Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2015/2039(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0121/2015

Podneseni tekstovi :

A8-0121/2015

Rasprave :

PV 27/04/2015 - 22
CRE 27/04/2015 - 22

Glasovanja :

PV 28/04/2015 - 7.11
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2015)0107

Usvojeni tekstovi
PDF 360kWORD 120k
Utorak, 28. travnja 2015. - Strasbourg Završno izdanje
Praćenje provedbe Bolonjskog procesa
P8_TA(2015)0107A8-0121/2015

Rezolucija Europskog parlamenta od 28. travnja 2015. o praćenju provedbe Bolonjskog procesa (2015/2039(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 165. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima, a posebno njezin članak 26.,

–  uzimajući u obzir Povelju o temeljnim pravima Europske unije, posebice njezin članak 14.,

–  uzimajući u obzir Sorbonsku zajedničku deklaraciju o harmonizaciji arhitekture Europskog sustava visokog obrazovanja četiriju ministara nadležnih za Francusku, Njemačku, Italiju i Ujedinjenu Kraljevinu koja je potpisana u Parizu 25. svibnja 1998. (Sorbonska deklaracija) (1),

–  uzimajući u obzir Zajedničku deklaraciju koju su 19. lipnja 1999. u Bolonji potpisali ministri obrazovanja 29 europskih zemalja (Bolonjska deklaracija) (2),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Konferencije europskih ministara nadležnih za visoko obrazovanje koja je održana 28. i 29. travnja 2009. u Leuvenu i Louvain-la-Neuveu (3),

–  uzimajući u obzir Deklaraciju Budimpešta – Beč od 12. ožujka 2010. koju su usvojili ministri obrazovanja 47 zemalja, a kojom je i službeno pokrenut Europski prostor visokog obrazovanja (4),

–  uzimajući u obzir komunikaciju koju su usvojili Konferencija ministara i Treći forum o Bolonjskim politikama održani u Bukureštu 26. i 27. travnja 2012. (5)

–  uzimajući u obzir Strategiju mobilnosti 2020. za Europski prostor visokog obrazovanja (EHEA) koju je usvojila Konferencija ministara EHEA u Bukureštu 26. i 27. travnja 2012. (6)

–  uzimajući u obzir Direktivu 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („Uredba IMI”) (7)

–  uzimajući u obzir preporuku Europskog parlamenta i Vijeća od 28. rujna 2005. da se državama članicama olakša izdavanje jedinstvenih viza za kratkotrajni boravak za istraživače iz trećih zemalja koji putuju unutar Zajednice zbog provođenja znanstvenog istraživanja (8),

–  uzimajući u obzir preporuku Europskog parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2006. o nastavku europske suradnje za jamčenje kvalitete visokog obrazovanja (9),

–  uzimajući u obzir preporuku Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o uspostavi Europskoga kvalifikacijskog okvira za cjeloživotno učenje (10) (EQF-LLL),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 12. svibnja 2009. o strateškom okviru za europsku suradnju na području obrazovanja i osposobljavanja („ET 2020.”) (11),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali unutar Vijeća, od 26. studenoga 2009. o razvoju uloge obrazovanja u potpuno funkcionalnom trokutu znanja (12),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 11. svibnja 2010. o internacionalizaciji visokog obrazovanja (13),

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 28. lipnja 2011. o načinima smanjenja ranog prekidanja školovanja (14),

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 28. lipnja 2011. naslovljenu „Mladi u pokretu – promocija mobilnosti mladih u svrhu učenja” (15),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. svibnja 2006. naslovljenu „Provođenje programa modernizacije sveučilišta: obrazovanje, istraživanje i inovacije” (COM(2006)0208),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. naslovljenu „Europa 2020. – Strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. kolovoza 2010. o digitalnom programu za Europu (COM(2010)0245),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20 rujna. 2011. naslovljenu „Podrška rastu i radnim mjestima – program za osuvremenjivanje sustava visokog obrazovanja Europe” (COM(2011)0567),

–  uzimajući u obzir izvješće naslovljeno „Visoko obrazovanje u Europi 2009.: razvoj Bolonjskog procesa” (Eurydice, Europska komisija, 2009.) (16),

–  uzimajući u obzir izvješće naslovljeno „Naglasak na visokom obrazovanju u Europi 2010.: učinak Bolonjskog procesa” (Eurydice, Europska komisija, 2010.) (17),

–  uzimajući u obzir izvješće naslovljeno „Europski prostor visokog obrazovanja 2012.: izvješće o provedbi Bolonjskog procesa” (Eurydice, Europska komisija, 2012.) (18),

–  uzimajući u obzir anketu Eurobarometra od 2007. za prosvjetne radnike o reformi visokog obrazovanja (19),

–  uzimajući u obzir anketu Eurobarometra od 2009. za studente o reformi visokog obrazovanja (20),

–  uzimajući u obzir objavu Eurostata od 16. travnja 2009. naslovljenu „Bolonjski proces u visokom školstvu u Europi – ključni pokazatelji socijalne dimenzije i mobilnosti” (21),

–  uzimajući u obzir završno izvješće Međunarodne konferencije za financiranje visokog obrazovanja u Erevanu, Armeniji, 8. i 9. rujna 2011. (22),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. rujna 2008. o Bolonjskom procesu i mobilnosti studenata (23),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. svibnja 2010. naslovljenu: „Dijalog sveučilišta i poduzeća: novo partnerstvo za modernizaciju europskih sveučilišta”(24),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. ožujka 2012. o doprinosu europskih institucija konsolidaciji i napretku Bolonjskog procesa (25),

–  uzimajući u obzir Europski fond za strateška ulaganja (EFSU)(26),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje (A8-0121/2015),

A.  budući da bi važnost Bolonjskog procesa u trenutnoj gospodarskoj situaciji trebala biti u ostvarivanju najviše moguće razine znanja i inovacija za građane na temelju širokog pristupa obrazovanju i njegovog neprestanog ažuriranja i budući da bi se to trebalo odražavati na reviziju strategije Europa 2020. i provedbu Junckerovog investicijskog plana za Europu;

B.  budući da analize pokazuju da gotovo svaki treći poslodavac u EU-u teško pronalazi zaposlenike odgovarajućih kvalifikacija; budući da se iz perspektive cilja smanjenja neusklađenosti između postojećih i traženih stručnih vještina (razlika između stručnih vještina pojedinca i potražnje na tržištu rada) Bolonjska reforma zasad nije pokazala uspješnom; budući da je neusklađenost između postojećih i traženih stručnih vještina postala glavni izazov za Europu i da pogađa sva područja društva, od produktivnosti i učinkovitosti poduzeća do trenutne i buduće dobrobiti mladih;

C.  budući da se situacija u vezi s problemom nezaposlenosti mladih nije puno poboljšala od početka krize 2008. godine; budući da je na kraju 2014. u EU-u zabilježeno oko 5 milijuna nezaposlenih mladih u dobi ispod 25 godina;

D.  budući da bi, prema riječima jednog filozofa, potraga za istinom i ljepotom trebale biti značajka sveučilišta, zajedno s njihovom dužnosti pripreme novih stručnjaka, znanstvenika, inženjera, učitelja, doktora, političara i građana;

E.  budući da je važno sveučilišta smatrati istinskim glavnim akterima Bolonjskog procesa, a ne ih promatrati samo kroz njihove uloge u koordinaciji, uređenju i resursima regionalnih i nacionalnih institucija;

F.  budući da je ova međuvladina inicijativa, provedena u suradnji s akademskim ustanovama, dovela do nastojanja za pružanjem zajedničkog europskog odgovora na ozbiljne probleme u mnogim državama, ali ta nastojanja nisu dovoljna;

G.  budući da je prava svrha Bolonjskog procesa pružiti potporu mobilnosti i internacionalizaciji, kao i osigurati kompatibilnost i usporedivost u standardima i kvaliteti različitih sustava visokog obrazovanja uzimajući u obzir autonomiju sveučilišta i na taj način pridonoseći stvaranju autentičnog demokratskog europskog prostora koje građanima pruža jednake mogućnosti;

H.  budući da je potrebna procjena napretka postignutog u posljednjih 15 godina koja u obzir uzima i uspješnu međuregionalnu suradnju, ali i stalne probleme te činjenicu da postavljeni ciljevi nisu svugdje postignuti u jednakoj mjeri;

I.  budući da u većini država Bolonjski proces vodi i pokreće obrazovne reforme, ali se u nekima zbog loše komunikacije i nerazumijevanja njegove prave vizije može doživljavati kao administrativno opterećenje;

J.  budući da je važno prihvatiti paneuropski karakter Bolonjskog procesa, kao i sudjelovanje svih njegovih aktera, uključujući studente, profesore, istraživače i nenastavno osoblje;

K.  budući da je stalna i rastuća financijska potpora obrazovanju, osposobljavanju, uključujući strukovno osposobljavanje, znanju i istraživanju ključna, posebno u ovom razdoblju gospodarske krize;

L.  budući da u ovom promjenjivom kontekstu postoji potreba za potvrdom političke predanosti na kojoj je utemeljen Bolonjski proces te uključenja europskih institucija, nacionalnih vlada i svih drugih relevantnih dionika u ostvarivanje tog procesa;

Uloga Bolonjskog procesa

1.  prima na znanje da su obrazovanje i istraživanje jedan od glavnih stupova našeg društva kada je riječ o promicanju razvoja vještina, rastu i otvaranju radnih mjesta; ističe da je veće ulaganje u obrazovanje ključno za učinkovitu borbu protiv siromaštva, društvenih nejednakosti i nezaposlenosti, posebno nezaposlenosti mladih, te za promicanje društvene uključenosti;

2.  prima na znanje da bi Bolonjski proces mogao pomoći u borbi protiv neusklađenosti između postojećih i traženih stručnih vještina u EU-u ako bi studentima omogućio da steknu i razviju znanja koja su tražena na tržištu rada i da bi se njime mogao ostvariti važan cilj veće zapošljivosti diplomanata;

3.  svjestan je uloge koju Bolonjski proces ima u stvaranju Europe znanja; ističe da je širenje znanja, obrazovanja i istraživanja ključan element strategije Europa 2020. te da doprinosi promicanju europskog građanstva; međutim, također ističe potrebu savjetovanja sa zajednicom visokog obrazovanja (nastavnicima, studentima i nenastavnim osobljem) kako bi se razumio otpor reformama povezanima s Bolonjskim procesom kao i potreba osiguranja javnog besplatnog i svima dostupnog obrazovanja koje zadovoljava potrebe društva;

4.  napominje da su Bolonjske reforme rezultirale pokretanjem Europskog prostora visokog obrazovanja (EHEA) i da su omogućile značajna postignuća u posljednjih 15 godina tako što su strukturama visokog obrazovanja omogućile bolje usporedivost, mobilnost je povećana, osigurani su sustavi za jamstvo kvalitete i u priznavanju diploma, poboljšana je kvaliteta obrazovnih sustava, kao i atraktivnost visokog obrazovanja u Europi;

5.   prima na znanje da je u okviru Bolonjskog procesa u područjima prilagodbe obrazovnih sustava potrebama tržišta rada i poboljšanja sveukupne zapošljivosti i konkurentnosti kao i atraktivnosti visokog obrazovanja u Europi potrebno uložiti još mnogo napora; napominje da bi europske ustanove visokog obrazovanja trebale biti u mogućnosti brzo reagirati na ekonomske, kulturne, znanstvene i tehnološke promjene u modernom društvu kako bi u potpunosti iskoristile svoj potencijal za poticanje rasta, zapošljivosti i socijalne kohezije;

6.  prima na znanje ciljeve za nadolazeće godine i nacionalne prioritete za aktivnosti poduzete do 2015. godine, kako je navedeno na Konferenciji ministara EHEA-e u Bukureštu, kao i preporuke za strategiju mobilnosti EHEA-e za 2020., zalažući se za stvaranje novih opservatorija, novih pristupa različitim europskim sveučilišnim zajednicama i novih sustava za integraciju članova tih sveučilišnih zajednica u proces reforme ovog plana;

Prioriteti i izazovi

7.  poziva države EHEA-e da provedu zajednički dogovorene reforme kako bi se ciljevi Bolonjskog procesa što prije ostvarili, a vjerodostojnost EHEA-a osnažila; potiče pružanje potpore državama koje su se u provođenju tih reformi susrele s poteškoćama; u tom pogledu podupire stvaranje opsežnih partnerstva među državama, regijama i relevantnim dionicima;

8.  poziva države članice da dodatno poboljšaju i ažuriraju procjenu ustanova visokog obrazovanja u odnosu na standarde koji su prethodno utvrđeni u okviru obrazovnih sustava na međunarodnoj razini te kojima se nagrađuje izvrsnost u cilju napretka znanja, istraživanja i znanosti;

9.  ističe važnost očuvanja raznolikosti podučavanja, uključujući jezičnu raznolikost; potiče države članice da povećaju stipendije te da osiguraju njihovu laku dostupnost;

10.  naglašava potrebu za ulaganjem daljnjih napora u razvoj Europskog prostora visokog obrazovanja i za daljnjim napretkom u ostvarivanju njegovih ciljeva i usklađivanju s Europskim prostorom obrazovanja i osposobljavanja, Europskim prostorom cjeloživotnog učenja i Europskim istraživačkim prostorom;

11.  poziva sve dionike povezane s provedbom Bolonjskog procesa da učvrste jamstvo za kvalitetu kako bi se ostvario Europski prostor visokog obrazovanja koji diljem svijeta povećava svoju atraktivnost sloveći kao primjer akademske izvrsnosti;

12.  poziva države članice, države EHEA-a i EU u cjelini da potiču javnost u razumijevanju i podupiranju Bolonjskog procesa, uključujući djelovanje na lokalnoj razini kako bi se ostvarilo učinkovitije i dinamičnije sudjelovanje u postizanju njegovih ciljeva;

13.  ističe da Komisija, kao članica Bolonjskog procesa, ima važnu ulogu i razvoju EHEA-e i poziva je da nastavi osnaživati Bolonjski proces i da ubrza napore kako bi se navedeni ciljevi ostvarili;

14.  ističe potrebu da se među navedene ciljeve uključi kvaliteta obrazovanja i istraživanja u tercijarnom sektoru; smatra da bi jedan od pokazatelja ostvarenja tih ciljeva bilo povećanje zapošljivosti diplomanata, koje je također cilj strategije Europa 2020;

15.  poziva na nastavak dijaloga među vladama, ustanovama visokog obrazovanja i istraživačkim institutima kako bi se raspoloživa sredstva ciljano upotrebljavala, maksimalno povećala i učinkovitije koristila te kako bi se pronašli novi i različiti modeli financiranja kao dopuna javnom financiranju; također naglašava važnost Obzora 2020. u provedbi suradničkih istraživačkih projekata među europskim ustanovama visokog obrazovanja te je zabrinut zbog stalnih pokušaja rezanja njegova financiranja dok se druga područja proračuna ne dovode u pitanje;

16.  poziva vlade da poboljšaju učinkovitost uporabe javnog financiranja u obrazovanju i da poštuju glavni cilj EU-a da se do 2020. u istraživanje i razvoj ulaže 3 % BDP-a Unije; naglašava da je ambiciozno financiranje obrazovanja i istraživanja neophodno jer je riječ o ključnim alatima za osiguranje pristupa kvalitetnom obrazovanju za sve, kao i za borbu protiv gospodarske krize i nezaposlenosti;

17.  prima na znanje potencijalne mogućnosti financiranja visokog obrazovanja, strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koje bi trebao osigurati Europski fond za strateška ulaganja (EFSU); izražava svoju duboku zabrinutost zbog planiranih rezova, u korist EFSU-a, sredstava za Obzor 2020. koja su izravno povezana s istraživanjem i obrazovanjem;

18.  upozorava da bi svi rezovi u okviru Obzora 2020. bez sumnje utjecali na punu provedbu Bolonjskog procesa te stoga potiče Komisiju da povuče sve takve prijedloge;

19.  podupire i pristup koji ide odozdo prema gore i onaj od vrha prema dolje, uključujući cijelu akademsku zajednicu, i poziva na politički angažman i suradnju ministara Europskog prostora za visoko obrazovanje u razvoju zajedničke strategije za ostvarenje Bolonjskih reformi;

20.  poziva na daljnji razvoj studijskih programa s jasno određenim ciljevima namijenjenih pružanju znanja i stjecanju različitih vještina, općih i stručnih, potrebnih da se diplomanti pripreme za zahtjeve tržišta rada i da izgrade svoje kapacitete za Europski prostor cjeloživotnog učenja, ali potrebnih i za integraciju građana, što je od ključne važnosti; podržava punu provedbu europskog okvira za certificiranje stručnih kvalifikacija;

21.  naglašava ulogu znanosti, tehnologije, inženjerstva, matematike (STEM) i njihovu važnost za društvo, gospodarstvo i zapošljivost diplomanata;

22.  poziva na ispravnu provedbu Europskog sustava prikupljanja i prenošenja bodova te dopunskih isprava o studiju u Europskom prostoru visokog obrazovanja, ključnih instrumenata povezanih s opsegom posla i ishodom učenja studenta kako bi se olakšala mobilnost i pomoglo studentima da objedine svoje akademske i izvannastavne uspjehe;

23.  naglašava važnost jamčenja uzajamnog priznavanja i usklađivanja akademskih stupnjeva za jačanje sustava osiguranja kvalitete na europskoj razini te u svim državama koje su pristupile Europskom prostoru visokog obrazovanja, u skladu s revidiranom verzijom Europskih standarda i smjernica za osiguranje kvalitete u EHEA-u; poziva sve države Europskog prostora visokog obrazovanja i njihove agencije za osiguranje kvalitete da se pridruže europskim mrežama za osiguravanje kvalitete (ENQA ili EQAR);

24.  potiče partnere u Bolonjskom procesu, posebno Komisiju, da redovno mjere neusklađenost između vještina i kompetencija u trenutku stupanja diplomanata na tržište rada;

25.  naglašava važnost cilja strategije Europa 2020. prema kojem bi 40 % osoba u dobi od 30 do 34 godine trebalo završiti visokoškolsko obrazovanje i steći primjerene vještine i sposobnosti za pronalazak odgovarajućeg posla;

26.  naglašava važnost kvalifikacijskih okvira za poboljšanje transparentnosti te poziva sve države članice Bolonjskog procesa da svoje nacionalne kvalifikacijske okvire izjednače s onima koji su na snazi u Europskom prostoru visokog obrazovanja i s europskim kvalifikacijskim okvirima;

27.  naglašava da se nacionalni kvalifikacijski okviri u mnogim državama članicama još moraju prilagoditi europskim kvalifikacijskim okvirima kao i Europskim standardima i smjernicama za osiguranje kvalitete; napominje da mnogi nacionalni kvalifikacijski okviri još nisu registrirani u Europskom registru za osiguravanje kvalitete visokog obrazovanja (EQAR),

28.  prima na znanje da je mobilnost studenata, nastavnika, istraživača i nenastavnog osoblja jedan od glavnih prioriteta Bolonjskog procesa; poziva države članice da povećaju prilike za mobilnost i kvalitetu mobilnosti te ističe da je nužno pojačati provedbu Strategije mobilnosti 2020. za Europski prostor visokog obrazovanja kao i potrebu za ostvarivanjem kvantitativnog cilja od 20 % studentske mobilnosti do 2020.; u tom smislu naglašava ključnu ulogu programa Erasmus+ i Obzor 2020. te važnost osiguravanja njihove neometane i učinkovite provedbe i promidžbe; naglašava da stipendije u okviru programa Erasmus+ trebaju biti izuzete iz plaćanja poreza i socijalnih doprinosa;

29.  poziva na postupno uključenje studentske mobilnosti u službeni sveučilišni program;

30.  naglašava potrebu za uključenjem odgovarajućeg broja studenata i nastavnika umjetnosti i glazbe u programe mobilnosti EU-a;

31.  poziva Komisiju i države članice da uključe dogovore za europsko i međunarodno partnerstvo i mobilnost u kriterije za ocjenjivanje sveučilišta i ustanova daljnjeg obrazovanja;

32.  napominje središnju ulogu ustanova visokog obrazovanja u promicanju mobilnosti i prenošenju znanja i vještina diplomantima i istraživačima koje im omogućuju uspjeh činjenicom da su zapošljivi u okvirima svjetskog gospodarstva;

33.  poziva države članice, EU i EHEA-u da ojačaju mobilnost poticanjem učenja jezika, uklanjanjem administrativnih prepreka, osiguravanjem odgovarajućeg mehanizma financijske potpore i jamstvom o prenosivosti stipendija, školarina i kredita; prima na znanje da je mobilnost manje dostupna studentima slabijeg ekonomskog statusa;

34.  ističe, u vezi s oblikom i provedbom programa, pomak u paradigmi obrazovanja prema pristupu koji u središte stavlja studente, a to uključuje njihov osobni razvoj; naglašava važnost sudjelovanja studenata u upravljanju visokim obrazovanjem;

35.  ističe da bi se studijski programi trebali usredotočiti na dugoročne zahtjeve tržišta; također naglašava da zapošljivost znači da bi studenti trebali steći široki spektar različitih sposobnosti kojima bi se pripremili za ulazak na tržište rada i koje bi im bile temelj za cjeloživotno učenje; u tom smislu potiče aktivan dijalog te nacionalnu i prekograničnu suradnju na programima i stručnim praksama između sveučilišta i poduzeća, čime bi se moglo prebroditi gospodarsku krizu, potaknuti gospodarski rast i pridonijeti društvu utemeljenom na znanju te na taj način pružiti mogućnosti u širem društvenom smislu; potiče ustanove visokog obrazovanja da primjenjuju otvoren pristup prema transdisciplinarnim studijima, otvaranju sveučilišnih istraživačkih instituta i suradnji s različitim partnerima;

36.  naglašava potrebu za pružanjem širokih mogućnosti za Europski prostor cjeloživotnog učenja te za komplementarne oblike učenja poput neformalnih i informalnih učenja koja su ključna za razvoj mekih vještina;

37.  poziva na ulaganje napora za učvršćivanje veze između visokog obrazovanja i istraživanja i inovacija, uključujući promicanjem obrazovanja utemeljenog na istraživanju te ističe program Obzor 2020. kao ključni financijski mehanizam za poticanje istraživanja; poziva na bolju sinkronizaciju djelovanja koja podupiru Bolonjski proces kao što su programi Obzor 2020. i Erasmus+;

38.  poziva na fleksibilnije načine učenja koji uključuju programe združenih diploma i interdisciplinarne studije i koji podupiru inovaciju, kreativnost, strukovno obrazovanje i osposobljavanje, dvojno obrazovanje i poduzetništvo u visokom obrazovanju te poziva na istraživanje potencijala koje pružaju nove tehnologije, digitalizacija te informacijske i komunikacijske tehnologije kako bi se obogatilo učenje i podučavanje, ali i dodatno razvio čitav niz vještina i novih modela učenja, podučavanja i ocjenjivanja;

39.  poziva ustanove visokog obrazovanja, javnu upravu, društvene partnere i poduzeća da vode stalni dijalog kojim se olakšava i potiče zapošljivost; u tom smislu naglašava da je potrebno usredotočiti se na raspravu o neiskorištenom potencijalu visokog obrazovanja u pogledu poticanja rasta i zapošljavanja; poziva države članice EHEA i ustanove visokog obrazovanja da pojačaju suradnju kako bi osigurali kvalitetna naukovanja i pripravničke staževe te u tom smislu ojačali mobilnost; naglašava da bi dionici trebali bolje surađivati kako bi se ostvarile više početne kvalifikacije te obnovila kvalificirana radna snaga, ali i kako bi se poboljšalo pružanje, dostupnost i kvaliteta usluga usmjeravanja karijere i zapošljavanje; štoviše smatra da se treba dodatno poticati stručne prakse u okviru studijskih programa i učenje na radnom mjestu;

40.  naglašava da je potrebno osobama s priznatim statusom izbjeglica omogućiti pristup svim institucijama EHEA-e koje im obrazovanjem mogu omogućiti izgradnju neovisnog života; nadalje naglašava da se boravišne dozvole za diplomante koji traže kvalificiranu profesionalnu djelatnost trebaju dodatno liberalizirati; naglašava da je napore za uzajamno priznavanje osoba sa statusom izbjeglica potrebno pojačati, posebno po pitanju mobilnosti tih studenata;

41.  naglašava da su države članice i sve ustanove visokog obrazovanja koje su pristupile EHEA-i odgovorne za pružanje boljeg obrazovanja koje odgovara društvenim i gospodarskim izazovima te ističe potrebu za njihovom uskom suradnjom kako bi se postigli ciljevi Bolonjskog procesa;

42.  prima na znanje da je samo nekoliko država članica osmislilo sveobuhvatnu strategiju za uključenje studenata slabijeg socioekonomskog statusa u visoko obrazovanje te na taj način riješilo problem tzv. socijalnog filtera;

43.  poziva na veću uključenost srednjoškolskih nastavnika u Bolonjskom procesu u smislu promicanja kvalitete usavršavanja nastavnika i profesionalne mobilnosti kako bi se ispunili novi zahtjevi obrazovanja i osposobljavanja društva utemeljenog na znanju te doprinijelo poboljšanju uspjeha studenata;

44.  naglašava ulogu obrazovanja i njegove kvalitete te zadaće koja je povjerena nastavnicima u oblikovanju budućih generacija te u doprinosu socijalnoj i gospodarskoj koheziji u širem smislu kao i otvaranju radnih mjesta, većoj konkurentnosti i potencijalu rasta; u tom smislu poziva na veće priznanje nastavničkog zanimanja;

45.  poziva da se ulože gospodarski i društveni napori u poboljšanje socijalne uključenosti tako da se svakome pruži pošten i otvoren pristup kvalitetnom obrazovanju, da se olakša priznanje akademskih i profesionalnih kvalifikacija kao i razdoblja studiranja u inozemstvu i prethodnog obrazovanja, pohađanja programa mekih vještina i neformalnog i informalnog učenja te da se pruži relevantno obrazovanje različitoj populaciji studenata kroz Europski prostor cjeloživotnog obrazovanja;

46.  naglašava socijalnu dimenziju Bolonjskog procesa; poziva na djelovanje u cilju većeg sudjelovanja nedovoljno zastupljenih skupina i skupina u nepovoljnom položaju, također kroz međunarodne programe mobilnosti;

47.  naglašava ulogu mobilnosti u obrazovanju u području interkulturnog učenja te da bi se u okviru Bolonjskog procesa trebale poduzeti aktivne mjere za poticanje interkulturnog znanja i poštovanja među studentima;

48.  poziva na napore za daljnji razvoj strategije za vanjsku dimenziju Europskog prostora visokog obrazovanja na temelju suradnje s drugim regijama u svijetu kako bi EHEA povećao svoju konkurentnost na globalnoj razini, kako bi se poboljšalo informiranje o EHEA-u, ojačala suradnja utemeljena na partnerstvu, promicao politički dijalog i dodatno priznavale kvalifikacije;

49.  ističe da je potrebno poboljšati način prikupljanja podataka među državama EHEA-a kako bi se bolje odredilo izazove Bolonjskog procesa te na njih odgovorilo;

50.  naglašava važnost sljedeće Konferencije ministara EHEA-e koja će se održati u Erevanu u svibnju 2015. u pogledu objektivne i kritičke revizije napretka i nazadovanja u ostvarivanju prioriteta određenih za razdoblje 2012. – 2015., u cilju poticanja i dodatnog konsolidiranja Europskog prostora visokog obrazovanja uz punu potporu Unije;

o
o   o

51.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) http://www.ehea.info/Uploads/Declarations/SORBONNE_DECLARATION1.pdf
(2) http://www.ehea.info/Uploads/Declarations/BOLOGNA_DECLARATION1.pdf
(3) http://www.ehea.info/Uploads/Declarations/Leuven_Louvain-la-Neuve_Communiqu%C3%A9_April_2009.pdf
(4) http://www.ehea.info/Uploads/Declarations/Budapest-Vienna_Declaration.pdf
(5) http://www.ehea.info/Uploads/(1)/Bucharest%20Communique%202012(1).pdf
(6) http://www.ehea.info/Uploads/%281%29/2012%20EHEA%20Mobility%20Strategy.pdf
(7) SL L 354, 28.12.13., str. 132.
(8) SL L 289, 3.11.2005., str. 23.
(9) SL L 64, 4.3.2006., str. 60.
(10) SL C 111, 6.5.2008., str. 1.
(11) SL C 119, 28.5.2009., str. 2.
(12) SL C 302, 12.12.2009., str. 3.
(13) SL C 135, 26.5.2010., str. 12.
(14) SL C 191, 1.7.2011., str. 1.
(15) SL C 199, 7.7.2011., str. 1.
(16) http://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice/documents/thematic_reports/099EN.pdf
(17) http://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice/documents/thematic_reports/122EN.pdf
(18) http://www.ehea.info/Uploads/(1)/Bologna%20Process%20Implementation%20Report.pdf
(19) http://ec.europa.eu/public_opinion/flash/fl198_en.pdf
(20) http://ec.europa.eu/public_opinion/flash/fl_260_en.pdf
(21) http://ec.europa.eu/eurostat/documents/3217494/5713011/KS-78-09-653-EN.PDF/3eb9f4ec-dc39-4e51-a18b-b61eb7c2518b?version=1.0
(22) http://www.ehea.info/news-details.aspx?ArticleId=253
(23) SL C 8 E, 14.1.2010., str. 18.
(24) SL C 161 E, 31.5.2011., str. 95.
(25) SL C 251 E, 31.8.2013., str. 24.
(26) Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za strateška ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 (COM(2015)0010).

Pravna napomena