Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2014/2144(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0040/2015

Podneseni tekstovi :

A8-0040/2015

Rasprave :

PV 25/03/2015 - 18
CRE 25/03/2015 - 18

Glasovanja :

PV 25/03/2015 - 20.9
CRE 25/03/2015 - 20.9
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2015)0089

Usvojeni tekstovi
PDF 364kWORD 146k
Srijeda, 25. ožujka 2015. - Bruxelles Završno izdanje
Godišnje porezno izvješće
P8_TA(2015)0089A8-0040/2015

Rezolucija Europskog parlamenta od 25. ožujka 2015. o godišnjem poreznom izvješću (2014/2144(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), članke 26., 110. – 115. i članak 120. kao i članak 241. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU)

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije za Direktivu Vijeća o provedbi pojačane suradnje u području poreza na financijske transakcije (COM(2013)0071),

–  uzimajući u obzir svoje stajalište od 3. srpnja 2013. o prijedlogu Direktive Vijeća o provedbi pojačane suradnje u području poreza na financijske transakcije(1),

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije za Direktivu Vijeća o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (CCCTB) (COM(2011)0121),

–  uzimajući u obzir svoje stajalište od 19. travnja 2012. o prijedlogu Direktive Vijeća o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit(2);

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije za Direktivu Vijeća o izmjeni Direktive 2011/16/EU o obveznoj automatskoj razmjeni informacija u području oporezivanja (COM(2013)0348),

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije za Direktivu Vijeća o izmjeni Direktive 2011/96/EU o zajedničkom sustavu oporezivanja koji se primjenjuje na matična društva i društva kćeri iz različitih država članica (COM(2013)0814),

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije za Direktivu Europskog parlamenta i Vijeća od 5. veljače 2013. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma (2013/0025(COD)),

–  uzimajući u obzir preporuke radne skupine za financijsko djelovanje (FATF) od veljače 2012.(3) o međunarodnim standardima za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma te širenja oružja,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije za Direktivu Vijeća o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost s obzirom na standardnu prijavu PDV-a (COM(2013)0721),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću te Europskom gospodarskom i socijalnom odboru o budućnosti PDV-a: prema jednostavnijem, snažnijem i učinkovitijem sustavu PDV-a prilagođenom jedinstvenom tržištu (COM(2011)0851),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije o dvostrukom oporezivanju na jedinstvenom tržištu (COM(2011)0712),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije o Akcijskom planu za jačanje borbe protiv porezne prijevare i utaje poreza (COM(2012)0722),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije o konkretnim načinima jačanja borbe protiv porezne prijevare i utaje poreza u odnosu na treće zemlje (COM(2012)0351),

–  uzimajući u obzir preporuku Komisije 2012/772/EU od 6. prosinca 2012. o agresivnom poreznom planiranju(4) ,

–  uzimajući u obzir preporuku Komisije 2012/771/EU od 6. prosinca 2012. o mjerama za poticanje trećih zemalja na primjenu minimalnih standarda dobrog upravljanja poreznim pitanjima(5) ,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. travnja 2012. o pozivu na konkretne načine borbe protiv porezne prijevare i utaje poreza(6),

–  uzimajući u obzir izvješće stručnjaka Richarda Murphyja od 10. veljače 2012. o „Uklanjanju europskog poreznog jaza”,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. ožujka 2011. o suradnji sa zemljama u razvoju na promicanju dobrog upravljanja poreznim pitanjima(7),

–  uzimajući u obzir ažurirano izvješće za 2012. od 23. listopada 2014. o studiji o kvantificiranju i analizi nepodudaranja PDV-a u 27 država članica EU-a,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. svibnja 2013. o borbi protiv porezne prijevare, utaje poreza i poreznih oaza(8),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća od 1. prosinca 1997. o kodeksu ponašanja pri oporezivanju poslovanja(9) i izvješću koje je skupina za kodeks ponašanja pri oporezivanju poslovanja podnijela Vijeću 20. lipnja 2014.,

–  uzimajući u obzir izvješće Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) iz 2013. pod naslovom „Rješavanje problema erozije porezne osnovice i premještanja dobiti (BEPS)”, Akcijski plan OECD-a iz 2013. u vezi s erozijom porezne osnovice i premještanjem dobiti, izvješće iz 2014. koje je OECD podnio radnoj skupini 20 najrazvijenijih zemalja (G20) za razvoj o učinku erozije porezne osnovice i premještanja dobiti na zemlje s niskim dohotkom(10) te očekivane rezultate sedam ključnih djelovanja od 16. rujna 2014.,

–  uzimajući u obzir strategiju EU 2020. (COM(2010)2020),

–  uzimajući u obzir mišljenje EGSO-a od 15. listopada 2014. o Komunikaciji pod naslovom„Provjera napretka strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast”(11) ,

–  uzimajući u obzir priopćenje objavljeno nakon sastanka ministara financija i guvernera središnjih banaka država koje pripadaju skupini G20 održanog u Moskvi 15. i 16. veljače 2013.,

–  uzimajući u obzir priopćenje objavljeno nakon sastanka čelnika država i vlada skupine G20 koji je održan 15. i 16. studenog 2014. u Brisbaneu,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća ECOFIN od 8. srpnja 2014.(12),

–  uzimajući u obzir Godišnji pregled rasta 2014. (COM(2013)0800) koji je objavila Komisija,

–  uzimajući u obzir zaključke Europskih vijeća od 22. svibnja 2013., 19. i 20. prosinca 2013. te 20. i 21. ožujka 2014.,

–  uzimajući u obzir radne dokumente Europske komisije o oporezivanju br. 43. o oporezivanju financijskih aktivnosti(13), br. 44.(14) i br. 45.(15) o oporezivanju trgovačkih društava te br. 48. o poreznim reformama u državama članicama EU-a(16),

–  uzimajući u obzir odluku Vijeća ECOFIN da zatvori poreznu rupu za skupine trgovačkih društava(17),

–  uzimajući u obzir odluku Vijeća ECOFIN da proširi razmjenu informacija među poreznim tijelima(18),

–  uzimajući u obzir izvješće Europske komisije iz 2014. pod naslovom „Tendencije u oporezivanju u Europskoj uniji”(19),

–  uzimajući u obzir preporuke po državama članicama koje je izdala Europska komisija za 2014. godinu(20)

–  uzimajući u obzir završno izvješće koje je razradila skupina stručnjaka na visokoj razini iz Europske komisije o oporezivanju digitalnog gospodarstva(21),

–  uzimajući u obzir savjetovanja Europske komisije na temu „Oporezivanje: osnaživanje jedinstvenog tržišta za građane”(22),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. veljače 2014. o Europskom semestru za usklađivanje gospodarskih politika: zapošljavanje i socijalna stajališta u Godišnjem pregledu rasta za 2014.(23),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. listopada 2014. o Europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: provedba prioriteta za 2014.(24),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. veljače 2014. o okviru klimatske i energetske politike do 2030.(25),

–  uzimajući u obzir saslušanje kandidata za povjerenika za gospodarska i financijska pitanja, oporezivanje i carinsku uniju Pierrea Moscovicija od 2. listopada 2014.,

–  uzimajući u obzir izjavu povjerenice za tržišno natjecanje Margrethe Vestager o istragama o državnim potporama u području oporezivanja od 6. studenog 2014.,

–  uzimajući u obzir program rada talijanskog predsjedništva Vijeća,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 26. studenog 2014. o planu ulaganja za Europu (COM(2014)0903),

–  uzimajući u obzir računovodstvene standarde o oporezivanju, to jest IAS 12,

–  uzimajući u obzir takozvane „LuxLeaks” dokumente koje je objavio Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara;

–  uzimajući u obzir pismo koje su njemački, francuski i talijanski ministri financija poslali povjereniku Pierreu Moscoviciju zahtijevajući zakonodavstvo koje bi se bavilo izbjegavanjem poreza i agresivnim planiranjem protiv erozije porezne osnovice i premještanja dobiti;

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0040/2015),

A.  budući da se procjenjuje da se svake godine u EU-u zbog poreznih prijevara i izbjegavanja plaćanja poreza izgubi 1 bilijun EUR(26); budući da je taj gubitak velika prijetnja učinkovitosti i pravednosti poreznih sustava EU-a jer se njime povećava porezno opterećenje svih poštenih građana i poduzeća;

B.  budući da gubitak tih prihoda od poreza znači da je manje javnih sredstava na raspolaganju za ulaganja, što znači da se može potaknuti manje dodatnih privatnih ulaganja u razdoblju u kojem su navedeni ciljevi Komisije usredotočeni na radna mjesta, rast i investicije;

C.  budući da utaja poreza(27) uključuje i nezakonite mehanizme u kojima su porezne obveze skrivene ili zanemarene; budući da je porezna prijevara(28) oblik svjesne utaje poraze koji je u pravilu također kažnjiv u okviru kaznenog prava, dok je izbjegavanje poreza(29) zakonito, ali nepravilno upotrebljavanje poreznog sustava kako bi se smanjile ili izbjegle porezne obveze, a agresivno porezno planiranje(30) je, pak, iskorištavanje postupovnih propusta poreznog sustava ili nepodudaranja dvaju ili više poreznih sustava,

D.  budući da je porezni jaz(31) općenito shvaćen kao razlika između nenaplaćenog poreznog duga i poreza koji je stvarno naplaćen; budući da je porezni jaz prouzročen poreznom prijevarom, utajom poreza i izbjegavanjem poreza te agresivnim poreznim planiranjem;

E.  budući da se na zakonodavstvo o oporezivanju primjenjuje načelo supsidijarnosti;

F.  budući da su ključni prioriteti međunarodnih poreznih politika trenutačno usredotočeni na razvijanje sveobuhvatne strategije za borbu protiv porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza te na uspostavljanje globalnih standarda za administrativnu suradnju;

G.  budući da se takozvanim „LuxLeaks” dokumentima koje je objavio Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara poziva na temeljitu i neovisnu istragu o praksama poreznih presuda u državama članicama i njihovoj usklađenosti s kontrolom državne potpore u EU-u te s načelima jedinstvenog tržišta;

H.  budući da još nisu poduzeta dovoljne konkretne mjere usprkos tome što je općeprihvaćeno da je za stvaranje održivog rasta ključan uravnotežen porezni sustav usmjeren rastu;

I.  budući da mnoga poduzeća, posebno multinacionalna poduzeća, obično strukturiraju svoje poreze na globalnoj razini tako da omoguće prijenos dobiti u područja s nižom poreznom stopom ili pokušavaju osigurati povlašteno postupanje prema njima kako bi smanjila poreze ili pregovaraju izravno s poreznim tijelima kako bi ostvarila povlašteno postupanje i smanjila svoje porezne stope uz prešutni pristanak tijela i vlada mnogih država članica;

J.  budući da građani diljem Unije očekuju od svojih političkih vođa da djeluju kako bi stali na kraj takvim praksama i rupama u zakonodavstvu te budući da te i ostale dvojbene prakse, kao što su izbjegavanje poraza i agresivno planiranje poreza, trebaju postati nezakonite i da treba provesti odgovarajuće kazne;

K.  budući da smanjenje administrativnog tereta za poduzeća, posebno za mala i srednja poduzeća te mikropoduzeća, i ukidanje poreznih prepreka u prekograničnim aktivnostima imaju potencijal za poticanje rasta;

L.  budući da je porezna politika koja promiče uključivost, transparentnost i pravednost te potiče dobro upravljanje učinkovit alat za promicanje održivog rasta, socijalne pravde i smanjenja gospodarske nejednakosti;

M.  budući da je cilj programa Komisije REFIT (prikladnost i učinkovitost propisa) pojednostaviti zakonodavstvo EU-a i smanjiti broj propisa, a time i trošak reguliranja stvarajući tako jasan, jednostavniji i stabilniji zakonodavni okvir za mala i srednja poduzeća; budući treba poticati i druge takve inicijative;

N.  budući da postoji općenita potreba da se pojednostave porezni sustavi, čime bi se omogućilo smanjenje troškova za javnu upravu, građane i poduzeća te sprečavanje utaje poreza, izbjegavanja poreza ili općenito pogrešaka te dvostrukog (ne)oporezivanja ili dvostrukog izuzeća od poreza;

O.  budući da je Europski semestar mehanizam za usklađivanje gospodarskih i fiskalnih politika u državama članicama;

Opća razmatranja

1.  pozdravlja Sporazum o automatskoj razmjeni informacija i mogućnost da ga se brzo provede; u tom pogledu poziva na konačno ukidanje bankovne tajne u EU-u od lipnja 2015.;

2.  poziva na to da se prije 30. lipnja 2015. sklope sporazumi i s trećim zemljama te poziva Komisiju da otvori pregovore s drugim trećim zemljama, među ostalima sa Singapurom;

3.  poziva na to da se, prilikom provedbe novih globalnih standarda, na tranzicijsko i neuzajamno razdoblje provedu pilot projekti za automatsku razmjenu poreznih informacija sa zemljama u razvoju;

4.  ističe da je za postizanje cilja primjene standarda transparentnosti u pogledu trećih zemalja potrebno koordinirano djelovanje na razini EU-a, uključujući u kontekstu kodeksa ponašanja pri oporezivanju poslovanja; poziva Komisiju i države članice da te standarde uključe u buduće trgovinske sporazume;

5.  ustraje na općem načelu da se porezi moraju plaćati tamo gdje se upotrebljavaju javne usluge; oštro osuđuje agresivne porezne politike kojima se navodi porezne obveznike na premještanje svojih poreznih osnovica izvan zemalja u kojima koriste javne usluge ili koriste radnu snagu koja to čini;

6.  ističe činjenicu da se zajedničkim pristupom može ostvariti uspjeh u borbi protiv poreznih prijevara, utaje poreza, izbjegavanja plaćanja poreza, agresivnog poreznog planiranja i poreznih oaza te poboljšati okvir za pravilno funkcioniranje jedinstvenog tržišta djelotvornim poreznim zakonodavstvom; naglašava da bi takav zajednički pristup trebalo poduzeti ne samo na europskoj nego i na globalnoj razini;

7.  skreće pozornost na potrebu održavanja poštene i transparentne porezne konkurencije među državama članicama koja stoga pogoduje rastu i zapošljavanju, jamčeći pritom da europski bankarski sektor ostane globalno konkurentan kako bi se izbjegao bijeg poreza izvan EU-a;

8.  osuđuje tajne sporazume o izuzeću od poreza koje su potpisale određene države članice i pojedina multinacionalna poduzeća s ciljem privlačenja poduzeća, na štetu poreznih sustava drugih država članica i pravilnog funkcioniranja slobodnog tržišnog natjecanja, učinkovite dodjele sredstava i unutarnjeg tržišta;

9.  naglašava da su prekogranična ulaganja, prvenstveno privatna, nužna za gospodarstvo EU-a; ističe da su za stvaranje održivog poreznog sustava koji doprinosi rastu nužne porezne inicijative koje su pogodne za poduzeća i ulaganja; ističe da su potrebni novi oblici učinkovite i djelotvorne suradnje između javnog i privatnog sektora, između ostalog u području istraživanja i inovacija, informacijske i komunikacijske tehnologije, prijevoza i obnovljivih izvora energije;

10.  ističe da je niska razina poreza ključna ne samo za socijalnu dobrobit obitelji i kućanstava nego i za konkurentnost i stvaranje novih radnih mjesta; naglašava potrebu za kontroliranom i učinkovitom javnom potrošnjom i stabilnim javnim financijama;

11.  ističe ključnu ulogu koju mala i srednja poduzeća imaju kao pokretači rasta i zapošljavanja u EU-u; ističe da bi porezne politike EU-a stoga trebale biti zamišljene tako da se prepreke za mala i srednja poduzeća svedu na minimum te da su potrebni dodatni napori kako bi se ukinulo porezne prepreke i administrativni teret za mala i srednja poduzeća;

12.  ističe da bi veća usklađenost u području poreznih politika zajamčila da se poreznim politikama država članica podržavaju širi politički ciljevi EU-a, kao što je izloženo u strategiji Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast; naglašava da, u razdoblju s visokim javnim dugom i golemom potrebom za ulaganjima u Europskoj uniji, djelotvorno oporezivanje pruža državama članicama osnovne prihode;

13.  preporučuje da prilikom oblikovanja ili izmjene porezne politike, između ostalog u okviru Europskog semestra, Komisija i pojedinačne države članice pokrenu ozbiljan dijalog s poduzećima te socijalnim i civilnim dionicima kako bi zajamčile da porezno zakonodavstvo odražava gospodarsku stvarnost i promiče dobrovoljno izvršenje poreznih obveza;

Povećanje prednosti unutarnjeg tržišta poreznom politikom

14.  poziva Komisiju da osmisli konkretne prijedloge za uklanjanje poreznih prepreka koje ometaju prekogranične aktivnosti pojedinaca i poduzeća na jedinstvenom tržištu te da dodatno razvije alate za pojednostavljenje kojima će se također povećati transparentnost u vezi s pravilima i propisima o oporezivanju koji su na snazi u EU-u i državama članicama; ističe da bi se time smanjili troškovi za poduzeća, posebno mala i srednja poduzeća, za građane i javnu upravu te da bi to pomoglo u pogledu sprečavanja utaje poreza, izbjegavanja poreza ili općenito pogrešaka;

15.  napominje da znatan dio javnih prihoda EU-a, koji je 2009. iznosio 21 %(32), dolazi iz sustava PDV-a EU-a; ističe da se trenutačni model naplate PDV-a nije mijenjao od njegova uvođenja, što je dovelo do visokih razina nepotrebnih troškova za usklađivanje i izbjegavanja poreza; ističe da s obzirom na to da je model zastario, njegova daljnja upotreba prouzročuje znatne i nepotrebne gubitke;

16.  silno je zabrinut zbog toga što je 2012. zbog neusklađenosti ili nenaplate izgubljeno 177 milijardi EUR(33) prihoda od PDV-a;

17.  pozdravlja sporazum, postignut trijalogom, o Direktivi o sprečavanju pranja novca i Uredbi o prijenosu financijskih sredstava; međutim, smatra da i dalje ima prostora za napredak te potiče države članice da iskoriste dostupnu fleksibilnost, koja je konkretno omogućena Direktivom o sprečavanju pranja novca, za upotrebu neograničenih javnih registara s informacijama o stvarnom vlasništvu poduzeća, trustova, zaklada i drugih pravnih subjekata;

18.  poziva Komisiju da iznese konkretne prijedloge za rješavanje manjka prihoda od PDV-a radi borbe protiv poreznih prijevara i utaje poreza, uzimajući u obzir nedavne prijedloge koje je usvojilo Vijeće;

19.  poziva Komisiju da, kao ključni element u stvaranju jedinstvenog digitalnog tržišta, predstavi prijedlog kojim će se dozvoliti državama članicama da primjenjuju niže stope PDV-a na knjige, a po mogućnosti i na druge medijske proizvode, koji se nude u digitalnom formatu; napominje da trenutačna situacija u kojoj se snižene stope mogu primijeniti na knjige samo ako su one u tiskanom obliku nije u skladu s načelom da se za sličnu robu i slične usluge koriste iste stope PDV-a;

20.  poziva Komisiju da podnese prijedlog za pojednostavljenje zakonodavstva o obvezama povrata PDV-a kako bi se smanjio administrativni teret za poduzeća iz EU-a te kako bi se olakšala prekogranična trgovina;

21.  poziva Komisiju da osmisli jasan zakonodavni okvir za jamčenje jednakosti između proizvoda u elektroničkom obliku i njihovih alternativa u fizičkom obliku;

22.  žali što jedanaest država članica koje primjenjuju postupak pojačanje suradnje na porez na financijske transakcije do sada nisu ispunile svoje obveze; podsjeća na to da bi financijski sektor trebao pravedno doprinijeti javnim financijama te prima na znanje zajedničku izjavu jedanaest država članica od 27. siječnja 2015. i njihovu obvezu da do 1. siječnja 2016. provedu porez na financijske transakcije sa širokim područjem primjene i niskom poreznom stopom; ističe da je potrebno hitno djelovati te ističe važnost ambicioznog poreza na financijske transakcije; poziva ostale države članice da razmotre mogućnost da se uključe u porez na financijske transakcije;

23.  poziva na to da prihodi od poreza na financijske transakcije budu dio nekog vlastitog sredstva u okviru proračuna EU-a;

24.  poziva države članice da hitno dogovore zajedničku konsolidiranu osnovicu poreza koja bi u prvoj fazi bila obvezna za europska poduzeća i europske zadruge, a u drugoj bi fazi bila obvezna za sva ostala poduzeća, osim mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća, kao što je predviđeno u gore navedenom stajalištu Parlamenta od 19. travnja 2012. o prijedlogu za Direktivu Vijeća o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (CCCTB);

25.  poziva Komisiju da pomno razmotri mogućnosti za uvođenje minimalne stope poreza na dobit radi ublažavanja štetne porezne konkurencije;

26.  napominje da razlike u poreznom zakonodavstvu u susjednim zemljama mogu prouzročiti probleme poduzećima u graničnim područjima; stoga poziva Komisiju da razmotri učinke planiranog zakonodavstva na granična područja;

Borba protiv poreznih prijevara, utaje poreza, agresivnog poreznog planiranja i poreznih oaza

27.  očekuje daljnje djelovanje Komisije u vezi s njene dvije preporuke o „mjerama za poticanje trećih zemalja na primjenu minimalnih standarda dobroga upravljanja poreznim pitanjima” i o „agresivnom poreznom planiranju” te daljnje djelovanje država članica u vezi s ažuriranim Akcijskim planom Komisije protiv poreznih prijevara i porezne utaje te agresivnog poreznog planiranja;

28.  naglašava da bi države članice EU-a i Europska komisija, po potrebi, trebale preuzeti vodeću ulogu u raspravama o borbi protiv navodne porezne prijevare ili agresivnog izbjegavanja poreza koje se održavaju u okviru OECD-a, Svjetskog foruma o transparentnosti i razmjeni informacija u porezne svrhe te ostalih relevantnih globalnih foruma;

29.  poziva Komisiju da osmisli dodatne inicijative kojima će se poticati odgovorno upravljanje poreznim pitanjima u trećim zemljama, da se suprotstavi agresivnom poreznom planiranju i da riješi jaz dvostrukog (ne)oporezivanja; navodi da se sporazumi o dvostrukom (ne)oporezivanju između država članica i trećih zemalja moraju temeljiti na zajedničkim standardima; inzistira na tome da se s poreznim oazama ili područjima koja ne surađuju trebaju sklapati sporazumi protiv dvostrukog (ne)oporezivanja te stoga poziva Komisiju da u svaki relevantan prijedlog zakonodavstva doda klauzulu kojom će zajamčiti da se ciljevi zakonodavstva ne zaobiđu poreznim strukturama;

30.  traži od Komisije da Vijeću i Parlamentu jednom godišnje podnese izvješće o radu i uspjesima platforme za dobro porezno upravljanje;

31.  pozdravlja sporazum o pravilima protiv zlouporabe iz Direktive o matičnim društvima i društvima kćerima; potiče države članice da ih brzo provedu i da to prošire na Direktivu o kamatama i licencijama

32.  poziva Komisiju da borbu protiv izbjegavanja poreza učini svojim glavnim prioritetom te da u prvih šest mjeseci 2015. osmisli dalekosežne i učinkovite prijedloge protiv poreznih oaza i izbjegavanja poreza;

33.  poziva Komisiju da kao dio tih prijedloga uvede obvezu da se porezni jaz prepolovi do 2020. godine(34) i jasne ciljeve u vezi s time, a to bi moglo ujedno biti dio nadzora strategije Europa 2020.;

34.  poziva Komisiju i države članice da podrže uspostavu međuvladinog poreznog tijela pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda čiji bi cilj bio zajamčiti da zemlje u razvoju mogu pod istim uvjetima sudjelovati u oblikovanju i reformi globalnih poreznih politika;

35.  traži od Komisija da potpuno surađuje s OECD-om, sa skupinom G20 i zemljama u razvoju kako bi se riješio problem erozije porezne osnovice i premještanja dobiti te da redovito izvješćuje Parlament i Vijeće o ostvarenom napretku; pozdravlja nadolazeći revidirani Akcijski plan koji će Komisija objaviti tijekom 2015. o utaji poreza i izbjegavanju poreza te poziva Komisiju da do kraja lipnja 2015. podnese prijedlog za Direktivu EU-a protiv erozije porezne osnovice i premještanja dobiti;

36.  smatra da bi Komisija trebala ažurirati Akcijski plan protiv poreznih prijevara, utaje poreza te agresivnog poreznog planiranja na temelju obveza čelnika skupine G20 kako bi se zajamčila pravednost međunarodnog poreznog sustava i osiguralo osnovu prihoda država; smatra da bi programi Fiscalis i Custom trebali biti usredotočeni na pitanje agresivnog poreznog planiranja;

37.  pozdravlja brzu provedbu izvješćivanja po državama za banke kako je utvrđeno Direktivom o kapitalnim zahtjevima (CRD4); poziva Komisiju da kao idući korak uvede obvezno izvješćivanje po državama za prekogranična poduzeća, osim za mala i srednja poduzeća, u svim sektorima i u svim državama u kojima djeluju, uključujući područja koja ne surađuju i porezne oaze, neposrednom revizijom računovodstvene direktive jamčeći pritom da se administrativni tereti svedu na minimum;

38.  poziva na hitne i obvezujuće mjere za suzbijanje štetnih aspekata poreznih poticaja koji se nude za prihode dobivene u okviru intelektualnog vlasništva ili „patentnih paketa”;

39.  zahtijeva da se razmjena informacija proširi na prekogranične porezne presude kako bi se povećala transparentnost i zajamčilo da sva poduzeća koja djeluju u EU-u ispunjavaju svoje obveze u svim državama članicama; naglašava činjenicu da razmjena informacija ne bi smjela narušavati konkurentnost;

40.  smatra da porezne presude mogu biti važan instrument s ciljem stvaranja pravne sigurnosti za poduzeća; međutim, žali zbog nedostatka transparentnosti s kojim se takve presude upotrebljavaju u državama članicama, čime se stvaraju prilike za izbjegavanje plaćanja poreza i štetnu poreznu konkurentnost;

41.  nadalje, smatra da bi nacionalnim zakonodavstvima trebalo biti dozvoljeno da, na povjerljiv način, pregledaju sadržaj presuda u vezi s porezom kako bi donijela odgovarajuće nacionalne zakone za sprečavanje izbjegavanja poreza;

42.  pozdravlja objavu prijedloga Komisije o obveznoj razmjeni informacija o prekograničnim presudama; smatra da prijedlog mora ponajprije sadržavati obvezu da države članice informiraju jedna drugu o donesenim presudama; nadalje smatra da bi države članice trebale biti obvezne obavijestiti Komisiju o takvim presudama, o općim načelima na kojima se temelje i o njihovom točnom proračunskom utjecaju na poreznu osnovicu, kako bi Komisija bolje mogla obavljati svoju ulogu čuvara pravedne konkurentnosti unutar jedinstvenog tržišta;

43.  naglašava da bi prioritet trebala ostati pravna sigurnost za porezne obveznike uz predvidljivo postupanje nacionalnih poreznih tijela i politike; ističe činjenicu da presude i porezni mehanizmi nisu štetni sami po sebi, ali da porezna tijela trebaju komunicirati na jasan i nedvosmislen način o tome koji su mehanizmi prihvatljivi, a koji nisu;

44.  oštro osuđuje države članice koje su dopustile svojim poreznim tijelima ili su ih čak potakle na donošenje poreznih presuda koje su dovele do nepovezanosti između oporezivanja i gospodarskih aktivnosti, što je posljedično znatno doprinijelo eroziji javnih financija;

45.  poziva Komisiju da pojača korištenje propisima EU-a o državnim potporama protiv agresivnog poreznog planiranja; smatra da bi Komisija trebala istražiti sve slučajeve poreznih presuda kako bi provjerila da se njima ne krše propisi EU-a o državnim potporama pružanjem selektivnih poreznih olakšica za određena poduzeća;

46.  zabrinut je zbog toga što nacionalne reforme u nekim državama članicama imaju za posljedicu nedostatno osoblje i nedovoljne resurse dodijeljene nacionalnim poreznim upravama i tijelima za poreznu reviziju; žali što se prednost često daje izbjegavanju poreza malih razmjera, a ne onom na razini velikih multinacionalnih poduzeća; poziva države članice da zajamče odgovarajuće resurse i naglašava da bi dodatni troškovi od poreza, kao rezultat dostatnog osoblja i dodjele resursa, nadmašili porast prihoda; primjećuje da bi elektroničke državne porezne usluge mogle dovesti do učinkovite uporabe ljudskih i financijskih resursa;

47.  naglašava da učinkovite, djelotvorne i zakonite nacionalne porezne politike zahtijevaju pravilno funkcioniranje nacionalnih poreznih tijela (tj. provedba bi trebala biti odgovarajuća); naglašava da bi nacionalna porezna tijela trebala razmjenjivati podatke o najboljim praksama kako bi učila jedna od drugih;

48.  poziva države članice da poboljšaju svoju upravnu suradnju u području izravnog i neizravnog oporezivanja i trošarina te u međusobnoj pomoći u naplati potraživanja; prepoznaje važnost razmjene najboljih praksi među državama članicama i poziva ih da iskoriste puni potencijal programa Fiscalis 2014. – 2020. i programa Customs 2014. – 2020.;

49.  poziva Komisiju da predloži zajedničko stajalište EU-a te širi niz detaljnih kriterija za definiciju poreznih oaza i koordiniranih kazni protiv područja koja ne surađuju, a države članice poziva da to prihvate; poziva da se do 30. lipnja 2015. sastavi crna lista takvih poreznih oaza i država koje povoljnim poreznim uvjetima narušavaju tržišno natjecanje, uključujući one u EU-u;

50.  traži od Komisije da ponudi suradnju i pomoć trećim zemljama u razvoju koje nisu porezne oaze, kako bi im se pomoglo da se djelotvorno bore protiv porezne prijevare i izbjegavanja poreza;

51.  poziva države članice da svojim nadležnim tijelima omoguće izvršavanje strogih i temeljitih istraga te da financijskim institucijama, računovođama, odvjetničkim uredima ili drugim financijskim savjetnicima za koje je dokazano da su sudjelovali u poreznoj prijevari izreknu kazne kao što su suspenzija ili ukinuće dozvola za obavljanje bankovnih ili savjetodavnih usluga;

52.  poziva na uvođenje oštrih kazni kako bi se spriječilo da poduzeća krše ili izbjegavaju porezne standarde EU-a, na način da se nepoštenim poduzećima ili poduzećima sa sjedištima u poreznim oazama ili poduzećima koja narušavaju tržišno natjecanje povoljnim poreznim uvjetima ne odobre financiranja sredstvima EU-a i pristup državnoj potpori ili javnoj nabavi; potiče države članice da vrate sve vrste javne potpore koje su dodijeljene poduzećima uključenima u kršenje poreznih standarda EU-a;

53.  poziva sve države članice da objave procjenu učinka svojih subjekata posebne namjene i sličnih pravnih tvorevina te podatke koji pokazuju tijek ulaganja preko tih subjekata u njihovim državama; nadalje poziva države članice da uvedu dovoljno jake obvezujuće uvjete za sve takve subjekte kako bi se zajamčilo da ih se ne može zloupotrijebiti u porezne svrhe;

54.  poziva Komisiju da u potpunosti iskoristi mogućnosti koje nudi pravo o državnim potporama protiv agresivnog poreznog planiranja i da prepozna da su te prakse u osnovi suprotne tržišnom natjecanju te da onemogućuju europskim malim i srednjim poduzećima da se natječu u uvjetima koji su jednaki za sve;

55.  ističe da države članice koje su primile ili traže financijsku pomoć imaju obvezu provesti mjere osmišljene za jačanje i poboljšanje njihove sposobnosti za prikupljanje poreza i borbu protiv porezne prijevare i utaje poreza; potiče Komisiju da proširi tu obvezu kako bi se obuhvatile mjere za borbu protiv pranja novca, izbjegavanja plaćanja poreza i agresivnog poreznog planiranja;

56.  poziva države članice da razviju potreban okvir suradnje između poreznih uprava i civilnog društva kojim se promiču društvena odgovornost i transparentnost; smatra da takva suradnja s poštenim poreznim obveznicima može dati opipljive rezultate, posebno u utvrđivanju novih vrsta prijevare i utaje;

57.  traži od Komisije da u suradnji s OECD-om razradi odgovarajuće standarde EU-a ili prijedloge za suočavanje s izazovima oporezivanja digitalnog gospodarstva;

Promicanje ostvarivog poreznog usklađivanja za dugoročnu gospodarsku politiku usmjerenu na rast

58.  podsjeća na pozivanje Parlamenta(35) na jačanje okvira gospodarskog upravljanja; poziva Komisiju i države članice na bolje korištenje Europskog semestra integracijom strategije EU-a protiv poreznog jaza u godišnje programe nacionalne stabilnosti i rasta te nacionalne programe reformi; poziva Komisiju da pozove države članice da u svojim nacionalnim programima reformi naprave popis svih izuzeća od poreza koja imaju poduzeća i da ih opišu;

59.  potiče Komisiju da razvije europski kodeks poreznih obveznika kojim bi se utvrdile najbolje prakse za poboljšanje suradnje, povjerenja i pouzdanosti između poreznih uprava i poreznih obveznika, kako bi se osigurala veća transparentnost prava i obveza poreznih obveznika te kako bi se potaknuo pristup usmjeren na usluge;

60.  naglašava činjenicu da države članice moraju u cijelosti prihvatiti i provesti preporuke po državama članicama, posebice u području proračuna;

61.  poziva na pregled mandata skupine za kodeks ponašanja kako bi se poboljšala njezina učinkovitost i omogućili ambiciozni rezultati, na primjer uvođenjem obveze objave poreznih olakšica i subvencija za poduzeća; nadalje traži od skupine za kodeks ponašanja da omogući i u najkraćem roku objavi pregled razmjera u kojem zemlje ispunjavaju preporuke koje je skupina dala u svojem polugodišnjem izvješću ministrima financija o napretku;

62.  smatra da bi kvantitativna mjerenja makroekonomskih ciljeva trebala biti popraćena kvalitativnim pokazateljima , kako bi se pristupilo rješavanju dugoročnih ciljeva; poziva Komisiju da prilikom sastavljanja preporuka po državama članicama izvrši temeljitu studiju o razlikama među državama članicama i da se usredotoči na usporedbe među državama članicama kako bi se utvrdile najbolje porezne prakse u oblikovanju poreznih politika;

63.  ponavlja svoj poziv Komisiji da zajamči da je dovoljno vremena i sredstava dodijeljeno za osmišljavanje i rano izlaganje preporuka po državama članicama i za daljnje radnje u vezi s njima te da Europskom parlamentu omogući da izvršava demokratski nadzor;

64.  žali što do danas nema stvarnog napretka u području oporezivanja i poreznih reformi u okviru obveza Pakta euro plus; poziva Komisiju da u cijelosti uključi pragmatično porezno usklađivanje u ciklus Europskog semestra kao dio jačeg usklađivanja gospodarske politike;

65.  u tom kontekstu potiče države članice da pojednostave svoje porezne sustave, moderniziraju porezne uprave i poboljšaju prikupljanje poreza, između ostalog uspostavljanjem učinkovitih mehanizama za prikupljanje prihoda temeljenih na modernoj tehnologiji te podupiranjem novih strategija u pogledu dobrovoljnog djelovanja, procjene rizika i praćenja;

66.  poziva države članice da prebace porezno opterećenje s rada na druge oblike održivog oporezivanja kako bi se zajamčio pravedan doprinos svih gospodarskih i financijskih sektora te promicao rast i stvaranje radnih mjesta visoke kvalitete;

67.  potiče države članice da prilikom uspostavljanja poreza na imovinu razmotre sve relevantne neželjene posljedice;

68.  poziva Komisiju i države članice da razmotre nove i inovativne oblike oporezivanja koji pogoduju rastu i zapošljavanju;

69.  ponovno ističe potrebu za temeljnom revizijom europskog sustava vlastitih sredstava; smatra da bi dodjeljivanje više vlastitih sredstava na način koji ne utječe na proračun omogućilo Komisiji veću djelotvornost i neovisnost te bi rezultiralo transparentnijim europskim proračunom; stoga s nestrpljenjem iščekuje rezultate skupine na visokoj razini za vlastita sredstva;

o
o   o

70.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0312.
(2) SL C 258 E, 7.9.2013., str. 134.
(3) http://www.fatf-gafi.org/media/fatf/documents/recommendations/pdfs/FATF_Recommendations.pdf
(4) SL L 338, 12.12.2012., str. 41.
(5) SL L 338, 12.12.2012., str. 37.
(6) SL C 258 E, 7.9.2013., str. 53.
(7) SL C 199 E, 7.7.2012., str. 37.
(8) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0205.
(9) SL C 2, 6.1.1998., str. 2.
(10) http://www.oecd.org/tax/tax-global/part-1-of-report-to-g20-dwg-on-the-impact-of-beps-in-low-income-countries.pdf
(11) SL C 12, 15.1.2015., str. 105.
(12) http://register.consilium.europa.eu/doc/srv?l=EN&f=ST%2011644%202014%20INIT
(13) . http://ec.europa.eu/taxation_customs/resources/documents/taxation/gen_info/economic_analysis/tax_papers/taxation_paper_43.pdf
(14) http://ec.europa.eu/taxation_customs/resources/documents/taxation/gen_info/economic_analysis/tax_papers/taxation_paper_44.pdf
(15) http://ec.europa.eu/taxation_customs/resources/documents/taxation/gen_info/economic_analysis/tax_papers/taxation_paper_45.pdf
(16) http://ec.europa.eu/taxation_customs/resources/documents/taxation/gen_info/economic_analysis/tax_papers/taxation_paper_48.pdf
(17) http://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/en/ecofin/143709.pdf
(18) http://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/en/ecofin/145105.pdf
(19) http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_PUBLIC/2-16062014-BP/EN/2-16062014-BP-EN.PDF
(20) http://europa.eu/rapid/press-release_IP-14-623_en.htm
(21) http://europa.eu/rapid/press-release_IP-14-604_en.htm
(22) http://europa.eu/rapid/press-release_IP-14-416_en.htm
(23) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0129.
(24) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0038.
(25) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0094.
(26) http://ec.europa.eu/taxation_customs/taxation/tax_fraud_evasion/a_huge_problem/index_en.htm
(27) http://ec.europa.eu/taxation_customs/resources/documents/common/publications/com_reports/taxation/com%282012%29351_en.pdf
(28) http://ec.europa.eu/taxation_customs/resources/documents/common/publications/com_reports/taxation/com%282012%29351_en.pdf
(29) http://ec.europa.eu/taxation_customs/taxation/tax_fraud_evasion/missing-part_en.htm
(30) http://ec.europa.eu/taxation_customs/resources/documents/taxation/tax_fraud_evasion/c_2012_8806_en.pdf
(31) http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+TA+P7-TA-2013-0593+0+DOC+XML+V0//HR
(32) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću te Europskom gospodarskom i socijalnom odboru o budućnosti PDV-a – prema jednostavnijem, snažnijem i učinkovitijem sustavu PDV-a prilagođenom jedinstvenom tržištu, COM(2011)0851.
(33) http://ec.europa.eu/taxation_customs/resources/documents/common/publications/studies/vat_gap2012.pdf
(34) Rezolucija Europskog parlamenta od 12. prosinca 2013. o pozivu na mjerljivo i obvezujuće djelovanje protiv utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza u EU-u (Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0593).
(35) Rezolucija o Europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: provedba prioriteta za 2014. (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0038) i Rezolucija o borbi protiv poreznih prijevara, utaje poreza i poreznih oaza (Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0205).

Pravna napomena