Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2015/2572(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odaberite dokument :

Podneseni tekstovi :

RC-B8-0228/2015

Rasprave :

Glasovanja :

PV 12/03/2015 - 8.9
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2015)0079

Usvojeni tekstovi
PDF 436kWORD 136k
Četvrtak, 12. ožujka 2015. - Strasbourg Završno izdanje
28.sjednica Vijeća Ujedinjenih naroda za ljudska prava (UNHRC)
P8_TA(2015)0079RC-B8-0228/2015

Rezolucija Europskog parlamenta od 12. ožujka 2015. o prioritetima EU-a za Vijeće UN-a za ljudska prava 2015. (2015/2572(RSP))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima te konvencije UN-a o ljudskim pravima i njihove fakultativne protokole, uključujući Konvenciju o pravima djeteta i Konvenciju o ukidanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju 60/251 Opće skupštine Ujedinjenih naroda o uspostavi Vijeća UN-a za ljudska prava (UNHRC),

–  uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima, Europsku socijalnu povelju i Povelju o temeljnim pravima Europske unije,

–  uzimajući u obzir strateški okvir i akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju, koji je usvojen 25. lipnja 2012.,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Vijeću UN-a za ljudska prava,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o kršenju ljudskih prava, uključujući hitne rezolucije o toj temi,

–  uzimajući u obzir Godišnje izvješće o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2013. te politiku Europske unije o tom pitanju,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća za vanjske poslove od 9. veljače 2015. o prioritetima EU-a na forumima UN-a za ljudska prava,

–  uzimajući u obzir članak 2., članak 3. stavak 5., članke 18., 21., 27. i 47. Ugovora o Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir 28. sjednicu UNHRC-a koja će se održati od 2. do 27. ožujka 2015.,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da su poštovanje, promicanje i zaštita univerzalnosti ljudskih prava dio etičke i pravne stečevine Europske unije te jedan od kamena temeljaca europskog jedinstva i integriteta;

B.  budući da su ljudska prava svojstvena svim ljudskim bićima bez obzira na nacionalnost, rasu, spol, etničko podrijetlo, vjeroispovijed ili bilo koji drugi status i budući da je poštovanje tih prava utvrđeno u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima, Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima, Međunarodnom paktu o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima te u kasnijim međunarodnim konvencijama, deklaracijama i rezolucijama o ljudskim pravima;

C.  budući da su sva ljudska prava, bez obzira na to je li riječ o građanskim, političkim, ekonomskim, socijalnim ili kulturnim pravima, nedjeljiva, međusobno povezana i međuovisna te da oduzimanje bilo kojeg od tih prava ima izravan i negativan utjecaj na druga prava;

D.  budući da nepoštovanje ljudskih prava i nedostatak legitimnog demokratskog sudjelovanja dovode do nestabilnosti, propasti država, humanitarnih kriza i oružanih sukoba;

E.  budući da se djelovanje Unije u odnosima s trećim zemljama provodi u skladu s člankom 21. Ugovora iz Lisabona, kojim se potvrđuje univerzalnost i nedjeljivost ljudskih prava i temeljnih sloboda i propisuje poštovanje ljudskog dostojanstva, načela jednakosti i solidarnosti te načelâ Povelje Ujedinjenih naroda i međunarodnog prava;

F.  budući da sve države imaju obvezu poštovati temeljna prava svojeg stanovništva i dužnost poduzimati konkretne mjere kako bi omogućile poštovanje tih prava na nacionalnoj razini te surađivati na međunarodnoj razini u cilju uklanjanja prepreka ostvarenju ljudskih prava u svim područjima;

G.  budući da se redovnim sjednicama Vijeća za ljudska prava, imenovanjem posebnih izvjestitelja, mehanizmom univerzalnog periodičkog pregleda, posebnim postupcima za rješavanje stanja u određenim državama ili za određene teme doprinosi promicanju i poštovanju ljudskih prava, demokracije i vladavine prava;

H.  budući da su neke sadašnje članice Vijeća za ljudska prava nažalost poznate kao najteži kršitelji ljudskih prava i imaju povijest loše suradnje s posebnim postupcima UN-a i nepoštovanja obveze izvješćivanja ugovornim tijelima UN-a za ljudska prava;

Vijeće UN-a za ljudska prava

1.  pozdravlja prioritete EU-a za nadolazeću 28. redovnu sjednicu Vijeća UN-a za ljudska prava, koji su izneseni u zaključcima Vijeća od 9. veljače 2015.;

2.  pozdravlja imenovanje veleposlanika Joachima Rückera na dužnost predsjednika Vijeća za ljudska prava za 2015. godinu;

3.  čestita Zeidu Raadu Al-Husseinu na imenovanju na dužnost visokog povjerenika UN-a za ljudska prava i ponovno izražava snažnu potporu njegovu radu i mandatu;

4.  pozdravlja prisutnost gđe Mogherini, potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, na sjednici UNHRC-a na visokoj razini jer se time šalje prava poruka u pogledu snažne predanosti EU-a multilateralnom sustavu ljudskih prava;

5.  pozdravlja godišnje izvješće koje je visoki povjerenik za ljudska prava podnio Općoj skupštini UN-a i kojim je obuhvaćeno razdoblje od prosinca 2013. do studenog 2014. te izražava svoju punu podršku nezavisnosti i integritetu njegova Ureda; naglašava da je važno štititi tu nezavisnost kako bi visoki povjerenik i dalje mogao učinkovito i nepristrano obavljati svoju dužnost; ponavlja da za visokog povjerenika za ljudska prava treba izdvojiti primjerena financijska sredstva;

6.  podsjeća na to da su se Europski parlament i njegov Pododbor za ljudska prava obvezali na potporu snažnom multilateralnom sustavu ljudskih prava pod okriljem UN-a, uključujući Treći odbor Opće skupštine, Vijeće za ljudska prava, Ured visokog povjerenika za ljudska prava, zajedno s aktivnostima povezanih specijaliziranih agencija UN-a poput Međunarodne organizacije rada te rad posebnih postupaka UN-a;

7.  potiče ESVD da posebno preko izaslanstava EU-a u New Yorku i Ženevi pravodobnim i sadržajnim savjetovanjima poveća dosljednost EU-a kako bi se stajalište EU-a jednoglasno iznijelo; ponovno potvrđuje važnost uključivanja aktivnosti koje se provode u New Yorku i Ženevi u kontekstu Opće skupštine UN-a, Trećeg odbora i Vijeća za ljudska prava u relevantne unutarnje i vanjske aktivnosti EU-a kako bi se postigla dosljednost;

8.  smatra da je vjerodostojnost UNHRC-a ugrožena zbog kontinuiranog zlostavljanja i pritvaranja boraca za ljudska prava i članova oporbe koje provode mnoge države članice UNHRC-a; ponavlja svoj stav da bi se članice UNHRC-a trebale birati među državama koje podupiru poštovanje ljudskih prava, vladavinu prava i demokraciju i koje su pristale produljiti stalne pozivnice za sve posebne postupke te potiče države članice da promiču i usvoje kriterije uspješnosti u području ljudskih prava koji bi se trebali primjenjivati na svaku državu koja se izabire u članstvo UNHRC-a; potiče države članice da promiču transparentan, otvoren i konkurentan postupak izbora članica UNHRC-a;

9.  ponovno izražava svoju potporu mehanizmu univerzalnog periodičkog pregleda i ističe vrijednost rada u okviru tog mehanizma te poziva članice da aktivno pripremaju svoj univerzalni periodički pregled, među ostalim uključivanjem civilnog društva, da sudjeluju u interaktivnom dijalogu tijekom sjednice o univerzalnom periodičkom pregledu i u raspravama o usvajanju njegovih ishoda, da provedu preporuke iznesene u njemu i da poduzmu konkretne mjere kako bi poboljšale i podržale ispunjenje svojih obveza u pogledu ljudskih prava;

10.  i dalje se protivi „blokovskom glasovanju” u UNHRC-u; potiče države članice UNHRC-a da zadrže transparentnost pri glasovanju;

11.  poziva EU i njegove države članice da nastave s praćenjem primjene preporuka iz univerzalnog periodičkog pregleda u svim političkim dijalozima EU-a s dotičnim zemljama kako bi se pronašao način na koji se tim zemljama može pružiti potpora u primjeni preporuka;

12.  ponovno izražava potporu posebnim postupcima i neovisnom statusu mandatara zahvaljujući kojem mogu potpuno nepristrano obavljati svoju dužnost; poziva sve države na suradnju s mandatarima postupaka i potiče države članice da obznane koje države ne surađuju s njima;

13.  smatra da je važno slati parlamentarna izaslanstva na sjednice UNHRC-a i druge relevantne sjednice Opće skupštine UN-a;

14.  izražava žaljenje zbog toga što je prostora za interakciju između civilnog društva i UNHRC-a sve manje i što se nevladinim organizacijama pruža manje prilika da na tim sjednicama izraze svoje stajalište; potiče EU i UNHRC da civilnom društvu zajamče mogućnost da u najvećoj mogućoj mjeri doprinese 28. sjednici UNHRC-a i postupku univerzalnog periodičkog pregleda te drugim mehanizmima UN-a u području ljudskih prava bez straha od osvete nakon povratka u svoje matične zemlje;

Građanska i politička prava

15.  potvrđuje da je sloboda izražavanja, koja je okosnica svakog slobodnog i demokratskog društva, temeljno pravo svakog pojedinca; oštro osuđuje ubojstvo 12 osoba u Francuskoj u siječnju 2015., uključujući karikaturiste časopisa Charlie Hebdo i četvero ljudi u židovskoj trgovini, kao i ubojstva filmskog redatelja i čuvara sinagoge u Kopenhagenu, koja su počinili teroristi čija je meta sloboda govora i vjeroispovijedi;

16.  osuđuje upotrebu vjere u svrhe ekstremističkih i džihadističkih skupina u svim zemljama, a posebno u Siriji, Iraku, Libiji, Mjanmaru, Nigeriji i Srednjoafričkoj Republici, a njihove aktivnosti obuhvaćaju oružane i bombaške napade, samoubilačke bombaške napade, otmice i druge nasilne činove kojima teroriziraju stanovništvo; smatra da borba protiv terorizma iziskuje mjere usmjerene na njegove temeljne uzroke, koji obuhvaćaju socijalnu isključenost, političku marginalizaciju i nejednakost; poziva na pojačane napore u cilju zaštite prava pripadnika vjerskih manjina; poziva na poštovanje ljudskih prava i vladavine prava u svim protuterorističkim aktivnostima;

17.  izražava zabrinutost zbog svih ograničenja slobode okupljanja i udruživanja, uključujući zabrane organizacija civilnog društva, agresivnu primjenu kaznenih zakona o kleveti i drugih restriktivnih zakona, prekomjerne zahtjeve za registraciju i izvještavanje te pretjerano restriktivne propise o financiranju iz inozemstva, i potvrđuje da su sloboda udruživanja i mirnog okupljanja osnovni elementi ljudskih prava;

18.  poziva sve vlade da promiču i podupiru organizacije civilnog društva i borce za ljudska prava te da im omoguće djelovanje bez straha, represije ili zastrašivanja i da surađuju s UNHRC-om u okviru mehanizma univerzalnog periodičkog pregleda te da zajamče da se zemlje odgovorne za odmazde protiv aktivista za ljudska prava pozovu na odgovornost, posebno za slučajeve odmazdi sa smrtnim posljedicama, poput one koja je u ožujku 2014. u Kini rezultirala smrću aktivistice za ljudska prava Cao Shunli zbog pokušaja da se ukrca na zrakoplov kako bi prisustvovala sjednici UNHRC-a u Ženevi u rujnu 2013. godine;

19.  ponavlja da osuđuje primjenu smrtne kazne i snažno podupire uvođenje moratorija na smrtnu kaznu kao korak prema njezinu ukidanju;

20.  ponavlja važnost borbe protiv mučenja i drugih oblika zlostavljanja te činjenice da se EU obvezao to pitanje, uključujući u pogledu djece, učiniti prioritetom i poduprijeti rad posebnog izvjestitelja UN-a o mučenjima; potiče ESVD, Komisiju i države članice EU-a da pokažu zajedničku predanost iskorjenjivanju nasilja i davanju podrške žrtvama, posebno nastavljajući ili, u nekim slučajevima, započinjući doprinositi dobrovoljnom fondu UN-a za žrtve mučenja i posebnom fondu utemeljenom Fakultativnim protokolom uz Konvenciju protiv mučenja;

21.  izražava zabrinutost zbog ustrajne i rasprostranjene diskriminacije i povrede prava migranata, uključujući tražitelje azila i izbjeglice; poziva EU i države članice da podrže rad posebnog izvjestitelja UN-a za prava migranata kao i primjenu njegovih preporuka; poziva vlade da poštuju ljudska prava i neotuđivo dostojanstvo migranata, da zaustave samovoljna uhićenja i pritvaranja te da, kako bi se izbjeglo prekomjerno pritvaranje nezakonitih migranata, revidiraju trajanje pritvora kada je to potrebno i primjenjuju mjere alternativne pritvoru; poziva vlade da u svim okolnostima poštuju načelo zabrane prisilnog vraćanja i da se u potpunosti pridržavaju svojih međunarodnih pravnih obveza u vezi s protjerivanjem migranata; poziva države da, ako to još nisu učinile, uvedu sustave i postupke kojima će zajamčiti da se u okviru svih njihovih programa i institucija u području migracije u potpunosti poštuju međunarodne obveze u vezi s ljudskim pravima;

22.  podržava najnovije izvješće posebnog izvjestitelja UNHRC-a i zaključke o suvremenim oblicima rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i s njima povezane netolerancije; poziva EU i njegove države članice da u okviru svoje unutarnje politike provedu preporuke posebnog izvjestitelja kako bi suzbile širenje rasizma, etničke i ksenofobne mržnje i poticanje na nju preko interneta i društvenih mreža poduzimanjem odgovarajućih zakonodavnih mjera, uz potpuno poštovanje ostalih temeljnih prava kao što su sloboda izražavanja i mišljenja;

23.  uviđa da su se zbog brzog razvoja informacijskih i komunikacijskih tehnologija u cijelom svijetu izmijenile mogućnosti za ostvarenje slobode izražavanja te je došlo do stvaranja znatnih prednosti, ali i razloga za zabrinutost; u tom kontekstu pozdravlja Smjernice EU-a o slobodi izražavanja na internetu i izvan njega, koje je Vijeće donijelo u svibnju 2014., i osuđuje sva ograničenja digitalne komunikacije, uključujući ona koja se odnose na aktere civilnog društva; ponavlja da je potrebno posvetiti posebnu pozornost pravima novinara i blogera;

24.  potiče UNHRC da nastavi raspravu o pravu na privatnost i da u tu svrhu imenuje posebnog izvjestitelja UN-a za pravo na privatnost, posebno u kontekstu digitalne komunikacije;

Socijalna i gospodarska prava

25.  prima na znanje da je cilj postmilenijskog razvojnog programa UN-a iskorijeniti siromaštvo do 2030. godine uz pomoć holističkog pristupa gospodarskim, socijalnim i ekološkim pitanjima; pozdravlja sažeto izvješće glavnog tajnika UN-a uoči posebnog sastanka na vrhu UN-a o ciljevima plana UN-a za održivi razvoj nakon 2015.; podržava poziv Glavnog tajnika na zauzimanje pristupa usmjerenog na potrebe i prava ljudi u cilju iskorjenjivanja siromaštva;

26.  smatra da je važno uhvatiti se u koštac s problemom sve većih i ekstremnih nejednakosti u cilju borbe protiv siromaštva općenito i konkretno promicati socijalna i gospodarska prava olakšavanjem pristupa hrani, vodi, obrazovanju, zdravstvenoj skrbi i primjerenom stanovanju; u tom kontekstu naglašava sve veći problem nezakonitog prisvajanja zemlje koji je potrebno riješiti;

27.  smatra da se korupcijom, utajom poreza, lošim upravljanjem javnim dobrima i nedostatkom odgovornosti doprinosi kršenju prava građana jer se tako smanjuju dostupna sredstva za ulaganja u prijeko potrebne javne usluge kao što su obrazovanje, osnovne zdravstvene usluge i druga socijalna infrastruktura te se time održava siromaštvo stanovništva; podsjeća na to da su u skladu s Međunarodnim paktom o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima vlade obvezne poštovati prava svojih građana stavljanjem na raspolaganje odgovarajućih sredstava; s time u vezi ističe da je posebnu pozornost potrebno posvetiti zaštiti boraca za ljudska prava koji promiču gospodarska, socijalna i kulturna prava;

28.  ponavlja svoju podršku imenovanju posebnog izvjestitelja UN-a za financijski kriminal, korupciju i ljudska prava;

Poslovanje i ljudska prava

29.  snažno podupire učinkovito i sveobuhvatno širenje i primjenu vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima unutar EU-a i izvan njega te naglašava potrebu za poduzimanjem svih mjera potrebnih za rješavanje problema propusta u učinkovitoj primjeni vodećih načela UN-a, među ostalim u pogledu pravosuđa; pozdravlja inicijativu povezanu s uredbom o uspostavljanju sustava dužne pažnje za lance opskrbe za odgovorno nabavljanje minerala iz područja pogođenih sukobima; poziva sve dionike da aktivno sudjeluju na 11. sjednici radne skupine UN-a o pitanju ljudskih prava i transnacionalnih korporacija i drugih poduzeća te da podrže napore za usklađivanje svojih politika sa smjernicama OECD-a za multinacionalna poduzeća i s vodećim načelima UN-a o poslovanju i ljudskim pravima; ponavlja svoj zahtjev Komisiji da do kraja 2015. podnese izvješće o primjeni vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima u državama članicama EU-a;

30.  potiče izaslanstva EU-a diljem svijeta da se povežu s poduzećima iz EU-a kako bi promicali poštovanje ljudskih prava i da zajamče da je tema „poslovanja i ljudskih prava” među središnjim temama u lokalnim pozivima za podnošenje prijedloga u okviru europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava;

31.  vjeruje da se poslovanje i ljudska prava mogu međusobno ojačati stvaranjem novih poslovnih potencijala u regijama u kojima su održive i odgovorne investicije najpotrebnije te doprinosom općem poštovanju ljudskih prava u zemljama u razvoju;

32.  poziva EU i njegove države članice da aktivno sudjeluju u novoj raspravi o pravno obvezujućem međunarodnom instrumentu za poslovanje i ljudska prava u okviru sustava UN-a;

Prava žena

33.  ističe da je, u cilju ostvarenja jednakosti spolova, važno uključivanje komponente spolne jednakosti, koje obuhvaća reorganizaciju, poboljšanje, razvoj i ocjenjivanje politika kako bi se osiguralo da nadležni za donošenje politika u sve njih uvedu pristup kojim se jamče jednake mogućnosti i to na svim razinama i u svim fazama;

34.  poziva EU da aktivno sudjeluje na 59. sjednici Komisije o statusu žena i da se nastavi suprotstavljati svim pokušajima da se ugrozi UN-ova Pekinška platforma za djelovanje, koja će se revidirati prigodom 20. obljetnice Četvrte svjetske konferencije o ženama u pogledu, među ostalim, pristupa obrazovanju i zdravstvu kao temeljnim ljudskim pravima te seksualnih i reproduktivnih prava;

35.  kritički primjećuje da su usprkos dosad ostvarenom napretku u postizanju rodne ravnopravnosti i osnaživanju žena u mnogim zemljama i dalje na snazi diskriminirajući zakoni, posebno u području obiteljskih pitanja i pristupa imovini; primjećuje da su žene još uvijek u vrlo velikoj mjeri nedovoljno zastupljene na položajima na kojima se donose odluke i da je nasilje nad ženama i dalje široko rasprostranjeno, a pristup pravosuđu ograničen usprkos broju žena koje svakodnevno umiru kao posljedica obiteljskog nasilja; izražava ozbiljnu zabrinutost zbog nazadovanja koje je zabilježeno u nekim zemljama, posebno u području seksualnih i reproduktivnih prava;

36.  oštro osuđuje upotrebu, pa i kao ratne taktike, seksualnog nasilja nad ženama, što obuhvaća zločine kao što su masovna silovanja, seksualno ropstvo, prisilna prostitucija, rodno utemeljeni oblici progona, uključujući genitalno sakaćenje žena, trgovanje ženama, prisilno sklapanje braka u ranoj dobi, ubojstva iz časti i sve druge oblike seksualnog nasilja usporedive težine; ponovno poziva EU i njegove države članice da potpišu i ratificiraju Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija);

37.  podsjeća na predanost EU-a uključivanju ljudskih prava i rodnih pitanja u misije zajedničke sigurnosne i obrambene politike, u skladu s ključnim Rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a 1325 i 1820 o ženama, miru i sigurnosti; s tim u vezi ponovno poziva EU i njegove države članice da u procesu izgradnje trajnog pomirenja pruže potporu sustavnom sudjelovanju žena kao ključnoj sastavnici mirovnih procesa i da prepoznaju potrebu za uključivanjem rodne perspektive u sprečavanje sukoba, mirovne operacije, humanitarnu pomoć i obnovu poslije sukoba te procese demokratske tranzicije;

38.  naglašava da je genitalno sakaćenje žena oblik mučenja; naglašava da EU i dalje treba s trećim zemljama raditi na iskorjenjivanju prakse genitalnog sakaćenja žena; podsjeća države članice u kojima su na snazi zakoni kojima se zabranjuje genitalno sakaćenje žena da ih moraju primjenjivati ako se otkrije da su mu njihove građanke bile podvrgnute;

39.  pozdravlja odluku Međunarodnog kaznenog suda o uvrštavanju seksualnih i rodno utemeljenih zločina, uključujući silovanje, seksualne napade i ponižavanje, u svoju nadležnost te njegovu preporuku da te zločine treba smatrati ratnim zločinima;

Prava djece

40.  izražava zabrinutost zbog toga što usprkos napretku postignutom nakon donošenja Konvencije o pravima djeteta 1989. najmanje 58 milijuna djece, posebno djevojčica, djece iz siromašnih obitelji, djece s invaliditetom i djece na područjima pogođenim sukobima ne pohađa školu, a mnoga djeca i dalje pate od bolesti koje se mogu lako spriječiti, dok su druga primorana raditi;

41.  poziva sve države da se obvežu na iskorjenjivanje najgorih oblika dječjeg rada kako je određeno člankom 3. Konvencije Međunarodne organizacije rada br. 182, koji obuhvaćaju ropstvo djece, trgovinu djecom, dječju prostituciju i opasan rad koji utječe na tjelesno i mentalno zdravlje djeteta;

42.  podsjeća da je jedna od najvažnijih obveza države omogućiti svakom djetetu obrazovanje poboljšanjem mogućnosti, osnivanjem odgovarajućih institucija te uklanjanjem strukturnih uzroka glavnih prepreka univerzalnom osnovnoškolskom obrazovanju, među ostalim smanjenjem stopa preranog napuštanja školskog sustava koje i dalje predstavlja jednu od glavnih prepreka univerzalnom osnovnoškolskom obrazovanju;

43.  poziva EU da izdvoji odgovarajuća sredstva za demobilizaciju i programe reintegracije djece koja su sudjelovala u oružanim sukobima i djece koja su bila vojnici; ponovo izražava snažnu potporu kampanji „Djeca, ne vojnici”, kako je istaknuto na saslušanju o toj temi održanom 3. prosinca 2014. u Pododboru za ljudska prava; pozdravlja godišnja izvješća posebne predstavnice UN-a za djecu i oružani sukob i posebne predstavnice UN-a za nasilje nad djecom te izvješće posebne izvjestiteljice za prodaju djece, dječju prostituciju i dječju pornografiju;

Prava pripadnika skupina LGBTI

44.  izražava zabrinutost zbog nedavnog porasta broja diskriminirajućih zakona i praksi te nasilja nad pojedincima na temelju njihove spolne orijentacije i rodnog identiteta; potiče na pomno praćenje situacije u kojoj se nalaze pripadnici skupina LGBTI, uključujući u Nigeriji i Gambiji, gdje su zbog nedavno uvedenih zakona protiv pripadnika skupina LGBTI životi seksualnih manjina u opasnosti; izražava snažnu zabrinutost zbog takozvanih „antipropagandnihˮ zakona kojima se ograničava sloboda izražavanja i okupljanja, između ostalog i u zemljama na europskom kontinentu; pozdravlja rezoluciju UNHRC-a o borbi protiv nasilja i diskriminacije na temelju spolne orijentacije i rodnog identiteta koja je usvojena 26. rujna 2014.; potvrđuje svoju potporu kontinuiranom radu visokog povjerenika na promicanju i zaštiti ostvarivanja svih ljudskih prava za pripadnike skupina LGBTI, a posebno preko izjava, izvješća i kampanje Slobodni i jednaki; potiče visokog povjerenika da se nastavi boriti protiv diskriminirajućih zakona i praksi;

Klimatske promjene i ljudska prava

45.  naglašava da je utjecaj klimatskih promjena na skupine i pojedince u osjetljivim situacijama velik, posebno u zemljama s niskim prihodima te obalnim i otočnim zemljama na malim nadmorskim visinama koje nemaju gospodarske resurse za prilagodbu ozbiljnim promjenama u okolišu;

46.  sa zabrinutošću napominje da događaji povezani s klimatskim promjenama posebno utječu na autohtone narode; u tom smislu primjećuje da većina autohtonih naroda živi ispod granice siromaštva te da ima ograničen pristup predstavništvu, političkom procesu donošenja odluka ili pravosudnim sustavima ili ga uopće nema;

47.  pozdravlja činjenicu da UNHRC priznaje da promjene u okolišu štetno utječu na egzistenciju stanovništva te predstavljaju prepreke ostvarenju temeljnih, međunarodno priznatih ljudskih prava; stoga apelira na države stranke da donesu hitne i ambiciozne mjere za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima na predstojećoj Konferenciji o klimatskim promjenama u Parizu 2015.;

48.  traži od Komisije i ESVD-a da aktivno sudjeluju u raspravi o izrazu „klimatski izbjeglica”, pa i o njegovoj mogućoj pravnoj definiciji u međunarodnom pravu ili u drugim pravno obvezujućim međunarodnim sporazumima;

Borba protiv nekažnjavanja i Međunarodni kazneni sud

49.  podsjeća da u potpunosti podržava rad Međunarodnog kaznenog suda na području ukidanja prakse nekažnjavanja počinitelja najtežih zločina koji su od važnosti za međunarodnu zajednicu i pružanja pravde žrtvama ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida; ostaje na oprezu u vezi sa svakim pokušajem podrivanja legitimiteta ili neovisnosti Suda; potiče EU i njegove države članice da surađuju sa Sudom i pruže mu snažnu diplomatsku, političku i financijsku potporu, uključujući u UN-u; poziva EU i njegove države članice te posebne predstavnike EU-a da pružaju aktivnu podršku Međunarodnom kaznenom sudu, izvršenju njegovih odluka te borbi protiv nekažnjavanja za zločine obuhvaćene Rimskim statutom; pozdravlja činjenicu da je Palestinska samouprava u siječnju 2015. ratificirala Rimski statut;

Autohtoni narodi

50.  poziva ESVD, Komisiju i države članice da podupru reviziju mandata mehanizmu stručnjaka za prava autohtonih naroda u skladu sa završnim dokumentom sa Svjetske konferencije o autohtonim narodima (Rezolucija Opće skupštine UN-a 69/2) u cilju praćenja, ocjenjivanja i poboljšanja primjene Deklaracije o pravima autohtonih naroda; poziva države članice EU-a da zatraže od svih mandatara za posebne postupke da posebnu pozornost pridaju pitanjima koja se odnose na žene i djevojčice pripadnice autohtonih naroda te da o tim pitanjima sustavno obavještavaju UNHRC; poziva ESVD i države članice da aktivno podupiru izradu akcijskog plana za autohtone narode na razini cijelog sustava, kao što je zatražila Opća skupština UN-a u svojoj rezoluciji iz rujna 2014., posebno u pogledu organizacije redovnih savjetovanja s autohtonim narodima u sklopu tog procesa;

Međunarodni kulturni i sportski događaji i ljudska prava

51.  osuđuje sve veću praksu autoritarnih zemalja koje kao domaćini velikih sportskih ili kulturnih događaja nastoje poboljšati svoj međunarodni legitimitet uz istodobno daljnje ograničavanje drugačijeg mišljenja u zemlji; poziva EU i njegove države članice da aktivno pokrenu to pitanje, među ostalim u okviru UNHRC-a, te da surađuju s nacionalnim sportskim savezima, poslovnim subjektima i organizacijama civilnog društva u vezi s načinima njihova sudjelovanja na takvim događajima, među ostalim i u odnosu na prve Europske igre u Bakuu 2015. godine te Svjetsko nogometno prvenstvo FIFA-e 2018. u Rusiji i 2022. u Kataru;

Bespilotne letjelice i autonomno oružje

52.  ponavlja svoj poziv Vijeću na razradu zajedničkog stajališta EU-a o upotrebi naoružanih bespilotnih letjelica, u okviru kojeg bi se pridala izuzetna važnost poštovanju ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava te bi se rješavala pitanja kao što su pravni okvir, razmjernost, odgovornost, zaštita civila i transparentnost; ponovno apelira na EU da zabrani razvoj, proizvodnju i upotrebu potpuno autonomnog oružja kojim se omogućuje provođenje napada bez ljudskog djelovanja; ustraje u tome da bi ljudska prava trebala biti dio svih dijaloga s trećim zemljama o borbi protiv terorizma;

Uključivanje ljudskih prava u politike EU-a

53.  poziva EU da promiče univerzalnost i nedjeljivost ljudskih prava, uključujući građanska, politička, ekonomska, socijalna i kulturna prava, u skladu s člankom 21. Ugovora iz Lisabona i Općim odredbama o vanjskom djelovanju Unije;

54.  poziva EU, njegove države članice, Komisiju i ESVD da uključe ljudska prava u sva područja svoje vanjske politike s trećim zemljama; također naglašava da se politikom EU-a na području ljudskih prava treba osigurati dosljednost njegovih unutarnjih i vanjskih politika, usklađenost s obvezama iz Ugovora o EU-u te izbjegavanje dvostrukih standarda u pogledu poštovanja ljudskih prava;

55.  poziva EU da usvoji pristup temeljen na pravima i da uvrsti poštovanje ljudskih prava u trgovinu, ulaganja, javne usluge i razvojnu suradnju te u zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku;

Prioriteti EU-a u vezi s pojedinim zemljama

Ukrajina

56.  izražava duboku zabrinutost zbog nasilja i oružanog sukoba u istočnoj Ukrajini; nada se da će sporazum o prekidu vatre, temeljen na Sporazumu iz Minska, potrajati; osuđuje masovna kršenja ljudskih prava tijekom sukoba i posljedice nedavnih borbi; u potpunosti podupire promatračku misiju UN-a za ljudska prava i posebnu promatračku misiju OESS-a u Ukrajini te poziva na jačanje potonje; ističe da je izrazito zabrinut zbog sudbine osoba koje su interno raseljene zbog oružanog sukoba u jugoistočnim regijama; osuđuje nezakonito pripajanje Krima kao posljedicu ruske agresivne i ekspanzionističke politike, što predstavlja prijetnju jedinstvu i neovisnosti Ukrajine; i dalje je zabrinut zbog diskriminacije i raširenog kršenja ljudskih prava lokalnog stanovništva u toj regiji, a posebno Krimskih Tatara; poziva države članice EU-a da podupru sve moguće napore na razini UN-a u borbi protiv nekažnjavanja te da provedu nepristrane istrage o nasilnim događajima i kršenjima ljudskih prava povezanim s oštrim mjerama tijekom prosvjeda na Maidanu, nezakonitim pripajanjem Krima i oružanim sukobom u istočnoj Ukrajini; poziva na poštovanje međunarodnog humanitarnog prava i načela kako bi se zaštitili civili u sukobu;

Demokratska Narodna Republika Koreja

57.  pozdravlja planirano produženje mandata posebnom izvjestitelju za stanje ljudskih prava u Demokratskoj Narodnoj Republici Koreji; pozdravlja i rezoluciju Opće skupštine UN-a kojom se Vijeće sigurnosti UN-a potiče na poduzimanje odgovarajućih mjera za jamčenje odgovornosti, između ostalog razmatranjem upućivanja predmeta o stanju u Demokratskoj Narodnoj Republici Koreji Međunarodnom kaznenom sudu; poziva Vijeće za ljudska prava da ponovi svoj poziv na utvrđivanje odgovornosti, među ostalim u vezi s odgovornima za zločine protiv čovječnosti u skladu s politikama utvrđenima na najvišoj državnoj razini; pozdravlja uspostavu terenske strukture u Republici Koreji za jačanje praćenja situacije i prikupljanje dokaza kako bi se zajamčilo utvrđivanje odgovornosti te potiče sve države na suradnju s tom strukturom; poziva Vijeće za ljudska prava da pomnije prati stanje u Demokratskoj Narodnoj Republici Koreji sazivanjem formalnog tijela u kojem će biti zastupljene žrtve kršenja prava u kontekstu nadolazeće sjednice Vijeća za ljudska prava;

Iran

58.  pozdravlja rezoluciju UNHRC-a iz ožujka 2014. o stanju ljudskih prava u Islamskoj Republici Iranu i produženje mandata posebnom izvjestitelju te poziva Iran da dopusti posebnom izvjestitelju UN-a ulazak u zemlju što bi bio ključni pokazatelj spremnosti Irana da poduzme korake za otvaranje dijaloga o ljudskim pravima; ponovno osuđuje primjenu smrtne kazne u Iranu, uključujući smrtnu kaznu za maloljetnike, koja se često izvršava nakon sudskih postupaka koji nisu u skladu s međunarodno prihvaćenim minimalnim standardima o poštenom suđenju i pravičnom postupku; i dalje je zabrinut zbog visoke stope pogubljenja bez pravičnog postupka ili poštenog suđenja; podupire zajedničku izjavu mandatara za posebne postupke UN-a iz kolovoza 2014. u kojoj se osuđuje val uhićenja i presuda sudionicima civilnog društva u Iranu; poziva EU i UNHRC da nastave pomno pratiti sustavno kršenje ljudskih prava te da zajamče da ljudska prava ostanu glavni prioritet u svim odnosima s iranskom vladom; poziva iranske vlasti da poštuju međunarodno pravo o ljudskim pravima prema kojemu je pogubljenje maloljetnih počinitelja kršenje međunarodnih minimalnih standarda te da ne izvršavaju pogubljenja maloljetnih počinitelja;

Mjanmar/Burma

59.  podupire izvješće posebnog izvjestitelja o stanju ljudskih prava u Mjanmaru u kojemu se prepoznaje postignuti napredak i utvrđuju ostala problematična područja; poziva mjanmarsku vladu da ljudska prava, između ostalog i prava manjina, uključi u državni institucionalni i pravni okvir i u sve resorne politike te da u potpunosti poštuje slobodu izražavanja i okupljanja; izražava zabrinutost zbog predloženog zakonodavstva o „zaštiti rase i vjere” koje obuhvaća četiri nacrta zakona o međuvjerskim brakovima, vjerskom preobraćenju, monogamiji i kontroli stanovništva; poziva UNHRC da obnovi mandat posebnog izvjestitelja iz točke 4., da ponovi svoju duboku zabrinutost zbog položaja manjinske skupine Rohingya u državi Rakhine, koja je dodatno pogoršana činjenicom da ta zajednica nema pravni status te je stoga i dalje suočena sa sustavnom diskriminacijom, te poziva na temeljite, transparentne i nepristrane istrage svih prijavljenih slučajeva kršenja ljudskih prava manjinske skupine Rohingya i na ubrzanje procesa otvaranja Ureda visokog povjerenika UN-a za ljudska prava (OHCHR) u toj zemlji s punim mandatom za praćenje i izvješćivanje; izražava žaljenje zbog napada na civile u državama Kachin i Shan, seksualnog nasilja koje su počinile snage sigurnosti tijekom oružanog sukoba, postojanja političkih zatvorenika, zlostavljanja boraca za ljudska prava, aktivista i medijskih djelatnika, izvansudskih smaknuća, oduzimanja zemlje i napada na vjerske i etničke manjine; smatra da bi o pregovorima o sporazumu o ulaganju između EU-a i Mjanmara trebalo dobro razmisliti jer bi zbog stranih ulaganja u zemlji moglo doći do još goreg kršenja ljudskih prava;

Bjelarus

60.  izražava duboku zabrinutost zbog stalnog kršenja ljudskih prava u Bjelarusu; osuđuje tri pogubljenja počinjena 2014., zlostavljanje boraca za ljudska prava, progon neovisnih novinara, cenzuru svih vrsta komunikacije na internetu i restriktivno zakonodavstvo o nevladinim organizacijama; poziva da se na 29. sjednici Vijeća obnovi mandat posebnom izvjestitelju UN-a za stanje ljudskih prava u Bjelarusu te poziva vladu da omogući potpuni pristup mandatarima za posebne postupke UN-a, uključujući posebnog izvjestitelja; poziva na bezuvjetno puštanje na slobodu i rehabilitaciju svih preostalih političkih zatvorenika;

Bahrein

61.  i dalje je zabrinut zbog represije oporbenih čelnika, članova civilnog društva i aktivista u Bahreinu i stanja branitelja ljudskih prava i oporbenih političkih aktivista u zemlji; poziva sve dionike u Bahreinu da započnu konstruktivne razgovore u kojima sudjeluju svi akteri u cilju istinskog pomirenja i poštovanja ljudskih prava svih bahreinskih zajednica; poziva na trenutačno i bezuvjetno puštanje na slobodu svih zatvorenika savjesti, novinara, boraca za ljudska prava i mirnih prosvjednika te podupire zajedničku izjavu mandatara za posebne postupke UN-a od 4. veljače 2015. o uhićenju visoko pozicioniranog oporbenog političara i raspuštanju naknadnih prosvjeda; poziva države članice EU-a i druge članice UNHRC-a da nastave pozorno pratiti stanje ljudskih prava u Bahreinu i da se pritom usredotoče na provedbu obveza koje je Bahrein preuzeo tijekom postupka univerzalnog periodičkog pregleda i na preporuke bahreinskog neovisnog istražnog povjerenstva, koje je pozdravio bahreinski kralj; žali zbog toga što vlada Bahreina nije ostvarila napredak u području suradnje s Uredom visokog povjerenika za ljudska prava (OHCHR) i posebnim postupcima UNHRC-a te poziva države članice EU-a da na sjednici UNHRC-a u ožujku rade na usvajanju rezolucije u kojoj će pozvati na potpunu provedbu obveza koje je Bahrein preuzeo tijekom procesa univerzalnog periodičkog pregleda i primjenu preporuka, uključujući preporuke u vezi s borcima za ljudska prava, koje je izdalo bahreinsko nezavisno istražno povjerenstvo, koje je od OHCHR-a zatražilo da izvijesti o stanju ljudskih prava na terenu i napretku ostvarenom u području suradnje Bahreina s mehanizmima UN-a u području ljudskih prava;

Egipat

62.  pozdravlja postupak univerzalnog periodičkog pregleda za Egipat iz studenog 2014. te se raduje njegovu usvajanju na predstojećoj sjednici UNHRC-a; potiče Egipat da trenutačno i bezuvjetno pusti na slobodu sve aktiviste i borce za ljudska prava te osobe koje su u pritvoru zbog mirnog ostvarivanja svojeg prava na slobodu izražavanja, okupljanja i udruživanja; također traži da egipatska vlada donese zakonodavstvo u skladu s međunarodnim standardima i da zaštiti pravo na udruživanje koje je utvrđeno u egipatskom ustavu, uključujući pravo na primanje i pružanje sredstava, te da povuče Zakon o prosvjedima iz studenog 2013. i uvede novo zakonodavstvo kojim bi se jamčila sloboda okupljanja; potiče egipatsku vladu da pokrene sudsku istragu kako bi se utvrdio identitet osoba odgovornih za naručivanje nezakonitih ubojstava i njihovo izvršavanje tijekom gušenja uglavnom mirnih prosvjeda koji su se održavali od 3. srpnja 2013., uključujući rastjerivanja 14. kolovoza 2013. na trgu Rabaa i Nahda u kojima je ubijeno najmanje 1 000 prosvjednika; potiče Egipat da provede nezavisne, nepristrane i učinkovite istrage svih slučajeva kršenja ljudskih prava počinjenih od 2011., uključujući zločine seksualnog nasilja, te da se pobrine da počinitelji odgovaraju za svoja djela i da se žrtvama pruži odgovarajuća pravna zaštita u skladu s međunarodnim standardima; poziva egipatske vlasti da hitno ponište sve smrtne presude i daju nalog za ponovna suđenja na kojima će biti zajamčeno pravo na pošteno suđenje i pravični postupak te da uvedu trenutačni moratorij na smrtnu kaznu i pogubljenja, trenutačno oslobode sve pritvorene novinare i medijske djelatnike te zajamče pravo na slobodu informiranja i izražavanja u skladu s međunarodnim standardima; poziva egipatske vlasti da dopuste posjet posebnog izvjestitelja UN-a za nasilje nad ženama, koji je u načelu dogovoren, ali je na čekanju od početka 2014., i da pozovu relevantne mehanizme i postupke UN-a za ljudska prava, osobito posebnog izvjestitelja za slobodu okupljanja, posebnog izvjestitelja za mučenja, posebnog izvjestitelja za ljudska prava u borbi protiv terorizma i posebnog izvjestitelja za neovisnost sudaca i odvjetnika; poziva egipatske vlasti da zajamče usklađenost nacionalnog prava s međunarodnim standardima za ljudska prava i da trenutačno povuku zakon br. 136/2014 i obustave vojna suđenja civilima te ponište sve presude izrečene civilima na vojnim sudovima i izdaju nalog za hitna ponovna suđenja pred civilnim sudovima; poziva EU i države članice da podrže čvrstu izjavu o tim pitanjima;

Mali

63.  pozdravlja rad neovisnog UN-ovog stručnjaka za stanje ljudskih prava u Maliju te poziva UNHRC da mu produži mandat; pozdravlja napredak koji je vlada Malija postigla u ponovnom uspostavljanju pravosudnog sustava u nekim dijelovima države te istragama o mučenju i ubijanju 21 vojnika elitne postrojbe 2012. godine, zajedno s uspostavom Odbora za istinu, pravdu i pomirenje; i dalje je zabrinut zbog pogoršanja sigurnosne situacije i stalnog korištenja i regrutiranja djece vojnika te poziva vladu Malija da istraži i pozove na odgovornost osobe iz svih zaraćenih strana koje su odgovorne za povrede prava počinjene tijekom oružanog sukoba 2012. i 2013. godine; pozdravlja mirovni sporazum za sve stanovnike Malija jer će oni prvi od njega imati koristi nakon mjeseci nestabilnosti i nesigurnosti, ali žali zbog odgode koju su tražili pobunjenici na sjeveru; poziva sve strane da slijede primjer vlade Malija te da odmah potpišu sporazum, čiju će provedbu pratiti EU, te da zajamče da će se budućim mirovnim sporazumom pozvati na odgovornost, jačanje povjerenstva za utvrđivanje istine i provjeru pripadnika snaga sigurnosti;

Južni Sudan

64.  poziva Afričku uniju da objavi izvješće svojeg istražnog povjerenstva za kršenje ljudskih prava i zlostavljanja koja su počinile sve strane u Južnom Sudanu, kao korak naprijed prema promicanju pravde u slučajevima kršenja ljudskih prava počinjenih od početka sukoba; osuđuje otmicu skupine djece u Wauu Shilluku u veljači 2015. čija je svrha bila pretvoriti ih u djecu vojnike; potiče Vijeće za ljudska prava da donese rezoluciju u kojoj će naglasiti da su pravedne i vjerodostojne istrage i progon kaznenih djela u skladu s međunarodnim pravom ključni kako bi Južni Sudan izašao iz začaranog kruga brutalnosti potaknute nekažnjavanjem i u tom pogledu poziva na to da se razmotri mogućnost uspostave hibridnog pravosudnog mehanizma te i dalje apelira na Južni Sudan da pristupi Rimskom statutu, također potiče Vijeće za ljudska prava da uspostavi funkciju posebnog izvjestitelja za Južni Sudan kako bi se uz potporu međunarodne zajednice doprinijelo promicanju pravednog i vjerodostojnog progona te širih mjera utvrđivanja odgovornosti;

Šri Lanka

65.  prima na znanje obećanja novoizabrane vlade Šri Lanke te je poziva da u razdoblju do 30. sjednice UNHRC-a u rujnu 2015. poduzme konkretne mjere za utvrđivanje odgovornosti kako bi ispunila svoja obećanja i poboljšala stanje ljudskih prava u zemlji, uključujući ozbiljne istrage i progon te druge korake za rješavanje šireg problema nekažnjavanja i kršenja ljudskih prava, te da u potpunosti surađuje s Uredom visokog povjerenika UN-a za ljudska prava u vezi s njegovom međunarodnom istragom o Šri Lanci;

Sirija

66.  izražava duboku zabrinutost zbog dramatičnih i nasilnih sukoba te zbog humanitarne krize do koje je došlo zbog nasilja koje su nad civilima, posebno nad ranjivim skupinama poput žene i djece, počinili prvenstveno pripadnici Assadova režima, ali i pripadnici Islamske države / skupine Daesch; izražava zabrinutost zbog činjenice da skupina Daesch svoju ideologiju širi izvan granica zemlje; ozbiljno je zabrinut zbog sustavnog kršenja ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava u Siriji, što bi se moglo smatrati ratnim zločinima ili zločinima protiv čovječnosti; poziva sve strane da poštuju važeće međunarodno humanitarno pravo kako bi se zaštitili civili, poštovala njihova ljudska prava i zadovoljile njihove osnovne potrebe; potiče sve države članice UN-a da jasno izraze svoje protivljenje nasilju, uključujući i u pogledu sustavnog progona kršćana, te da posebno zagovaraju prava manjina; poziva na trenutačno i bezuvjetno puštanje na slobodu svih osoba koje su proizvoljno pritvorene ili otete zbog ostvarivanja svojih ljudskih prava ili drugih miroljubivih političkih aktivnosti; traži od EU-a i država članica da snažno podrže utvrđivanje odgovornosti i obnavljanje mandata istražnom povjerenstvu UN-a;

Irak

67.  izražava ozbiljnu zabrinutost zbog dramatičnog i nasilnog sukoba te humanitarne krize u Iraku; napominje da se stanje ljudskih prava pogoršava budući da Islamska država / skupina Daesh i druge paravojne snage provode otmice i masovna smaknuća te progon iračkih etničkih i vjerskih manjina, među ostalim i kršćana;

Palestina/Izrael

68.  osuđuje raketne napade na Izrael iz Pojasa Gaze koje su izveli Hamas i druge oružane skupine i izražava ozbiljnu zabrinutost zbog humanitarne krize u Gazi; poziva EU i države članice da u javnoj izjavi na zasjedanju Vijeća za ljudska prava javno izraze potporu istražnom povjerenstvu UN-a i osude činjenicu da izraelske vlasti ne surađuju s istražnim povjerenstvom i ne dopuštaju mu pristup; ističe da su pravda i poštovanje vladavine prava neizostavni temelji mira i naglašava da se dugogodišnja praksa sustavnog nekažnjavanja kršenja međunarodnog prava mora prekinuti; pozdravlja preliminarnu istragu stanja u Palestini koju je otvorio tužitelj Međunarodnog kaznenog suda (MKS); poziva EU na punu suradnju s uredom tužitelja MKS-a; poziva EU da se ponovno zauzme za točku 7. dnevnog reda Vijeća za ljudska prava i da oštro osudi kontinuirano kršenje međunarodnog prava i neprovođenje savjetodavnog mišljenja Međunarodnog kaznenog suda te da podrži obnovu mandata istražnog povjerenstva;

o
o   o

69.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predsjednici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, posebnom predstavniku EU-a za ljudska prava, vladama i parlamentima država članica, Vijeću sigurnosti UN-a, glavnom tajniku UN-a, predsjedniku 69. Opće skupštine UN-a, predsjedniku Vijeća UN-a za ljudska prava i visokom povjereniku UN-a za ljudska prava.

Pravna napomena