Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2014/2077(DEC)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0102/2015

Podneseni tekstovi :

A8-0102/2015

Rasprave :

PV 28/04/2015 - 16
CRE 28/04/2015 - 16

Glasovanja :

PV 29/04/2015 - 10.11
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2015)0120

Usvojeni tekstovi
PDF 474kWORD 151k
Srijeda, 29. travnja 2015. - Strasbourg
Razrješnica za 2013.: Opći proračun EU-a – 8., 9. i 10. Europski razvojni fond
P8_TA(2015)0120A8-0102/2015
Odluka
 Odluka
 Rezolucija

1.Odluka Europskog parlamenta od 29. travnja 2015. o razrješnici za izvršenje proračuna osmog, devetog i desetog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2013. (2014/2077(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir financijske izvještaje i račune prihoda i rashoda osmog, devetog i desetog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2013. (COM(2014)0487 – C8‑0146/2014),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 14. travnja 2014. o financijskom upravljanju osmim, devetim i desetim Europskim razvojnim fondom za financijsku godinu 2013.,

–  uzimajući u obzir financijske podatke Europskog razvojnog fonda (COM(2014)0350),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o aktivnostima financiranim iz osmog, devetog i desetog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2013., zajedno s odgovorima Komisije(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti osnovnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2013., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuke Vijeća od 17. veljače 2015. o razrješnici koju treba dobiti Komisija za izvršenje operacija Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2013. (05135/2015 – C8-0050/2015, 05136/2015 – C8-0051/2015, 05138/2015 – C8-0052/2015),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2012. (COM(2014)0607) i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2014)0285 i SWD(2014)0286),

–  uzimajući u obzir sporazum o partnerstvu između afričkih, karipskih i pacifičkih država te Europske zajednice i njezinih država članica, koji je potpisan u Cotonouu 23. lipnja 2000.(3) i izmijenjen u Ouagadougouu (Burkina Faso) 22. lipnja 2010.(4),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2001/822/EZ od 27. studenoga 2001. o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj zajednici („Odluka o prekomorskom pridruživanju”)(5),

–  uzimajući u obzir članak 33. internog sporazuma od 20. prosinca 1995. između predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju i upravljanju pomoći Zajednice u okviru drugog financijskog protokola četvrte konvencije AKP-a i EZ-a(6),

–  uzimajući u obzir članak 32. internog sporazuma od 18. rujna 2000. između predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju i upravljanju pomoći Zajednice u okviru financijskog protokola sporazuma o partnerstvu između afričkih, karipskih i pacifičkih država te Europske zajednice i njezinih država članica, potpisanog u Cotonouu (Benin) 23. lipnja 2000. i dodjeli financijske potpore prekomorskim zemljama i područjima na koje se primjenjuje četvrti dio Sporazuma o EZ-u(7),

–  uzimajući u obzir članak 11. internog sporazuma od 17. srpnja 2006. između predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju potpore Zajednice u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2008. do 2013. u skladu sa Sporazumom o partnerstvu između država AKP-a i država EZ-a i o dodjeljivanju financijske pomoći prekomorskim zemljama i područjima na koja se primjenjuje četvrti dio Ugovora o EZ-u(8),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 74. Financijske uredbe od 16. lipnja 1998. koji se primjenjuje na suradnju za financiranje razvoja u skladu s četvrtom konvencijom AKP-a i EZ-a(9),

–  uzimajući u obzir članak 119. Financijske uredbe od 27. ožujka 2003. koji se primjenjuje na deveti Europski razvojni fond(10),

–  uzimajući u obzir članak 142. Uredbe Vijeća (EZ) br. 215/2008 od 18. veljače 2008. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na deseti Europski razvojni fond(11),

–  uzimajući u obzir članak 93., članak 94. treću alineju i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za razvoj (A8-0102/2015),

1.  daje razrješnicu Komisiji za izvršenje proračuna osmog, devetog i desetog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2013.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Vijeću, Komisiji, Sudu Europske unije, Revizorskom sudu i Europskoj investicijskoj banci te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

(1) SL C 398, 12.11.2014., str. 1.
(2) SL C 401, 13.11.2014., str. 264.
(3) SL L 317, 15.12.2000., str. 3.
(4) SL L 287, 4.11.2010., str. 3.
(5) SL L 314, 30.11.2001., str. 1 i SL L 324, 7.12.2001., str. 1.
(6) SL L 156, 29.5.1998., str. 108.
(7) SL L 317, 15.12.2000., str. 355.
(8) SL L 247, 9.9.2006., str. 32.
(9) SL L 191, 7.7.1998., str. 53.
(10) SL L 83, 1.4.2003., str. 1.
(11) SL L 78, 19.3.2008., str. 1.


2.Odluka Europskog parlamenta od 29. travnja 2015. o zaključenju poslovnih knjiga osmog, devetog i desetog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2013. (2014/2077(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir financijske izvještaje i račune prihoda i rashoda osmog, devetog i desetog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2013. (COM(2014)0487 – C8‑0146/2014),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 14. travnja 2014. o financijskom upravljanju osmim, devetim i desetim Europskim razvojnim fondom za financijsku godinu 2013.,

–  uzimajući u obzir financijske podatke Europskog razvojnog fonda (COM(2014)0350),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o aktivnostima financiranim iz osmog, devetog i desetog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2013., zajedno s odgovorima Komisije(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti osnovnih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2013., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuke Vijeća od 17. veljače 2015. o razrješnici koju treba dobiti Komisija za izvršenje operacija Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2013. (05135/2015 – C8-0050/2015, 05136/2015 – C8-0051/2015, 05138/2015 – C8-0052/2015),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2012. (COM(2014)0607) i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2014)0285 i SWD(2014)0286),

–  uzimajući u obzir sporazum o partnerstvu između afričkih, karipskih i pacifičkih država te Europske zajednice i njezinih država članica, koji je potpisan u Cotonouu 23. lipnja 2000.(3) i izmijenjen u Ouagadougouu (Burkina Faso) 22. lipnja 2010.(4),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2001/822/EZ od 27. studenoga 2001. o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj zajednici („Odluka o prekomorskom pridruživanju”)(5),

–  uzimajući u obzir članak 33. internog sporazuma od 20. prosinca 1995. između predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju i upravljanju pomoći Zajednice u okviru drugog financijskog protokola četvrte konvencije AKP-a i EZ-a(6),

–  uzimajući u obzir članak 32. internog sporazuma od 18. rujna 2000. između predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju i upravljanju pomoći Zajednice u okviru financijskog protokola sporazuma o partnerstvu između afričkih, karipskih i pacifičkih država te Europske zajednice i njezinih država članica, potpisanog u Cotonouu (Benin) 23. lipnja 2000. i dodjeli financijske potpore prekomorskim zemljama i područjima na koje se primjenjuje četvrti dio Sporazuma o EZ-u(7),

–  uzimajući u obzir članak 11. internog sporazuma od 17. srpnja 2006. između predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju potpore Zajednice u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2008. do 2013. u skladu sa Sporazumom o partnerstvu između država AKP-a i država EZ-a i o dodjeljivanju financijske pomoći prekomorskim zemljama i područjima na koja se primjenjuje četvrti dio Ugovora o EZ-u(8),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 74. Financijske uredbe od 16. lipnja 1998. koji se primjenjuje na suradnju za financiranje razvoja u skladu s četvrtom konvencijom AKP-a i EZ-a(9),

–  uzimajući u obzir članak 119. Financijske uredbe od 27. ožujka 2003. koji se primjenjuje na deveti Europski razvojni fond(10),

–  uzimajući u obzir članak 142. Uredbe Vijeća (EZ) br. 215/2008 od 18. veljače 2008. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na deseti Europski razvojni fond(11),

–  uzimajući u obzir članak 93., članak 94. treću alineju i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za razvoj (A8-0102/2015),

1.  utvrđuje da su konačni godišnji financijski izvještaji osmog, devetog i desetog Europskog razvojnog fonda sadržani u tablici 2. godišnjeg izvješća Revizorskog suda;

2.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga osmog, devetog i desetog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2013.;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću, Komisiji, Sudu Europske unije, Revizorskom sudu i Europskoj investicijskoj banci te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

(1) SL C 398, 12.11.2014., str. 1.
(2) SL C 401, 13.11.2014., str. 264.
(3) SL L 317, 15.12.2000., str. 3.
(4) SL L 287, 4.11.2010., str. 3.
(5) SL L 314, 30.11.2001., str. 1 i SL L 324, 7.12.2001., str. 1.
(6) SL L 156, 29.5.1998., str. 108.
(7) SL L 317, 15.12.2000., str. 355.
(8) SL L 247, 9.9.2006., str. 32.
(9) SL L 191, 7.7.1998., str. 53.
(10) SL L 83, 1.4.2003., str. 1.
(11) SL L 78, 19.3.2008., str. 1.


3.Rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2015. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna osmog, devetog i desetog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2013. (2014/2077(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna osmog, devetog i desetog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2013.,

–  uzimajući u obzir članak 93., članak 94. treću alineju i Prilog V. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za razvoj (A8-0102/2015),

A.  budući da je glavni cilj Sporazuma iz Cotonoua kao okvira za odnose Unije s afričkim, karipskim i pacifičkim (AKP) državama i prekomorskim zemljama i područjima (PZP) smanjivanje i konačno iskorjenjivanje siromaštva, u skladu s ciljevima održivog razvoja i postupnog uključivanja država AKP-a te prekomorskih zemalja i područja u svjetsko gospodarstvo;

B.  budući da se posebni ciljevi razvojne politike moraju zaštiti u okviru Europske službe za vanjsko djelovanje (EEAS); naglašava da druga razmatranja, kao što su razmatranja trgovinske politike te vanjske i sigurnosne politike, ne bi trebala biti prisutna u razvojnim prioritetima Unije;

C.  budući da su europski razvojni fondovi (ERF-ovi), koje financiraju države članice, glavni financijski instrument Unije za ostvarenje razvojne suradnje s državama AKP-a, za što je Komisija odgovorna u okviru postupka davanja razrješnice;

D.  budući da je vrijednost instrumenata za pretfinanciranje, čija sredstva osigurava Komisija, za financijsku godinu 2013. dostigla 424 milijuna, a prihod od poslovanja iznosio je 124 milijuna EUR;

E.  budući da su strategija i prioritetna područja ERF-a određeni na temelju političkih prioriteta, kao i gospodarskih i financijskih kriterija povezanih s općim kriterijima učinkovitosti, te da Europski razvojni fond ima na raspolaganju odgovarajuće financijske instrumente da ostvari te prioritete koji su određeni uzimajući u obzir održivu i dugoročnu perspektivu;

F.  budući da u kontekstu zemalja u razvoju postoji izloženost visokoj razini inherentnog rizika zbog geopolitičkog, institucijskog i administrativnog okruženja koje se često povezuje s nestabilnošću i slabošću;

G.  budući da razina i priroda angažmana Unije moraju biti diferencirane i uvjetovane ovisno o mjerljivom napretku na raznim područjima, kao što su demokratizacija, ljudska prava, dobro upravljanje, održiv društvenoekonomski razvoj, vladavina prava, transparentnost i borba protiv korupcije;

H.  budući da se upotreba inovativnih financijskih instrumenata poput mehanizama kombiniranog financiranja smatra jednim od načina proširenja područja primjene postojećih sredstava, kao što su bespovratna sredstva i zajmovi, te da ona također uključuje izazove u pogledu nadzora i upravljanja;

I.  budući da je ključno zajamčiti vidljivost Unije i promicati njezine vrijednosti u okviru svih njezinih djelovanja;

J.  budući da je uključivanje ERF-a u proračun, tj. njegovo ugrađivanje i uklapanje u strukturu proračuna Unije, i dalje dugoročni prioritet Parlamenta; budući da bi uključivanje ERF-a u opći proračun dovelo do veće financijske sigurnosti zemalja primateljica, ali i do poboljšane dosljednosti politike i demokratskog nadzora;

K.  budući da proračunska potpora nosi sa sobom znatan fiducijarni rizik, posebice brojne izazove povezane s transparentnošću, odgovornošću i dobrim financijskim upravljanjem; budući da se proračunskom potporom zahtijevaju pomno praćenje i politički dijalog između Unije i partnerskih zemalja u vezi s ciljevima, napretkom prema dogovorenim rezultatima i pokazateljima uspjeha, kao i sustavnom analizom rizika te strategijom ublažavanja rizika koja bi se dodatno trebala ojačati;

Jamstvena izjava

Pouzdanost računovodstvene dokumentacije

1.  pozdravlja mišljenje Revizorskog suda prema kojem konačna godišnja računovodstvena dokumentacija osmog, devetog i desetog Europskog razvojnog fonda za 2013. godinu u svim bitnim aspektima pošteno prikazuje financijsko stanje ERF-ova na dan 31. prosinca 2013., te prema kojem su rezultati poslovanja, novčani tokovi i promjene u neto imovini na kraju godine u skladu s odredbama financijske uredbe ERF-a i međunarodno prihvaćenim računovodstvenim standardima za javni sektor;

2.  sa zadovoljstvom prima na znanje napredak postignut u pogledu povećanja broja i iznosa povrata u usporedbi s 2012., te je tako u 2013. bilo 24 povrata u ukupnom iznosu od 4,7 milijuna EUR u usporedbi s 13 povrata u ukupnom iznosu od 1,3 milijuna EUR u 2012.;

3.  međutim, duboko je zabrinut što dužnosnici za ovjeravanje na osnovi daljnjeg delegiranja ovlasti još uvijek sustavno ne poštuju pravilo da za iznose pretfinanciranja veće od 750 000 EUR Komisija mora osigurati povrat kamata na godišnjoj osnovi i da se iznos kamatnog prihoda objavljen u računovodstvenoj dokumentaciji djelomično temelji na procjenama;

4.  uz to žali što ostvarene kamate na pretfinanciranja čiji je iznos između 250 000 EUR i 750 000 EUR još uvijek u financijskim izvještajima nisu priznate kao financijski prihodi zbog toga što razvoj Zajedničkog informacijskog sustava Relex (CRIS) još uvijek nije dovršen;

Zakonitost i pravilnost transakcija povezanih s računovodstvenom dokumentacijom

5.  pozdravlja mišljenje Suda prema kojem su prihodi i obveze u vezi s računovodstvenom dokumentacijom za 2013. godinu zakoniti i pravilni u svim značajnim aspektima;

6.  međutim, izražava zabrinutost zbog ocjene Revizorskog suda u vezi sa zakonitošću i pravilnošću plaćanja povezanih s računovodstvenom dokumentacijom prema kojoj su nadzorni i kontrolni sustavi u sjedištu EuropAida i izaslanstava Unije samo djelomično djelotvorni u jamčenju zakonitosti i pravilnosti plaćanja;

7.  žali što je Revizorski sud procijenio da je najizglednija stopa pogreške za rashodovne transakcije iz osmog, devetog i desetog ERF-a 3,4 %, što je mali porast u odnosu na 2012. (3 %), ali je i dalje ispod vrhunca iz 2011. (5,1 %);

8.  prima na znanje da Godišnji izvještaj Revizorskog suda u vezi s aktivnostima ERF-a za financijsku godinu 2013. ukazuje na to da je stopa pogreške porasla u odnosu na prethodnu godinu te da je ta stopa pogreške i dalje previsoka; poziva Komisiju da radi na dogovorenom cilju stope pogreške od 2 %.

9.  prima na znanje da su plaćanja povezana s računovodstvenom dokumentacijom uvjetovana propustima nadzornog sustava i da je u plaćanjima bilo značajnih pogrešaka te žali zbog toga; prima na znanje da je u 27 % plaćanja postojala pogreška, odnosno u 45 od 165 provjerenih platnih transakcija;

10.  prima na znanje rezultate uzorkovanja u pogledu projekata prema kojima je u 42 od 130 plaćanja (32 %) postojala pogreška, a posebno prima na znanje činjenicu da su pogreške u 30 od tih 42 plaćanja okarakterizirane kao mjerljive pogreške, te je 17 konačnih transakcija odobreno nakon izvršenja svih ex ante provjera;

11.  žali zbog činjenice da je usprkos korektivnom akcijskom planu koji je donesen u svibnju 2013. vrsta utvrđenih pogrešaka u velikoj mjeri bila slična onima iz prošlih godina, a to su nedostatak popratnih dokumenata, korisnikovo nepoštovanje odredaba o nabavi i neprihvatljivi rashodi; zapaža da su te pogreške također bile povezane s transakcijama u vezi sa sljedećim aktivnostima (i.) procjenama programa, (ii.) bespovratnim sredstvima i (iii.) ugovorima o doprinosima između Komisije i međunarodnih organizacija;

12.  poziva Komisiju da poveća svoje napore u tim konkretnim područjima suradnje poboljšavanjem postojećeg korektivnog akcijskog plana, posebno kada mjerljive pogreške ukazuju na propuste u provjerama koje međunarodne organizacije provode u vezi s poštovanjem ugovornih odredbi, kao dio općeg napora da se poboljšaju metode upravljanja rizicima te cjelokupni sustavi za kontrolu i upravljanje;

Rizici povezani s pravilnošću i djelotvornošću kontrolnih mehanizama

13.  potvrđuje da provedba ERF-ova upotrebom brojnih načina djelovanja i različitih metoda dodjeljivanja (centralizirano izravno upravljanje i neizravno upravljanje) sa složenim pravilima i postupcima, kao što su natječajni postupci i dodjeljivanje ugovora, te sa širokom geografskom pokrivenošću, predstavlja veliki stupanj inherentnog rizika što otežava optimiziranje kontrolnog sustava i povećanje transparentnosti financiranja ERF-ova;

14.  izrazito je zabrinut zbog toga što prema procjeni Suda ex ante provjere koje se provode prije izvršenja platnih transakcija projekata i dalje imaju nedostatke;

15.  poziva Komisiju da redovito obraća pozornost na kvalitetu i prikladnost ex ante kontrola koje provode svi subjekti (osoblje Komisije i vanjski revizori) prije izvršenja plaćanja za projekte te posebno s obzirom na visoki politički i operativni rizik;

16.  prima na znanje da priroda instrumenata i uvjeti plaćanja za proračunske potpore (s plaćanjima iz ERF-a u 2013. u iznosu od 718 milijuna EUR) i doprinose Unije projektima s više donatora koje provode međunarodne organizacije kao što su Ujedinjeni narodi (plaćanja iz ERF-ova iznosila su 458 milijuna EUR u 2013.) ograničavaju opseg u kojem su transakcije podložne pogreškama;

17.  zabrinut je što se usprkos vanjskim revizijama i provjerama rashoda ponavljaju pogreške u vezi s konačnim potraživanjima;

18.  poziva Glavnu upravu za razvoj i suradnju da postupi u skladu s preporukom Suda iz 2011. te što prije osnaži kapacitet svog odjela za unutarnju reviziju kako bi svoje zadaće mogao obavljati djelotvornije;

Strategija i prioriteti

19.  ističe da sve aktivnosti ERF-ova moraju biti pažljivo usklađene s općom strategijom i prioritetnim područjima određenima na temelju političkih prioriteta te kriterija gospodarske i financijske učinkovitosti, što se posljedično odražava na uspjeh upravljanja, uključujući upravljanje rizicima i aktivnosti nadzora te konkretnu vrstu financijskih instrumenata upotrebljenih u tu svrhu;

20.  uzimajući u obzir sve veću usredotočenost na učinkovitost pomoći Unije, skreće pozornost na činjenicu da je supsaharska Afrika regija koja najviše zaostaje u pogledu milenijskih razvojnih ciljeva te je jedina regija na svijetu u kojoj prema predviđanjima siromaštvo do 2015. najvjerojatnije neće biti prepolovljeno; zabrinut je da posljednjih godina sve niže razine službene razvojne pomoći za socijalne usluge, osobito u sektorima obrazovanja i reproduktivnog zdravlja, prijete poništavanjem napretka u području razvoja ljudskog kapitala;

21.  zaključuje da je potrebno povećati napore kako bi se ubrzalo postizanje milenijskih razvojnih ciljeva u Africi do planiranog roka 2015.; poziva Komisiju da uzme u obzir razvojni program za razdoblje nakon 2015. i pregovore o ciljevima održivog razvoja kada budu usvojeni kao temelj revizije uspješnosti Revizorskog suda; pozdravlja činjenicu da je ERF, glavni instrument za pružanje pomoći Unije afričkim, karipskim i pacifičkim zemljama u području razvojne suradnje, činio čak 45 % ukupne vrijednosti novih ugovora koje je 2013. sklopila Glavna uprava Komisije za razvoj i suradnju (DG DEVCO);

22.  napominje da je 2013. postignut sporazum o uspostavljanju 11. ERF-a ukupne vrijednosti od gotovo 27 milijardi EUR (u cijenama iz 2011.), čime se iznos sredstava zapravo zadržao na razini 10. ERF-a, a nije se povećao za 13 % kako je predložila Komisija, usprkos tome što se Unija obvezala na veće financiranje razvoja u idućim godinama;

Praćenje i nadzor

23.  ozbiljno je zabrinut zbog nedostataka u informacijskom sustavu upravljanja u vezi s rezultatima i daljnjim radnjama vanjskih revizija, provjera rashoda i posjeta u svrhu praćenja koji su i dalje prisutni usprkos predanosti koju je Komisija pokazala posljednjih godina u pogledu poboljšanju kvalitete Zajedničkog informacijskog sustava Relex;

24.  podsjeća na to da pouzdanost i točnost informacijskog sustava upravljanja imaju ključnu ulogu koja zahtijeva trajno praćenje; potiče Komisiju da nastavi s naporima u smjeru razvijanja i uspostavljanja novih funkcija u revizijskom modulu Zajedničkog informacijskog sustava Relex, a posebno u pogledu daljnjih radnji povezanih sa svim revizijskim izvješćima i svim vrstama evaluacije; smatra da je ključno imati pouzdane sustave praćenja usmjerene na rezultate kojima će se pružati odgovarajuće i pouzdane informacije o postignutim rezultatima kako bi se prilagodilo strateške prioritete;

25.  s obzirom na to da je većina ERF-ova provedena prijenosom ovlasti na izaslanstva Unije; poziva središnje urede Glavne uprave za suradnju i razvoj da preko Zajedničkog informacijskog sustava Relex redovito podržavaju ERF-ove u upravljanju njihovim resorima u skladu s pojedinim komponentama rizika; ponavlja da je potrebno bolje iskoristiti mogućnosti koje pruža procjena rizika u okviru daljnjih radnji u vezi s operacijama izaslanstava Unije te potiče na to;

26.  pozdravlja uvođenje studije mjerenja stope preostalih pogrešaka na zaključenim transakcijama kao primjer upravljačkog okruženja Glavne uprave za suradnju i razvoj;

27.  napominje da je na temelju druge studije 2013. Glavna uprava za suradnju i razvoj procijenila da je stopa pogreške 3,35 % (što je otprilike 228,55 milijuna EUR) u usporedbi s procjenom Revizorskog suda od 3,4 %; sa zabrinutošću napominje da su glavni utvrđeni razlozi nedostatak zadovoljavajuće dokumentacije koju pružaju korisničke organizacije, pogreške uvjetovane nedovoljnim dokazima kojima se može provjeriti pravilnost transakcija, nepoštovanje postupaka javne nabave te iznosi koji nisu vraćeni ni ispravljeni;

28.  smatra da bi akcijski plan koji je razvila Glavna uprava za suradnju i razvoj za provedbu mjera za ublažavanje mogao obuhvaćati određivanje prioriteta stavljajući naglasak na konkretna i najkritičnija područja te na isplative prilike; poziva Glavnu upravu za razvoj i suradnju da u godišnjem izvješću o radu naznači postignuti napredak u provedbi akcijskog plana ili konkretne poteškoće sa kojima se suočila tijekom njegove provedbe;

29.  smatra da će biti korisno jasno odrediti koje aktivnosti povezane s oblikovanjem proračuna po aktivnostima imaju najviše nedostataka i pogrešaka te najveću razinu osjetljivosti; smatra da bi se radi zadržavanja troškova kontrole na prihvatljivoj razini razmatranje i analiza tih konkretnih područja mogli obavljati na osnovi višegodišnje rotacije;

30.  u pogledu isplativosti kontrolnih mehanizama prihvaća da problem nije dodati nove razine kontrole već raditi na djelotvornosti okvira kontrolnih aktivnosti i njihovom međusobnom nadopunjavanju u skladu s načelima dobrog upravljanja;

31.  pozdravlja uvrštavanje pregleda svih troškova u godišnje izvješće o radu, uključujući trošak administrativnih rashoda i trošak sustava kontrole i praćenja;

32.  pozdravlja reviziju izvješća o upravljanju vanjskom pomoći koje sada obuhvaća sažetak korektivnih mjera primijenjenih za svaku utvrđenu pogrešku i jamstvo voditelja izaslanstava da će povećati svoju razinu odgovornosti u cjelokupnom lancu jamstava te iscrpnost izvješćivanja izaslanstava Unije;

Proračunska potpora

33.  sa zanimanjem uzima u obzir i pozdravlja primjenu novog pristupa Komisije proračunskoj potpori; primjećuje da je 2013. ukupno 660 milijuna EUR dodijeljeno za nove aktivnosti u Africi povezane s proračunskom potporom te da je dio tih sredstava upotrijebljen za provedbu inicijative za milenijske razvojne ciljeve kako bi se pružila podrška zemljama koje zaostaju u važnim područjima kao što su zdravstvo, vodoopskrba, sanitarni sustav, sigurnost opskrbe hranom i prehrana;

34.  s obzirom na cilj proračunske potpore, s doprinosima koji se izravno prenose u opći proračun država primateljica ili njihov proračun namijenjen konkretnoj općoj politici ili cilju, ustraje u tome da se u proračunskoj potpori moraju poštovati opći uvjeti prihvatljivosti i strogo ih povezivati s napretkom koji je uistinu postignut u zemljama partnerima, posebno u području upravljanja javnim financijama; pozdravio bi razvoj obvezujućih ključnih pokazatelja uspješnosti kao pokušaj smanjenja rizika;

35.  skreće pozornost na potrebu da se podupre borba protiv prijevara i korupcije u svim vladinim sektorima obuhvaćenim strategijom Unije za suradnju; ističe da je rizik preusmjeravanja resursa i dalje visok te da su područja u kojima se upravlja javnim sredstvima ta u kojima ima prostora za korupciju i prijevaru;

36.  ponavlja da se ključni pokazatelji uspješnosti koji su strogo definirani te se mogu objektivno provjeriti moraju primjenjivati na sve trajne programe proračunske potpore; ističe da naglasak mora biti na načelu diferencijacije kako bi se izbjeglo šire tumačenje uvjeta isplate proračunske potpore; zahtijeva snažnu potporu mehanizmu za suzbijanje korupcije s obzirom na to da se čini da je korupcija jedan od ključnih problema koji smanjuje djelotvornost programa potpore i vodi do nedostatka učinkovitosti europske razvojne suradnje; stoga ističe potrebu da se ojača suradnja na mjerama dobrog upravljanja i antikorupcijskim mjerama;

37.  kritizira činjenicu da se sredstva koje je Unija stavila na raspolaganje u konačnici kombiniraju s proračunskim resursima partnerske zemlje te da se zbog toga sredstvima Unije ne može ući u trag; poziva da se objave detaljna izvješća o upotrebi sredstava kako bi se povećala transparentnost i zajamčilo da se sredstvima koje je Unija stavila na raspolaganje lakše uđe u trag;

38.  poziva Revizorski sud da u tom kontekstu postupno sve više obrađuje problem korupcije i da u svojim posebnim izvješćima i godišnjem izvješću o radu pokuša kvantificirati i utvrditi razinu korupcije;

39.  u pogledu sektorske proračunske potpore zahtijeva da se sustavno koristi ili ojača sektorska matrica uvjetovanosti i da se utvrde odgovarajuće referentne vrijednosti za djelovanje Unije; pozdravlja mogućnost kad bi se svi opći programi proračunske potpore postupno promijenili u programe sektorske proračunske potpore radi povećanja razine kontrole i odgovornost i daljnje zaštite financijskih interesa Unije;

40.  ističe važnost uspostave odgovarajućeg političkog dijaloga temeljenog na pristupu utemeljenom na poticajima te trajnog praćenja sektorskih reformi i programa kojima se mjeri uspješnost i održivost rezultata preko Komisijinog sustava upravljanja financijama za provedbu proračunske potpore u zemljama partnerima;

41.  poziva Komisiju da snažno podupre razvoj tijela za parlamentarnu kontrolu i nadzor, kompetencija i kapaciteta u zemljama korisnicama, također stalnim pružanjem tehničke pomoći; ustraje u tome da neovisno nacionalno revizorsko tijelo mora biti uvjet za dobivanje proračunske potpore;

42.  snažno podupire mogućnost Komisije da zaustavi prijenose sredstava u zemlje primateljice kada nisu zadovoljeni prethodni uvjeti, posebno potrebni makroekonomski uvjeti; poziva Komisiju da zaustavi prijenose sredstava u zemlje koje imaju veću stopu korupcije i koje nisu provele ciljane politike za suzbijanje te pojave;

Suradnja s međunarodnim organizacijama

43.  predlaže da se tijekom novog parlametarnog saziva poduzmu dodatni koraci za bolju razmjenu informacija sa Svjetskom bankom i institucijama UN-a kako bi se optimizirala suradanja;

44.  ponavlja da Parlament podržava utvrđivanje i razmjenu dobrih praksi radi uspostavie sličnih i održivih osnovnih načela jamstva i poštovanja financijskih propisa Unije;

45.  podržava povećano objavljivanje revizijskih izvješća institucija UN-a kako bi se bolje upravljalo sredstvima Unije;

46.  smatra da bi trebalo težiti stalnom usklađivanju pojedinih sustava upravljanja te unutarnjih i vanskih revizija radi usporedbe njihovih podataka, metodologija i rezultata;

47.  poziva da se vidljivost sredstava Unije u inicijativama s više donatora ozbiljno poštuje, posebno kada su sredstva Unije isplaćena u rizičnom okruženju;

48.  pozdravlja produbljivanje odnosa Fonda Ujedinjenih naroda za djecu (UNICEF) i Svjetske banke s Europskim uredom za borbu protiv prijevara (OLAF) usvajanjem smjernica OLAF-a u vezi sa razmjenom informacija i strategija;

49.  ponavlja svoju zabrinutost u vezi s provedbom 11. ERF-a da ovlašteni subjekti mogu ugovorom o uslugama dodatno povjeravati izvršenje proračuna drugim organizacijama koje podliježu privatnom pravu, stvarajući na taj način lanac fiducijarnih odnosa; poziva Komisiju da strogo primjeni uvjete o podugovaranju i podsjeća da u tom načinu provedbe ti ovlašteni subjekti moraju jamčiti visoku razinu zaštite financijskih interesa Unije;

50.  zahtijeva brza dodatna razjašnjenja o udruživanju fondova (uključujući uzajamne fondove) i povezanim rizicima u pogledu pravilnosti transakcija, to jest kada se financijski doprinosi Komisije projektima s više donatora udruže sa sredstvima koja dolaze od drugih donatora, a da ih se ne namijeni posebnim izdvojenim stavkama prihvatljivih rashoda

51.  zahtijeva da ga se informira o prethodnom pregledu kontrola i sustava upravljanja koje Komisija provodi u vezi s drugim povezanim međunarodnim organizacijama; nadalje, zahtijeva informacije o razini usporedivosti i dosljednosti već postojećih sustava;

52.  traži da ga se obavijesti o preventivnim mjerama, mjerama ublažavanja ili drugim mjerama koje bi se mogle aktivirati u slučaju suprotnih stavova u vezi s razinom jamstva koju je potrebno dobiti i uključenim korelativnim rizicima za cjelokupan rashod;

Investicijski instrument Europske investicijske banke

53.  ponavlja i čvrsto vjeruje da bi investicijski instrument kojim uime Unije upravlja Europska investicijska banka (EIB) također trebao podlijegati postupku davanja razrješnice Parlamenta s obzirom na to da se taj instrument financira novcem poreznih obveznika Unije;

54.  napominje da se trostrani sporazum iz članka 287. stavka 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, kojim se uređuje suradnja između EIB-a, Komisije i Revizorskog suda u pogledu načina na koji Revizorski sud kontrolira način na koji EIB upravlja sredstvima Unije i sredstvima država članica, treba obnoviti 2015. godine; poziva EIB da u tom smislu ažurira mandat Europskog revizorskog suda uključivanjem svih novih instrumenata EIB-a koji upotrebljavaju javna sredstva iz Unije ili ERF-a;

55.  pozdravlja činjenicu da je, nakon zahtjeva Parlamenta u razrješnici za 2012. godinu, u plan rada Revizorskog suda uključena revizija investicijskog instrumenta ERF-a te iščekuje ishod tog tematskog izvješća tijekom 2015.;

56.  prihvaća činjenicu da EIB daje potporu projektima u visokorizičnom okruženju, osobito s političkim rizicima, povezanima s nestabilnošću zemalja primateljica;

57.  pozdravlja pristup EIB-a koji je orijentiran na rezultate, osobito uvođenjem okvira za mjerenje rezultata kojim se omogućuje procjena kvalitete projekata, njihove financijske i ekonomske održivosti te EIB-ove vlastite dodane vrijednosti; traži da se zajamči trajni dijalog s povezanim partnerima o mjernim pokazateljima i o usklađenosti ostvarenih rezultata;

58.  naglašava važnost politike EIB-a o netoleriranju prijevara i korupcije; skreće pozornost na važnost nefinanciranja poduzeća za koja se pokazalo da su upletena u prijevare i korupciju; smatra da je trenutna politika EIB-a o nekooperativnoj jurisdikciji neodgovarajuća, uključujući posljedni dodatak, te poziva EIB da bez odgode provede novu „politiku odgovornog oporezivanja” u okviru koje bi provodio forenzičku reviziju stvarnih korisnika poduzeća koja se financiraju te bi od multinacionalnih kompanija, u slučaju da one primaju sredstva, tražio da unaprijed dostave raščlanjene podatke o prihodu i dobiti koje ostvaruju te iznos poreza koji plaćaju u svakoj državi u kojoj posluju;

59.  naglašava koliko je važno da projekti koje financira EIB imaju širi društveni utjecaj i da se njima podupiru lokalna poduzeća, a ne potiču špekulativne transkacije; poziva na detaljnu godišnju procjenu društvenog utjecaja projekata koje financira EIB;

60.  traži da se sredstva Unije dodjeljuju samo financijskim posrednicima koji ne djeluju u off-shore financijskim središtima, koji imaju znatno lokalno vlasništvo i koji su sposobni primijeniti razvojni pristup kojim se podupiru specifična obilježja poslovanja malih i srednjih poduzeća u svakoj zemlji; traži od EIB da ne surađuje s financijskim posrednicima koji imaju negativnu prošlost kad je riječ o transparentnosti, prijevarama, korupciji i utjecajima na okoliš i društvenim utjecajima; naglašava da je EIB zajedno s Komisijom dužan napraviti i objaviti rigorozan popis kriterija za odabir financijskih posrednika;

61.  potiče EIB da financira produktivna ulaganja i komibinira pozajmljivanje i tehničku pomoć kada je potrebno povećati djelotvornost projekata i da zajamči stvarnu dodanu vrijednost Uniji u pogledu dodatnosti te da postigne veći razvojni učinak;

62.  podsjeća da je usklađenost s ciljevima Unije od ključne važnosti i da bi trebalo voditi primjerenu brigu o apsorpcijskom kapacitetu afričkih, karipskih i pacifičkih država;

63.  poziva na temeljiti nadzor nad potencijalnim lokalnim akterima i posrednicima tijekom njihova utvrđivanja i odabira;

Kombinirano financiranje

64.  priznaje da je pojačani interes za spajanje uglavnom izazvan korelacijom važnih razvojih izazova i izrazito ograničenih javnih sredstava što je dovelo do razvoja novih financijskih resursa koji kombiniraju bespovratna i povratna sredstva Unije; potiče Sud da redovito provodi sveobuhvatnu procjenu aktivnosti koje se financiraju spajanjem financijskih instrumenata;

65.  potvrđuje da je kombiniranim financiranjem bespovratnih sredstava s dodatnim javnim i privatnim sredstvima (kao što su zajmovi i vlasnička ulaganja) moguće postići znatan učinak poluge bespovratnih sredstava te razvoj i učinak jačih politika Unije kako bi se oslobodila dodatna financijska sredstva;

66.  ističe da svi novi financijski instrumenti i spajanja moraju ostati u skladu s ciljevima razvojnih politika Unije temeljenim na kriterijima službene razvojne pomoći i utvrđenima u planu za promjenu; smatra da se ti instrumenti moraju usredotočiti na prioritete Unije koji imaju najveću dodanu vrijednost i najveći strateški učinak;

67.  prima na znanje rezultate revizije platforme EU-a za spajanje u vanjskoj suradnji čiji je izvorni cilj bio povećati učinkovitost, djelotvornost i kvalitetu postojećih mehanizama i instrumenata;

68.  zahtijeva uvođenje jedinstvenih standarda za provedbu takvih financijskih aktivnosti, kao i za utvrđivanje najboljih praksi i kriterija opravdanosti i procjene; vjeruje da će dosljedna pravila o upravljanju, kao što su strukturirano izvještavanje, jasni okviri praćenja i uvjeti za kontrolu, doprinijeti smanjenju troškova transakcija ili mogućeg udvostručenja plaćanja zbog veće razine transparentnosti i odgovornosti;

69.  poziva na redovito izvješćivanje Parlamenta o upotrebi tih financijskih instrumenata i rezultata kako bi mu se omogućila ovlast nadzora i davanja suglasnosti i to u procjeni financijskog i nefinancijskog učinka poluge i dodane vrijednosti;

Podrška Unije u Demokratskoj Republici Kongu

70.  ponavlja svoje stajalište o zabrinjavajućem stanju u Demokratskoj Republici Kongu, posebno kada je riječ o reformi pravosuđa i vladavini prava, javnim financijama i pitanju decentralizacije;

71.  pozdravlja procjenu Revizorskog suda o razvojnoj pomoći Unije koja se financira sredstvima ERF-a; slaže se da su nedostatak političke volje i apsorpcijskog kapaciteta u velikoj mjeri zaslužni za minimalni uspjeh u poboljšanju upravljanja u Demokratskoj Republici Kongu;

72.  priznaje da se Demokratska Republika Kongo uvelike percipira kao jedna od najnestabilnijih zemalja na svijetu; odlučno predlaže izradu obvezujućih ključnih pokazatelja uspješnosti i mjerila za pouzdanu procjenu napretka; i odlučno predlaže da se oni izrade realistično;

73.  traži od Komisije i ESVD-a da dostave najnoviji popis prioriteta za europsku razvojnu pomoć u Demokratskoj Republici Kongu kao kontrolu prošlogodišnjeg izvješća o davanju razrješnice u kojem je naveden ograničeniji broj prioriteta radi bolje i usredotočenije strategije razvojne pomoći;

Potpora EU-a na Haitiju

74.  ponavlja da je općenito zadovoljan s djelovanjem i naporima koje su službe Komisije poduzele kako bi odgovorile na potres na Haitiju 2010. godine i to u situaciji koja je bila iznimno kritična za izaslanstvo Unije i njegovo osoblje; pozdravlja mogućnost Komisije da uskrati plaćanja i isplate zbog nezadovoljavajućeg napretka koji je vlada Haitija postigla u upravljanju financijama i zbog nepravilnosti u državnim postupcima javne nabave;

75.  prima na znanje slabosti koje je utvrdio Revizorski sud u pogledu koordinacije te u tom smislu ističe važnost bliske suradnje donatora i službi Komisije; poziva na stalnu usklađenost humanitarne i razvojne pomoći s jačom povezanošću pomoći, obnove i razvoja preko stalne međusektorske platforme za povezivanje pomoći, obnove i razvoja (LRRD); smatra da se, gdje god je to moguće, mora primijeniti cjeloviti pristup s jasno određenim ciljevima na području usklađivanja, državna strategija koja će biti usuglašena između Glavne uprave za humanitarnu pomoć i civilnu zaštitu (DG ECHO) i Glavne uprave za razvoj i suradnju (EuropeAid) te razmjena najboljih praksi; poziva Komisiju da pokrene dijalog s Parlamentom; također vjeruje da se sudjelovanjem lokalnog civilnog društva može pojačati primjena lokalne baze znanja;

76.  podsjeća na preporuke iznesene nakon posjeta izaslanstva Odbora za proračunski nadzor Haitiju u veljači 2012. te ponovno ustraje na ključnom pitanju sljedivosti i odgovornosti razvojnih fondova Unije, posebno povezivanjem proračunske potpore s ciljanim uspjehom; poziva Komisiju i ESVD da stave naglasak na matricu uvjetovanosti za sektorsku proračunsku potporu;

77.  podsjeća da mjere „izgradnje države” trebaju biti u središtu razvojne strategije Unije te kamen temeljac u svakom akcijskom planu za kriznu situaciju; poziva na definiranje dobre kombinacije politika u skladu s djelovanjem Unije;

78.  smatra da je zbog tih kriznih i nestabilnih situacija potrebno razviti nove pristupe, posebno u pogledu aktivnosti kao što su (i) utvrđivanje rizika na različitim operativnim razinama, (ii) izrada predviđanja vjerojatnih posljedica te (iii) oblikovanje instrumenata za smanjenje rizika i potencijalnih katastrofa te pripremanje na njih koji omogućuju dovoljnu razinu fleksibilnosti i mogućnost aktiviranja stručnjaka u raznim područjima;

79.  potiče Komisiju i ESVD da rade sustavnije i zajedno na četiri faze ciklusa upravljanja katastrofama; poziva Komisiju i ESVD da obavijeste Parlament o razvoju događaja, posebno kada je riječ o upravljanju rizikom i pripremama za provedbu i postizanje ciljeva programa u situaciji nakon katastrofe;

80.  podsjeća da se u takvim krizama posebna pozornosti mora posvetiti kvaliteti i operativnoj učinkovitosti nacionalnih okvira upravljanja za smanjenje rizika od katastrofe, što je preduvjet za uspjeh djelovanja Unije;

Budućnost ERF-a

81.  preporučuje da se strategije i prioriteti budućih aktivnosti ERF-a jasno odrede i da se na tim temeljima napravi sustav financijskih instrumenata uz poštovanje načela učinkovitosti i transparentnosti;

82.  žali što unutar financijskih pravila koja se primjenjuju na opći proračun Europske unije (Uredba (EU, Euratom), br. 966/2012) ERF-ovi nisu uključeni u opći proračun Unije ;

83.  podsjeća na to da su se Parlament, Vijeće i Komisija dogovorili da će se financijska pravila revidirati kako bi se uključile izmjene koje su postale nužne zbog ishoda pregovora o višegodisnjem financijskom okviru za razdoblje od 2014. do 2020., uključujući pitanje o mogućem uključenju ERF-ova u proračun Unije; ponovno poziva Vijeće i države članice da pristanu na puno uključenje ERF-ova u proračun Unije;

84.  smatra da je novi parlamentarni saziv ujedno nova politička prilika za poticanje institucija Unije na skori početak razmatranja i procjene scenarija nakon 2020. radi mogućnosti zamjene trenutnog Sporazuma iz Cotonoua; podsjeća da je stajalište Parlamenta da se ERF treba uvrstiti što prije u opći proračun;

85.  smatra da će uvrštenje ERF-ova u opći proračun ojačati demokratski nadzor uključivanjem Parlamenta u postavljanje strateških prioriteta za dodjelu sredstava te će također omogućiti djelotvorniju provedbu i bolje koordinacijske mehanizme u središnjem uredu Komisije i na lokalnoj razini; traži od Komisije da u idućoj procjeni na odgovarajući način ponovno razmotri financijski utjecaj uvrštenja ERF-ova na države članice i potencijalno obvezujućeg kriterija doprinosa države članice;

86.  smatra da će racionaliziranje i usklađivanje pravila ERF-a vjerojatno rezultirati smanjenjem rizika od pogrešaka i neučinkovitosti te će povećati razinu transparentnosti i pravne sigurnosti; potiče Komisiju da predloži jedinstvenu financijsku uredbu za sve ERF-ove; žali što u kontekstu rasprave o budućem sporazumu za 11. ERF Komisija nije predložila jedinstvenu financijsku uredbu kako bi se olakšalo upravljanje ERF-ovima;

Daljnje radnje u vezi s rezolucijom Parlamenta

87.  poziva Revizorski sud da u svoje sljedeće godišnje izvješće uvrsti pregled načina na koji su se provele preporuke Parlamenta sadržane u godišnjem izvješću Parlamenta o davanju razrješnice.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti