednost na kojoj je Europska unija izgrađena; poziva Komisiju da podrži napore država članica pružanjem konkretnih preporuka koje su korisne i njima ali i EU-u u cjelini, tako da se njima ne rješava samo pitanje fiskalne konsolidacije nego i pitanje strukturnih reformi na društveno uravnotežen i gospodarski učinkovit i održiv način; ističe da se zbog niske inflacije već povećavaju realne kamatne stope i realni javni i privatni dug što, zajedno s visokom dugoročnom nezaposlenošću mladih, smanjuje rast i povećava siromaštvo;

2.  svjestan je veze između fiskalne odgovornosti i potrebe za poticanjem ulaganja i strukturnih reformi u državama članicama, u kontekstu Pakta o stabilnosti i rastu; u tom pogledu pozdravlja komunikaciju Komisije naslovljenu „Najbolja uporaba fleksibilnosti u okviru postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu”; poziva partnere da provedu reforme koristeći se fleksibilnosti koja je već ugrađena u pravila i sporazume, ako se država članica suoči s prevelikim makroekonomskim neravnotežama, kako bi se zajamčilo da je fiskalna odgovornost kompatibilna s gospodarskim rastom, stvaranjem zapošljavanja i države s nacionalnim sustavom socijalne skrbi;

3.  ističe potrebu za strukturnim reformama u državama članicama; primjećuje da iako su pojedine države članice koje su provele reforme uspješno ponovno ostvarile konkurentnost na svjetskom tržištu, te bi reforme trebale biti kompatibilne s pametnim, održivim i uključivim rastom kao i s otvaranjem pristojnih radnih mjesta; poziva da se pri provedbi tih reformi, kako bi se ostvarili spomenuti ciljevi, usmjerenost proširi tako da uključuje područja poput jedinstvenog digitalnog tržišta, energetske unije ili fiskalne reforme; smatra da reforme koje se promiču na tržištu rada moraju također uvesti fleksibilnost i sigurnost koji su potrebni kako bi se eliminirala rascjepkanost i osigurale pristojne plaće;

4.  pozdravlja činjenicu da nova kombinacija politika dodaje ulaganja prethodnim prioritetima fiskalne konsolidacije i strukturnih reformi unatoč tomu smatra da bi se u godišnjem pregledu rasta veća pozornost trebala posvetiti ukupnoj potražnji i njezinoj povezanosti s povećanjem plaća i društvenim nejednakostima; ističe da prilikom smanjenja makro neravnoteža glavni prioritet ne bi trebalo biti povećanje trenutnih računskih viškova već povećanje rasta ulaganja i stopa zaposlenosti te smanjenje stope siromaštva;

5.  zabrinut je da su se ulaganja u EU-u znatno smanjila posljednjih godina i da su sada gotovo 20 % ispod razine na kojoj su bila prije krize; upozorava da je pad bio još veći u perifernim državama članicama u kojima je fiskalna konsolidacija bila oštrija; ponovno naglašava mogućnost zapošljavanja u zelenom gospodarstvu, što bi, prema procjenama Komisije, samo u sektorima energetske učinkovitosti i energije iz obnovljivih izvora do 2020. moglo stvoriti pet milijuna radnih mjesta, pod uvjetom da se provedu ambiciozne klimatske i energetske politike; poziva države članice da osiguraju dovoljan stupanj ulaganja u te sektore i predvide buduće vještine radnika;

6.  pozdravlja činjenicu da je ulaganje jedan od tri stupa strategije Komisije za 2015. i poziva na provedbu tog plana bez odgode; uzima na znanje činjenicu da se doprinose država članica Europskom fondu za strateška ulaganja neće računati prilikom utvrđivanja fiskalne prilagodbe bilo u okviru preventivnog ili korektivnog ogranka Pakta o stabilnosti i rastu;

7.  smatra da se tri glavna stupa strategije Komisije za 2015. moraju provoditi zajedno kako bi se potaknula ulaganja, na odgovoran način, u onim područjima koja imaju stvaran učinak na rast i otvaranje radnih mjesta kao što su digitalno gospodarstvo, zeleni sektori i zdravstvena skrb;

8.  uzima na znanje činjenicu da će se Europski fond za strateška ulaganja temeljiti na postojećim resursima EU-a i osim dodatnih 5 milijardi EUR od Europske investicijske banke (EIB) neće biti „svježeg” javnog novca; ističe rizik od nedovoljnih sredstava u fondu na temelju pretjerano optimističnih pretpostavki o vjerojatnosti privlačenja većine potrebnog financiranja od privatnih ulagača; poziva EIB da razmotri promjenu svog usmjerenja s isključivo komercijalnog bankarstva prema modelu procjene rizika projekata koji se temelje na definiranim kriterijima i transparentnosti; poziva Komisiju da razmotri na koji način iskoristiti proračun EU-a i ostale, nove resurse kako bi se izbjegao neuspjeh Europskog fonda za strateška ulaganja;

9.  poziva Komisiju i EIB da procijene učinke gospodarske krize na bankarski sustav i krajnje primatelje sredstava EIB-a, posebice uzevši u obzir mala i srednja poduzeća, sektor socijalnog gospodarstva i javna poduzeća;

10.  ističe činjenicu da Europski fond za strateška ulaganja mora biti usredotočen na stvaranje novih ulaganja u područjima u kojima je interes ulagača smanjen, a ne na zamjenu ulaganja koja bi bila proizvedena negdje drugdje (istiskivanje) ili na visoko profitabilna ulaganja koja bi se ostvarila u svakom slučaju (mrtvi teret); poziva Komisiju da uključi i promiče socijalna ulaganja koja ne stvaraju samo financijski povrat nego i promiču pozitivno socijalno prelijevanje, kao što su ulaganja u ljudski kapital, ulaganja s velikim učinkom na otvaranje boljih i održivih radnih mjesta ili socijalnu uključenosti i smanjenje siromaštva, kao što su sustavi socijalne zaštite i socijalnih usluga, ili ulaganja u socijalno gospodarstvo; ponovno poziva na provedbu Paketa mjera za socijalno ulaganje;

11.  poziva Komisiju da osigura ulaganja u gospodarski slabije regije koje imaju visoku nezaposlenost te u mala i srednja poduzeća u tim regijama, s obzirom na njihov veoma ograničen pristup financiranju, kako bi se zajamčilo da ti napori imaju konkretan učinak tamo gdje su najpotrebniji, uz odabir kojim se u obzir uzimaju gospodarske značajke ulaganja; dijeli stajalište Komisije da postoji potreba za vještom radnom snagom u sektorima u rastu poput digitalnog gospodarstva, zelenih sektora i zdravstvene skrbi;

12.  poziva Komisiju i države članice da riješe pitanje posebnih pojačanih mehanizama za provedbu programa ulaganja u najudaljenijim regijama čija udaljenost, zemljopisna rascjepkanost, krhka gospodarstva i prirodna ograničenja vode do veće nejednakosti u pogledu pristupa mogućnostima zapošljavanja, dobrima i uslugama;

13.  poziva Komisiju da prilikom izrade europskog plana ulaganja u obzir uzme regije koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama, osobito u pogledu pristupa širokopojasnoj mreži;

14.  poziva Komisiju da temeljito revidira i poboljša inicijativu projektnih obveznica EU-a i EIB-a, koja je pokrenuta kao pilot projekt 2012. kako bi se sažeo europski plan ulaganja, s ciljem povećanja njezine uloge u promicanju zapošljavanja; u tom kontekstu poziva na detaljnu reviziju obveznica sa socijalnim učinkom uključenih u Paket mjera za socijalno ulaganje;

Odgovorna politika preusmjerena na ulaganja, otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i rast

15.  napominje da je europski plan ulaganja nužna dopuna naporima za poticanje održivog gospodarskog rasta i otvaranje radnih mjesta, koje je potrebno podržati privatnim i javnim sredstvima kako bi uspjeli; pozdravlja činjenicu da se u Godišnjem pregledu rasta za 2015. i dalje poziva na pojačane napore država koje imaju prostora za djelovanje u fiskalnim maržama kao načinu poticanja europske potražnje i europskih ulaganja;

16.  pozdravlja ubrzanje fiskalne konsolidacije i uvođenje novih glavnih ciljeva, s većom usredotočenošću na strukturne nego na cikličke deficite, koji bi trebali imati pozitivan učinak na zapošljavanje i održivi rast; međutim, napominje da je u trenutačnom kontekstu veličina fiskalnih multiplikatora i dalje vrlo visoka te da će to neizbježno imati negativan učinak na gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta, kao i na održivost sustava socijalne zaštite; poziva Komisiju da olakša uporabu maksimalne fleksibilnosti u okviru postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu;

17.  poziva na razvoj europskog okvira kako bi se zajamčilo da sva ulaganja u okviru europskog plana ulaganja imaju značajan učinak u pogledu poticanja održivog rasta, otvaranja kvalitetnih radnih mjesta i poticanja društvenog napretka; poziva Komisiju da nadzire i kontrolira ulaganja u sklopu europskog plana ulaganja i nadalje, da provodi revizije i mjeri realni gospodarski i društveni učinak ulaganja; poziva Komisiju da uključi stručnjake u području društvenih politika u stručni odbor novog Europskog fonda za strateška ulaganja koji će odobravati financiranja projekata te da osigura da je pozitivan društveni učinak jedan od glavnih kriterija u tom postupku odabira;

18.  ističe važnost fleksibilnosti koja može biti iskorištena u okviru postojećeg Pakta o stabilnosti i rastu kako bi se osigurao prostor za djelovanje za socijalna ulaganja, osobito socijalna ulaganja u ljude, pružajući im nužne vještine i podržavajući uvjete za produktivno i ispunjujuće sudjelovanje u gospodarstvu i društvu tijekom cijelog života; u tom kontekstu ističe moguću ulogu socijalnog gospodarstva u otvaranju održivih, uključivih i kvalitetnih radnih mjesta;

Obnovljeno financiranje malih i srednjih poduzeća kako bi se potaknula privatna ulaganja i otvaranje radnih mjesta

19.  ističe da, iako čine okosnicu otvaranja radnih mjesta u EU-u, mala i srednja poduzeća i dalje imaju goleme poteškoće u pristupu financiranju i zabrinjavajuće su prezadužena; pozdravlja stoga nove preporuke Komisije o pristupu malih i srednjih poduzeća financiranju, uključujući novi pristup u pogledu nesolventnosti i stečaja; poziva na dodatne napore država članica kako bi se poboljšali mehanizmi za restrukturiranje duga kao sredstvo za ostvarenje tog cilja; poziva Komisiju da, kada je to potrebno, konkretnim preporukama za pojedine države podrži provedbu načela iznesenih u njezinoj Preporuci od 12. ožujka 2014. na nacionalnoj razini; ističe da poduzeća kojima su na čelu žene i mala i srednja poduzeća imaju otežan pristup financijskim sredstvima; poziva Komisiju da analizira uzroke te situacije i predloži mjere za njezino rješenje;

20.  naglašava važnost uklanjanja prepreka za samozaposlenje i pokretanje poduzeća čime će se stvoriti poduzetnička kultura u Europskoj uniji; ističe da se ona može poduprijeti inteligentnom kombinacijom financijske potpore kao što su mikrofinancijska os i os za socijalno poduzetništvo Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije ili jedinstvenim mjestom za registraciju novih poduzeća u tijelima javne uprave;

21.  zabrinut je što financijska fragmentacija u europodručju, u nekim slučajevima, ugrožava rast i održivost malih i srednjih poduzeća; poziva na obnovu gospodarske mogućnosti pozajmljivanja, kojom se malim i srednjim poduzećima omogućava ulaganje i otvaranje radnih mjesta, kao i na olakšavanje pristupa poduzetništvu i pristupa malim i srednjim poduzećima programima kao što je COSME ili Obzor 2020.;

22.  poziva države članice da uklone nepotrebno administrativno opterećenje i birokraciju za samozaposlene, mikropoduzeća i mala i srednja poduzeća te da olakšaju uvjete za novoosnovana poduzeća;

23.  pozdravlja zajedničke mehanizme Komisije i EIB-a za pozajmljivanje malim i srednjim poduzećima koristeći sredstva iz strukturnih fondova kako bi se usmjerila ulaganja u ta poduzeća u svrhu poticanja uspješnijeg i održivog otvaranja radnih mjesta; poziva ESB da dopuni to političko djelovanje i da razmotri moguće načine za kupnju imovine malih i srednjih poduzeća te da podupre razvoj malih i srednjih poduzeća u okviru programa za povećanje količine sredstava u optjecaju na temelju dobrih praksi iz drugih ekonomskih regija, ili da posluži kao jamac za izvore financiranja za mala i srednja poduzeća jer ona otvaraju i do 80 % radnih mjesta u brojnim državama članicama;

24.  prima na znanje prošireni program ESB-a o kupnji imovine koji se ponovno odnosi na bankovni sustav; poziva stoga ESB da optimizira svoj potencijal za poboljšanje realne ekonomije tako što će dodjeljivati kredite kako bi se potaknuo rast i smanjila nezaposlenost u EU-u;

25.  pozdravlja mjere koje je Komisija najavila za poticanje otvaranja radnih mjesta u malim i srednjim poduzećima otvaranjem alternativa bankovnim zajmovima te za poboljšanje regulatornog i fiskalnog okvira kako bi se povećala dugoročna ulaganja u mala i srednja poduzeća; poziva da se te mjere provedu bez odgode; poziva Komisiju da podrži i male projekte; poziva Komisiju i države članice da razmotre financijske saveze za financiranje malih i srednjih poduzeća (kreditne unije) kao alternativni instrument financiranja i da malim i srednjim poduzećima omoguće lakši pristup javnoj nabavi i financiranju na razini EU-a i nacionalnoj razini;

26.  naglašava važnost posredničkih tijela povezanih s malim i srednjim poduzećima, kao što su trgovinske komore, jer su oni pokretači s multiplikacijskim učinkom u odnosu na provedbu politika EU-a povezanih s malim i srednjim poduzećima te poziva Komisiju da započne partnerski dijalog s tim tijelima o tome kako bi se politike EU-a povezane s malim i srednjim pouzećima mogle uspješnije provesti tako da se poboljša otvaranje radnih mjesta;

Učinkovitije korištenje sredstava

27.  naglašava da rast i politike otvaranja radnih mjesta imaju različit učinak u pojedinim regijama ovisno o specifičnoj situaciji u svakoj regiji EU-a te da se nejednakosti među regijama produbljuju od izbijanja krize; naglašava da bi se u preporukama za pojedine države članice u obzir trebale uzeti teritorijalne razlike unutar država članica kako bi se potaknuli rast i otvaranje radnih mjesta te istovremeno očuvala teritorijalna kohezija;

28.  smatra da mjere kohezijske politike imaju ključnu ulogu u smanjenju unutarnjih konkurentnih nejednakosti i strukturnih neravnoteža u regijama kojima je to najpotrebnije; poziva Komisiju da nađe primjerena rješenja za one države članice koje, usprkos velikoj nezaposlenosti, moraju EU-u vratiti sredstva zbog problema sa sufinanciranjem; poziva Komisiju da razmotri pretfinaciranje kako bi se državama članicama olakšala maksimalna uporaba sredstava u razdoblju 2014. – 2020. imajući stalno na umu pridržavanje načela proračunske odgovornosti;

29.  poziva Komisiju da hitno djeluje protiv poreznog dampinga, poreznih prijevara i utaje poreza te poziva da se na razini Vijeća odredi ambiciozan porez na financijske transakcije;

30.  čvrsto vjeruje da se sredstva EU-a, posebno u okviru inicijative za zapošljavanje mladih i Europskog socijalnog fonda, ne bi trebala koristiti za subvencioniranje nacionalnih pristupa, već bi se njima trebala pružiti dodatna potpora tako da se nadopune i poboljšaju nacionalni programi programima o kojima su odlučile države članice;

31.  poziva Komisiju, države članice i regije da zajamče potpuno izvršenje sredstava EU-a za razdoblje 2007. – 2013. i da Europski socijalni fond i ostale europske strukturne fondove čvrsto povežu sa strategijom Europa 2020.; poziva Komisiju da zajamči strogo praćenje izvršenja 20 % sredstava Europskog socijalnog fonda namijenjenih isključivo za siromaštvo; poziva Komisiju da u sljedeći godišnji pregled rasta i u preporuke za pojedine države članice uvede poglavlje o izvršenju Fonda za europsku pomoć najugroženijima;

32.  poziva Komisiju da osmisli strukturne reforme na energetskim tržištima kako bi se stvorila otporna Energetska unija koja bi manje ovisila o vanjskim izvorima energije te kako bi se diversificirali izvori opskrbe (npr. alžirski plin);

Reforme s ciljem povećanja potencijala rasta, ljudskog kapitala i produktivnosti

33.  napominje da se odlučni planovi ulaganja za rast i uspješnije i održivo otvaranje radnih mjesta, uz mjere koje poduzima ESB, mogu potpuno ostvariti samo ako su osmišljeni paralelno s nacionalnim reformama koje povećavaju kvalitetno sudjelovanje na tržištu rada, potiču produktivnost i razvijaju ljudski kapital u svim dobnim skupinama, uključujući najranjivije skupine, te ako se njima podupiru snažni socijalni sustavi i sustavi socijalne zaštite; ističe da je odluka Parlamenta i Vijeća o poboljšanju suradnje s mrežom europskih javnih zavoda za zapošljavanje ključni element u nastojanjima da se poboljša tržište; smatra da bi se strukturnim reformama tržišta rada trebale uvesti mjere za unutarnju fleksibilnost s ciljem održavanja razine zaposlenosti u razdobljima gospodarskih poremećaja, jamčenja kvalitete radnih mjesta i sigurnosti u prijelazu s jednog radnog mjesta na drugo te pružanja mehanizama za olakšice u slučaju nezaposlenosti koje se temelje na realističnim uvjetima za aktivaciju i kojima se otpuštenim radnicima jamči odgovarajuća podrška te su povezane s politikama reintegracije;

34.  poziva Komisiju i države članice da razmotre inovativne načine za poticanje ulaganja u EU; ističe nedavni trend vraćanja proizvodnje i usluga u EU te s time povezanu priliku za otvaranje radnih mjesta, posebno za mlade; vjeruje da gospodarstva EU-a imaju jedinstvenu priliku povećanja tog trenda vraćanja proizvodnje u izvornu državu;

35.  poziva Komisiju i države članice da u uskoj suradnji s privatnim sektorom izrade odgovarajuće politike koje podupiru otvaranje radnih mjesta za dugoročno nezaposlene, starije nezaposlene, žene i druge prioritetne skupine koje je kriza veoma teško pogodila, kao što su migranti, Romi, osobe s invaliditetom, uključujući mjere kojima se promiče nediskriminacija na radnom mjestu, ravnoteža između poslovnog i privatnog života, cjeloživotno učenje i usavršavanje te da se bore protiv niske razine obrazovanja kojom su pogođene neke od ovih skupina, dok brojnim njihovim pripadnicima prijeti isključenost iz društva; poziva na to da se u preporukama za pojedine države članice sustavno obradi pitanje smanjenja razlike plaća i mirovina između muškaraca i žena; poziva Komisiju da od svake države članice zahtijeva da osmisli nacionalni plan za otvaranje radnih mjesta u skladu s dogovorima Vijeća iz proljeća 2012.;

36.  poziva Komisiju da pokrene novu inicijativu s ciljem promicanja mogućnosti zapošljavanja u državama članicama za Rome, s mjerama za promicanje vještina i kvalifikacija i za borbu protiv diskriminacije te za promicanje otvaranja radnih mjesta, primjerice samozapošljavanjem i poduzetništvom, ili korištenjem inovativnim financijskim instrumentima;

37.  poziva države članice da kao prioritet odrede uklanjanje rodne razlike pri zapošljavanju, prije svega suočavanjem s problemom nejednakih plaća i provedbom mjera kojima će se olakšati usklađivanje poslovnog i privatnog života, među ostalim povećanjem broja ustanova za skrb o djeci;

38.  žali zbog toga što Europski semestar nije bio dovoljno usklađen sa strategijom Europa 2020.; traži od Komisije i država članica da usklade gospodarske mjere provedene tijekom Europskog semestra sa socijalnim ciljevima i ciljevima zapošljavanja strategije Europa 2020. te socijalnim načelima iz Ugovora; poziva na odlučnije napore u vođenju i koordiniranju politika EU-a za poticanje pametnog, održivog i uključivog rasta te otvaranje boljih i održivih radnih mjesta; poziva Komisiju da bez odgode iznese rezultate revizije strategije Europa 2020. na sredini razdoblja, uzimajući u obzir hitnu potrebu za daljnjim napretkom u smanjenju siromaštva i drugim socijalnim ciljevima te potrebu za povećanjem istinske uključenosti dionika;

Obrazovanje i aktivne radne politike radi povećanja ljudskih kapitala

39.  vjeruje da je sve veće globalno tržišno natjecanje vođeno izuzetno kvalificiranom radnom snagom prouzročilo znatan manjak kvalificirane radne snage u EU-a i nedostatke kojima se koči gospodarski rast; vjeruje da se države članice moraju usredotočiti na stvaranje pravog okruženja za otvaranje radnih mjesta ako žele ostvariti realne izglede za postizanje ciljeva o zapošljavanju iz strategije Europa 2020.;

40.  ponavlja poziv Vijeću, Komisiji i državama članicama da u okvir za strategiju Europa 2020. uključe rodnu perspektivu;

41.  ističe da se strategija za povrat konkurentnosti ne bi trebala usredotočiti samo na troškove rada, već i na povećanje produktivnosti ulaganjem u ljudski kapital i strukturnim reformama;

42.  poziva države članice da dovedu ulaganja u ljudski kapital na razinu prije krize, posebno da mladim ljudima olakšaju prelazak iz obrazovnog sustava na tržište rada i da ulažu u stručno obrazovanje i programe cjeloživotnog učenja;

43.  pozdravlja činjenicu da Komisija u Godišnjem pregledu rasta za 2015. poziva države članice da zaštite ili promiču dugoročna ulaganja u obrazovanje, istraživanje i inovacije; međutim, napominje da države članice koje već imaju ograničene proračune nemaju dovoljno sredstva za ostvarenje tih ciljeva;

44.  naglašava važnost aktivnih politika rada za neke države članice u trenutačnom kontekstu; poziva te države članice da povećaju opseg i djelotvornost aktivnih politika u području tržišta rada;

Kvalitetni poslovi i odgovarajuće plaće kao pokretači produktivnosti i rasta

45.  poziva države članice da posebnu pozornost posvete visokim stopama nezaposlenosti među skupinama u nepovoljnom položaju te da prioritet daju pristupu tržištu rada odnosno integraciji na to tržište i usmjeravanju politika pristupa i integracije jer je zaposlenje ključ uspješne integracije;

46.  podsjeća na to da su prikladne plaće potrebne ne samo za socijalnu koheziju nego i za održavanje snažnog oporavka i produktivnog gospodarstva; poziva Komisiju da istraži učinak uvođenja minimalnih plaća u državama članicama u cilju smanjenja nejednakosti u plaći; poziva Komisiju da organizira konferenciju o europskom okviru za minimalne plaće;

47.  brine se da se reformama tržišta rada u brojnim državama članicama nije uspio smanjiti broj nesigurnih radnih mjesta; primjećuje da su privremena radna mjesta predstavljala 50 % otvorenih radnih mjesta u 2014.; napominje da je prema podacima Komisije siromaštvo zaposlenih i dalje prisutno i da za 50 % svih onih koji traže posao njegov pronalazak nije dovoljan da izađu iz siromaštva i ne povećava produktivnost; poziva države članice da kvalitetna radna mjesta učine prioritetom i da pronađu rješenje na rascjepkanost tržišta rada; poziva države članice da jamče da su ciljevi tržišnih reformi, uz promicanje otvaranja boljih i održivih radnih mjesta, usmjereni na smanjenje rascjepkanosti, povećanje uključenosti ranjivih skupina na tržište rada, promicanje rodne ravnopravnosti, smanjenje siromaštva zaposlenih i jamčenje odgovarajuće socijalne zaštite svim radnicima, uključujući samozaposlene;

48.  vjeruje da države članice mogu otvarati radna mjesta jedino ako tržište to dopušta, ako se mogu osloniti na kvalificiranu radnu snagu, ako su tržišta rada dovoljno fleksibilna, ako su troškovi rada uključujući plaće u skladu s produktivnošću, ako je rad privlačniji zahvaljujući sustavima socijalne zaštite i ako su propisi proporcionalni i temeljeni na dokazima;

49.  poziva Komisiju i države članice da povećaju napore u suzbijanju smanjenja socijalnih prava u EU-u što izuzetno šteti pogođenim radnicima i socijalnim sustavima država članica; poziva nadalje da se u ta nastojanja na svim razinama uključe socijalni partneri;

50.  pozdravlja inicijativu u vezi s europskom platformom za neprijavljeni rad; ponovno poziva države članice da osobama s ugovorima za nesigurno radno mjesto ili koje su samozaposlene zajamče temeljni skup prava i odgovarajuću socijalnu zaštitu, posebno u vezi s usklađivanjem poslovnog i privatnog života; poziva Komisiju da posveti napore rješavanju dodatnih problema koje uzrokuju nesvojevoljan rad na nepuno radno vrijeme, privremena zaposlenost i lažno samozapošljavanje;

51.  žali zbog toga što se gotovo uopće ne spominje kvaliteta i održivost otvorenih radnih mjesta, posebno u vezi sa zapošljavanjem žena koje su prezastupljene u radu na pola radnog vremena zbog poteškoća u usklađivanju poslovnog i privatnog života;

52.  smatra da je ostvarenje ciljeva ponovne industrijalizacije najvažnije za konkurentnost EU-a te vjeruje da bi ponovno pokretanje prave europske industrijske politike moglo potaknuti rast i stvoriti nova kvalitetna radna mjesta;

53.  žali zbog činjenice da se pri pozivanju na stopu nezaposlenosti u obzir ne uzimaju drugi faktori kao što su sve veća stopa poslovno neaktivnih osoba, mobilnost i migracije;

Nezaposlenost mladih i mobilnost radne snage

54.  pozdravlja smanjenje stopa nezaposlenosti mladih, ali ističe da su one još uvijek uznemirujuće i da se nužno ne temelje na neto zaposlenosti; ističe da su se također povećale nesigurnost radnog mjesta i podzaposlenost te da 43 % mladih radi u nesigurnim uvjetima, nesvojevoljno s ugovorima na nepuno radno vrijeme ili kao lažno samozaposleni;

55.  poziva Komisiju da predloži europski okvir za uvođenje minimalnih standarda za provedbu jamstava za mlade i za konkretne mjere za podizanje svijesti javnosti; poziva države članice da dostupnim proračunom raspolažu učinkovito, da bez odgode provedu jamstva za mlade i da se pobrinu da njima obuhvate i mlade u nepovoljnom društvenom položaju; traži odgovarajući proračun u reviziji na sredini razdoblja višegodišnjeg financijskog okvira u skladu s preporukama ILO-a; napominje da ILO procjenjuje da je za rješenje problema nezaposlenosti mladih potrebna 21 milijarda EUR;

56.  potiče Komisiju da premaši preporuke Vijeća iz ožujka 2014. o kvalitativnom okviru za pripravništvo i da predloži novi kvalitativni okvir u cilju sprječavanja diskriminacije i izrabljivanja mladih radnika;

57.  poziva države članice da tržišta rada prilagode onima koji imaju obiteljska zaduženja kao što su odgoj djece ili skrb za članove obitelji kojima je to potrebno; poziva stoga na mjere kojima se zagovara usklađivanje poslovnog i privatnog života u sklopu reformi tržišta rada koje se provode u okviru Europskog semestra;

58.  ponavlja svoj poziv državama članicama da ulažu u cjeloživotno obrazovanje, strukovno usavršavanje i obuku na radu; poziva na ocjenu nacionalnih centara za cjeloživotno učenje u sklopu strategija Europskog semestra za reformu tržišta rada;

59.  naglašava da, prema Komisiji, usprkos visokoj stopi nezaposlenosti, u EU-u postoje dva milijuna slobodnih radnih mjesta i da je 2013. samo 3,3 % radno aktivnog stanovništva radilo u drugoj državi članici što upućuje na to da je stupanj mobilnosti manji od onog u SAD-u i Japanu; podsjeća na to da se na razlike u stopama mobilnosti rada, koje u državama članicama najteže pogođenima krizom iznose i do 10 %, može pozitivno utjecati pomoću platforme EURES; izražava trajnu potporu načelu slobode kretanja;

60.  poziva Komisiju i države članice da jamče dobro funkcioniranje javnih zavoda za zapošljavanje i da potiču rad u inozemstvu;

61.  s obzirom na broj radnika, posebno mladih osoba, koji u ovom razdoblju napuštaju države iz kojih potječu i odlaze u druge države članice u potrazi za zaposlenjem, postoji hitna potreba da se osmisle odgovarajuće mjere kojima će se zajamčiti da nijedan radnik ne ostane bez socijalne zaštite i zaštite radničkih prava; u tom pogledu poziva Komisiju i države članice da uporabom instrumenata kao što je EURES dodatno poboljšaju mobilnost rada u EU-u poštujući pritom načelo jednakog postupanja i štiteći plaće i socijalne standarde; poziva svaku državu članicu da uspostavi socijalne politike i politike zapošljavanja u svrhu jednakih prava i jednake plaće na istom radnom mjestu u skladu s načelom poticanja slobodnog kretanja radnika, posebno iz rodne perspektive;

62.  podsjeća da su rodni ciljevi EU-a važni, osobito cilj dostizanja zaposlenosti 75 % žena i muškaraca do 2020. i smanjenje broja osoba kojima prijeti siromaštvo za 20 milijuna;

63.  potiče Komisiju da donese prijedlog o roditeljskom dopustu kojim se pridonosi jamčenju jednakih radnih uvjeta za žene i muškarce, imajući u vidu ubrzano starenje stanovništva u EU-u čime je ugrožena sposobnost država članica da u budućnosti pruže potrebne socijalne usluge; poziva Komisiju i države članice da provedu više politika kojima se poticanjem rađanja ili imigracije doprinosi demografskom rastu EU-a;

64.  žali što su mjerama štednje koje je EU nametnuo radi povrata povjerenja ulagača pogoršani radni i društveni uvjeti diljem EU-a što je dovelo do veće stope nezaposlenosti, siromaštva i nejednakosti;

65.  poziva države članice na poboljšanje suradnje između poduzeća i obrazovnog sektora na svim razinama;

Odlučan poziv za socijalnu dimenziju EU-a i konvergenciju

66.  ponovno upozorava na socioekonomske izazove s kojima je suočena Unija, posebno u pojedinim državama članicama, i na rizike koje preokret u regionalnoj konvergenciji predstavlja za njezinu održivost i za njezin potencijal za stabilan rast; podsjeća da više od 122 milijuna građana EU-a prijeti siromaštvo ili socijalna isključenost, uključujući siromaštvo zaposlenih i siromaštvo djece; ističe da se procjenjuje da trenutačno 19 % djece u EU-u prijeti siromaštvo i ustraje u tome da je ta razina neprihvatljiva i da treba odmah biti smanjena; poziva Komisiju da nastavi s razvojem socijalne dimenzije u EU-u; uzima u obzir rad Komisije na socijalnom stupu ekonomske i monetarne unije kao dijela procesa uključenja socijalne dimenzije u trenutačnu strukturu mehanizama za gospodarsko upravljanje te poziva na nastavak u tom smjeru radi postizanja napretka u vezi sa strategijom Europa 2020.;

67.  žali zbog toga što ne postoje indikatori ili jasne definicije apsolutnog siromaštva koje je problem u mnogim državama članicama;

68.  podsjeća Komisiju da bi prema članku 9. UFEU-a radne i socijalne politike za promicanje europske socijalne stečevine trebale biti uključene u sve politike EU-a; poziva Komisiju da ispuni svoju obvezu povezivanja europskog semestra s ciljevima strategije Europa 2020.;

69.  ističe da su socijalna zaštita i socijalna politika, posebno naknade za nezaposlenost, potpore za minimalni dohodak i progresivno oporezivanje, prvotno pomogli smanjiti ozbiljnost recesije i stabilizirali tržišta rada i potrošnju; međutim, ističe da socijalne stabilizatore često kao čimbenike prilagodbe upotrebljavaju oni članovi ekonomske i monetarne unije koji proživljavaju negativne gospodarske šokove; naglašava da su socijalna zaštita i socijalne politike u nadležnosti država članica;

Socijalni stabilizatori

70.  primjećuje da je Komisija u svojem godišnjem izvješću za 2013. o stanju u području zapošljavanja i socijalnih pitanja u EU-u naglasila važnost izdataka za socijalnu zaštitu kao jamstva protiv socijalnih rizika; podsjeća na važnost automatskih stabilizatora pri suočavanju s asimetričnim šokovima, uz pomoć kojih se izbjegava prekomjerno iskorištavanje država s nacionalnim sustavom socijalne skrbi, a time i jača održivost ekonomske i monetarne unije kao cjeline; poziva Komisiju da u preporuke za pojedine države uvrsti važnost očuvanja snažnih automatskih stabilizatora u državama članicama s obzirom na njihovu iznimnu ulogu u održavanju socijalne kohezije kao i u poticanju unutarnje potražnje i gospodarskog rasta; ponovno poziva Komisiju da izradi zelenu knjigu o automatskim stabilizatorima u europodručju;

71.  prima na znanje cilj Komisije da bi se „zakonodavstvo EU-a trebalo učiniti manje opsežnim, jednostavnijim i jeftinijim u korist građana i poduzeća”; ističe da to uklanjanje regulatornih prepreka ne treba dovesti u pitanje europsku socijalnu pravnu stečevinu na područjima kao što su zaštita zdravlja na radu i sigurnost, obavješćivanje i savjetovanje s radnicima, temeljne konvencije Međunarodne organizacije rada i Europsku socijalnu povelju te se njima treba poštovati autonomija socijalnih partnera kao što je utvrđeno Ugovorom; poziva Komisiju da poduzme uvjerljive napore kako bi se osigurala zaštita trudnih radnica i radnica koje su nedavno rodile;

Socijalni pokazatelji

72.  pozdravlja činjenicu da Zajedničko izvješće o zapošljavanju priloženo Godišnjem pregledu rasta uključuje pokazatelje zapošljavanja i socijalnih politika; poziva Komisiju da prouči jesu li ti indikatori dostatni te da provede temeljitu analizu socioekonomskog stanja u državama članicama; ističe važnost razumijevanja dinamike i posljedica promjena primanja u kućanstvima i rastućih nejednakosti u prihodima; žali zbog toga što je mnogo podataka iznesenih u godišnjem izvješću zastarjelo; traži od Komisije da to izvješće koristi u većoj mjeri pri stvaranju politike; traži iscrpan pregled odluka država članica u različitim političkim područjima i odgovarajućih rezultata; poziva Komisiju da ocjeni i poboljša svoje područje djelovanja i sposobnost osiguranja da ga se u potpunosti uzme u obzir pri izradi preporuka za pojedine države;

73.  naglašava da u procesu Europskog semestra razmatranja o zapošljavanju i socijalna razmatranja treba staviti na istu razinu s makroekonomskim razmatranjima;

74.  poziva na utvrđivanje velikih makroekonomskih i makrosocijalnih nejednakosti u državama članicama EU-a i gospodarstvima europodručja te da se preporuke za pojedine države u okviru Europskog semestra pripreme na osnovu toga, uključujući napredak prema usklađenosti radnih i socijalnih standarda;

Siromaštvo i socijalna isključenost

75.  žali zbog toga što godišnji pregled rasta i zajedničko izvješće o zapošljavanju ne sadrže mjere ili politički okvir za ispunjenje cilja strategije Europa 2020. o smanjenju siromaštva; poziva Komisiju i države članice da se pobrinu da taj cilj bude izraženiji u europskom semestru;

76.  ističe potrebu osnaživanja socijalne stečevine, horizontalne socijalne klauzule i protokola o uslugama od općeg interesa;

77.  pozdravlja zahtjev predsjednika Komisije državama članicama o uvođenju minimalne plaće u cilju smanjenja siromaštva u EU-u; poziva Komisiju da predloži inicijativu o promicanju uvođenja minimalne plaće u državama članicama; naglašava da svaka država članica mora odlučiti o minimalnim iznosima plaće te da oni trebaju biti razmjerni konkretnoj socioekonomskoj situaciji u dotičnoj državi;

78.  žali zbog toga što se u pristupu Komisiji o smanjenu rodnih nejednakosti usklađivanje poslovnog i privatnog života smatra prije svega ženskim problemom; napominje da su mjere kojima se promiče usklađivanje poslovnog i privatnog života i za muškarce i za žene ključne za otvaranje radnih mjesta i da izravno utječu na kvalitetu tih radnih mjesta; napominje da je pristup pristupačnim i kvalitetnim uslugama skrbi za djecu još uvijek velika zapreka takvom usklađivanju te stoga poziva Komisiju da posveti pozornost tom indikatoru pri analizi izvješća o ključnim radnim i socijalnim indikatorima;

79.  poziva Komisiju da dugoročnim i holističkim mjerama koje se temelje na dobrim praksama iz nekih država članica surađuje s državama članicama u hitnom rješavanju uznemirujućeg povećanja dječjeg siromaštva diljem EU-a, posebno koristeći se mjerama za povećanje državne potpore za školsku prehranu i provedbu preporuke Komisije s tri stupa o ulaganju u djecu koja je uključena u paket o socijalnom ulaganju;

80.  ističe da novi oblici siromaštva koji se pojavljuju i potaknuti su dužničkom krizom, kao što je siromaštvo zaposlenih kojim se gomilaju poteškoće poput plaćanja hipoteka ili kao što su visoke cijene usluga što dovodi do energetskog siromaštva, rezultiraju povećanjem broja deložacija, ovrha i beskućnika; poziva Komisiju i države članice da provedu integrirane politike za socijalno i pristupačno stanovanje, učinkovitu politiku prevencije radi smanjenja broja deložacija i politike za suzbijanje energetskog siromaštva na temelju dobrih praksi iz država članica te da zaustave kriminalizaciju beskućnika do koje dolazi u nekim državama članicama; poziva Komisiju da odmah pokrene akcijski plan EU-a o beskućnicima kao što je Parlament zatražio u više navrata, a isto su zatražila i druga tijela EU-a, kako bi se državama članicama pomoglo u rješavanju gorućeg i sve većeg problema beskućnika;

81.  traži od Komisije da razvije strategiju koja bi integriranim politikama i odgovarajućim socijalnim ulaganjima podržala države članice u rješavanju pitanja beskućništva;

82.  poziva Komisiju i države članice da poduzmu hitne mjere protiv beskućništva; ističe da se tom ekstremnom manifestacijom siromaštva i socijalne isključenosti krše temeljna prava, a da je broj takvih slučajeva sve veći u velikoj većini država članica; poziva Komisiju da predloži konkretne mehanizme za praćenje i pružanje potpore nastojanjima država članica u borbi protiv beskućništva kao što je zatražio u svojim rezolucijama od 14. rujna 2011. i 16. siječnja 2014. o strategiji EU-a o beskućništvu;

83.  poziva Komisiju da procjeni je li moguće povećati Fond za europsku pomoć najugroženijima tijekom revizije na sredini razdoblja višegodišnjeg financijskog okvira;

Održive mirovine i zdravlje

84.  poziva na prihvatljive i kvalitetne javne usluge na području skrbi za djecu i nemoćne osobe koje će, posebno ženama, omogućiti povratak zaposlenju i olakšati usklađenost profesionalnog i privatnog života;

85.  podsjeća Komisiju da, kako bi se zajamčila održivost, sigurnost i prikladnost mirovina, mirovinske reforme moraju biti popraćene reformama kojima se: stvaraju mogućnosti za zapošljavanje starijih i mladih radnika kako bi se pridonijelo održivom mirovinskom sustavu; ograničavaju poticaji za sustave prijevremene mirovine i ostale mogućnostima za rani izlazak iz tržišta rada; pruža nadoknada za vrijeme utrošeno na skrb o djeci ili uzdržavanim članovima obitelji; stvaraju mogućnosti za zapošljavanje starijih radnika; jamči mogućnost cjeloživotnog učenja i zaposlenim i nezaposlenim osobama iz svih dobnih skupina; unaprjeđuje zdravo starenje na radnom mjestu, uzimajući u obzir fizičke i psihosocijalne rizike za zdravlje i sigurnost; uvode politike poreznih olakšica kojima se nude poticaji za duži ostanak na tržištu rada; te podržava aktivno zdravo starenje; naglašava da je za mirovinske reforme potrebna nacionalna politička i socijalna kohezija te da o njima treba pregovarati sa socijalnim partnerima i predstavnicima mlađih i starijih generacija, s obzirom na to da su oni njima izravno zahvaćeni, kako bi reforme bile uspješne; poziva države članice da posebnu pozornost posvete stavu Parlamenta o zelenoj i bijeloj knjizi o mirovinama;

86.  uzima na znanje preporuku Komisije za reformu sustava zdravstva kako bi se ispunio njihov cilj pružanja univerzalnog pristupa visokokvalitetnoj skrbi, uključujući pristup lijekovima, posebno onima koji spašavaju živote, te kako bi se zajamčilo poštovanje prava zdravstvenog osoblja; primjećuje da neke države članice zbog krize nisu uspjele zajamčiti potpunu pokrivenost sustava javnog zdravstva; poziva Komisiju da iznese konkretne preporuke za popravljanje te situacije; poziva na daljnje reforme kojima bi se zajamčila sigurnost kvalitetne i financijski dostupne zdravstvene infrastrukture;

87.  napominje Komisijino priznanje toga da sektori zdravstva i socijalne skrbi nose znatan potencijal za rast i čine ključna područja za ulaganje u svrhu ostvarivanja održivih gospodarstava; poziva Komisiju da podnese izvješće o napretku u razvojnim inicijativama, kao dio strategije Europa 2020., radi ulaganja u sektore zdravstva i socijalne skrbi u vezi s kvalitetom zapošljavanja;

88.  poziva na osnaživanje i razvoj učinkovitih mjera za zdravstvenu prevenciju kao što je „Zdravo starenje tijekom čitavog života” u cilju poboljšanja kvalitete života i istovremenog smanjenja troškova liječničkih zahvata i lijekova potrebnih u starijoj životnoj dobi za nacionalne zdravstvene sustave;

Pravedniji sustavi oporezivanja rada

89.  ističe da je porezni klin bio puno veći za osobe s niskom plaćom i osobe koje imaju drugi dohodak te da to ostaje problem; poziva Komisiju da primi na znanje porezno izvješće MMF-a iz listopada 2013. u kojem se ističe da ima prostora za bolje i progresivnije oblike oporezivanja;

90.  napominje važnost smanjenja poreza na rad, posebno za radnike s niskom plaćom i niskokvalificirane radnike, dugoročno nezaposlene osobe te ostale ugrožene skupine, a da se pritom jamči dugoročna održivost sustava javnih mirovina; poziva države članice da poreze prenesu s rada na potrošnju, kapital i zaštitu okoliša imajući pri tome na umu moguće učinke preraspodjele;

Veća demokratska legitimnost Europskog semestra

91.  izražava duboku zabrinutost zbog ograničene uloge koju Europski parlament, nacionalni parlamenti te socijalni partneri i organizacije civilnog društva imaju u određivanju, praćenju i provedbi gospodarskih i socijalnih prioriteta u Europskom semestru; ponavlja svoj poziv za veće i strukturiranije sudjelovanje civilnog društva i socijalnih partnera na razini EU-a i na nacionalnoj razini kako bi se razvojem konkretnih smjernica povećala legitimnost Europskog semestra;

92.  poziva na uključivanje podnacionalnih parlamenata, lokalnih i regionalnih vlasti u osmišljavanje i provedbu nacionalnih programa reforme, između ostalog i mehanizmima upravljanja na više razina;

93.  potiče Komisiju da socijalne partnere intenzivnije uključi u pripremu godišnjeg pregleda rasta i općenito da formalizira ulogu socijalnih partnera u procesu Europskog semestra;

94.  ponavlja svoj poziv na međuinstitucionalni sporazum kako bi se Parlament uključio u izradu nacrta i odobravanje godišnjeg pregleda rasta te smjernica gospodarske politike i zapošljavanja;

o
o   o

95.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0129.
(2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0038.
(3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0060.
(4) SL C 153 E, 31.5.2013., str. 57.
(5) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0240.
(6) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0246.
(7) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0394.
(8) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0010.
(9) SL C 51 E, 22.2.2013., str. 101.
(10) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0043.
(11) „Nacrt zajedničkog izvješća o zapošljavanju Komisije i Vijeća uz Komunikaciju Komisije o Godišnjem pregledu rasta za 2015.” (COM(2014)0906), str. 44. Vidjeti također OECD Employment Outlook 2014 (Predviđanja OECD-a u pogledu zapošljavanja u 2014.), http://www.keepeek.com/Digital-Asset-Management/oecd/employment/oecd-employment-outlook-2014_empl_outlook-2014-en#page1.

Pravna napomena