Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2015/2592(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odaberite dokument :

Podneseni tekstovi :

RC-B8-0239/2015

Rasprave :

Glasovanja :

PV 12/03/2015 - 8.4
CRE 12/03/2015 - 8.4
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2015)0074

Usvojeni tekstovi
PDF 232kWORD 78k
Četvrtak, 12. ožujka 2015. - Strasbourg Završno izdanje
Ubojstvo vođe ruske oporbe Borisa Njemcova i stanje demokracije u Rusiji
P8_TA(2015)0074RC-B8-0239/2015

Rezolucija Europskog parlamenta od 12. ožujka 2015. o ubojstvu ruskog oporbenog čelnika Borisa Njemcova i stanju demokracije u Rusiji (2015/2592(RSP))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoja prethodna izvješća i rezolucije o Rusiji, posebno svoju Rezoluciju od 23. listopada 2012. o uvođenju zajedničkih viznih ograničenja za ruske dužnosnike upletene u slučaj Sergeja Magnickog(1), rezolucije od 13. lipnja 2013. o vladavini prava u Rusiji(2), od 13. ožujka 2014. o Rusiji: izricanje presude prosvjednicima koji su sudjelovali u događajima na trgu Bolotnaja(3), od 23. listopada 2014. o zatvaranju nevladine organizacije „Memorial” (dobitnice nagrade Saharov 2009.) u Rusiji(4) te Rezoluciju od 15. siječnja 2015. o Rusiji, a posebno o slučaju Alekseja Navaljnog(5),

–  uzimajući u obzir izjavu potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federice Mogherini od 28. veljače 2015. o ubojstvu Borisa Njemcova,

–  uzimajući u obzir izjavu potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 4. ožujka 2015. o produljenju pritvora Nadiji Savčenko,

–  uzimajući u obzir izjavu glasnogovornika potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice od 3. ožujka 2015. o tome da je zastupnici u Europskom parlamentu Sandri Kalniete zabranjen ulazak na državno područje Ruske Federacije,

–  uzimajući u obzir izjavu ombudsmana Ruske Federacije za ljudska prava Vladimira Lukina od 4. ožujka 2014. o javnim prosvjedima u Moskvi i koracima koje su poduzela tijela kaznenog progona,

–  uzimajući u obzir savjetovanje EU-a i Rusije o ljudskim pravima od 28. studenog 2013,

–  uzimajući u obzir postojeći Sporazum o partnerstvu i suradnji kojim se uspostavlja partnerstvo između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Ruske Federacije, s druge strane, te privremeno obustavljene pregovore o novom sporazumu između EU-a i Rusije,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da je Boris Njemcov, bivši potpredsjednik vlade Ruske Federacije, bivši guverner Nižnjog Novgoroda, istaknuti reformist ruskog postsovjetskog društva i gospodarstva te jedan od čelnika ruske liberalne i demokratske oporbe, ubijen dva dana prije prosvjeda protiv učinaka gospodarske krize i sukoba u Ukrajini koji je on organizirao i koji je bio zakazan za 1. ožujka;

B.  budući da je u tjednima koji su prethodili njegovu ubojstvu Boris Njemcov istraživao sudjelovanje Rusije u sukobu u Donbasu te je namjeravao objaviti izvješće o tom pitanju; budući da je u vezi s ubojstvom Borisa Njemcova uhićeno petero muškaraca, ali nije jasno je li itko od pritvorenih ispalio smrtonosne hitce; budući da ruske vlasti nisu dopustile nekolicini zastupnika u Europskom parlamentu i nekolicini nacionalnih izaslanstava da uđu na područje Ruske Federacije, čime su ih spriječili da prisustvuju sprovodu Borisa Njemcova;

C.  budući da je Boris Njemcov snažno zagovarao modernu, naprednu i demokratsku Rusku Federaciju koja bi bila otvorena prema ostatku svijeta;

D.  budući da se Ruska Federacija, kao punopravna članica Vijeća Europe i Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) te kao potpisnica Opće deklaracije o ljudskim pravima obvezala na poštovanje općih načela demokracije, vladavine prava te temeljnih sloboda i ljudskih prava;

E.  budući da se posljednjih godina stanje ljudskih prava u Rusiji pogoršava i da su ruske vlasti donijele niz zakona koji sadrže nejasne odredbe, a koji se upotrebljavaju za daljnje ograničavanje oporbenih aktera kao i aktera civilnog društva te otežavanje ostvarenja slobode izražavanja i okupljanja; budući da je Ministarstvo pravosuđa iskoristilo nove ovlasti koje su mu dodijeljene kako bi 42 skupine označilo kao „strane agente”, uključujući najstručnije i najpouzdanije organizacije za ljudska prava u zemlji te je kao izliku iskoristilo birokratske prepreke kako bi pokušalo zatvoriti više drugih skupina; budući da je u siječnju 2015. Duma napravila prvi korak prema donošenju novog zakona kojim bi se spriječile aktivnosti „nepoželjnih” stranih organizacija;

F.  budući da je Parlament u više navrata izrazio zabrinutost zbog stanja demokracije u Rusiji te sustavnih propusta u provođenju vladavine prava i poštovanju temeljnih prava; budući da se u Rusiji ne poštuju vladavina prava, standardi pravičnog suđenja, pravičan postupak i neovisnost sudstva; budući da na posljednjim predsjedničkim izborima i izborima za Državnu dumu nisu ispunjeni standardi OESS-a;

G.  budući da su više suđenja i sudskih postupaka u proteklih nekoliko godina, uključujući slučajeve Magnickog, Hodorkovskog i Politkovske, bacili sumnju na neovisnost i nepristranost pravosudnih institucija u Ruskoj Federaciji; budući da su ti slučajevi koji su izuzetno medijski popraćeni izvan Rusije samo najpoznatiji slučajevi sustavnog zakazivanja ruske države u poštovanju vladavine prava i jamčenju pravde svojim građanima;

H.  budući da postoji sve veća potreba za ujedinjenom, strogom, čvrstom, dosljednom i sveobuhvatnom politikom EU-a prema Rusiji, koju podupiru sve države članice, uz potporu i pomoć utemeljene na snažnoj i pravednoj kritici koja ima uporište u općim načelima na koje su se i EU i Rusija obvezali;

I.  budući da je EU Rusiji opetovano nudio pomoć i stručno znanje kroz Partnerstvo za modernizaciju, a u svrhu jačanja vladavine prava, ispunjavanja međunarodnih obveza i razvoja svih njezinih ekonomskih potencijala;

J.  budući da je 19. veljače 2015. ruski oporbeni vođa Aleksej Navaljni osuđen na 15 dana zatvora zbog podjele letaka o nadolazećem prosvjedu; budući da je 30. prosinca 2014. Aleksej Navaljni uvjetno osuđen na tri i pol godine, a njegov brat Oleg Navaljni na tri i pol godine zatvora;

K.  budući da je 4. ožujka 2015. sud u Moskvi odbacio još jednu žalbu Nadije Savčenko protiv nezakonita pritvora od strane Ruske Federacije, koju je podnijela pozivajući se na imunitet koji uživa kao članica Parlamentarne skupštine Vijeća Europe; budući da je 4. ožujka navršen 82. dan štrajka glađu Nadije Savčenko te budući da je nakon tako dugog vremena suočena s rizikom od trajnih štetnih posljedica za zdravlje ili od smrti;

L.  budući da je prošlo šest mjeseci otkad su ruske sigurnosne službe na estonskom teritoriju otele estonskog policijskog službenika Estona Kohvera, čime su prekršile međunarodno pravo; budući da je i dalje nezakonito pritvoren u zatvoru Lefortovo u Moskvi; budući da ne prima odgovarajuću pravnu pomoć i lišen je prava na pravično suđenje te je bilo naloženo da ga se podvrgne neopravdanom psihijatrijskom ispitivanju, čije su pojedinosti i dalje nepoznate;

M.  budući da je Europska zaklada za demokraciju usmjerena na pitanje pluralnosti ruskih medija te da je zajedno sa svojim partnerima pozvana da oblikuje nove medijske inicijative;

N.  budući da se u rukama Rusa još uvijek nalaze olupina i crne kutije zrakoplova Tu-154 poljske vlade, koji se srušio u blizini Smolenska u travnju 2010., pri čemu su poginuli poljski predsjednik i istaknuti članovi političkih, vojnih i kulturnih krugova; budući da ih ruske vlasti odbijaju vratiti Poljskoj unatoč brojnim molbama da to učine;

1.  duboko je potresen ubojstvom Borisa Njemcova, koje predstavlja jedno od najznačajnijih političkih ubojstava u novijoj ruskoj povijesti, s time da je ubijen u blizini Kremlja, na području s videokamerama te policijskim službenicima i sigurnosnim službama;

2.  odaje priznanje Borisu Njemcovu, istaknutom oporbenom čelniku, utemeljitelju i vođi političkog pokreta Solidarnost i glavnom kritičaru predsjednika Vladimira Putina i rata u Ukrajini, koji je posvetio čitav svoj život izgradnji demokratskije, naprednije i otvorenije Rusije te snažnog partnerstva između Rusije i njezinih susjednih i partnerskih zemalja; upućuje iskrenu sućut obitelji i prijateljima Borisa Njemcova, članovima oporbe i ruskom narodu; osuđuje odluku ruskog vodstva da spriječi neke diplomate EU-a i nacionalna izaslanstva da prisustvuju njegovu sprovodu, čime je onemogućen pokušaj EU-a da oda priznanje hrabrim ruskim građanima koji se bore za univerzalne vrijednosti;

3.  ističe da njegovo ubojstvo ulazi u niz neriješenih politički motiviranih ubojstava i sumnjivih smrtnih slučajeva počinjenih u Rusiji od 1998., u koje spadaju ubojstva istraživačke novinarke Ane Politkovske, Aleksandra Litvinenka, koji je navodno ubijen u Ujedinjenoj Kraljevini, odvjetnika Stanislava Markelova, novinarke Anastasije Baburove, borca za ljudska prava Natalije Estemirove, odvjetnika Sergeja Magnickog, a sada i ubojstvo političara Borisa Njemcova;

4.  prima na znanje objavu ruskih vlasti o uhićenju petoro osumnjičenika čečenskog podrijetla;

5.  traži neovisnu međunarodnu istragu o tom ubojstvu; smatra da bi se dostupnim instrumentima u okviru OESS-a, Vijeća Europe i Ujedinjenih naroda pomoglo zajamčiti nepristranu i pravičnu istragu;

6.  traži od Vijeća, Komisije i država članica da u izradi svojih budućih politika prema Rusiji uzmu u obzir činjenicu da je političko okruženje koje su stvorile ruske vlasti plodno tlo za takva ubojstva, nasilje i pritisak; izuzetno je zabrinut zbog atmosfere mržnje usmjerene prema oporbenim aktivistima, borcima za ljudska prava, manjinama i susjednim nacijama koja je sve prisutnija u Rusiji tijekom posljednjih godina, a koja je potaknuta državnom propagandom i službenim medijima kao dio političke kulture koja se udaljava od demokratskih načela;

7.  poziva ruske vlasti da prekinu sramotnu propagandu i informacijski rat protiv svojih susjeda, zapadnog svijeta i vlastita naroda, koji Rusiju pretvaraju u državu koju odlikuju represija, govor mržnje i strah, u kojoj je razlog za nacionalnu euforiju pripojenje Krima i zaoštravanje ratnog stanja u Ukrajini, u kojoj se krše prava krimskih Tatara i u kojoj Kremlj njeguje i potiče mržnju i nasilje, kršeći time međunarodno pravo; osuđuje novi propagandni rat koji se vodi protiv demokratskih i temeljnih vrijednosti koje su ruskom društvu predstavljene kao strane; podsjeća da su se i Europska unija i Ruska Federacija u brojnim međunarodnim izjava i ugovorima obvezale da će štititi opće demokratske vrijednosti i temeljna prava; ističe važnost postojanja snaga političke oporbe kako bi se osigurala neprestana rasprava i razmjena stajališta i ideja o politici i postupcima donošenja zakona u Rusiji;

8.  poziva ruske vlasti da okončaju sve oblike pritiska, represivnih mjera te političkog i pravosudnog zastrašivanja oporbenih čelnika, predstavnika civilnog društva i neovisnih medija te da im omoguće da slobodno djeluju u skladu s temeljnim načelima ruskog Ustava;

9.  duboko je zabrinut zbog činjenice da se Rusija koja je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe i OESS-a ne pridržava svojih međunarodnih obveza te ne štiti temeljna ljudska prava i vladavinu prava; smatra da bi Ruska Federacija trebala ispuniti obveze koje je preuzela; osuđuje činjenicu da nedavni razvoj događaja pokazuje da je Rusija krenula u smjeru koji je suprotan smjeru funkcionalne demokracije koja podrazumijeva poštovanje oporbe, vladavine prava i neovisnosti sudbene vlasti;

10.  duboko žali što ruske vlasti nisu uspjele odgovoriti na kritike Zakona o stranim agentima koje dolaze i iz Ruske Federacije i s međunarodne scene i što su umjesto toga donijele izmjene tog zakona kojima se još više ograničila mogućnost rada neprofitnih organizacija i koje su po svojoj prirodi diskriminacijske; upućuje snažan poziv Rusiji da revidira relevantno zakonodavstvo kako bi ispunila svoje međunarodne obveze na području ljudskih prava i demokratskih sloboda;

11.  pozdravlja odluku Vrhovnog suda od 28. siječnja 2015. o odbijanju žalbe Ministarstva pravosuđa u kojoj se zahtijeva zatvaranje „Ruskog memorijalnog društva” i spominju navodna kršenja unutar njegove organizacijske strukture te poziva da se ostale nevladine organizacije koje su na popisu „stranih agenata” iz njega izbrišu;

12.  poziva ruske vlasti da smjesta oslobode sve političke zatvorenike koji su priznati kao takvi;

13.  poziva ruske vlasti da smjesta oslobode Nadiju Savčenko i da poštuju njezin imunitet kao zastupnice u Vrhovnoj Radi Ukrajine i članice Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, koja je oteta na ukrajinskom teritoriju te se nalazi u nezakonitom pritvoru u ruskom zatvoru; ističe činjenicu da je Rusija odgovorna za njezino izuzetno krhko zdravstveno stanje; izražava duboku zabrinutost za njezino zdravlje i traži od ruskih pravosudnih vlasti da primijene humanitarno pravo;

14.  osuđuje otmicu estonskog policijskog službenika Estona Kohvera i njegovo odvođenje iz estonskog teritorija u Rusiju; traži njegovo trenutno oslobađanje i siguran povratak u Estoniju;

15.  vjeruje da je Rusija i dalje važan globalni akter i da je u strateškom interesu i EU-a i Rusije brzo smirivanje napetosti i obnova odnosa putem diplomacije i posredovanja, a na temelju poštovanja međunarodnog prava i obveza u okviru OESS-a;

16.  izražava svoju podršku demokratskim snagama u Rusiji koje se zalažu za otvoreno društvo i provođenje plana reformi;

17.  poziva Vijeće da donese jedinstvenu politiku prema Rusiji koja će 28 država članica i institucije EU-a obvezati na slanje snažne zajedničke poruke o ulozi ljudskih prava u odnosima EU-a i Rusije te o potrebi ukidanja pritiska na slobodu izražavanja, okupljanja i udruživanja u Rusiji; smatra da bi cilj ove strategije EU-a trebao biti da se Rusiju navede na to da u potpunosti poštuje načela OESS-a i da se njezino vodstvo motivira da zemlju izvede iz političke i ekonomske samoizolacije;

18.  apelira na potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu, koju podupiru OESS i Komisija, da izrade snažniji program potpore za rusko civilno društvo u Rusiji i na Krimu te traže i razvijaju nove prilike za djelovanje u svrhu promicanja vrijednosti demokracije, ljudskih prava i vladavine prava; potiče EU da, s obzirom na trenutačnu fazu izrade programa financijskih instrumenata EU-a, poveća financijsku pomoć ruskom civilnom društvu kroz Europski instrument za demokraciju i ljudska prava i financijska sredstva za organizacije civilnog društva i lokalnih vlasti te da Forum civilnog društva EU-a i Rusije uključe u Instrument partnerstva u svrhu osiguravanja održive i pouzdane dugoročne potpore;

19.  ponavlja svoju zabrinutost, koju je već izrazio u prethodnim rezolucijama, zbog neuspjeha ruskih vlasti da surađuju u provođenju neovisne i međunarodne istrage o rušenju zrakoplova na letu MH17; snažno ističe činjenicu da se dogovor o amnestiji iz Sporazuma iz Minska ne može primijeniti na počinitelje ovog zločina i zbog toga nemaju pravo na amnestiju;

20.  poziva ruske vlasti da smjesta vrate olupinu aviona poljske vlade Tu-154 i sve pripadajuće crne kutije Poljskoj; ističe činjenicu da razina ovisnosti ruskog pravosuđa o tijelima vlasti ugrožava sve nepristrane i poštene istrage;

21.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, Vijeću Europe, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju te predsjedniku, vladi i parlamentu Ruske Federacije.

(1) SL C 68E, 7.3.2014., str. 13.
(2) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0284.
(3) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0253.
(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0039.
(5) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0006.

Pravna napomena