Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2014/2212(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0018/2015

Podneseni tekstovi :

A8-0018/2015

Rasprave :

PV 11/03/2015 - 7
CRE 11/03/2015 - 7

Glasovanja :

PV 11/03/2015 - 9.17
Objašnjenja glasovanja
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2015)0069

Usvojeni tekstovi
PDF 412kWORD 132k
Srijeda, 11. ožujka 2015. - Strasbourg Završno izdanje
Upravljanje jedinstvenim tržištem u okviru Europskog semestra 2015.
P8_TA(2015)0069A8-0018/2015

Rezolucija Europskog parlamenta od 11. ožujka 2015. o upravljanju jedinstvenim tržištem u Europskom semestru 2015. (2014/2212(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 28. studenog 2014. naslovljenu „Godišnji pregled rasta 2015.” (COM(2014)0902),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. studenog 2013. naslovljenu „Godišnji pregled rasta 2014.” (COM(2013)0800) i izvješće Komisije od 13. studenog 2013. naslovljeno „Jedinstveno tržište za rast i radna mjesta: analiza postignutog napretka i preostale prepreke u državama članicama – doprinos Godišnjem pregledu rasta 2014.” (COM(2013)0785),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 28. studenog 2012. naslovljeno „Stanje integracije jedinstvenog tržišta 2013. – Doprinos Godišnjem pregledu rasta 2013.” (COM(2012)0752),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 8. lipnja 2012. naslovljenu „Bolje upravljanje za jedinstveno tržište” (COM(2012)0259),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. naslovljenu „Europa 2020. – Strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. ožujka 2014. naslovljenu „Provjera napretka strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2014)0130),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 2. lipnja 2014. naslovljenu „Europski semestar 2014.: Preporuke po državama članicama – Jačanje rasta” (COM(2014)0400),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. listopada 2012. naslovljenu „Akt o jedinstvenom tržištu II. – Zajedno za novi rast” (COM(2012)0573),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. travnja 2011. naslovljenu „Akt o jedinstvenom tržištu – dvanaest poluga za stimuliranje rasta i jačanje povjerenja – zajedničkim radom do stvaranja novog rasta” (COM(2011)0206),

–  uzimajući u obzir izvješće Marija Montija od 9. svibnja 2010. upućeno predsjedniku Europske komisije i naslovljeno „Nova strategija za jedinstveno tržište – Na usluzi europskom gospodarstvu i društvu”,

–  uzimajući u obzir studiju iz rujna 2014. naslovljenu „Trošak ne-Europe na jedinstvenom tržištu” koju je naručio Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača,

–  uzimajući u obzir studiju iz rujna 2014. naslovljenu „Pokazatelji za mjerenje uspješnosti jedinstvenog tržišta – izgradnja stupa jedinstvenog tržišta Europskog semestra” koju je naručio Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača,

–  uzimajući u obzir studiju iz rujna 2014. naslovljenu „Doprinos unutarnjeg tržišta i zaštite potrošača rastu” koju je naručio Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača,

–  uzimajući u obzir internetsko izdanje pregleda stanja jedinstvenog tržišta iz srpnja 2014.,

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 26. i 27. lipnja 2014.,

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 20. i 21. ožujka 2014.,

–  uzimajući u obzir rasprave Vijeća za konkurentnost od 25. i 26. rujna 2014. o strategiji za rast i radna mjesta Europa 2020.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. veljače 2013. s preporukama Komisiji o upravljanju jedinstvenim tržištem(1) i naknadni odgovor Komisije u vezi s tim usvojen 8. svibnja 2013.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. veljače 2014. o upravljanju jedinstvenim tržištem u okviru Europskog semestra 2014.(2) i naknadni odgovor Komisije u vezi s tim usvojen 28. svibnja 2014.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. listopada 2014. o Europskom semestru za koordinaciju ekonomske politike: provedba prioriteta za 2014.(3),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0018/2015),

A.  budući da bi u okviru pregleda strategije Europa 2020. na sredini provedbenog razdoblja jedinstveno tržište i jedinstveno digitalno tržište trebalo razmatrati kao ključne instrumente za ponovno pokretanje gospodarskog rasta i otvaranje kvalitetnih radnih mjesta u EU-u koji istovremeno jamče komplementarnost s tradicionalnijim pokretačima rasta poput poticanja ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije, usavršavanje i obrazovanje, posebno vodeći računa o potrebama malih i srednjih poduzeća;

B.  budući da strategija jedinstvenog tržišta zahtijeva holistički pristup koji vodi računa o problemima građana, potrošača te malih i srednjih poduzeća te projicira prioritete jedinstvenog tržišta na sva područja politike kako bi se zajamčilo dovršenje održivog jedinstvenog tržišta koje služi kao katalizator za gospodarski oporavak i održivi rast;

C.  budući da je potrebno ojačati upravljanje jedinstvenim tržištem u okviru Europskog semestra kao horizontalnog prioriteta različitih politika Unije, održavajući potrebnu ravnotežu između gospodarske, društvene dimenzije i dimenzije okoliša, i poboljšati kvalitetu prijenosa u nacionalna zakonodavstva, provedbe i primjene pravila kojima je jedinstveno tržište uređeno kako bi bilo praktično i ekonomski funkcionalno, također znatno skraćujući trajanje postupaka radi utvrđivanja povrede prava Unije;

D.  budući da je u okviru upravljanja jedinstvenim tržištem u Europskom semestru i odgovarajućih preporuka za pojedine države za konkurentniju Europu započet vrlo pozitivan proces kojim se otvaraju kvalitetna radna mjesta uz uravnotežen rast privlačniji za ulagače;

E.  budući da nakon više od 20 godina od njegova službenog stvaranja jedinstveno tržište još nije u potpunosti dovršeno, prvenstveno zbog toga što države članice nisu potpuno prenijele propise Unije u nacionalno zakonodavstvo ili ih ne provode;

F.  budući da se strategiji jedinstvenog tržišta EU-a treba pristupiti dosljedno i odlučno, da je treba uskladiti i temeljiti na holističkom pristupu i pragmatičnom, cjelovitom i sveobuhvatnom sporazumu koji podržavaju sve države članice i institucije EU-a; budući da su za potpunu provedbu i primjenu propisa koji se odnose na jedinstveno tržište te jačanje vjerodostojnosti jedinstvenog tržišta i povjerenja u njega i upravljanje njime još uvijek potrebni snažno vodstvo, predanost i usklađenost svih institucija EU-a, a posebno predsjednika Komisije i Vijeća, te jasna politička odgovornost, suradnja i solidarnost država članica;

G.  budući da unatoč tome što postoje brojni alati, posebno konkretni pokazatelji, za mjerenje gospodarske uspješnosti jedinstvenog tržišta u okviru Europskog semestra, oni do sada još uvijek nisu imali jasan utjecaj na politiku;

H.  budući da najveći napor treba uložiti ne samo kako bi se postigla jasnoća, jednostavnost, provedivost i primjenjivost zakonodavstva, već i da bi se uspostavio predvidljiv i stabilan okvir za procjenu načina na koji zakonodavstvo na području jedinstvenog tržišta funkcionira u praksi;

I.  budući da je za poticanje održivog rasta i konkurentnosti, privlačenje ulaganja, poticanje socijalne kohezije te otvaranje novih radnih mjesta za oporavak europskog gospodarstva potrebno učinkovito jedinstveno tržište koje se temelji na održivom te vrlo inovativnom i konkurentnom socijalnom tržišnom gospodarstvu; budući da je jače i pravednije jedinstveno tržište s ojačanim industrijskim temeljima visoko na ljestvici prioriteta programa rada Komisije za 2015.; budući da bi države članice i EU, između ostalog i radi postizanja ciljeva zacrtanih u programu rada, trebale zajedno razraditi europsku industrijsku politiku koja se zasniva na poslu koji je na tom području obavljen prethodnih godina i koja je usmjerena na strateške sektore; budući da je jedinstveno tržište također potrebno kako bi se na primjeren način vodilo računa o potrebama građana, potrošača i poduzeća te kako bi se zajamčilo da predložene politike pruže dodanu vrijednost europskim građanima i drugim sudionicima;

J.  budući da je nužna veća usmjerenost na jedinstveno tržište u okviru Europskog semestra u cilju boljeg iskorištavanja njegovih mogućnosti rasta i zapošljavanja, njegova stavljanja u srž europske industrijske strategije, bolje komunikacije o pozitivnim učincima te kako bi građani i poslovni subjekti u potpunosti mogli iskoristiti njegove prednosti;

K.  budući da su se države članice obvezale na dovršenje unutarnjeg energetskog tržišta do 2014. te na integraciju „energetskih otoka” u unutarnje energetsko tržište do 2015.;

L.  budući da je potpuno integrirano unutarnje energetsko tržište neophodno za ostvarenje općih ciljeva energetske sigurnosti i održivosti Unije te je od presudne važnosti za njezinu globalnu konkurentnost, gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta, kao što je prepoznato u Aktu o jedinstvenom tržištu II. i u strategiji Europa 2020.;

I.  Izgradnja stupa jedinstvenog tržišta Europskog semestra

1.  ponovno poziva Komisiju da razvojem analitičkih instrumenata za mjerenje gospodarske i regulatorne uspješnosti jedinstvenog tržišta u okviru stupa jedinstvenog tržišta Europskog semestra poboljša upravljanje jedinstvenim tržištem; vjeruje da bi takav analitički instrument mogao pružiti korisne informacije za preporuke za pojedine države članice, Godišnji pregled rasta, smjernice Europskog Vijeća za države članice i nacionalne akcijske planove čiji je cilj provedba smjernica u području jedinstvenog tržišta;

2.  naglašava važnost i dodanu vrijednost izvješća o integraciji jedinstvenog tržišta iz prethodnih godina s obzirom na njihov doprinos općim prioritetima utvrđenima u Godišnjem pregledu rasta Komisije i utvrđivanje preporuka za pojedine države članice u kontekstu Europskog semestra; stoga jako žali zbog izostanka izvješća o integraciji jedinstvenog tržišta za 2015.;

3.   nadalje, izražava žaljenje zbog izostanka izvješća o integraciji jedinstvenog tržišta u vrijeme kada Europski parlament i Komisija rade na razvoju posebnih pokazatelja za procjenu integracije unutarnjeg tržišta i svih potencijalnih prednosti daljnje ciljane integracije u ključnim područjima rasta; stoga poziva da se pojačaju napori u cilju bolje primjene i provedbe već postojećih pravila;

4.  poziva Komisiju da objasni promjenu strukture Godišnjeg pregleda rasta 2015. i razloge zbog kojih nije objavila popratnu studiju o trenutnom stanju integracije jedinstvenog tržišta u odnosu na ključna područja s najvećim potencijalom za rast; poziva Komisiju da objavi barem prikupljene podatke o jedinstvenom tržištu kako bi nadopunila ovogodišnji Pregled godišnjeg rasta;

5.  poziva Komisiju da što ranije tijekom 2015. predstavi izvješće o stanju integracije jedinstvenog tržišta kako bi se tim izvješćem postavili temelji za izgradnju stupa jedinstvenog tržišta Europskog semestra 2015.; ističe, međutim, da u budućnosti treba razmisliti o izboru trenutka za objavljivanje izvješća; smatra da bi se radi postizanja maksimalnog učinka, također u pogledu preporuka za pojedine države članice, to izvješće trebalo objavljivati zajedno s Godišnjim pregledom rasta;

6.  potiče Komisiju da svake godine predstavi obvezno izvješće s ciljem nadzora nad funkcioniranjem jedinstvenog tržišta u Europskom semestru koje će sadržavati analizu stanja integracije jedinstvenog tržišta u ključnim područjima s najvećim potencijalom za rast; poziva Komisiju da utvrdi političke prioritete u kontekstu Godišnjeg pregleda rasta, čime bi se doprinijelo punom ostvarenju potencijala jedinstvenog tržišta za rast i uklanjanju preostalih prepreka daljnjoj integraciji;

7.  prima na znanje da je u Godišnjem pregledu rasta za 2015. izražena potpora integriranom jedinstvenom tržištu u okviru kojeg se potrošačima nude iste mogućnosti kao i na njihovim domaćim tržištima te naglašava da prava potrošača na internetu ne bi trebala biti manja od prava koja imaju na svojim tradicionalnim tržištima;

8.  ističe da je u Godišnjem pregledu rasta za 2015. prepoznata potreba da se u cilju povećanja konkurentnosti u Europi ukinu nepotrebni opterećujući propisi, posebno za mala i srednja poduzeća, da se poboljša pristup financijskim sredstvima i da se zajamči kvaliteta ulaganja u istraživanje i inovacije;

9.  prima na znanje potencijalne prednosti modernizacije uprave koja je okvirno prikazana u Godišnjem pregledu rasta i načine na koji bi se time mogle ukloniti birokratske i regulatorne prepreke, čime bi se pomoglo poduzećima i građanima povećanjem konkurentnosti, broja radnih mjesta i rasta u Europi;

10.  traži potpunu reviziju okvira za upravljanje jedinstvenim tržištem, jačanje nadzora i kvalitetne procjene pravilne, pravovremene i učinkovite provedbe i primjene propisa jedinstvenog tržišta; naglašava potrebu za korištenjem jedinstvenim tržištem kao trećim stupom Europskog semestra kako bi se obuhvatio jasan niz prioriteta koji se odnose na realno gospodarstvo uz istodobno potpuno poštovanje načela supsidijarnosti i proporcionalnosti unutar EU-a;

11.  poziva Komisiju da u potpunosti uzme u obzir glavna područja rasta i otvaranja novih kvalitetnih radnih mjesta za izgradnju jedinstvenog tržišta EU-a spremnog za 21. stoljeće koja je unaprijed odredila i dodatno precizirala u svojoj studiji iz rujna 2014. naslovljenoj „Trošak ne-Europe na jedinstvenom tržištu”, uključujući usluge, jedinstveno digitalno tržište, a posebno e-trgovinu, pravnu stečevinu u području potrošača, javnu nabavu i koncesije, slobodno kretanje robe; također poziva Komisiju na dovršenje jedinstvenog tržišta na području prometa i energetike;

12.  smatra da je potrebno odrediti cjeloviti sustav mjerenja kombinirajući različite metode kao što su složeni pokazatelji, sustavni skup pokazatelja i sektorski alati za mjerenje uspješnosti jedinstvenog tržišta, kako bi ga uklopili u Europski semestar; ističe da, u cilju mjerenja i pružanja poticaja za jačanje jedinstvenog tržišta u ključnim područjima, treba razmotriti osnovni pokazatelj i cilj za taj pokazatelj s obzirom na integraciju jedinstvenog tržišta;

13.  poziva Komisiju da uvede metodologiju za kvantitativne ciljeve u svrhu smanjenja regulatornog opterećenja na europskoj razini; primjećuje pozitivna iskustva u nekim državama članicama s postavljanjem ciljeva neto smanjenja radi snižavanja troškova usklađivanja; traži da se ta inicijativa razmotri u novoj inicijativi Komisije o smanjenju administrativnog opterećenja;

14.  napominje da u okviru procjene ekonomskih učinaka na jedinstveno tržište u Europskom semestru treba uložiti dodatne napore za pružanje odgovarajućih informacija o metodi koja se primjenjuje i korištenim podacima kako bi se zajamčili vjerodostojnost i usporedivost dobivenih rezultata, utvrdila relevantna povezanost s ex-post procjenama te istaknula odstupanja u podacima koji su potrebni za provođenje procjena;

15.  ponovno poziva da se postupcima predvidi uključivanje Europskog parlamenta u ciklus gospodarskog upravljanja te navodi da Europski parlament i Vijeće donose druge mjere koje su potrebne za jačanje upravljanja jedinstvenim tržištem, a posebno mjere usmjerene na područja u kojima je regulatorni okvir Unije uspostavljen u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom utvrđenim u članku 294. UFEU-a;

16.  žali zbog toga što preporuke za pojedine države članice nisu dovoljno usklađene s ciljevima strategije Europa 2020.; stoga poziva na poduzimanje odlučnijih napora u provedbi i koordinaciji nacionalnih politika i politika EU-a kao i na daljnje provođenje konkretnih mjera potrebnih za jačanje jedinstvenog tržišta i za iskorištavanje njegova potencijala s ciljem poticanja inteligentnog, održivog i uključivog rasta i konkurentnosti te za otvaranje novih radnih mjesta, osobito za mlade;

17.  vjeruje da je potrebno pojačati odgovornosti nacionalnih parlamenata s obzirom na preporuke za pojedine države; potiče države članice da Komisiji omoguće predstavljanje preporuka za pojedine zemlje u nacionalnim parlamentima prije nego ih Vijeće usvoji; nadalje poziva države članice da se više posvete provedbi preporuka za pojedine države članice te da odlučno prenose ciljeve EU-a na vlastite ciljeve na nacionalnoj razini; stoga smatra da bi države članice trebale podnositi godišnja i detaljna izvješća o provedbi preporuka za pojedine države u područjima jedinstvenog tržišta; nadalje ponovno traži da Komisija podnosi izvješće nadležnom odboru Parlamenta o mjerama poduzetima kako bi se osigurao napredak u provedbi preporuka za pojedine zemlje i o napretku koji je do sada postignut; poziva države članice da pred nadležnim odborom Parlamenta obrazlože postojanje znatnih razlika u vezi s preporukama za pojedine zemlje;

18.  podržava to da se u preporukama za pojedine države članice za 2014. ističe važnost uklanjanja neopravdanih ograničenja i prepreka za ulazak u ključne sektore kao što su maloprodaja, e-trgovina i poslovne usluge; potiče dotične države članice da i te kako uzmu u obzir te preporuke kao prvi prioritet te da uklone prepreke koje ometaju rast jedinstvenog tržišta;

19.  traži da predstojeće preporuke za pojedine države u ciklusu Europskog semestra odražavaju zaključke izvješća o integraciji jedinstvenog tržišta na mnogo snažniji i stroži način nego dosad;

20.  žali zbog toga što Komisija promicanje jedinstvenog tržišta još uvijek nije odredila kao prioritet u okviru Europskog semestra; poziva Komisiju da upravljanje jedinstvenim tržištem, posebno s obzirom na mjere koje se tiču radnih mjesta, rasta i konkurentnosti, odredi kao ključni dio u svim sljedećim fazama procesa Europskog semestra; podsjeća Komisiju da bi istinsko jedinstveno tržište u tim područjima znatno potaknulo gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta u EU-u; poziva da se iskoristi mogućnost koju pruža taj novi okvir i da se u potpunosti razviju ključna područja rasta i mjere sadržane u Aktu o jedinstvenom tržištu I. i II., i upozorava na potrebu da se u obzir uzmu problemi i očekivanja građana;

21.  naglašava potrebu za integriranim pristupom EU-a, država članica, regija, općina, socijalnih partnera i dionika u provedbi i razvoju politika kako bi se ostvario napredak u socijalnom tržišnom gospodarstvu;

22.  poziva Komisiju, države članice i regije da zajamče potpuno izvršenje sredstava EU-a za razdoblje 2007. – 2013.; napominje da države članice i regije imaju priliku definirati svoje politike i ulaganja u razdoblju 2014. – 2020. na način da ih usmjere prema sektorima koji više doprinose rastu i otvaranju novih radnih mjesta, posebno za mlade, kao što su jedinstveno digitalno tržište, energija, usluge i zeleno gospodarstvo, te također ostvariti istinska i kvalitetna ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije kako bi se svim građanima omogućio pristup mrežnoj infrastrukturi;

II.  Neiskorišteni potencijal jedinstvenog tržišta u ključnim područjima rasta

23.  podsjeća da je jedinstveno tržište glavni pokretač rasta i otvaranja novih radnih mjesta te da ima nezamjenjivu ulogu u postizanju ciljeva strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast; ipak napominje da taj potencijal ostaje neiskorišten u mnogim aspektima;

24.  iznova potvrđuje tri prioriteta strategije Europa 2020.:

   razvoj gospodarstva koje se temelji na znanju i inovacijama;
   promicanje resursno učinkovitijeg, zelenijeg i konkurentnijeg gospodarstva;
   poticanje gospodarstva koje jamči velik broj radnih mjesta, omogućujući dostizanje visoke razine socijalne i teritorijalne kohezije;

25.  pozdravlja novi pristup Komisije u Godišnjem pregledu rasta 2015. u okviru kojeg se koordinirano potiču ulaganja u EU-u kako bi se povećala domaća potražnja i podržalo konkurentnije gospodarstvo; čvrsto vjeruje da u cilju što ambicioznijeg djelovanja prioritetna ulaganja trebaju biti ona kojima se potiče digitalno gospodarstvo i uspostava konkurentnijeg unutarnjeg tržišta u suradnji s državama članicama;

26.  vrlo je zabrinut zbog pada razine privatnih ulaganja u Europi i nedostatka povjerenja privatnih ulagača što rezultira njihovom nesklonošću ulaganjima, posebno kao posljedice nedostatka strukturnih reformi, nepostojanja strategije EU-a s ciljem poticanja rasta te stalnih prepreka rastu, u okviru jedinstvenog tržišta, u područjima kao što je e-trgovina; poziva države članice da aktivno podrže plan ulaganja i doprinose Europskom fondu za strateška ulaganja, nadopunjujući iznose predviđene proračunom EU-a i EIB-a, kako bi se usmjerilo i potaklo ulaganje u privatni sektor;

27.  poziva Komisiju, države članice, regije i sve relevantne dionike da se usredotoče na realno gospodarstvo pri osmišljavanju i izradi politika ulaganja kojima će zauzvrat privući privatna ulaganja; nadalje, poziva na ulaganja u osposobljavanje pojedinaca i poduzeća za digitalno doba, uključujući i u području najnovijih tehnologija u energetskom sektoru, s obzirom na to da ono ima učinak financijske poluge, uz omogućavanje uspostave globalne digitalne mreže, podupiranje obrazovanja i kvalitetnog istraživanja i inovacija i ostvarivanje vidljivog napretka u postizanju jedinstvenog tržišta u prometnom sektoru, što će nam omogućiti da se pod jednakim uvjetima natječemo s glavnim svjetskim silama;

28.  poziva Komisiju i države članice da poboljšaju regulatorni okvir za mala i srednja poduzeća s obzirom na njihovu sposobnost otvaranja novih radnih mjesta; poziva na što učinkovitije iskorištavanje prilika koje se nude u okviru programa COSME kojima se potiče poduzetništvo u Europi, ali i poboljšava pristup malih i srednjih poduzeća financijskim sredstvima te tržištima u EU-u i globalnim tržištima;

29.  ističe potrebu da se ulaganja povežu s inovacijama i poduzetništvom, tako da se što više povećaju prilike koje pružaju digitalno gospodarstvo i društvo i da se razvije inteligentna europska industrijska politika; napominje da se u tim ulaganjima treba posebno voditi računa o MSP-ima koji imaju najviše poteškoća u pristupu ulaganjima te bi ona trebala uključivati konkretne mjere za nova poduzeća i socijalno poduzetništvo i inovacije kao izvor budućih novih radnih mjesta za mlade;

30.  naglašava potrebu da se u Europi praktičnim mjerama probudi poduzetnički duh, a da bi se to postiglo potrebno je MSP-ima zajamčiti jednostavan pristup kreditima, osobito MSP-ima koji su povezani s ključnim sektorima; također poziva da se pored bankarskog pokrenu i alternativni oblici financiranja;

31.  poziva države članice da odlučnije usmjere svoja gospodarstva prema inovacijama i rastu, budući da će nas to pripremiti za poslove i zahtjeve budućnosti digitalnog doba; napominje da će to naša poduzeća učiniti inovativnijima i sposobnijima za djelovanje na svjetskom tržištu, osobito uz potpunu integraciju sektora usluga informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija;

Jedinstveno digitalno tržište

32.  stajališta je da je, kao što je utvrđeno u Pregledu godišnjeg rasta za 2015., napredovanje jedinstvenog digitalnog tržišta ključno za poticanje rasta, otvaranje kvalitetnih radnih mjesta, održavanje konkurentnosti europskog gospodarstva na svjetskom tržištu i pružanja prednosti poduzećima i potrošačima; stoga poziva Komisiju da razradi ambiciozan europski akcijski plan za e-upravu 2016. – 2020. i tako nastavi podržavati ciljeve strategije Europa 2020.;

33.  naglašava važnost ulaganja, uključujući i ulaganja u širokopojasnu mrežu, za postizanje prioritetnih ciljeva u ključnom području digitalnog tržišta; preporučuje da se znatan dio iz budućeg plana ulaganja od 315 milijardi EUR namijeni za ciljana i strateška ulaganja u digitalni sektor; ističe da je međusobna povezanost elemenata kao što su visoka razina pokrivenosti internetom i visoka kompetencija stanovništva i poduzeća u upotrebi informacijskih i komunikacijskih tehnologija ključni čimbenici za postizanje istinskog jedinstvenog digitalnog tržišta; poziva EU i države članice da prednost daju ulaganju u infrastrukture digitalnih mreža i u informatičko usavršavanje svojih poduzeća i građana;

34.  vjeruje da su fragmentacija i nedostatak pravne sigurnosti glavni razlozi za zabrinutost u tom području i, isto tako, da treba razmotriti neusklađenu provedbu postojećih propisa EU-a u državama članicama;

35.  napominje da bi dovršetak jedinstvenog digitalnog tržišta mogao stvoriti dodatni rast BDP-a od 0,4 % u razdoblju do 2020. (ili 520 milijardi EUR u cijenama iz 2014.), s dobicima od zaposlenja u rasponu od 0,1 %, što je jednako brojci od preko 223 000 otvorenih radnih mjesta do 2020. prema podacima iz studije „Trošak ne-Europe na jedinstvenom tržištu”; vjeruje da su rješavanje prepreka za e-trgovinu, ulaganje u širokopojasnu infrastrukturu i razvoj novih tehnologija kao što su 4G i 5G ključni za razvoj digitalnih rješenja s obzirom na to da se oslanjaju na brze i učinkovite veze; smatra da su usvajanje općeg okvira EU-a za zaštitu podataka i Direktiva o sigurnosti mreže i informacija bitni za dovršetak procesa stvaranja jedinstvenog digitalnog tržišta do 2015. godine; poziva na ulaganje kako bi se popravio nejednak pristup širokopojasnoj mreži i mrežama 4G u EU-u;

36.  ističe povezanost visokih razina prodaje na internetu s porastom BDP-a po stanovniku, pa je zbog toga važno potaknuti što brže stvaranje prave prekogranične elektroničke trgovine i računalstva u oblaku; smatra da je važno okončati fragmentaciju na 28 digitalnih tržišta, zajamčiti jedinstven pristup mreži i pretvoriti sigurnost na mreži i povjerenje potrošača u temelje jedinstvenog digitalnog tržišta jer bez povjerenja nema tržišta na internetu;

37.  ističe da bi se, na temelju izvještaja „Trošak ne-Europe”, napretkom e-uprave mogla ostvariti ušteda od 100 milijardi EUR godišnje; poziva države članice da usmjere i pojačaju svoje napore za modernizaciju javnih uprava kako bi građani i poduzeća mogli što više postupaka obaviti elektronički koristeći tako svoja prava na jedinstvenom tržištu, posebno na prekograničnoj razini;

38.  ističe potrebu da propisi koji se odnose na jedinstveno tržište EU-a budu primjenjivi za digitalno doba, a to znači provedbu propisa jedinstvenog tržišta za plaćanja internetom, razvoj sigurnih e-rješenja diljem Europe (npr. izdavanje e-računa i digitalni potpis), reformu prava intelektualnog vlasništva, po potrebi pojašnjenje zahtjeva za PDV, kako bi se stvorilo povjerenje u e-trgovinu, poboljšala kvaliteta informacija koje se pružaju europskim potrošačima o njihovim pravima i zajamčilo da potrošači na internetu imaju istu razinu zaštite poput one na koju su navikli na tradicionalnom tržištu;

39.  ističe da je pregled nedavnog okvira gospodarskog upravljanja odlična prilika u poticanju država članica na ulaganje većeg napora u jedinstveno digitalno tržište, što bi podrazumijevalo ne samo veći rast i više radnih mjesta, osobito u sektoru malih i srednjih poduzeća te među mladima, već i suvremen EU usmjeren na budućnost;

40.  smatra da države članice moraju uložiti dodatne napore kako bi modernizirale svoje javne uprave pružanjem brojnijih i lakše dostupnih digitalnih usluga za građane i poslovne subjekte, smanjenjem troškova i povećanjem učinkovitosti, olakšavanjem prekogranične suradnje i provođenjem okvira interoperabilnosti za javne uprave;

41.  naglašava važnost elektroničke identifikacije te usluga provjere za povećanje opsega i kvalitete elektroničke razmjene podataka s ciljem njihova rasta; stoga poziva države članice da poduzmu sve potrebne mjere kako bi se do 1. srpnja 2016. provela Uredba o elektroničkim transakcijama na unutarnjem tržištu;

42.  smatra da je poboljšanje digitalnih vještina u Uniji najveći prioritet;

Slobodno kretanje robe

43.  vjeruje da slobodno kretanje robe, kapitala, usluga i osoba još uvijek nudi neiskorištene mogućnosti za građane i poslovne subjekte, u smislu učinkovitosti, rasta i otvaranja novih radnih mjesta;

44.  ponovno naglašava svoju podršku sveobuhvatnim sporazumima o trgovini i ulaganju koji bi podržali otvaranje novih radnih mjesta za europske radnike i bili u skladu s njima, koji bi bili od izravne koristi europskim potrošačima i otvarali nove mogućnosti za poduzeća u EU-u, posebno mala i srednja poduzeća poštujući društvene, potrošačke i standarde u području okoliša kao ključne u pružanju novih mogućnosti rasta; izražava mišljenje da Parlament mora biti izravno uključen u pregovore o stečevini jedinstvenog tržišta te da svaka izmjena postojećeg zakonodavstva ili uvođenje novog zakonodavstva mora u potpunosti poštovati ulogu Parlamenta kao suzakonodavca;

45.  poziva države članice da ojačaju vrijednosni lanac u prekograničnoj proizvodnji kao ključni element za poticanje konkurentnosti i rasta, otvaranje novih radnih mjesta i smanjivanje postojećih trgovinskih prepreka u sektorima koji su relativno veliki, ali se zbog nedovoljne integriranosti ne koriste maksimalno povlasticama koje nudi jedinstveno tržište;

46.  poziva na pojačan nadzor prepreka na jedinstvenom tržištu robe;

Usluge

47.  naglašava da u strategiju Europa 2020. treba uključiti posebne političke mjere u cilju rješavanja prepreka u uslužnim sektorima koji su obuhvaćeni Direktivom o uslugama i u sektoru financijskih usluga, primjerice izričitijim isticanjem jačanja jedinstvenog tržišta;

48.  ističe da u uslužnom sektoru postoji znatni neiskorišteni potencijal za rast kao što je jasno iz procjena iz izvješća „Trošak ne-Europe na jedinstvenom tržištu” pozivajući se na potencijalne dobitke između 337 i 637 milijardi EUR;

49.  smatra da je, s obzirom na to da je uslužni sektor jedno od područja s najvećim mogućnostima za rast u EU-u, potrebno osnažiti mjere za povećanje konkurentnosti u tom sektoru, uključujući trgovinu na malo, i pojednostaviti zakonodavstvo za poduzeća, osobito za MSP-e; ističe važnost da se svim potrošačima, obiteljima i poduzećima zajamči opći pristup javnim službama;

50.  smatra da treba jačati zaštitu potrošača, izbor i konkurentnost u području financijskih usluga, pridajući osobitu pažnju različitim potrebama potrošača, uključujući i one najosjetljivije; smatra da treba jačati financijska znanja i osvještenost potrošača s obzirom na znatnu pomutnju koja može nastati u pogledu financijskih proizvoda i problema koje to može uzrokovati pojedinačnim potrošačima i jedinstvenom tržištu;

51.  još jednom naglašava potrebu za ponovnim ulaganjem napora u borbu protiv prijevara, izbjegavanja plaćanja i utaje poreza te stoga traži da se veća pozornost posveti dobrom poreznom upravljanju u privatnom i javnom sektoru u EU-u; ističe da se u izvještaju „Trošak ne-Europe” navodi da bi se moglo uštedjeti 9 milijardi EUR godišnje mjerama kao što su standardizacija elektroničkih računa i koordinacija prekograničnih poreznih sustava; pozdravlja najavu predsjednika Europske komisije da će doći do automatske razmjene podataka o nacionalnim odlukama u području fiskalne politike; ističe potrebu za jačanjem i poboljšanjem porezne koordinacije kojom će se spriječiti nepošteno tržišno natjecanje, narušavanje tržišta i zajamčiti jednake prilike na jedinstvenom tržištu;

52.  pozdravlja izjavu Komisije iz izvješća o Godišnjem pregledu rasta 2015. o tome kako je „rješavanje problema poreznih prijevara i utaje poreza ključno za jamčenje pravednosti te državama članicama omogućuje ubiranje poreznog prihoda koji im pripada”;

53.  ponavlja svoje stajalište da treba povećati ukupnu razinu i kvalitetu ulaganja u istraživanje i razvoj kako bi se potakle inovacije, ističući različite razine ulaganja među državama članicama; podsjeća Komisiju da je potrebno stvoriti istinsko jedinstveno tržište za znanje, istraživanje i inovacije te za dovršenje europskog istraživačkog prostora; ističe da se trenutačno 85 % sredstava namijenjenih inovacijama koristi isključivo na nacionalnoj razini, bez prekogranične suradnje, što u konačnici sprečava potpuno iskorištavanje dodane vrijednosti na europskoj razini;

Javna nabava i koncesije

54.  pozdravlja činjenicu da su 2014. usvojene direktive o postupcima javne nabave i sklapanju ugovora o davanju koncesija što je moderniziralo javnu nabavu u Europskoj uniji promičući održivost javnih ugovora; naglašava dodanu vrijednost direktive o dodjeli koncesijskih ugovora, posebno u pogledu olakšavanja postupaka i veće transparentnosti te pružanja većih mogućnosti MSP-ima, omogućujući time prevladavanje problema u tim ugovorima, jamčenje pravne sigurnosti, fleksibilnosti i transparentnosti te podržavanje razvoja gospodarske infrastrukture i visokokvalitetnih javnih usluga;

55.  ističe da je za jačanje kvalitete, učinkovitosti i transparentnosti ulaganja i javne potrošnje nužna potpuna i brza primjena zakonodavstva EU-a u području javne nabave i koncesija;

56.  naglašava potrebu za ispravnim i pravovremenim prijenosom propisa o javnoj nabavi i koncesijama u nacionalna zakonodavstva; naglašava važnost javne nabave i vrijednost inovativnih partnerstva kao glavnih pokretača pametnog, održivog i uključivog rasta, posebno za mala i srednja poduzeća kojima je potrebna podrška u vidu konkretnih mjera koje će potaknuti konkurentnost i inovacije;

Pravna stečevina u području potrošača

57.  žali zbog toga što je fragmentirana provedba zakonodavstva EU-a o zaštiti potrošača u državama članicama dovela do razlika u zaštiti potrošača i razlika u ozbiljnosti i dinamici provedbenih mjera koje su poduzete; smatra da to ograničava dosljednost i koherentnost zakonodavnih odredbi u istim sektorima ili između različitih prodajnih kanala;

58.  poziva Komisiju da zajamči brzu provedbu i primjenu propisa kao što su Direktiva o pravima potrošača i odredbe o alternativnom rješavanju sporova te rješavanje sporova preko interneta, smanjujući pritom administrativno opterećenje; poziva da se potrošačima pruži primjerena zaštita u skladu s njihovim tradicionalnim tržištima u prekograničnoj prodaji te da se poboljša zaštita podataka u digitalnom dobu budući da će to povećati povjerenje potrošača u kupnju preko interneta; ističe važnost učinkovite primjene prava potrošača na internetu te potrebu za pristupačnim i učinkovitim pravnim sredstvima u slučaju spora;

59.  poziva na poduzimanje mjera za povećanje održive potrošnje, osobito u vezi s vijekom trajanja proizvoda te za borbu protiv praksi kojima je cilj namjerno skraćivanje spomenutog vijeka trajanja; nada se da će Komisija, u tom smislu, razraditi koherentan akcijski plan;

60.  ističe da je Direktiva o pravima potrošača označila važan korak naprijed u pogledu povećanja pravne sigurnosti za potrošače i poduzeća u transakcijama preko interneta te danas čini glavni instrument zaštite potrošača za internetske usluge;

61.  napominje da se budući dobici mogu postići poboljšanjima u funkcioniranju jedinstvenog tržišta, kao što je uspostava sustava za rješavanje potrošačkih sporova preko interneta, čime bi se mogle ostvariti uštede od oko 22 milijarde EUR;

Energija

62.  poziva Komisiju da zajamči funkcionalno unutarnje tržište energije s nediskriminirajućim pristupom tržištu i visoku razinu zaštite potrošača, kao i primjerene razine kapaciteta povezanosti i prikladnosti sustava;

63.  ponovno ističe potrebu da se poveća energetska sigurnost Europe diversifikacijom izvora i tokova energije te naglašava potrebu za dovršenjem unutarnjeg tržišta energije kao prioritet te prekida izolacije energetskih otoka unutar Europske unije;

64.  smatra da, kako bi se poboljšao postupak dovršenja unutarnjeg tržišta, integracije obnovljivih izvora energije i sigurnost opskrbe, države članice trebaju hitno postići minimalni cilj od 10 % kapaciteta elektroenergetske povezanosti, a u najboljem slučaju potrebno je postići razinu od 30 %;

65.  smatra da je liberalizacija tržišta plina i električne energije temelj za osnaživanje potrošača te poziva Komisiju da stavi potrošače u središte svoje politike o unutarnjem energetskom tržištu EU-a;

III.  Instrumenti za procjenu integracije jedinstvenog tržišta i alata za upravljanje

66.  potvrđuje da se pregled stanja jedinstvenog tržišta može smatrati najboljom praksom za nadzor i ocjenu sukladnosti država članica s obvezama jedinstvenog tržišta, s obzirom na to da on može pokrenuti poboljšanja i postupke nadoknađivanja razlika među državama članicama; međutim, ističe da taj pregled stanja ne pruža alate za ocjenjivanje kvalitete; naglašava važnost poboljšavanja dijaloga s državama članicama i među njima kako bi se utvrdile i riješile složenosti koje doživljavaju tijekom provedbe zakonodavstva o jedinstvenom tržištu; u tom smislu poziva Komisiju da više pomaže državama članicama, onda kad države članice to zatraže, u provedbi složenog zakonodavstva o jedinstvenom tržištu;

67.  smatra da bi se s obzirom na regulatornu uspješnost jedinstvenog tržišta mogao razviti složeni pokazatelj za mjerenje razlika u jedinstvenom tržištu, što je zbog nedostatka propisa kojima se uređuje jedinstveno tržište dodatno opterećenje za građane i poduzeća u međugraničnim djelatnostima; inzistira na tome da bi takav pokazatelj trebao olakšati razvoj zaključaka koji bi mogli rezultirati preporukama politika za institucije i države članice EU-a;

68.  uzima u obzir praćenje napretka Digitalnog programa kao važnog alata za ocjenjivanje napretka država članica u tom području; vjeruje da složeni indeks za mjerenje nedostatka jedinstvenog tržišta treba uključivati to praćenje napretka;

69.  poziva Komisiju da razmotri uključivanje obveze izvršavanja sustavnog pregleda prijenosa, sukladnosti, učinkovitosti i prikladnosti za namjenu pravnih instrumenata u svoje prijedloge za pravne instrumente u području jedinstvenog tržišta, uključujući metodologiju i kriterije za takav pregled; vjeruje da bi takva metodologija i kriteriji omogućili bolju procjenu toga jesu li pravni instrumenti pravilno preneseni, provedeni i primijenjeni, ali i pridonose li, i u kojoj mjeri, postizanju svojih ciljeva te koliko će biti prikladni za svoju namjenu;

70.  podržava stvaranje održivog jedinstvenog tržišta koje se temelji na razvoju uključivog gospodarstva koje je učinkovito s obzirom na resurse i temelji se na znanju, uključujući mjere za unapređivanje svih inovacija u održivim tehnologijama, za usklađivanje interesa potrošača i poduzeća te za poboljšanja neformalnog mehanizma rješavanja problema za jedinstveno tržište kao što je SOLVIT, istodobno unapređujući znanje javnosti u pogledu jedinstvenih točaka za kontakt kako bi bila svjesnija dostupnih mogućnosti za ostvarivanje rasta i otvaranje novih radnih mjesta na jedinstvenom tržištu;

71.  potvrđuje stalan porast broja korisnika portala Your Europe i Your Europe Advice, koji bi trebali pružiti potrebne informacije svima koji žive, rade, studiraju ili se kreću u Europskoj uniji;

72.  pozdravlja činjenicu da je prosječni deficit prijenosa propisa u nacionalna zakonodavstva u državama članicama pao ispod razine od 1 % koju je dogovorilo Europsko vijeće i dosegao 0,6 % što predstavlja dosad najbolji zabilježeni rezultat od stvaranja pregleda stanja jedinstvenog tržišta; naglašava da načelo nulte tolerancije u prijenosu europskih propisa u nacionalna zakonodavstva mora biti temeljno pravilo država članica i EU-a;

73.  napominje da je pravilna provedba i primjena zakonodavstva EU-a ključna za dovršenje jedinstvenog tržišta; poziva države članice i Komisiju da odlučno iskoriste svoje ovlasti za postizanje tog cilja i traži države članice i Komisiju da pojačaju napore u cilju provedbe zakonodavstva o jedinstvenom tržištu i da nadziru tu provedbu, između ostalog, redovitim opsežnim inspekcijskim provjerama uz stalno razmišljanje o problemima koji se odnose na provedbu i jamčenje učinkovitijeg zakonodavstva te da se naknadne procjene upotrebljavaju opširnije i učinkovitije; poziva na pojačani nadzor učinkovitosti prava potrošača u digitalnom okruženju, osobito uzimajući u obzir brzinu kojom se kršenje zakona o potrošačima može proširiti u tom okruženju;

74.  ipak podsjeća da je postupak zbog povrede propisa otkrio brojna ograničenja u pogledu brzog rješavanja i ispravljanja nedostataka provedbe i primjene odredbi jedinstvenog tržišta; poziva države članice na učinkovitiju suradnju s Komisijom u bržem rješavanju problema;

75.  priznaje da neuspjeh provođenja može biti posljedica složenosti u početnoj izradi nacrta; stoga ističe potrebu da primarno i sekundarno zakonodavstvo sve vrijeme bolje slijede regulatorna načela upotrebljavajući prikladno savjetovanje, procjene utjecaja i preglede nakon provedbe;

76.  nadalje, inzistira na tome da bi se trebali poduzeti svi napori za djelotvorniju uporabu postupaka zbog povrede odredbi zakonodavstva Unije na području jedinstvenog tržišta te da bi države članice i Europsko vijeće trebali nastaviti daljnji razvoj postupaka zbog povrede pravila u okviru budućih revizija UFEU-a; mišljenja je, međutim, da bi postupci zbog povrede uvijek trebali biti posljednji izbor i da bi se trebali pokretati tek nakon više pokušaja usklađivanja i ispravljanja;

o
o   o

77.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskom Vijeću te vladama i parlamentima država članica.

(1) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0054.
(2) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0130.
(3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0038.

Pravna napomena