Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2014/2151(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0169/2015

Podneseni tekstovi :

A8-0169/2015

Rasprave :

PV 08/06/2015 - 15
CRE 08/06/2015 - 15

Glasovanja :

PV 09/06/2015 - 4.4
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2015)0220

Usvojeni tekstovi
PDF 377kWORD 134k
Utorak, 9. lipnja 2015. - Strasbourg Završno izdanje
Zaštita prava intelektualnog vlasništva: Akcijski plan EU-a
P8_TA(2015)0220A8-0169/2015

Rezolucija Europskog parlamenta od 9. lipnja 2015. o Komunikaciji Komisije „Prema novom konsenzusu o zaštiti prava intelektualnog vlasništva: Akcijski plan EU-a” (2014/2151(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2004/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o provedbi prava intelektualnog vlasništva(1) (dalje u tekstu: Direktiva o provedbi prava intelektualnog vlasništva),

–  uzimajući u obzir članak 17. Povelje o temeljnim pravima Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 386/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. travnja 2012. o povjeravanju Uredu za usklađivanje na unutarnjem tržištu (žigovi i dizajni) zadaća u vezi s provedbom prava intelektualnog vlasništva, uključujući i okupljanje predstavnika javnog i privatnog sektora u okviru Europske promatračnice za povrede prava intelektualnog vlasništva(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 608/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o carinskoj provedbi prava intelektualnog vlasništva i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1383/2003,

–  uzimajući u obzir izvješće koje su u rujnu 2013. podnijeli Ured za usklađivanje na unutarnjem tržištu i Europski patentni ured naslovljeno „Vrste industrije koje se znatno koriste pravima intelektualnog vlasništva: doprinos ekonomskoj uspješnosti i zapošljavanju u Europskoj uniji”,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije upućenu Vijeću, Europskom parlamentu, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 25. lipnja 2008. naslovljenu „Počnimo od malih – Akt o malom poduzetništvu za Europu” (COM(2008)0394),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije upućenu Vijeću, Europskom parlamentu i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru od 11. rujna 2009. naslovljenu „Poboljšanje provedbe prava intelektualnog vlasništva na unutarnjem tržištu” (COM(2009)0467),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije Vijeću, Europskom parlamentu te Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 22. prosinca 2010. naslovljeno „Primjena Direktive 2004/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o provedbi prava intelektualnog vlasništva” (COM(2010)0779) i pripadajući radni dokument službi Komisije(3),

–  uzimajući u obzir sažetak odgovora na javnu raspravu „Građanskopravna provedba prava intelektualnog vlasništva: javna rasprava o učinkovitosti postupaka i dostupnosti mjera” iz srpnja 2013. koji je sastavila Komisija.(4),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije upućenu Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru od 1. srpnja 2014. naslovljenu „Prema novom konsenzusu o zaštiti prava intelektualnog vlasništva: Akcijski plan EU-a” (COM(2014)0392),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije upućenu Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru od 1. srpnja 2014. naslovljenu „Trgovina, rast i intelektualno vlasništvo – Strategija za zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva u trećim zemljama” (COM(2014)0389),

–  uzimajući u obzir plan Komisije za stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta u EU-u i Rezoluciju Parlamenta od 20. travnja 2012. o konkurentnom jedinstvenom digitalnom tržištu(5),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 4. i 5. prosinca 2014. o zaštiti prava intelektualnog vlasništva(6),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća o Carinskom akcijskom planu EU-a za borbu protiv povreda prava intelektualnog vlasništva za razdoblje od 2013. do 2017.(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. rujna 2010. o zaštiti prava intelektualnog vlasništva na unutarnjem tržištu(8),

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za pravna pitanja od 24. ožujka 2011. o izvješću o primjeni Direktive 2004/48/EZ,

–  uzimajući u obzir članak 27. Opće deklaracije o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda kojim se propisuje da svatko ima pravo na zaštitu moralnih i materijalnih interesa koji proizlaze iz bilo kojeg znanstvenog, književnog ili umjetničkog djela kojemu je autor,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja i mišljenja Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača te Odbora za kulturu i obrazovanje (A8-0169/2015),

A.  budući da je intelektualno vlasništvo posebno istaknuto u članku 118. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i članku 17. Povelje Europske unije o temeljnim ljudskim pravima;

B.  budući da su prava intelektualnog vlasništva jedan od pokretača inovacija i kreativnosti i na ključan način pridonose konkurentnosti, zapošljavanju i kulturnoj raznolikosti; budući da autentičnost proizvoda ne treba uvijek poistovjećivati s pitanjima sigurnosti i kvalitete proizvoda te da zaštita prava intelektualnog vlasništva ima značajnu ulogu u osiguravanju zdravlja i sigurnosti potrošača; budući da prihod od krivotvorenja obično pridonosi crnoj ekonomiji i organiziranom kriminalu;

C.  budući da je Europska unija suočena s velikim brojem slučajeva povrede prava intelektualnog vlasništva i da je riječ o alarmantnom opsegu i financijskoj vrijednosti tih povreda, kako je navedeno u izvješću Komisije o primjeni Direktive o provedbi prava intelektualnog vlasništva (COM(2010)0779); budući da ti podaci također iskazuju dodanu vrijednost koju prava intelektualnog vlasništva predstavljaju za europsko gospodarstvo u globalnoj konkurenciji;

D.  budući da se povredama prava intelektualnog vlasništva, uključujući krivotvorenje, destimulira rast, otvaranje radnih mjesta, inovacije i kreativnost;

E.  budući da se povredama prava intelektualnog vlasništva uzrokuje i nematerijalna i gospodarska šteta europskim poduzećima te se državama nanose teški gospodarski i fiskalni gubici;

F.  budući da je odgovarajuća zaštita prava intelektualnog vlasništva preduvjet za razvoj digitalnog gospodarstva i jedinstvenog digitalnog tržišta;

G.  budući da je sve brži razvoj elektroničke trgovine i internetskih aktivnosti promijenio način na koji bi se trebalo gledati na zaštitu prava intelektualnog vlasništva u digitalnom okružju, posebice stoga što oni nude nove mogućnosti krivotvorenja, ponajviše zbog pojave novih društvenih obrazaca ponašanja korisnika;

H.  budući da Parlament izražava zabrinutost zbog činjenice koju je u svom izvješću istaknuo Ured za usklađivanje na unutarnjem tržištu, a koja pokazuje da znatna manjina Europljana u određenoj mjeri tolerira pomisao da se povrede prava intelektualnog vlasništva može smatrati prihvatljivima(9); budući da nema dovoljno odgovarajućih saznanja o društvenom i kulturnom značaju prava intelektualnog vlasništva i aktivnosti koje se smatraju povredom tih prava te da ne postoji dovoljno visoka razina svijesti, posebno među mladim Europljanima, o potencijalnim učincima povreda prava intelektualnog vlasništva na gospodarstvo i društvo EU-a, kao i na opću sigurnost građana; budući da je potrebno i moguće pokrenuti primjerene kampanje za podizanje razine svijesti i informiranje korisnika;

I.  budući da je potrebno udvostručiti napore u borbi protiv nezakonite trgovine krivotvorenom robom te da nitko ne bi smio ostvarivati profit zahvaljujući povredi prava intelektualnog vlasništva;

J.  budući da je izvršavanje zakona od ključne važnosti u pogledu predvidljivosti prava i da je izuzetno važno pronaći učinkovita, proporcionalna i odvraćajuća sredstva za provođenje prekogranične zaštite prava intelektualnog vlasništva;

K.  budući da povrede prava intelektualnog vlasništva imaju poseban utjecaj na mala i srednja poduzeća, uključujući i usluge koje poduzeća pružaju jedna drugima, i mogu dovesti do gubitka tržišta i bankrota;

L.  budući da je uzimanje u obzir međunarodnih aspekata ključno za zaštitu prava intelektualnog vlasništva jer su povrede prava intelektualnog vlasništva globalni fenomen;

M.  budući da bi u okviru mjera protiv povreda prava intelektualnog vlasništva trebalo uzeti u obzir i povrede na internetu i izvan njega;

1.  pozdravlja Komunikaciju Komisije od 1. srpnja 2014. u kojoj je predstavljen Akcijski plan za zaštitu prava intelektualnog vlasništva; podržava njezin pristup zaštiti prava intelektualnog vlasništva zasnovan na preventivnom djelovanju i mjerama čiji je cilj da se prekršitelje u komercijalne svrhe liši izvora prihoda od povreda prava i da se oteža stavljanje na tržište robe kojom se navedena prava povređuju;

2.  naglašava da javna tijela država članica snose najveću odgovornost za provedbu zaštite prava intelektualnog vlasništva;

3.  naglašava da bi ključni cilj Akcijskog plana trebalo biti jamčenje učinkovite zaštite prava intelektualnog vlasništva koja se temelji na dokazima i ima ključnu ulogu u poticanju inovacija, kreativnosti, konkurentnosti, rasta i kulturne raznolikosti; napominje da bi se mjere poduzete radi zaštite prava intelektualnog vlasništva trebale temeljiti na preciznim, pouzdanim podacima;

4.  ističe da su u vrijeme financijske krize, kad se ostvaruju znatni rezovi u financijskoj potpori kulturnom sektoru, prava intelektualnog vlasništva često jedan od glavnih izvora prihoda pojedinih autora; stoga naglašava da bi osiguranje pravedne naknade autorima trebalo biti ključni element Akcijskog plana EU-a;

5.  smatra da je za inovaciju, kreativnost i konkurentnost ključno da mjere zaštite prava intelektualnog vlasništva budu transparentne te da sveobuhvatne informacije budu dostupne javnosti i svim drugim dionicima;

6.  uviđa da zaštita prava intelektualnog vlasništva nije samo pokretač za otvaranje radnih mjesta i rast diljem Unije nego je i ključna za pravilno funkcioniranje jedinstvenog tržišta, posebno s obzirom na čimbenike kao što su udio u BDP-u EU-a, zaposlenost i niz industrija koje ostvaruju koristi od prava intelektualnog vlasništva i upotrebljavaju ih, te ima ključnu ulogu u poticanju inovacija, kreativnosti, konkurentnosti i kulturne raznolikosti;

7.  naglašava da prava intelektualnog vlasništva jamče kreativnost, inovacije i konkurentnost posebice u području kulturne i kreativne industrije, ali i drugih sektora industrije, kako je to Komisija istaknula u svojoj Komunikaciji naslovljenoj „Za europsku industrijsku renesansu”; poziva Komisiju da nastavi uzimati u obzir prava intelektualnog vlasništva kao čimbenik u konkurentnosti europskog gospodarstva;

8.  ističe da prava intelektualnog vlasništva nisu samo autorska prava već između ostalog žigovi i patenti, a svi su oni ključni za vrijednost europske robe i usluga;

9.  napominje da, u skladu s navodima Komisije, kulturni i kreativni sektor, u kojemu je intenzivno korištenje pravima intelektualnog vlasništva često, već čini do 4,5 % BDP-a, zaslužan je za do 8,5 milijuna radnih mjesta u EU-u i nužan za postizanje kulturne raznolikosti, ali se usto s pomoću tog sektora pruža i snažan doprinos društvenom i gospodarskom razvoju;

Uključivanje svih dionika u lancu opskrbe, i na internetu i izvan njega

10.  smatra da svi dionici u lancu opskrbe imaju svoju ulogu u borbi protiv povreda prava intelektualnog vlasništva i da bi se u nju morali uključiti; naglašava da bi pristup koji uključuje sve dionike trebalo razviti i s obzirom na internet i izvan njega; smatra da je potrebno uravnotežiti temeljna prava kako bi taj proces bio uspješan jer komercijalni subjekti ne mogu dobrovoljno poduzeti mjere koje utječu na temeljna prava, već samo uz postojanje pravne osnove i uz pravosudni nadzor;

11.  naglašava da uključivanje internetskih aktera u mjere borbe protiv povreda prava intelektualnog vlasništva mora biti u skladu s Direktivom 2000/31/EZ (Direktiva o elektroničkoj trgovini) i s Poveljom EU-a o temeljnim pravima;

12.  napominje da se fizičkom robom koja je krivotvorena i kojom se krše prava intelektualnog vlasništva sve više trguje i da je se prodaje na internetskim tržištima gdje tijela država članica imaju ograničene mogućnosti za nadzor nad prodajom; ističe potrebu da vlasnici tržišnih platformi sudjeluju u svim naporima za zaštitu prava intelektualnog vlasništva, uključujući i napore da se krivotvorena roba ukloni te da se prodavačima krivotvorene robe zabrani pristup njihovim stranicama;

13.  naglašava važnost jamčenja pridavanja dužne pažnje u cijelom lancu nabave, uključujući digitalni lanac nabave i sve ključne aktere i subjekte u njemu, kao što su autori, umjetnici, nositelji prava, proizvođači, posrednici, pružatelji internetskih usluga, platforme za internetsku prodaju, krajnji korisnici i tijela javne vlasti;

14.  smatra da bi se postupanjem s dužnom pažnjom u svim fazama lanca opskrbe, pojačanim nadzorom nad tržištem te razmjenom informacija među carinskim tijelima poboljšalo poslovno okružje i doprinijelo sprečavanju stavljanja na tržište robe i usluga kojima se povređuju prava intelektualnog vlasništva; ističe, međutim, da bi omjer troškova i koristi te učinkovitost kvalitativnih programa revizije trebalo dobro ocijeniti prije provedbe i da bi u tom smislu zaista trebalo razmotriti pružanje pomoći malim i srednjim poduzećima;

15.  nadalje prima na znanje prijedloge s uključivih savjetovanja s dionicima o pridavanju dužne pažnje EU-a u svim dijelovima lanca nabave, uključujući i pružatelje usluga plaćanja, kako bi se spriječile povrede prava intelektualnog vlasništva te traži da se ishodi savjetovanja i dobrovoljnog mehanizma dužne pažnje EU-a Parlamentu predstave svake godine, a ne svake dvije godine;

16.  poziva Komisiju da zajamči da sva savjetovanja s dionicima budu transparentna i pravodobna te da zajamči da se provede kvalitativna, ali i kvantitativna analiza rezultata savjetovanja te da se ti rezultati podijele s dionicima, između ostalog i s Parlamentom i drugim institucijama EU-a;

17.  naglašava važnost sektorskih sporazuma i smjernica za dobre prakse radi suzbijanja slučajeva povrede prava intelektualnog vlasništva; poziva subjekte u toj industrijskoj grani na razmjenu informacija o platformama kojima se pruža pristup sadržaju kojim se povređuju prava intelektualnog vlasništva i na poduzimanje koordiniranih i proporcionalnih mjera, kao što su prijavljivanje i uklanjanje sadržaja kako bi se smanjio prihod koji se stječe od takvih sadržaja i platformi; napominje da te mjere ne bi trebale uključivati izvansudsko blokiranje internetskih stranica;

18.  ističe da su platforme „cyberlocker” jedno od glavnih mjesta na kojima dolazi do povreda prava intelektualnog vlasništva, iz se kojih neizravno izvlači prihod s pomoću oglašavanja i/ili pretplata;

19.  pozdravlja pristup kojim bi se prekršitelje prava intelektualnog vlasništva lišilo prihoda sporazumima između nositelja prava i njihovih partnera; podržava sklapanje memorandumâ o razumijevanju kao neobvezujućih pravnih mjera za suzbijanje krivotvorenja i piratstva te podržava ideju o daljnjem razvoju takvih mjera među dionicima; u tom pogledu preporučuje Komisiji da provede studiju o načinima na koje se tim operacijama krivotvorenja međufinanciraju njihove aktivnosti (prodaja krivotvorenih proizvoda i pružanje nezakonitog sadržaja);

20.  podsjeća da dobrovoljni Memorandum o razumijevanju o prodaji krivotvorene robe preko interneta postoji od svibnja 2011. i poziva Komisiju da procijeni rezultate provedbe tog Memoranduma o razumijevanju i podnese izvješće Parlamentu;

21.  smatra da bi Komisija također trebala razmisliti o učinkovitosti postojećih inicijativa i mogućih budućih mjera povezanih s ulogom posrednika u rješavanju problema povreda prava intelektualnog vlasništva;

22.  ističe da bi posebice u kulturnom i kreativnom sektoru trebalo poticati suradnju, između ostalog na temelju samoregulacije, između nositelja prava, autora, operatera platformi, posrednika i krajnjih korisnika u cilju ranog otkrivanja mogućih povreda prava intelektualnog vlasništva; naglašava da Komisija u skoroj budućnosti mora preispitati učinkovitost takve samoregulacije i, po potrebi, poduzeti daljnje zakonodavne mjere;

23.  naglašava da je u kulturnom i kreativnom sektoru u dijalog nužno uključiti pružatelje platnih usluga kako bi se smanjila dobit stečena povredom prava intelektualnog vlasništva u internetskom okružju;

24.  podsjeća na uključenost organiziranog kriminala u međunarodne aktivnosti povreda prava intelektualnog vlasništva i na veliku važnost pronalaženja usklađenog europskog rješenja te jačanja uvedenih mjera revizije uz istodobno provođenje načela „slijedi novac” kako bi se zaštitili interesi potrošača i očuvao integritet lanca nabave;

Svijest potrošača i njihovo informiranje

25.  pozdravlja pristup Komisije da se osmisle ciljane kampanje jačanja svijesti; smatra da je ključno da svi shvate konkretne posljedice povreda prava intelektualnog vlasništva za društvo kao cjelinu te za potrošače i građane kao pojedince; smatra da bi potrošači trebali biti bolje informirani o tome što se podrazumijeva pod pojmom prava intelektualnog vlasništva i što se smije, a što ne smije raditi sa zaštićenom robom i sadržajima; poziva Komisiju i države članice da nastave s aktivnostima jačanja svijesti usmjerenima na ciljanu publiku i relevantna tržišta;

26.  preporuča opsežniju informativnu kampanju u pogledu Platforme za nositelje prava intelektualnog vlasništva i provedbena tijela kako bi pravi nositelji imali aktivniju ulogu u obrani svojih prava diljem Europske unije preko baze podataka uvrštene u sigurnu mrežu Glavne uprave za oporezivanje i carinsku uniju; poziva na daljnju i bržu suradnju s policijom te drugim carinskim tijelima diljem svijeta u cilju osiguranja bolje zaštite prava intelektualnog vlasništva;

27.  naglašava potrebu za obraćanjem, konkretnije, mlađim generacijama odgovarajućim kampanjama za podizanje razine svijesti, imajući na umu činjenicu da, prema rezultatima nedavno provedene ankete o predodžbi intelektualnog vlasništva, baš te generacije najmanje poštuju prava intelektualnog vlasništva;

28.  naglašava važnost inicijativa za procjenu saznanja o načinu na koji mladi razumiju i percipiraju intelektualno vlasništvo te za nadzor nad njihovim razvojem radi boljeg razumijevanja njihovih potreba i utvrđivanja najprikladnijih mjera koje je potrebno poduzeti;

29.  posebno pozdravlja napore Europskog opservatorija za povrede prava intelektualnog vlasništva u sklopu Ureda za usklađivanje na unutarnjem tržištu (OHIM) u cilju jačanja svijesti među potrošačima o prednostima odabira proizvoda kojima se poštuju prava intelektualnog vlasništva i olakšanja pristupa takvim proizvodima;

30.  istodobno smatra da bi potrošači trebali u većoj mjeri biti u stanju prepoznati ponude kojima se krše prava kako bi mogli donijeti odluku da ne kupe određeni proizvod; žali što Akcijski plan Komisije ne uključuje mjere za poboljšanje sposobnosti potrošača da prepoznaju robu i sadržaje kojima se povređuju prava; poziva Komisiju i države članice da razmisle o razvoju konkretnih alata i smjernica, provedu analizu koja se temelji na dokazima i razmisle o razvoju usklađenog sustava za prijavu/povlačenje robe i sadržaja kojima se povređuju prava kako bi potrošači i poduzeća mogli djelovati u slučaju da ih se dovelo u zabludu, kao što mogu skrenuti pozornost na neželjeni sadržaj, na temelju iskustva koje su prikupili Komisija i Europski opservatorij za povrede prava intelektualnog vlasništva, posebno u pogledu razmjene najboljih praksi;

31.  napominje da sustav za prijavu i uklanjanje sadržaja (jednog po jednog URL-a) kojima se povređuju prava intelektualnog vlasništva ima praktična ograničenja u pogledu brzine kojom se predmetni sadržaj može ponovno učiniti dostupnim; stoga poziva subjekte u tom sektoru da počnu promišljati o tome na koji način učiniti sustav za prijavu i uklanjanje dugoročno učinkovitijim;

32.  ističe da bi svi akteri uključeni u lanac distribucije trebali surađivati u razvoju informacijskih kampanja s pomoću kojih bi se potrošače informiralo o njihovim pravima i obvezama, a istodobno bi im se omogućilo jednostavno pristupanje kreativnom sadržaju i korištenje njime;

33.  smatra da je moguće postići bolju transparentnost i obaviještenost na učinkovit način samo uz suradnju glavnih dionika na internetu koji objavljuju sadržaj zaštićen pravima intelektualnog vlasništva te da ih je stoga poželjno uključiti u takve napore za postizanje transparentnosti i protok informacija;

34.  inzistira na potrebi koordiniranja inicijativa i kampanja u svim državama članicama kako bi se izbjeglo udvostručavanje posla te osigurala koherentnost i učinkovitost;

35.  traži od tijela država članica da zajamče da se roba kojom se krše prava intelektualnog vlasništva i koja predstavlja sigurnosni rizik uvrsti u obavijesti RAPEX-a bez obzira na to prodaje li se u dotičnim državama članicama zakonito ili nezakonito;

Razvoj novih poslovnih modela

36.  smatra da u određenim sektorima zbog nedostatne informiranosti potrošača o zakonitim ponudama i katkad teško dostupne ili skupe nabave proizvoda ili sadržaja kojima se ne krše prava intelektualnog vlasništva može biti teško odvratiti potrošače od kupnje nezakonite robe ili korištenja nezakonitog sadržaja; smatra da je u tom području potrebno ostvariti daljnji napredak i ponavlja svoj zahtjev da Komisija i države članice izvrše veći pritisak na tu industrijsku granu kako bi se u svim državama članicama osmislile zakonite ponude koje će biti i raznovrsne i atraktivne tako da potrošači zaista mogu kupiti zakonitu robu ili koristiti zakoniti sadržaj;

37.  naglašava potrebu za cjelovitijim pristupom usmjerenim na pitanje kako zadovoljiti potražnju potrošača većom dostupnošću inovativne i pristupačne zakonite ponude i češćim korištenjem njome na temelju poslovnih modela prilagođenih internetu kojima se omogućuje uklanjanje prepreka za stvaranje istinski europskog digitalnog jedinstvenog tržišta, ali i istodobno očuvanje ravnoteže između prava potrošača i zaštite inovatora i autora;

38.  smatra da razvoj inovativnih poslovnih modela može biti jedan od načina jačanja prava intelektualnog vlasništva; također naglašava da bi trebalo ponovno razmotriti poboljšanje i stalnu prilagodbu takvih modela tehnološkom razvoju u određenim sektorima industrije;

Fokusiranje na mala i srednja poduzeća

39.  naglašava važnost unapređivanja civilnih postupaka zaštite prava za male i srednje poduzetnike i pojedine autore u području intelektualnog vlasništva jer oni imaju ključnu ulogu u kreativnom i kulturnom sektoru, a često nisu u mogućnosti ostvariti svoja prava zbog složenosti, cijene i dužine trajanja tih postupaka;

40.  pozdravlja izrečenu namjeru Komisije da pruži potporu malim i srednjim poduzećima u zaštiti prava intelektualnog vlasništva unapređenjem dostupnosti pravne zaštite u okviru građanskog prava radi lakšeg suprotstavljanja većim tržišnim natjecateljima koji zloupotrebljavaju tržište, a posebno da dodatno razmotri potrebe malih i srednjih poduzeća za budućim djelovanjem EU-a;

41.  pozdravlja odluku donesenu Komunikacijom Komisije od 1. srpnja 2014. o Akcijskom planu EU-a, a posebno mjeru 4. koja je usmjerena na unapređenje civilnih postupaka zaštite prava intelektualnog vlasništva za male i srednje poduzetnike, osobito u pogledu zahtjeva male vrijednosti i mogućih mjera u tom području;

42.  ističe da su jasne i provedive strukture za zaštitu prava intelektualnog vlasništva od ključne važnosti za mala i srednja poduzeća;

43.  poziva Komisiju da se pobrine za to da sve poduzete mjere imaju ograničen utjecaj u smislu opterećenja i troškova za mala i srednja poduzeća; posebno poziva Komisiju da dodatno procijeni kako bi mala i srednja poduzeća mogla sudjelovati u kvalitativnim programima revizije i utvrdi koje bi se konkretne mjere u tom smislu mogle poduzeti u korist malih i srednjih poduzeća;

44.  inzistira na potrebi da se mala i srednja poduzeća uzmu u obzir pri sastavljanju zakonodavstva i ponavlja da bi se načelo „počnimo od malih” trebalo primjenjivati u svakom trenutku;

45.  ističe važnost pristupa pravosuđu i isplativosti pravosudnih postupaka, posebno za mala i srednja poduzeća, te poziva na razvoj usluga posredovanja i ostalih alternativnih načina rješavanja sporova među poduzećima u području prava intelektualnog vlasništva;

46.  naglašava važnost redovite analize čimbenika koji presudno utječu na odluku malih i srednjih poduzeća da koriste ili ne koriste svoja prava intelektualnog vlasništva kako bi se utvrdilo je li napredak moguće postići u slučaju inovativnih malih i srednjih poduzeća ili u slučaju malih i srednjih poduzeća koja ponajviše imaju problema pri ostvarivanju svojih prava intelektualnog vlasništva;

47.  iščekuje informacije o postojećim nacionalnim inicijativama povezanima sa zaštitom prava intelektualnog vlasništva za mala i srednja poduzeća u okviru građanskog prava do kraja 2015.; pozdravlja predstojeću Zelenu knjigu o potrebi za budućim mjerama na razini Unije temeljenima na najboljoj praksi iz programa koji se financiraju na nacionalnim razinama za pomoć malim i srednjim poduzećima u zaštiti prava intelektualnog vlasništva;

Europski opservatorij za povrede prava intelektualnog vlasništva

48.  izražava zadovoljstvo zbog razvoja aktivnosti Europskog opservatorija za povrede prava intelektualnog vlasništva kao korisne pomoći pri raspravama donositelja političkih odluka te kao alata za prikupljanje i razmjenu podataka i informacija o svim oblicima povreda prava intelektualnog vlasništva;

49.  ističe da bi dužnost Ureda za usklađivanje na unutarnjem tržištu (OHIM) da prikuplja podatke o povredama prava intelektualnog vlasništva u toj industrijskoj grani te da daje pouzdane podatke i analizu stvarnog utjecaja povreda prava na gospodarske subjekte trebala biti dio Akcijskog plana od deset točaka te dio osnove za daljnja djelovanja u različitim sektorima koji su najviše pogođeni; stoga poziva Komisiju da poboljša bazu podataka Alata za podršku obavještajnom sustavu u borbi protiv krivotvorenja (ACIST), koju je razvio OHIM, kako bi se moglo pristupiti podacima o krivotvoriteljima i tako osigurati da središnja tijela za javnu nabavu ne nabavljaju krivotvorenu robu;

50.  naglašava da bi u cilju postizanja znatne zaštite prava intelektualnog vlasništva trebalo učiniti dostupnima sve informacije s obzirom na vrstu prava (npr. patent, žig, autorsko pravo) koje je relevantno u određenoj situaciji, status njegove valjanosti i identitet vlasnika, pa i u obliku metapodataka u slučaju digitalnih datoteka;

51.  poziva Komisiju da se koristi podacima koje je prikupio Opservatorij i rezultatima njegovih aktivnosti kako bi izvukla zaključke i predložila rješenja za poboljšanje zaštite prava intelektualnog vlasništva kojima se mogu koristiti donositelji političkih odluka; poziva Komisiju da o tome redovito izvještava Parlament;

52.  napominje da je ključno osposobljavanje za razvoj sektorske zaštite prava intelektualnog vlasništva na nacionalnoj razini, a ključna je i uloga koju će Opservatorij imati u pomaganju pri osposobljavanju tijela država članica i u razmjeni najboljih praksi, posebno promicanjem digitalno dostupnih isplativih kampanja i koordiniranjem tih kampanja s relevantnim agencijama i tijelima;

Stručna skupina Komisije za zaštitu prava intelektualnog vlasništva

53.  pozdravlja osnivanje stručne skupine za zaštitu prava intelektualnog vlasništva pri Komisiji i poziva Komisiju da zajamči aktivnije sudjelovanje Parlamenta i, po potrebi, Europskog opservatorija za povrede prava intelektualnog vlasništva u radu skupine te, posebno, da na sastanke te skupine pošalje svoje stručnjake;

Razvoj pravnog okvira

54.  pozdravlja činjenicu da je Komisija objavila izvješće o primjeni Direktive o provedbi prava intelektualnog vlasništva(10), ali pritom napominje da se u vezi s nekim aspektima mogu izvući samo ograničeni zaključci zbog kasnog prenošenja direktive u nekim državama članicama; poziva Komisiju da dostavi daljnju analizu utjecaja Direktive, posebno na inovacije i razvoj informacijskog društva, u skladu s odredbama njezina članka 18. stavka 1. i s onim što je Parlament zatražio u svojoj gore navedenoj Rezoluciji od 22. rujna 2010.; međutim, podsjeća da je Komisija utvrdila mnoge druge aspekte zaštite prava intelektualnog vlasništva, kao što je uloga posrednika u suzbijanju povreda prava, što bi se moglo pokazati korisnim u borbi protiv zlouporabe tih prava;

55.  prima na znanje izvješće Komisije u kojem se navodi da Direktiva o provedbi prava intelektualnog vlasništva u nekim aspektima ne ide u korak s digitalnim dobom i da nije dostatna za suzbijanje povreda na internetu; poziva Komisiju da izradi detaljnu procjenu ograničenja postojećeg pravnog okvira u vezi s aktivnostima na internetu i, po potrebi, prijedloge za prilagodbu zakonodavnog okvira EU-a na internetsko okružje; naglašava da je nužno detaljno ocijeniti mogući učinak svakog takvog prijedloga;

56.  prima na znanje zaključke da različita tumačenja nekih odredbi Direktive dovode do razlika u primjeni u državama članicama te poziva Komisiju da poduzme mjere za rješavanje problema utvrđenih u izvješću, koje podrazumijevaju i dodatno pojašnjenje Direktive;

57.  ponovno poziva na razradu strategije o pravima intelektualnog vlasništva, uključujući sveobuhvatni pravni okvir za borbu protiv povreda prava intelektualnog vlasništva prilagođen internetskom okružju, uzimajući u obzir poštovanje temeljnih ljudskih prava i sloboda, pravedno suđenje, proporcionalnost i zaštitu podataka; smatra da je prijeko potrebno zakonom zaštititi nova stvaralačka djela jer će se time potaknuti ulaganja i daljnji razvoj inovacija;

58.  naglašava da zakonodavni propisi povezani s pravima intelektualnog vlasništva trebaju odražavati razvoj digitalnog doba, uzimajući u obzir internetsko okružje i razne načine distribucije, jamčeći uravnoteženi pristup koji predstavlja interese svih uključenih dionika, a posebno potrošača i njihovo pravo na pristup sadržaju, a istovremeno promičući umjetnike, autore i inovacije u Europi;

59.  ponovno ističe potrebu za suvremenim okvirom za autorska prava prilagođenim potrošačima, kojim će se promicati konkurentnost te podržavati kreativnost i inovacije jamčenjem sigurnog, odgovarajućeg i zaštićenog okružja za izumitelje i autore;

60.  ističe da kulturni i kreativni sektor u Europskoj uniji predstavlja pokretačku snagu društvenog i gospodarskog razvoja te otvaranja radnih mjesta u Europi te istovremeno podsjeća da autori, dizajneri i institucije koji se oslanjaju na izuzeća od autorskih prava i ograničenja tih prava također daju znatan doprinos gospodarskom rastu, inovacijama i otvaranju radnih mjesta u Uniji; naglašava da bi se zakonodavne inicijative za modernizaciju autorskih prava trebale temeljiti na nezavisnim dokazima u pogledu učinka na rast i radna mjesta (posebno u slučaju malih i srednjih poduzeća u kulturnom i kreativnom sektoru), pristup znanju i kulturi te potencijalne troškove i koristi;

Međunarodni lanci opskrbe i uloga carine i međunarodne suradnje

61.  ističe važnu ulogu carinskih tijela i međunarodne suradnje u području carine u borbi protiv povrede prava intelektualnog vlasništva u okviru prekogranične trgovine te naglašava da je potrebno podržati i olakšati rad carinskih službi u uzajamnoj suradnji pojašnjavanjem operativnih pravila, posebno kako bi se tim radom omogućila učinkovit pregled robe u provozu na teritoriju EU-a;

62.  poziva Komisiju da pri provedbi Akcijskog plana za zaštitu prava intelektualnog vlasništva uzme u obzir slične inicijative, posebno Carinski akcijski plan EU-a za borbu protiv povreda prava intelektualnog vlasništva i Strategiju za zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva u trećim zemljama;

63.  poziva Komisiju da poboljša nadzor nad tržištem, upravljanje rizicima i razmjenu informacija među carinskim tijelima u pogledu pitanja koja se postavljaju u kontekstu carinske zaštite prava intelektualnog vlasništva, na primjer u vezi s pohranom i uništavanjem robe kojom se povređuju prava;

64.  naglašava važnost obučavanja carinskih tijela, tijela za nadzor nad tržištem i pravosudnih tijela te uske suradnje i razmjene informacija među njima;

Ostala pitanja

65.  ističe ključnu ulogu koju tijela javne uprave imaju na svim razinama u pogledu javne nabave i kupnje, uključujući lokalnu, regionalnu i nacionalnu, te pohvaljuje želju Komisije da osmisli, promiče i objavi priručnik o najboljoj praksi za tijela javne uprave na svim razinama u cilju izbjegavanja nabave krivotvorene robe;

66.  pozdravlja predloženu Zelenu knjigu Komisije o savjetovanju s dionicima u vezi s učincima povrata zaduženja po kartici i drugim povezanim mehanizmima za suzbijanje povreda prava intelektualnog vlasništva u komercijalne svrhe i za procjenu potrebe za poduzimanjem konkretnijih mjera u tom području, na internetu i izvan njega; vjeruje da bi uvođenje prava na povrat zaduženja po kartici u cijelom EU-u za nehotice kupljenu krivotvorenu robu moglo biti korisno za potrošače, a trgovce bi potaklo na provjeru robe prije no što je puste u prodaju;

67.  podržava činjenicu da se u Akcijskom planu stavlja naglasak na suradnju s državama članicama, razmjenu informacija i najboljih praksi te koordiniranje aktivnosti u vezi s prekograničnom zaštitom prava intelektualnog vlasništva;

68.  naglašava da je u cilju poticanja inovacija i konkurentnosti u sektorima koji se temelje na znanju u Uniji, na način sukladan s pravima intelektualnog vlasništva, nužno poticati otvoreno istraživanje i razmjenu znanja koji su također određeni kao ključni elementi u strategijama „Globalna Europa” i „Europa 2020.”;

69.  naglašava potrebu za preciznim sustavima za otkrivanje koji će rezultirati brzim prekidom aktivnosti povreda prava intelektualnog vlasništva u komercijalne svrhe;

70.  ističe da prihod stečen korištenjem pravima intelektualnog vlasništva predstavlja važan izvor vanjskog financiranja za istraživačke projekte te je stoga pokretačka snaga inovacija, razvoja i suradnje među sveučilištima i trgovačkim društvima;

71.  poziva na brzo provođenje Akcijskog plana kako bi se, prema potrebi, uskoro moglo preispitati mjere nužne za zaštitu prava intelektualnog vlasništva, posebice u kulturnom i kreativnom sektoru, i tako odgovoriti na stvarne potrebe;

72.  poziva Komisiju da ocijeni provedbu svake mjere predstavljene u Akcijskom planu i da o tome najkasnije do srpnja 2016. izvijesti Parlament;

o
o   o

73.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te parlamentima i vladama država članica.

(1) SL L 157, 30.4.2004., str. 45.
(2) SL L 129, 16.5.2012., str. 1.
(3) „Analiza primjene Direktive 2004/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o provedbi prava intelektualnog vlasništva u državama članicama”, (SEC(2010)1589).
(4) http://ec.europa.eu/internal_market/consultations/docs/2012/intellectual-property-rights/summary-of-responses_en.pdf.
(5) SL C 258 E, 7.9.2013., str. 64.
(6) http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-15321-2014-INIT/en/pdf.
(7) SL C 80, 19.3.2013., str. 1.
(8) SL C 50 E, 21.2.2012., str. 48.
(9) Vidi Izvješće OHIM-a „Europski građani i intelektualno vlasništvo: percepcija, svijest i ponašanje”, studeni 2013.
(10) COM(2010)0779.

Pravna napomena