Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2014/2156(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0057/2015

Podneseni tekstovi :

A8-0057/2015

Rasprave :

PV 30/04/2015 - 3
CRE 30/04/2015 - 3

Glasovanja :

PV 30/04/2015 - 10.7
CRE 30/04/2015 - 10.7
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2015)0183

Usvojeni tekstovi
PDF 486kWORD 146k
Četvrtak, 30. travnja 2015. - Strasbourg Završno izdanje
Godišnje izvješće Europske investicijske banke za 2013.
P8_TA(2015)0183A8-0057/2015

Rezolucija Europskog parlamenta od 30. travnja 2015. o Europskoj investicijskoj banci – godišnje izvješće za 2013. (2014/2156(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir izvješće o radu Europske investicijske banke za 2013.;

–  uzimajući u obzir godišnje financijsko izvješće društva European Investment Group za 2013.,

–  uzimajući u obzir članke 15., 126., 175., 208., 209., 271., 308. i 309. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i njegov Protokol br. 5 o Statutu EIB-a,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. listopada 2012. o inovativnim financijskim instrumentima u kontekstu sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. veljače 2013. o godišnjem izvješću Europske investicijske banke za 2011.(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. ožujka 2014. o Europskoj investicijskoj banci (EIB) – godišnje izvješće za 2012.(3),

–  uzimajući u obzir izvješće predsjednika Europskog vijeća od 26. lipnja 2012. pod naslovom „Prema istinskoj ekonomskoj i monetarnoj uniji”,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. srpnja 2012. o privlačnosti ulaganja u Europu(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. veljače 2014. o dugoročnom financiranju europskoga gospodarstva(5),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije o dugoročnom financiranju europskog gospodarstva (COM(2014)0168) od 27. ožujka 2014.,

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 28. i 29. lipnja 2012., kojima se posebno predlaže povećanje kapitala EIB-a od 10 milijardi EUR,

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 27. i 28. lipnja 2013., u kojima se poziva na stvaranje novog investicijskog plana za pružanje potpore malim i srednjim poduzećima te poticanje financiranja gospodarstva,

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 22. svibnja 2013., u kojima se utvrđuje cilj mobilizacije svih politika EU-a u znak potpore konkurentnosti, stvaranju radnih mjesta i rastu,

–  uzimajući u obzir komunikacije Komisije o inovativnim financijskim instrumentima: „Okvir za sljedeću generaciju inovativnih financijskih instrumenata” (COM(2011)0662) te „Pilot-faza inicijative projektnih obveznica Europa 2020.” (COM(2011)0660),

–  uzimajući u obzir povećanje kapitala Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), posebice u pogledu pitanja odnosa između EIB-a i EBRD-a,

–  uzimajući u obzir odluku o proširenju djelatnosti EBRD-a na područje Sredozemlja(6),

–  uzimajući u obzir novi Memorandum o razumijevanju između EIB-a i EBRD-a potpisan 29. studenog 2012.,

–  uzimajući u obzir Odluku br. 1080/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o vanjskom mandatu EIB-a za razdoblje 2007. – 2013.(7),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 26. studenog 2014. o planu ulaganja za Europu (COM(2014)0903);

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenja Odbora za proračunski nadzor i Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8‑0057/2015),

A.  budući da sva moguća sredstva država članica i EU-a, uključujući i sredstva EIB-a, treba bez odgode učinkovito mobilizirati kako bi se poticala i poboljšala javna i privatna ulaganja, povećala konkurentnost, ponovno uspostavio održiv i uključiv gospodarski rast i poticalo stvaranje radnih mjesta i infrastrukture, u skladu sa strategijom Europa 2020. i uzimajući u obzir da je EIB instrument osmišljen za podupiranje socijalne kohezije te da je u mogućnosti pružiti vrijednu pomoć državama članicama suočenima s teškoćama u kritičnoj društvenoj i gospodarskoj situaciji s kojom smo suočeni;

B.  budući da su gospodarska i financijska kriza zajedno s politikama štednje ozbiljno potkopale gospodarski rast mnogih država članica, što je dovelo do brzog pogoršavanja društvenih uvjeta, postojanog rasta nejednakosti i neravnoteža među europskim regijama i neuspjeha u ostvarivanju cilja socijalne kohezije i istinske konvergencije, čime su destabilizirane europska integracija i demokracija;

C.  budući da EIB nije komercijalna banka te da bi i dalje trebala imati ključnu ulogu katalizatora za financiranje razumnog javnog i privatnog dugoročnog ulaganja, ali i nastaviti s provođenjem najboljih bonitetnih bankarskih praksi kako bi zadržala vrlo stabilno stanje svojeg kapitala, što posljedično pozitivno utječe na uvjete kreditiranja;

D.  budući da bi trebalo uložiti posebne napore za širenje zajedničkih intervencija (kojima su objedinjena jamstva EIF-a ili drugi jamstveni instrumenti) za financiranje malih i srednjih poduzeća ili materijalnih i nematerijalnih održivih infrastruktura, uz istodobno priznanje da je jedan od uzroka pada ulaganja i kredita gubitak konkurentnosti gospodarstava država članica;

E.  budući da bi EIB trebao nastaviti ispunjavati svoju zadaću u vezi s financiranjem projekata koji su dio vanjskog djelovanja EU-a, poštujući visoke socijalne i ekološke standarde;

F.  budući da bi se odabir ulaganja EIB-a trebao provesti nezavisno i na temelju njihove održivosti, dodane vrijednosti i učinka na gospodarski oporavak;

G.  budući da bi se EIB u kontekstu poboljšane makroekonomske usklađenosti s državama članicama trebao razvijati u smjeru modela razvojne banke;

H.  budući da EIB ne bi trebao biti samo financijska institucija nego i banka znanja i dobre prakse;

I.  budući da se zbog krize relativno malo i izrazito koncentrirano tržište sekuritizacije EU-a koje MSP-ovima pruža ograničenu sekuritizaciju kredita još više smanjilo;

Ulaganja

1.  prima na znanje godišnje izvješće EIB-a za 2013., povećanje financijskih aktivnosti Grupe od 37 % na iznos od 75,1 milijardi EUR i povećanje kapitala EIB-a iz 2013.; zabrinut je zbog trenutačne gospodarske stagnacije u EU-u, a posebno zbog znatnog smanjenja javnih i privatnih ulaganja, koja su otprilike 18 % ispod razine iz 2007., te zbog vrtoglavog pada od 35 % u kreditiranju malih i srednjih poduzeća u razdoblju između 2008. i 2013.; naglašava da je taj pad golema prepreka održivom oporavku kao i istinskom napretku prema ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020.;

2.  ističe u tom pogledu da prema nacionalnim predviđanjima gotovo polovica svih država članica neće ostvariti svoje nacionalne ciljeve na području obrazovnog sustava i smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2020. te da su trendovi u vezi sa zapošljavanjem i smanjenjem siromaštva još lošiji;

3.  zaključuje da poboljšanje financijskih instrumenata EIB-a nije zamjena za nacionalne ekonomske politike i strukturne reforme usmjerene na održivi rast i stvaranje radnih mjesta;

4.  prima na znanje komunikaciju Komisije o planu ulaganja za Europu (COM(2014)0903), koji uključuje postojeće fondove i nastoji povećati udio privatnog kapitala u omjeru od 1:15; primjećuje cilj oživljavanja gospodarstva EU-a putem mobilizacije 315 milijardi EUR tijekom sljedeće tri godine u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja; ukazuje na to da će za provedbu Plana ulaganja biti potrebni dodatni ljudski potencijali za EIB kako bi ispunio svoj mandat;

5.  u tom kontekstu prima na znanje da je osnovana radna skupina koju predvode Komisija i Europska investicijska banka, i prima na znanje zakonodavne prijedloge koji će se usvojiti u sklopu redovnog zakonodavnog postupka u cilju osnivanja Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU); naglašava potrebu da se u tim zakonodavnim prijedlozima naglasak stavi na visokokvalitetno upravljanje i postupak odabira te okvir za demokratski odgovorno praćenje i ocjenjivanje kojim se podupire Fond, koji bi trebao biti što transparentniji u određivanju kriterija za utvrđivanje projekata koji će se smatrati pogodnima za uključivanje u fazu predrealizacije projekata;

6.  očekuje da će se planom ulaganja Komisije poticati i olakšati pristup financiranju u državama članicama; podsjeća da je ključno da EIB surađuje s europskim fondovima posebno u tim državama članicama i regijama kako bi se mogla provesti produktivna javna ulaganja i neophodni infrastrukturni projekti;

7.  smatra da bi projekti s europskom dodanom vrijednošću i pozitivnom analizom troškova i dobiti trebali biti prioritet; ističe važnost provedbe projekata koji bi mogli imati najveći učinak na stvaranje radnih mjesta; naglašava da je potrebno usredotočiti se na projekte s višim faktorom rizika koji teže ispunjavaju uvjete za dobivanje financiranja od banaka; upozorava na to da bi se radna skupina mogla suočiti s političkim pritiskom u vezi s poticanjem projekata koje favoriziraju posebne interesne skupine, što bi dovelo do pogrešne dodjele sredstava neprofitabilnim ulaganjima koja nisu od javnog interesa;

8.  naglašava da jamstva koja Komisija predviđa za EFSU ne predstavljaju novi novac nego preraspodijeljena sredstva; naglašava da je izuzetno važno utvrditi oportunitetne troškove takve preraspodjele i stoga izričito ustanoviti u kojoj se mjeri očekuje da će ukupna korist od predviđenih dodatnih ulaganja koja sufinancira EFSU biti veća od one koja bi nastala od izvorne raspodjele potrošnje preraspodijeljenih sredstava;

9.  ističe da bi postupak odabira projekata trebao biti usmjeren prema izbjegavanju učinaka istiskivanja i preraspodjele i stoga usredotočen na projekte s europskom dodanom vrijednošću koji imaju visok potencijal temeljen na inovacijama, a koji ispunjavaju uvjet dodatnosti; naglašava potrebu da se u obzir uzme potencijal zapošljavanja u pogledu projekata odabranih u zemljama EU-a koje su suočene s masovnom nezaposlenošću;

10.  u tom pogledu traži od Komisije da u svojem nadolazećem zakonodavnom prijedlogu pažljivo procijeni dijelove proračunskog okvira EU-a koji bi trebali pružiti jamstva EFSU-u s ciljem smanjenja oportunitetnih troškova u vezi s preraspodjelom tih sredstava; također poziva Vijeće, Komisiju i Vijeće guvernera EIB-a da procijene učinke preraspodjele koje podrazumijeva plan ulaganja, posebice moguće povećanje profita ulagateljima na trošak potrošača koji moraju platiti za uporabu nove infrastrukture kako bi se osigurala odgovarajuća korist od ulaganja; poziva EIB i Komisiju da dodatno procijene razlike u ulaganjima u EU-u u vezi s njihovim sastavom, posebice ako nedostaju privatna ili javna ulaganja te da utvrdi koja su ulaganja, privatna ili javna, namijenjena za primanje potpore i u kojoj se mjeri očekuju djelotvorni učinci ulaganja;

11.  prima na znanje da je Europska središnja banka izrazila spremnost da na sekundarnom tržištu kupi obveznice EFSU-a u slučaju da Fond bude izdavao obveznice ili da to u njegovo ime učini EIB;

12.  ističe da je potrebno pronaći novu ravnotežu između bolje procjene i najboljeg mogućeg ulaganja kako bi se gospodarstvo usmjerilo prema održivom rastu i oporavku popraćenom stvaranjem velikog broja radnih mjesta;

13.  podsjeća na važnost strategije Europa 2020.; naglašava da bi se u budućem „paketu” ulaganja trebalo više uzeti u obzir opće ciljeve kohezijske politike, održivosti i energetske učinkovitosti; poziva Komisiju i Vijeće guvernera EIB-a da poboljšaju svoje pokazatelje uspješnosti kvalitetnih ulaganja u tom pogledu;

14.  naglašava da bi EIB trebao preuzeti važnu ulogu u financiranju Plana ulaganja za Europu dodjelom 5 milijardi EUR za osnivanje novog Europskog fonda za strateška ulaganja; stoga poziva Vijeće, Komisiju i Vijeće guvernera EIB-a da propisno ocijene jesu li nove zadaće dodijeljene EIB-u u okviru tog plana usklađene sa sredstvima EIB-a;

15.  smatra da će se, u tom pogledu, radi odgovarajuće uključenosti EIB-a u plan ulaganja u sljedećih pet godina trebati znatno povećati gornja granica kreditiranja i zaduživanja EIB-a u cilju znatnog povećanja veličine njegove bilance; smatra da previsoka razina zaduženja ugrožava ciljeve plana ulaganja;

16.  vjeruje da će promicanje institucijskog okvira za djelovanje jedinstvenog tržišta kapitala pozitivno doprinijeti bržoj provedbi plana ulaganja;

17.  ističe, međutim, da je u trenutačnom operativnom poslovnom planu EIB-a predviđeno smanjenje kreditnih tokova na 67 milijardi EUR tijekom 2014. i 2015., dok se očekuje da će polovica ciljanog raspona za 2016. biti 58,5 milijardi EUR;

18.  ističe da se dodatna sposobnost kreditiranja koja je rezultat nedavnog povećanja kapitala EIB-a za 10 milijardi EUR ne iskorištava u dovoljnoj mjeri; potiče uključene dionike da u najvećoj mogućoj mjeri promiču mjere proširivanja kreditiranja EIB-a;

19.  poziva Komisiju da potakne multilateralnu suradnju između EIB-a i nacionalnih promidžbenih banaka kako bi se potaknule sinergije, dijelili rizici i troškovi te osiguralo odgovarajuće kreditiranje za projekte EU-a s pozitivnim učinkom na proizvodnju, stvaranje radnih mjesta, zaštitu okoliša i kvalitetu života;

20.  poziva Komisiju i EIB da se zalažu da se u područja njihovog djelovanja uključe ulaganja s jasnom društvenom koristi, uključujući povećanje razine zaposlenja, da kreditiranjem potaknu mjere s ciljem smanjenja nezaposlenosti, posebno se usredotočujući na stvaranje mogućnosti zaposlenja za mlade te da podupiru javna i produktivna ulaganja i neophodne infrastrukturne projekte, posebno u državama članicama s visokom stopom nezaposlenosti i BDP-om koji je ispod prosjeka;

21.  ponavlja svoju opreznu potporu razvoju javno-privatnih partnerstava (JVP) koja, ako su dobro osmišljena, mogu imati važnu ulogu u dugoročnim ulaganjima, digitalnom gospodarstvu, istraživanju i inovacijama, ljudskom kapitalu te europskim prometnim, energetskim ili telekomunikacijskim mrežama; žali što su se manjkava javno-privatna partnerstva pretvorila u skup sustav javnog financiranja privatnog sektora, što stvara javni dug. ističe, osim toga, da se takve radnje često suočavaju s problemom nejasnoće i asimetričnim informacijama u klauzulama o izvršenju između javnih i privatnih sudionika, uglavnom u korist privatnog sektora;

22.  predlaže da EIB poboljša svoje kapacitete sektorske analize i makroekonomske analize;

Instrumenti za podjelu rizika i projektne obveznice

23.  ističe da bi instrumente za podjelu rizika koji u konačnici podrazumijevaju javne subvencije trebalo predvidjeti samo u slučajevima kada nedostaci tržišta rezultiraju vanjskim troškovima ili za ispunjavanje zadataka od općeg interesa kao što je pružanje javnih dobara i usluga od općeg gospodarskog interesa, imajući na umu da to nosi rizik od socijalizacije gubitaka i privatizacije dobitaka; primjećuje da će u slučaju neuspjeha društvo morati snositi troškove gubitaka;

24.  ističe da bi svako uključivanje javnih resursa u instrumente za podjelu rizika i, konkretnije, u tranše prvog gubitka ulagačkih instrumenata trebalo biti izričito povezano sa smanjenjem mjerljivih vanjskih negativnih troškova, stvaranjem mjerljivih pozitivnih vanjskih troškova ili provedbom obveza obavljanja javnih usluga te usluga od općeg gospodarskog interesa; ističe da članak 14. UFEU-a sadrži pravnu osnovu za uspostavu te veze uz pomoć redovnog zakonodavnog postupka;

Mala i srednja poduzeća

25.  naglašava da su mala i srednja poduzeća osnova europskog gospodarstva i da bi kao takva trebala biti glavni cilj ulaganja; izražava zabrinutost zbog toga što pristup financiranju ostaje jedna od trajnih poteškoća s kojima se suočavaju mala i srednja poduzeća u Europi; naglašava potrebu za učinkovitijom raspodjelom financiranja za MSP-ove koji imaju širok raspon privatnih ulagatelja koji omogućavaju takvo financiranje;

26.  potiče EIB da u cijelosti analizira pad financiranja MSP-ova te da iznese sveobuhvatan plan kako bi se osiguralo da se MSP-ove diljem Europe potiče na prijavljivanje za dodjelu sredstava pod pokroviteljstvom EIB-a kad god je to moguće; poziva Komisiju i EIB da procijene učinak gospodarske krize na bankarski sustav i krajnje primatelje sredstava EIB-a, posebice u pogledu malih i srednjih poduzeća, sektora socijalne ekonomije i javnih poduzeća; traži od EIB-a da procijeni i detaljno izvijesti o učincima svoje potpore malim i srednjim poduzećima u Europi na realno gospodarstvo i o rezultatima u razdoblju od 2010. do 2014.;

27.  skreće pozornost na veliki udio mikropoduzeća u europskom gospodarstvu i pozdravlja korake koje je EIB poduzeo u smjeru mikrofinancijskog kreditiranja u Europi; poziva na daljnja ulaganja u taj sektor s obzirom na važnost mikropoduzeća u stvaranju radnih mjesta;

28.  posebno ističe stvarne koristi korištenja mehanizma za podjelu rizika u promicanju financiranja MSP-ova i inovacija u Europi;

29.  prima na znanje povećanu potporu za mala i srednja poduzeća u Europskoj uniji koja iznosi 21,9 milijardi EUR, čime se omogućuje pristup financiranju za više od 230 000 malih i srednjih poduzeća;

30.  poziva EIB da poveća svoje sposobnosti kreditiranja za mala i srednja poduzeća te inovativna novoosnovana poduzeća; naglašava važnost jačanja drugih instrumenata EIB-a kao što je europski mikrofinancijski instrument Progress;

31.  pozdravlja uvođenje i razvoj novih aktivnosti na području financiranja trgovine u državama zahvaćenima gospodarskom krizom, posebno pomoću instrumenta za financiranje trgovine malih i srednjih poduzeća ili prilagođenih financijskih rješenja poput europskog mikrofinancijskog instrumenta Progress namijenjenog poticanju financijske uključenosti; potiče EIB da prednosti tih novih instrumenata proširi na nove korisnike na europskoj razini;

32.  ustraje u tome da se u procjeni koju je Komisija provela u prosincu 2014. uzmu u obzir negativni i pozitivni učinci projekata u pilot-fazi inicijative za projektne obveznice; žali zbog toga što je EIB podržao neke infrastrukturne projekte koji su se pokazali neodrživima; smatra da bi EIB trebao ulagati u projekte koji donose opipljivu gospodarsku korist, koji su ekološki prihvatljivi i koji zadovoljavaju potrebe i interese stanovništva kojemu bi trebali služiti;

33.  žali zbog uloge EIB-a i Komisije u projektu Castor, koji se financira u okviru inicijative za projektne obveznice, u vezi s procjenom rizika u kojoj nije uzet u obzir rizik od pojačane seizmičke aktivnosti povezane s upumpavanjem plina, usprkos istraživanjima koja su jasno upozorila na moguće opasnosti(8); potiče Komisiju i EIB da poduzmu mjere kako građani Španjolske ne bi morali platiti 1 300 milijuna EUR naknade za katastrofalno procijenjen projekt putem višeg javnog deficita ili povećanja troškova energije, ; traži od Komisije da slijedi preporuke Europskog ombudsmana i istraži trebaju li se odluke španjolske vlade u vezi s projektom Castor smatrati zabranjenom državnom potporom;

34.  žali zbog toga što je EIB financirao obilaznicu autoceste „Passante di Mestre” nakon što su talijanska nadležna tijela objavila uhićenje izvršnog direktora glavnog podizvođača zbog porezne prijevare; u svjetlu istrage koja je još uvijek u tijeku, a koju provode talijanska nadležna tijela zbog korupcijskog skandala u vezi s izgradnjom autoceste Passante di Mestre i upravljanjem njome, poziva EIB da ne financira projekt Passante di Mestre preko inicijative projektnih obveznica ili nekog drugog financijskog instrumenta te da osigura da se u politici u vezi s prijevarom primjenjuje nulta tolerancija prilikom razmatranja uporabe projektnih obveznica;

35.  poziva EIB da poveća svoju sposobnost preuzimanja rizika promicanjem kreditiranja u onim sektorima gospodarstva koji imaju potencijal za stvaranje rasta i radnih mjesta, ali imaju poteškoća u dobivanju financijskih sredstava bez odgovarajućih jamstava;

36.  stoga poziva na detaljnu procjenu pilot-projekata na temelju uključivog postupka uz otvoreno savjetovanje koje uključuje javna, nacionalna i lokalna tijela; također ističe potrebu za procjenom financiranih projekata u smislu dodane vrijednosti, okoliša, produktivnosti i radnih mjesta; podsjeća da je inicijativa projektnih obveznica tek u pilot fazi; također poziva Komisiju da u okviru redovnog zakonodavnog postupka podnese zakonodavni prijedlog kojim će se uspostaviti bolji okvir za buduću strategiju projektnih obveznica i poboljšati EIB-ov sustav pokazatelja uspješnosti za kvalitetna ulaganja kako bi se što sveobuhvatnije utvrdio i izmjerio učinak financiranih projekata u pogledu vanjskih troškova kao i korist za društvo i okoliš;

37.  izražava zabrinutost zbog moguće generalizacije inicijative projektnih obveznica kao sredstva za smanjenje troškova za privatna ulaganja, bilo nižim kamatama bilo socijalizacijom gubitaka, a ne ograničavanjem opsega pružanja potpore ulaganjima od javnog interesa gdje privatna ulaganja mogu pružiti neophodnu stručnost ili znanje koje nije dostupno javnom sektoru;

Energija i klima

38.  poziva EIB da osigura odgovarajuću provedbu svojih novih kriterija za kreditiranje na području energije i da redovito javnim putem izvještava o njihovoj primjeni;

39.  poziva EIB da pojača napore u pogledu ulaganja kojima će znatno smanjiti doprinos emisijama ugljika i da se posveti politikama koje će pomoći Uniji da postigne svoje klimatske ciljeve; pozdravlja činjenicu da će EIB provoditi klimatsku procjenu i analizu svih svojih aktivnosti u 2015. i tražiti njihovo objavljivanje, što može dovesti do nove politike zaštite okoliša; nada se da će se energetska politika EIB-a konkretno podržati standardom emisijskog učinka koji se primjenjuje na sve projekte za proizvodnju energije iz fosilnog goriva radi isključivanja ulaganja u kojima predviđene emisije ugljika prelaze granične vrijednosti; poziva EIB da zadrži nadzor nad standardom emisijskog učinka te da primijeni strože obveze;

40.  pozdravlja sve korake koje je poduzeo EIB prema preusmjeravanju na obnovljivu energiju; poziva da se ispravi regionalna neusklađenost u kreditiranju obnovljive energije, posebno s ciljem podupiranja projekata u državama članicama koje ovise o neobnovljivim izvorima energije i uzimajući u obzir razlike u gospodarstvima država članica, te da se u budućnosti više pozornosti prida manjim decentraliziranim projektima obnovljive energije izvan mreže u koje su uključeni građani i zajednice; smatra da bi se tim izvorima energije smanjila visoka razina europske ovisnosti o vanjskim izvorima energije, povećala sigurnost opskrbe te potaknulo ostvarenje zelenog rasta i stvaranje radnih mjesta; ističe važnost financiranja energetske učinkovitosti, energetskih mreža i povezanih istraživanja i inovacija;

41.  poziva EIB da poveća kreditiranje projekata energetske učinkovitosti u svim sektorima, posebno kada se odnose na optimizaciju postupka, mala i srednja poduzeća, zgrade i urbani okoliš; poziva EIB da u skladu s politikom kohezije da prioritet izrazito ugroženim područjima;

42.  potiče EIB da predstavi ocjenu mogućnosti da se njegovo kreditiranje projekata neobnovljive energije postupno ukine;

Infrastruktura

43.  naglašava da je ulaganje u održive infrastrukturne projekte ključno za poboljšanje konkurentnosti i obnovu rasta i radnih mjesta u Europi; stoga poziva da se financiranje EIB-a usmjeri na područja u kojima je zabilježena najviša stopa nezaposlenosti; ističe da bi sredstva EIB-a trebala prvenstveno biti usmjerena na zemlje koje zaostaju u smislu infrastrukturne kvalitete i razvoja;

44.  potiče povećanu usredotočenost na socijalnu održivost u okviru ulaganja EIB-a u razvoj gradova; prima na znanje poboljšanja EIB-a u financiranju socijalnog stanovanja, ali ističe potrebu za daljnjim razrađivanjem istraživanja i djelovanja povezanih sa socijalnom održivosti u kontekstu održive gradske obnove;

Istraživanje i inovacije

45.  pozdravlja pokretanje postupaka Inicijative za financiranje rasta (GFI) i podsjeća na važnost pružanja odgovarajućeg financiranja za projekte na području istraživanja i inovacija te inovativnih novoosnovanih poduzeća;

Zapošljavanje i socijalna pitanja

46.  prima na znanje pokretanje inicijative „Vještine i radna mjesta – ulaganje za mlade” i traži od EIB-a da ubrza provedbu te inicijative i razmotri mogućnost njezina širenja;

Upravljanje, transparentnost i odgovornost

47.  poziva EIB da pomnije nadzire provedbu projekata u suradnji s državama članicama kako bi se zajamčila veća učinkovitost i razumno upravljanje dodijeljenim resursima;

48.  ističe da geografska raspodjela sredstava EIB-a otkriva značajna nepodudaranja u kreditiranju različitih država članica; stoga poziva EIB da razmotri razloge tih nepodudaranja te da osigura da su financijske institucije u svim državama članicama u cijelosti sposobne upravljati programima EIB-a i provoditi ih; nadalje poziva na provođenje posebnih informativnih kampanja u svim državama članicama s ciljem podizanja svijesti o posebnim programima EIB-a; poziva i na jačanje suradnje između EIB-a i nacionalnih nadležnih tijela kako bi se riješila uska grla koja ometaju potpisivanje i provedbu projekata EIB-a;

49.  podsjeća da su se Vijeće i Europski parlament složili da je pravo vrijeme za ispitivanje racionalizacije sustava europskih javnih financijskih institucija(9);

50.  potiče EIB da poboljša nezavisnost i učinkovitost svojeg Ureda za pritužbe; poziva Upravni odbor EIB-a da prihvati preporuke tog ureda; poziva EIB da djeluje u skladu sa stavovima Europskog ombudsmana i da bolje surađuje kako bi se izbjegle situacije kao što je istraga zbog pritužbe 178/2014/AN protiv Europske investicijske banke(10);

51.  smatra da još uvijek postoji znatan manevarski prostor za poboljšanje transparentnosti procjenom gospodarskog i socijalnog učinka zajmova i učinkovitosti provedbe dubinske analize; ponavlja svoj zahtjev da Banka osigura podatke o ubrzavanju mjera za rješavanje ovih pitanja te poziva EIB da zajedno s Komisijom sastavi strog popis kriterija za odabir financijskih posrednika i da ga objavi;

52.  žali zbog ishoda revizije politike transparentnosti EIB-a; nova politika transparentnosti slabija je u odnosu na izvornu i s njom nije u potpunosti prekinuta EIB-ova kultura tajnosti; poziva EIB da djeluje na temelju pretpostavke o objavljivanju informacija, a ne na temelju pretpostavke o povjerljivosti; skreće pozornost na činjenicu da je EIB dužan osigurati sukladnost svoje politike transparentnosti s odredbama Uredbe (EZ) br. 1049/2001 o javnoj dostupnosti dokumenata Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije; žali zbog činjenice da je prema indeksu transparentnosti(11) pomoći za 2013. EIB ostvario loše rezultate u pogledu transparentnosti i odgovornosti

53.  poziva EIB da se suzdrži od suradnje s financijskim posrednicima koji imaju negativan imidž kad je riječ o transparentnosti, utaji poreza ili praksama agresivnog poreznog planiranja ili drugim štetnim poreznim praksama poput „poreznih odluka“ i malverzacijama cijenama transfera, korupciji ili društvenim utjecajima i utjecajima na okoliš te onima koji nisu u znatnom lokalnom vlasništvu te da ažurira svoje politike na području suzbijanju pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma; ističe da je potrebna sveobuhvatnija transparentnost u pogledu globalnih zajmova kako bi se osigurao strogi nadzor nad učinkom te vrste neizravnog kreditiranja; potiče EIB da omogući izravno financiranje i financiranje putem posrednika ovisno o objavljivanju podataka o porezu po zemljama, u skladu s odredbom Direktive o kapitalnim zahtjevima IV za kreditne institucije, te objavljivanju podataka o stvarnom vlasništvu; u tu svrhu poziva EIB da uspostavi novu politiku odgovornog oporezivanja počevši od revizije svoje politike o nekooperativnim jurisdikcijama tijekom 2015.;

54.  potiče EIB da ne surađuje sa subjektima koji djeluju u područjima sa strogom bankarskom tajnom, koji se definiraju ponajprije kao područja „u kojima nema poreza ili su oni nominalni, u kojima nema učinkovite razmjene informacija sa stranim poreznim tijelima kao ni transparentnosti zakonodavnih, pravnih i administrativnih odredbi, ili kao područja koja je tako definirala Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj ili Radna skupina za financijsko djelovanje”(12);

55.  potiče EIB da preuzme vodeću i reprezentativnu ulogu u pitanjima porezne transparentnosti i odgovornosti; posebno poziva EIB da prikupi točne podatke o plaćanju poreza koje proizlazi iz njegovih ulaganja i kreditiranja, posebice o oporezivanju korporativne dobiti, pogotovo u zemljama u razvoju, te da jedanput godišnje analizira i objavi te podatke;

56.  pozdravlja uspostavu javnog registra dokumenata 2014. u skladu s Uredbom 1367/2006;

57.  žali zbog činjenice da u kontekstu nedavnog slučaja (Mopani/Glencore) EIB odbija objaviti rezultate svoje unutarnje istrage; s posebnom pozornosti primjećuje preporuke Europskog ombudsmana u pritužbi 349/2014/OV(13) o tome da EIB treba razmotriti svoje odbijanje da se dopusti pristup njegovu izvješću o istrazi navodne utaje poreza društva Glencore u vezi s financiranjem rudnika bakra Mopani u Zambiji; traži od EIB-a da slijedi preporuke Europskog ombudsmana;

58.  žali zbog nedostatka raznolikosti u Upravljačkom odboru, Vijeću guvernera i Upravnom vijeću EIB-a, posebice u pogledu spola; poziva EIB da primijeni duh Direktive o kapitalnim zahtjevima koja člankom 88. stavkom 2. obvezuje banke da „odluče o cilju zastupljenosti podzastupljenog spola u upravljačkom tijelu i pripreme politiku o tome kako povećati broj pripadnika podzastupljenog spola u upravljačkom tijelu kako bi se taj cilj ispunio. Cilj, politika i njezina provedba javno se objavljuju”;

59.  podsjeća da je dogovoreno da guverner EBRD-a za Uniju osigura da se EP-u podnese godišnje izvješće EP-u o uporabi kapitala, o mjerama za osiguranje transparentnosti načina na koji je EBRD pridonio ciljevima Unije, o preuzimanju rizika i o suradnji između EIB-a i EBRD-a izvan Unije. žali zbog činjenice da guverner i Komisija nisu bili proaktivni kada je riječ o provedbi navedene pravne odredbe(14);

60.  pozdravlja činjenicu da je EIB potpisao Inicijativu za transparentnost međunarodne pomoći (IATI) i u skladu s tim okvirom počeo objavljivati podatke o svojem kreditiranju izvan Europske unije;

Vanjska politika

61.  podsjeća da bi vanjska politika EIB-a, a posebno regionalne tehničke operativne smjernice trebale biti usklađene s ciljevima EU-a za vanjsko djelovanje koji su utvrđeni u članku 21. UEU-a; poziva da se u potpunosti poštuje zakonodavstvo zemalja korisnica;

62.  pozdravlja uspostavu okvira za mjerenje rezultata za aktivnosti izvan EU-a i izvješća o njegovoj provedbi;

63.  poziva EIB da u sklopu trenutačnog mandata razmotri mogućnost povećanja vanjskog financiranja istočnog susjedstva EU-a i susjednih država južnog Sredozemlja;

64.  pozdravlja činjenicu da se u okviru novog mandata za vanjsko kreditiranje za razdoblje 2014. – 2020. od EIB-a zahtijeva objavljivanje izvješća o završetku projekata; očekuje od EIB-a da već 2015. ispuni taj zahtjev;

65.  ponavlja svoj zahtjev Europskom revizorskom sudu da izradi tematsko izvješće o učinku aktivnosti vanjskog kreditiranja EIB-a i njegovoj usklađenosti s politikama EU-a prije revizije vanjskog mandata EIB-a na sredini razdoblja, te da usporedi njihovu dodanu vrijednost u odnosu na vlastita sredstva kojima se EIB koristi; nadalje, poziva Revizorski sud da u svojoj analizi razlikuje jamstva osigurana iz proračuna EU-a, instrumente za ulaganje ERF-a, različite oblike stapanja koji se koriste u infrastrukturnom uzajamnom fondu EU-a i Afrike, investicijskom fondu za Karibe, investicijskom instrumentu za Pacifik i upotrebu povratnih tokova za ta ulaganja; također traži od Europskog revizorskog suda da u svoju analizu uključi upravljanje EIB-a sredstvima osiguranima iz proračuna EU-a u kontekstu investicijskog instrumenta preko Europskog razvojnog fonda i različitih oblika spajanja putem instrumenata EU-a za spajanje te uporabu povratnih tokova za ta ulaganja;

Daljnje preporuke

66.  poziva EIB i Parlament da uspostave platformu za dijalog između EIB-a i odgovarajućih odbora Parlamenta; na temelju toga traži od EIB-a da svaka tri mjeseca Parlamentu dostavi izvješće i raspravlja s njime o svojem napretku i aktivnostima; predlaže uspostavu redovnog strukturiranog dijaloga između predsjednika EIB-a i Parlamenta, sličnog tromjesečnom monetarnom dijalogu između ESB-a i Parlamenta, kako bi se ostvarila povećana razina parlamentarnog nadzora aktivnosti EIB-a i olakšala pojačana suradnja i koordinacija između tih dviju institucija;

67.  primjećuje da još uvijek postoje pritužbe, posebno malih poduzeća, u vezi s nedostatnim pristupom vanjskom kreditnom potencijalu EIB-a te financijskim sredstvima koje pruža Europski investicijski fond; stoga traži izradu godišnjeg pregleda broja MSP-ova, posebno mikropoduzeća, koji su se koristili tim instrumentima te mjera koje je EIB poduzeo u pogledu politika posredništva kojima se koristio radi poboljšanja stvarnog pristupa MSP-ova financiranju;

68.  poziva na iscrpnu procjenu sustava rizika i kontrole povezanih s kombiniranim financiranjem zajedno s Europskom Komisijom te da se o njima izvijesti, uzimajući u obzir učinak kombiniranih aktivnosti ne samo kada je riječ o nadzoru, već i kada je riječ o mogućnostima upravljanja;

69.  pozdravlja visoku kvalitetu aktive EIB-a, sa stopom bezvrijednih dugovanja blizu 0 % (0,2 %) ukupnog kreditnog portfelja; smatra nužnim zajamčiti da EIB održi svoj kreditni rejting na razini trostruki A kako bi zadržao pristup međunarodnom tržištu kapitala pod najpovoljnijim uvjetima financiranja, što će naknadno pozitivno utjecati na trajanje projekta, zainteresirane strane i poslovni model EIB-a;

70.  prima na znanje da 2015. istječe tripartitni sporazum naveden u članku 287. stavku 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije kojim se uređuje suradnja između EIB-a, Komisije i Revizorskog suda u pogledu metoda provjere kojima se Revizorski sud koristi u nadzoru aktivnosti EIB-a, tj. upravljanja fondovima Unije i država članica; poziva EIB da ažurira zadaće Europskog revizorskog suda u tom pogledu uključivanjem svakog novog instrumenata EIB-a koji se bavi javnim sredstvima EU-a ili Europskog razvojnog fonda;

71.  pozdravlja činjenicu da je Vijeće EIB-a 2013. odobrilo ažuriranu politiku protiv prijevara čime je potvrđen stav banke o nultoj toleranciji kada je riječ o tom pitanju;

72.  poziva na veću učinkovitost, manje propisa i veću fleksibilnost u pogledu dodjele sredstava EIB-a;

73.  poziva EIB da se uključi u strukturirani proces komunikacije s parlamentima, vladama i socijalnim partnerima kako bi se redovito određivalo koje bi inicijative za stvaranje radnih mjesta mogle pomoći ostvariti održivo povećanje konkurentnosti Europe;

74.  pozdravlja podršku pruženu MSP-ovima u područjima u kojima su stope nezaposlenosti mladih iznad 25 %;

75.  pozdravlja usmjerenost na poduzeća srednje tržišne kapitalizacije (mid-cap poduzeća odnosno poduzeća s 250 do 3 000 zaposlenika) pomoću Inicijative za poduzeća srednje tržišne kapitalizacije i Inicijative za financiranje rasta koje obje potiču davanje zajmova, osobito inovativnim poduzećima srednje tržišne kapitalizacije;

76.  pozdravlja novu inicijativu EIB-a pod nazivom „Vještine i radna mjesta – ulaganje za mlade” usmjerenu na instrumente za financiranje strukovnog osposobljavanja i mobilnosti studenata/naučnika kako bi se mladim ljudima pružile mogućnosti trajnog zaposlenja te poziva da se još veća pozornost posveti strukovnom osposobljavanju i povećanim ulaganjima u taj program davanja zajmova u nadolazećim godinama; vjeruje, međutim, da se zbog tog programa ne bi trebalo smanjiti financiranje trenutnog sustava bespovratnih sredstava, osobito u pogledu programa Erasmus+; ističe da se mobilnost mora promatrati kao priliku i mora ostati dobrovoljna, a ne da postane instrument kojim se doprinosi smanjenju broja stanovnika i marginalizaciji područja pogođenih nezaposlenošću; poziva da se pozornost posveti onim projektima koji će omogućiti stvaranje kvalitetnih radnih mjesta, s posebnim naglaskom na projektima koji su povezani sa stvaranjem radnih mjesta za mlade, povećanjem udjela žena na tržištu rada, smanjenjem dugoročne nezaposlenosti i poboljšanjem mogućnosti zapošljavanja ugroženih skupina;

77.  pozdravlja opsežno iskustvo koje EIB ima u pogledu financiranja obrazovanja i osposobljavanja pomoću studentskih zajmova provedenih u Europi, osobito u pogledu plana Grupe EIB-a da 2015. uspostavi instrument jamstava za studentske zajmove za magistarski studij u okviru programa Erasmus; ističe važnost povoljnih pravila o povratu sredstava kako bi se osigurala potpuna jednostavnost pristupa zajmovima za studente, neovisno o njihovim financijskim prilikama;

78.  poziva EIB da posebnu pozornost posveti kriteriju iz prvog stupa koji se odnosi na doprinos rastu i zapošljavanju te osobito zapošljavanju mladih prilikom odabira svojih projekata u skladu s metodom procjene prema tri stupa; ističe važnost radnih mjesta, osposobljavanja i naukovanja za mlade ljude kao dio prijelaza na održivi model stvaranja radnih mjesta;

79.  podsjeća na predanost potpredsjednika Katainena povećanju potencijala EIB-a, ne samo u odnosu na infrastrukturu nego i na zapošljavanje i obrazovanje mladih, te poziva EIB da izvijesti o napretku ostvarenom na tom području u svom idućem godišnjem izvješću; vjeruje da bi se mjere za zapošljavanje mladih koje su već pokrenute trebale brže provoditi i postupno širiti;

80.  vjeruje da bi EIB trebao znatno ulagati u mjere kojima se otvaraju održiva radna mjesta za mlađe generacije, uz one koje su već pokrenute u sklopu Inicijative za zapošljavanje mladih;

o
o   o

81.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, EIB-u te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL C 72 E, 11.3.2014., str. 51.
(2) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0057.
(3) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0201.
(4) SL C 349 E, 29.11.2013., str. 27.
(5) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0161.
(6) SL L 177, 7.7.2012., str. 1.
(7) SL L 280, 27.10.2011., str. 1.
(8) Vidi: Observatori de l’Ebre (CSIC, URLL). Evaluación de Impacto Ambiental (SGEA/SHG; Ref.: GAD/13/05) -‘Almacenamiento subterráneo de gas natural Amposta (Permiso Castor) Tarragona); IAM 2109-07 – Estudio elaborado por la Dirección General de Política Ambiental y Sostenibilidad del Departamento de Medio Ambienta y Vivienda de la Generalitat de Catalunya sobre el estudio de impacto ambiental del Proyecto de almacén subterráneo de gas natural Castor”; i Simone Cesca, Francesco Grigoli, Sebastian Heimann, Álvaro González, Elisa Buforn, Samira Maghsoudi, Estefania Blanch y Torsten Dahm (2014): ‘The 2013 September–October seismic sequence offshore Spain: a case of seismicity triggered by gas injection?’, Geophysical Journal International, 198, 941 – 953.
(9) Uvodna izjava 8. Odluke br. 1219/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o upisu dodatnih udjela Europske unije u kapital Europske banke za obnovu i razvoj (EBOR) na temelju odluke o povećanju kapitala (SL L 313, 26.11.2011., str. 1.).
(10) Odluka Europskog ombudsmana o zaključenju istrage u pogledu pritužbe 178/2014/AN protiv Europske investicijske banke – http://www.ombudsman.europa.eu/hr/cases/decision.faces
(11) http://newati.publishwhatyoufund.org/2013/index-2013/results/
(12) Uvodna izjava 13. Odluke br. 1219/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o upisu dodatnih udjela u kapitalu Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) od strane Europske unije zbog odluke o povećanju kapitala (SL L 313, 26.11.2011., str. 1.).
(13) http://www.ombudsman.europa.eu/cases/draftrecommendation.faces/hr/58471/html.bookmark
(14) Članak 3. Odluke br. 1219/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o upisu dodatnih udjela u kapitalu Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD)od strane Europske unije zbog odluke o povećanju kapitala (SL L 313, 26.11.2011., str. 1.).

Pravna napomena