Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2014/2145(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0190/2015

Podneseni tekstovi :

A8-0190/2015

Rasprave :

PV 24/06/2015 - 20
CRE 24/06/2015 - 20

Glasovanja :

PV 24/06/2015 - 23.5
CRE 24/06/2015 - 23.5
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2015)0238

Usvojeni tekstovi
PDF 295kWORD 141k
Srijeda, 24. lipnja 2015. - Bruxelles Završno izdanje
Revizija okvira gospodarskog upravljanja: pregled stanja i izazovi
P8_TA(2015)0238A8-0190/2015

Rezolucija Europskog parlamenta od 24. lipnja 2015. o reviziji okvira gospodarskog upravljanja: pregled stanja i izazov (2014/2145(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 472/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o jačanju gospodarskog i proračunskog nadzora država članica europodručja koje su u poteškoćama ili kojima prijete ozbiljne poteškoće u odnosu na njihovu financijsku stabilnost(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 473/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o zajedničkim odredbama za praćenje i procjenu nacrta proračunskih planova i osiguranju smanjenja prekomjernog deficita država članica u europodručju(2),

–  uzimajući u obzir pismo potpredsjednika Komisije Ollija Rehna od 3. srpnja 2013. o primjeni članka 5. stavka 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97 o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1175/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenog 2011. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1466/97 o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 1177/2011 od 8. studenog 2011. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1467/97 o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog deficita(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1173/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o učinkovitoj provedbi proračunskog nadzora u europodručju(5),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2011/85/EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica(6),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža(7),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1174/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o provedbenim mjerama za ispravljanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u europodručju(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. ožujka 2014. o istrazi o ulozi i djelovanju Trojke (ESB, Komisija i MMF) u vezi s programskim zemljama europodručja(9),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 12. prosinca 2013. o ustavnim problemima višerazinskog upravljanja u Europskoj uniji(10),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 1. prosinca 2011. o europskom semestru za koordinaciju ekonomske politike(11),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 6. srpnja 2011. o financijskoj, ekonomskoj i socijalnoj krizi: preporuke o mjerama i inicijativama koje treba poduzeti(12),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 28. studenog 2014. naslovljenu „Revizija ekonomskog upravljanja – Izvješće o primjeni uredbi (EU) br. 1173/2011, 1174/2011, 1175/2011, 1176/2011, 1177/2011, 472/2013 i 473/2013” (COM(2014)0905),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 13. siječnja 2015. naslovljenu „Najbolja uporaba fleksibilnosti u okviru postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu” (COM(2015)0012),

–  uzimajući u obzir šesto izvješće Komisije o gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji od 23. srpnja 2014. (COM(2014)0473),

–  uzimajući u obzir zaključke sa sastanaka Europskog vijeća održanih u lipnju i prosincu 2014.,

–  uzimajući u obzir zaključke sa sastanka na vrhu EU-a održanog u listopadu 2014.,

–  uzimajući u obzir govor koji je predsjednik Komisije Jean‑Claude Juncker održao u Europskom parlamentu 15. srpnja 2014.,

–  uzimajući u obzir govor koji je predsjednik ESB-a Mario Draghi održao na godišnjem simpoziju središnjih banaka u Jackson Holeu 22. kolovoza 2014.,

–  uzimajući u obzir povremenu publikaciju ESB-a br. 157 iz studenog 2014. naslovljenu „Utvrđivanje fiskalnih i makroekonomskih neravnoteža – neiskorištena sinergija u okviru ojačanog okvira upravljanja EU-a” (engl. The identification of fiscal and macroeconomic imbalances – unexploited synergies under the strengthened EU governance framework),

–  uzimajući u obzir radni dokument Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj br. 163 od 9. prosinca 2014. koji se odnosi na socijalna pitanja, zapošljavanje i migracije naslovljen „Trendovi u nejednakosti prihoda i njezin utjecaj na gospodarski rast” (engl. Trends in income inequality and its impact on economic growth),

–  uzimajući u obzir napomenu s rasprave osoblja MMF-a iz rujna 2013. naslovljenu „Prema fiskalnoj uniji u europodručju”,

–  uzimajući u obzir prijedloge Upravnog vijeća ESB-a od 10. lipnja 2010. pod nazivom „Jačanje gospodarskog upravljanja u europodručju”,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o šestom izvješću o gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji: ulaganje u radna mjesta i rast, koje je usvojilo Vijeće za opće poslove (koheziju) 19. studenog 2014.,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača i Odbora za ustavna pitanja (A8-0190/2015),

A.  budući da je gospodarsko upravljanje u europodručju, osmišljeno kako bi se izbjeglo neodrživo javno financiranje i uskladile fiskalne politike, započelo Paktom o stabilnosti i rastu koji se sastoji od dva jednostavna pravila kako bi se izbjegli štetni učinci na cijelu ekonomsku i monetarnu uniju;

B.  budući da je neposredno nakon uvođenja eura došlo do konsolidacijskog zamora zbog provedbe tih pravila što je uzrokovalo postojeću krizu u ekonomskoj i monetarnoj uniji;

C.  budući da su reformom izvornog Pakta o stabilnosti i rastu provedenom 2005. uvedeni određeni broj izmjena i veća fleksibilnost kojima je nedovoljno riješen problem slabih provedbenih odredbi i koordinacije;

D.  budući da bi se, kada je nekoliko država bilo izloženo riziku od nepodmirivanja duga što bi uzrokovalo širenje krize i depresije, situacija mogla izbjeći uspostavom ad hoc mehanizama kao što su EFSF i EFSM;

E.  budući da su provedene određene mjere koje se moraju smatrati paketom koji uključuje osnivanje bankovne unije, uvođenje Europskog stabilizacijskog mehanizma, donošenje poboljšanog zakonodavstva o gospodarskom upravljanju u obliku paketa od šest mjera i paketa od dvije mjere, potpisivanje Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju te uvođenje Europskog semestra kako bi se izbjegla ponovna pojava te vrste krize i njezino širenje na druge države preko bankarskog sektora;

F.  budući da se prema najnovijim proljetnim prognozama Komisije nakon dvije godine uzastopnog negativnog rasta očekuje porast BDP-a u europodručju, što znači da se gospodarstvo polako oporavlja te da ga je potrebno dodatno ojačati budući da će proizvodni jaz biti i dalje velik;

G.  budući da među državama članicama i dalje postoje velike razlike u pogledu omjera duga, omjera deficita, razine nezaposlenosti, stanja tekućeg računa i razine socijalne zaštite i nakon uvođenja programa što odražava razlike u uzroku krize i polazišnim točkama te ambicijama, učinku i nacionalnoj odgovornosti prilikom provedbe mjera dogovorenih između institucija i dotičnih država članica;

H.  budući da su se ulaganja u europodručje smanjila za 17 % od razdoblja prije krize te su i dalje niska; budući da manjak ulaganja usmjerenih na budućnost i prekomjeran javni dug predstavljaju sputavajući teret za buduće generacije;

I.  budući da se uspostavlja Europski investicijski plan kao važan instrument za poticanje prvenstveno privatnih ulaganja kako bi se tijekom iduće tri godine mobiliziralo 315 milijardi EUR za ulaganja; budući da je ovaj plan, ako se postignu predloženi financijski ciljevi, samo jedan element namijenjen nadoknadi nakupljenog investicijskog jaza zajedno uz provedbu strukturnih reformi za stvaranje povoljne ulagačke klime u državama članicama;

Pregled stanja sadašnjeg okvira gospodarskog upravljanja

1.  pozdravlja Komunikaciju Komisije od 28. studenog 2014. o reviziji gospodarskog upravljanja; smatra da procjena Komisije daje uvid u to kako su i u kojoj mjeri provedeni različiti alati i postupci;

2.  naglašava da su u suštini sustava gospodarskog upravljanja sprečavanje prekomjernog deficita i razine duga te prekomjernih makroekonomskih neravnoteža kao i usklađenost gospodarske politike; ustraje da je središnje pitanje je li ekonomska i monetarna unija postala otpornija zahvaljujući novom okviru za gospodarsko upravljanje, posebno u pogledu njezine sposobnosti izbjegavanja da određene države članice ne plaćaju svoje dugove, istodobno pridonoseći užoj suradnji gospodarskih politika država članica i jamčeći veću razinu transparentnosti, vjerodostojnosti i demokratske odgovornosti;

3.  prima na znanje činjenicu da je u nekim državama članicama postignut napredak u rješavanju razine duga ili u postojećem postupku u slučaju prekomjernog duga;

4.  slaže se s analizom Komisije da su novim okvirom djelomično postignuti rezultati, ali da je sposobnost izvođenja zaključaka o učinkovitosti uredbi u uobičajenim gospodarskim vremenima ograničena;

5.  priznaje da je procjena primjene paketa od šest mjera i od dvije mjere u ovoj fazi i dalje djelomična te da je se ne može izdvojiti iz europskog semestra, UFEU-a i fiskalnog sporazuma;

6.  pozdravlja proširenje opsega Pakta o stabilnosti i rastu za što su zaslužni paket od šest mjera i paket od dvije mjere zahvaljujući dodatnim postupcima za sprečavanje i ispravak makroekonomskih neravnoteža unutar država članica i prelazak s prekomjernog oslanjanja na kriterij deficita na kriterij deficita i ukupnog duga, čime se u najranijoj mogućoj fazi nastoje otkriti i ispraviti mogući problemi dok se istovremeno omogućuje fleksibilnost u obliku klauzula za strukturne reforme, ulaganja i štetne uvjete poslovnog ciklusa; podsjeća da fleksibilnost ne može ugroziti preventivnu prirodu Pakta;

7.  ističe važnost pokazatelja stanja u cilju ranog otkrivanja makroekonomske neravnoteže te važnost održivih strukturnih reformi u nastojanju da se savladaju makroekonomske neravnoteže;

8.  ističe da dosljedna i pravedna postupna primjena okvira u državama članicama pridonosi vjerodostojnosti; poziva Komisiju i Vijeće da djeluju i ponašaju se u duhu izmjena napravljenih u okviru Pakta o stabilnosti i rastu u paketu od šest mjera i dvije mjere, osobito u pogledu provedbe odredbi;

9.  vjeruje da postojeća gospodarska situacija s osjetljivim rastom i visokom nezaposlenošću zahtijeva hitne, sveobuhvatne i odlučne mjere u okviru holističkog pristupa koji se temelji na fiskalnoj konsolidaciji koja pogoduje rastu, strukturnim reformama i jačanju ulaganja za ponovnu uspostavu održivog rasta i konkurentnosti, poticanje ulaganja i borbu protiv nezaposlenosti uz rješavanje rizika dugotrajne niske inflacije ili moguće prijetnje od deflacijskog pritiska kao i dugotrajnih makroekonomskih neravnoteža; ističe da okvir gospodarskog upravljanja mora predstavljati ključni sastavni element tog holističkog pristupa kako bi se mogli riješiti navedeni izazovi;

10.  slaže se s izjavom povjerenice Thyssen da su zemlje koje pružaju visokokvalitetna radna mjesta i bolju socijalnu zaštitu te koje ulažu u ljudski kapital otpornije na gospodarske krize; poziva Komisiju da u svojem daljnjem radu na svim političkim preporukama u okviru Europskog semestra i preporukama za pojedine države odrazi to stajalište;

11.  ističe činjenicu da treba provesti i po potrebi poboljšati sadašnji okvir gospodarskog upravljanja kako bi se pružila fiskalna stabilnost, potakla odgovarajuća rasprava o ukupnoj ocjeni cijelog europodručja omogućujući fiskalnu odgovornost koja pogoduje rastu, poboljšala perspektiva gospodarske konvergencije europodručja i na jednak način riješile različite gospodarske i fiskalne situacije država članica; inzistira na tome da mu nedostaje odgovornost na nacionalnoj razini te da je u ograničenoj mjeri usmjeren na međunarodnu gospodarsku perspektivu i mehanizam odgovarajuće demokratske odgovornosti;

12.  naglašava da sadašnja situacija zahtijeva poboljšanu i uključiviju ekonomsku koordinaciju uzevši u obzir cijelo europodručje te veću nacionalnu odgovornost i demokratsku odgovornost za provedbu tih pravila (povratiti povjerenje, poticati konvergenciju među državama članicama, poboljšati fiskalnu održivost, poticati održive strukturne reforme i poticati ulaganja) i brzi odgovor u svrhu ispravljanja najočitijih nedostataka u okviru gospodarskog upravljanja, poboljšanja učinkovitosti okvira gospodarskog upravljanja i jamčenja konzistentne i pravedne primjene okvira u državama tijekom vremena;

13.  naglašava važnost jednostavnih i transparentnih postupaka ekonomskog upravljanja i upozorava na to da su trenutna složenost okvira kao i nedostatak provedbe i odgovornosti štetni za njegovu učinkovitost te da ga usvoje nacionalni parlamenti, lokalne vlasti, socijalni partneri i građani u državama članicama;

14.  svjestan je da je postignut određen napredak u raspravi o srednjoročnom cilju i u pogledu većeg preuzimanja odgovornosti kod nacionalnih rasprava u državama članicama europodručja, između ostalog zahvaljujući i doprinosima nacionalnih fiskalnih vijeća koja djeluju kao neovisna tijela koja nadziru sukladnost s fiskalnim pravilima i makroekonomskim predviđanjima; poziva Komisiju da predstavi pregled o strukturi i funkcioniranju nacionalnih fiskalnih vijeća država članica i o tome kako ta vijeća mogu povećati odgovornost na nacionalnoj razini;

15.  smatra da je okvir gospodarskog upravljanja ključna politička inicijativa kojom se podupiru temelji ciljeva i vodećih inicijativa strategije Europa 2020. koje su usmjerene na potpuno iskorištavanje neiskorištenog potencijala rasta jedinstvenog tržišta; vjeruje da će ostvarivanjem potencijala rasta jedinstvenog tržišta države članice lakše ispuniti ciljeve ugrađene u okvir gospodarskog upravljanja; nadalje, smatra da su glavni akteri na jedinstvenom tržištu potrošači i poduzeća;

Koja je najbolja primjena fleksibilnosti u sklopu postojećih pravila?

16.  priznaje da Pakt o stabilnosti i rastu, uveden da bi se zajamčila fiskalna održivost država članica koje čine dio Europske ekonomske i monetarne unije, omogućuje državama članicama da, kada je to potrebno, provode protucikličku politiku, te omogućuje potrebni fiskalni prostor za pravilno djelovanje automatskih stabilizatora; ističe da nisu sve države članice ostvarile višak u razdoblju procvata gospodarstva te da neke klauzule o fleksibilnosti predviđene zakonodavstvom nisu u potpunosti primijenjene ranijih godina;

17.  pozdravlja činjenicu da je Komisija u svojoj interpretativnoj komunikaciji o fleksibilnosti priznala da je način na koji se tumače postojeća fiskalna pravila element za savladavanje investicijskog jaza u EU-u i omogućavanje provedbe održivih i društveno uravnoteženih strukturnih reformi za jačanje rasta; primjećuje da Komisija ne radi izmjene u vezi s izračunom deficita, ali da se određenim ulaganjima može opravdati privremeno odstupanje od srednjoročnog cilja predmetne države članice ili od puta prilagodbe prema ostvarenju tog cilja;

18.  podržava sve poticaje koje je predložila Europska komisija za financiranje novog Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSI), prvenstveno na način da nacionalni doprinosi fondu postanu fiskalno neutralni u smislu postizanja srednjoročnog cilja i potrebne fiskalne prilagodbe bez da je se mijenja u preventivnom ili korektivnom dijelu Pakta o stabilnosti i rastu; primjećuje namjeru Komisije da se, samo zbog dodatnog doprinosa EFSU-u, suzdrži od pokretanja postupka u slučaju prekomjernog deficita (EDP) ako deficit države članice raste polako i privremeno iznad granice deficita od 3 %; skreće pozornost na važan doprinos PSR-a za izgradnju povjerenja prilikom privlačenja stranih ulaganja; ističe važnost načela dodavanja u financiranju EFSU-a budući da projekti koje financira Europski fond za strateška ulaganja ni na koji način ne smiju samo zamijeniti već planirano ulaganje, već, naprotiv, kao posljedica toga moraju povećati neto ulaganja;

19.  primjećuje da je cilj Komunikacije Komisije pojasniti primjenu klauzule o ulaganjima kako bi se omogućio određeni stupanj fleksibilnosti preventivnog dijela Pakta o stabilnosti i suradnji, u obliku privremenog odstupanja od MTO-a, pod uvjetom da odstupanje ne dovede do viška preko referentne vrijednosti deficita od 3 % i odgovarajuće sigurnosne granice kako bi države članice uzele u obzir investicijske programe osobito u pogledu rashoda za projekte u okviru strukturne i kohezijske politike, između ostalih i Inicijativu za zapošljavanje mladih, transeuropske mreže i Instrument za povezivanje Europe, i sufinanciranja u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja;

20.  vjeruje da su formalno usvajanje reforme u nacionalnom parlamentu i stvarna provedba preduvjet za primjenu klauzule o strukturnoj reformi u okviru preventivnog dijela i razmatranje planova strukturne reforme u okviru korekcijskog dijela; ističe da bi postupak reforme u potpunosti trebao uključiti socijalne partnere u svim fazama;

21.  poziva na poboljšani dijalog između Komisije i država članica u vezi sa sadržajem i vrstom najprikladnijih i najučinkovitijih strukturnih reformi koje će Komisija predložiti u preporukama po zemljama, koje su u skladu s Ugovorom i sekundarnim zakonodavstvom vodeći računa o analizi troška i učinka, procjeni usmjerenoj na rezultat i učinku vremenskog okvira te doprinoseći postizanju srednjoročnih ciljeva;

22.  potiče odbore za financije nacionalnih parlamenata da u svojim domovima parlamenata prije usvajanja nacrta proračuna države članice u javnu raspravu sustavno uključe povjerenike EU-a nadležne za pitanja gospodarskog upravljanja;

23.  vjeruje da bi strukturne reforme u okviru nacionalnih programa reforme srednjoročno i dugoročno trebale imati pozitivne ekonomske i društvene prinose te prinose u vezi s okolišem te da bi trebale poboljšati učinkovitost i djelotvornost administrativnih mogućnosti;

24.  napominje da zbog činjenice da je mogla rezultirati pokušajem definiranja svih vrsta pretpostavki uz rizik da se izostavi ona koja će se uistinu dogoditi, Komunikacija se ne dotiče prirode „neobičnih događaja” koji su izvan kontrole države članice, a koji bi joj mogli omogućiti da privremeno skrene s puta prilagodbe k ostvarenju njezina srednjoročnog cilja, ističe da je nužno slične situacije tretirati na sličan način;

25.  poziva na bolju ekonomsku i socijalnu koheziju koju će omogućiti jačanje Europskog socijalnog fonda i Kohezijskog fonda kako bi se očuvala postojeća i otvorila nova radna mjesta s pravima podupiranjem mjera za suzbijanje nezaposlenosti i siromaštva;

26.  ističe važnost koju poticanje gospodarskog rasta i otvaranje novih radnih mjesta, posebno radnih mjesta za mlade, imaju za prihvaćanje europskog okvira gospodarskog upravljanja u javnosti;

27.  s dubokom zabrinutošću primjećuje da se stopa dugoročne nezaposlenosti udvostručila tijekom krize; također primjećuje da je za niskokvalificirane radnike taj porast još viši; poziva Komisiju da zajamči da je borba protiv dugoročne nezaposlenosti uvrštena u njezine politike i preporuke za pojedine države;

28.  smatra da bi u kontekstu gospodarskog okvira Unije trebalo pridati veliku važnost rastućoj razini nejednakosti u Europi; smatra da je jačanje napora za otvaranje više kvalitetnih radnih mjesta u Europi jedan od najboljih načina borbe protiv te rastuće nejednakosti;

Bolja suradnja, gospodarska konvergencija i racionalizacija Europskog semestra

29.  poziva Komisiju da u potpunosti primjenjuje Pakt o stabilnosti i rastu i osigura njegovu pravednu provedbu u skladu s preispitivanjem koje je nedavno provela u pogledu paketa od šest mjera, tj. paketa od dviju mjera te s Komunikacijom o fleksibilnosti; vjeruje da bi unutar sadašnjeg zakonodavnog okvira, ondje gdje je to potrebno i moguće, trebalo racionalizirati i osnažiti Europski semestar; ističe da bi u svakom slučaju bilo koja buduća racionalizacija i osnaživanje trebalo biti usmjereno na stabilnost;

30.  smatra da se u Komunikaciji Komisije objašnjava gdje postoji više prostora za fleksibilnost u okviru postojećeg zakonodavstva; pozdravlja pokušaj postizanja veće jasnoće u ovom kompliciranom području te očekuje da će se Komisija služiti fleksibilnošću ugrađenom u postojeća pravila u skladu s Komunikacijom i pritom se pobrinuti za predvidljivost, transparentnost i učinkovitost okvira gospodarskog upravljanja;

31.  poziva Komisiju i Vijeće da bolje artikuliraju fiskalni i makroekonomski okvir kako bi omogućili raniju i dosljedniju raspravu među svim dionicima, uzimajući u obzir europske interese na koje se odgovara ovim okvirima, potrebu da se ojača konvergencija između država članica europodručja, razmatranje u nacionalnim parlamentima te uloga socijalnih partnera i lokalnih tijela u vezi s odgovornosti za održive i socijalno uravnotežene strukturne reforme;

32.  ustraje je u tome da se u Godišnji pregled rasta i preporuke po državama članicama moraju bolje provesti te da se u njima mora uzeti u obzir procjena proračunskog stanja i izgleda cjelokupnog europodručja i država članica pojedinačno; predlaže da se ta ukupna procjena predviđena u Uredbi (EU) br. 473/2013 o zajedničkim odredbama za praćenje i procjenu nacrta proračunskih planova i osiguranju smanjenja prekomjernog deficita država članica u europodručju podnese na plenarnoj raspravi Europskog parlamenta i Vijeća, predsjednika Euroskupine i Komisije prije proljetne sjednice Vijeća te da se na ispravan način provede u okviru Europskog semestra;

33.  priznaje da je Europski semestar postao važno sredstvo za provedbu reformi na nacionalnoj i razini te razini EU-a, osiguravajući da EU i njegove države članice koordiniraju svoje ekonomske politike; ipak, izražava žaljenje zbog nedostatne odgovornosti iz koje proizlazi nezadovoljavajuća razina provedbe preporuka po državama članicama;

34.  vjeruje da bi Europski semestar trebao biti racionaliziran i ojačan, bez izmjena sadašnjeg pravnog okvira te da bi dokumente povezane s Europskim semestrom trebalo bolje koordinirati, čime bi se povećali fokus, učinkovitosti i odgovornost za postizanje europskih ciljeva dobrog gospodarskog upravljanja;

35.  traži da preporuke po državama članicama budu bolje usklađene, ondje gdje je to relevantno, s preporukama za postupak u slučaju prekomjernog deficita kako bi se zajamčila usklađenost nadzora fiskalne situacije i koordinacije gospodarske politike;

36.  podupire poboljšanje procesa na razini EU-a i na nacionalnoj razini izrade, praćenja i podupiranja preporuka po državama članicama kao i nadzora na njima, kojim će se omogućiti i provjera stvarne provedbe u državama članicama te njihova kvaliteta;

37.  podsjeća na to da se u skladu sa zakonodavstvom od Komisije očekuje da pri sastavljanju svojih preporuka, između ostalog, uzme u obzir i ciljeve strategije Europa 2020. kao i da je u tom zakonodavstvu sadržano načelo prema kojemu „od Vijeća se u pravilu očekuje poštovanje preporuka i prijedloga Komisije ili javno obrazloženje svojeg stajališta.”;

38.  izražava zabrinutost zbog povećanja duga u zemljama koje su već u velikoj mjeri zadužene, što je u potpunoj suprotnosti s „pravilom 1/20” u vezi sa smanjenjem duga; traži od Komisije da objasni kako namjerava riješiti to proturječje i osigurati da se omjer duga u skladu s Paktom o stabilnosti i rastu svede na održivu razinu;

39.  podupire strategiju Komisije koja počiva na tri stupa (ulaganja koja potiču rast, fiskalna konsolidacija i strukturne reforme) predstavljenu u Godišnjem pregledu rasta za 2015. te traži da ona bude konkretnija u okviru ukupne procjene proračunskog stanja i izgleda u europodručju i u preporukama po državama članicama;

40.  prepoznaje potrebu za neovisnom i pluralističkom analizom gospodarskih izgleda država članica na razini EU-a; u tom kontekstu poziva na daljnji razvoj odjela Komisije poznatog kao glavni ekonomski analitičar, zaduženog za objektivnu, nezavisnu i transparentnu analizu relevantnih podataka, koji bi trebali biti objavljeni te služiti kao temelj za utemeljenu raspravu i odlučivanje u Komisiji, Vijeću i Europskom parlamentu; traži da se tom odjelu na vrijeme dostave svi relevantni dokumenti kako bi mogao obavljati svoje zadaće; naglašava korisnu ulogu nacionalnih fiskalnih vijeća i na nacionalnoj razini i na razini EU-a te potiče uspostavu europske mreže;

41.  podsjeća da je svrha postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže izbjegavanje krize tijekom rane identifikacije štetnih makroekonomskih neravnoteža, i to na temelju objektivne procjene razvoja ključnih makroekonomskih varijabli; izražava uvjerenje da se taj postupak mora primjenjivati za učinkovitu i djelotvornu procjenu razvoja ključnih makroekonomskih varijabli u zemljama s deficitom i onima s viškom, osobito kada je riječ o povećanju konkurentnosti i razmatranju, u većoj mjeri, euoropodručja kao cjeline, uključujući i učinke prelijevanja; podsjeća da je makroekonomski nadzor također usmjeren na identificiranje država koje će u budućnosti vjerojatno iskusiti neravnotežu kao i na to da se ta neravnoteža izbjegne pravovremenim pokretanjem održivih i socijalno uravnoteženih strukturnih reformi, onda kada još ima dovoljno prostora za djelovanje;

42.  ističe da Komisija jasno razlikuje preventivni i korektivni dio Pakta o stabilnosti i rastu, osobito u pogledu ulaganja koje omogućuje privremeno odstupanje od srednjoročnog cilja ili prilagodbe u postizanju tog cilja, unutar granica sigurnosti u okviru preventivnog dijela; poziva Komisiju i Vijeće da se u ovom području usklade sa stajalištem koje suzakonodavaci zauzmu o Uredbi o Europskom fondu za strateška ulaganja;

43.  traži od Komisije da pri ocjeni gospodarske i fiskalne situacije država članica u svojim analizama razmotri sve važne čimbenike, uključujući i stvarni rast, inflaciju, dugoročna javna ulaganja i stope nezaposlenosti i da hitno riješi investicijski jaz u EU-u preusmjeravanjem rashoda u ulaganja koja odlikuje najveća produktivnost te kojima se podupiru održivi rast i otvaranje radnih mjesta;

44.  poziva Komisiju da osigura da se učinkovite mjere u okviru postupka u slučaju prekomjernog deficita uzimaju u obzir na temelju jasnih, mjerljivih i kvalitativnih kriterija;

45.  ustraje na tome da naglasak na strukturnim deficitima od reforme Pakta o stabilnosti i rastu iz 2005. zajedno s uvođenjem pravila o rashodima reformom iz 2011., kao i koncept proizvodnog jaza koji je iznimno teško točno izmjeriti, stvaraju nesigurnost, kompleksnost te prostor za fleksibilnost, a stoga i za diskrecijsku provedbu Pakta o stabilnosti i rastu; boji se da kalkulacija mogućeg rasta i proizvodnje, na kojoj počiva procjena strukturnih deficita, kao i kalkulacija pravila o rashodima podliježu nekolicini upitnih pretpostavki iz kojih proizlaze opsežne revizija koje se odvijaju između proljetnih i jesenskih prognoza Komisije, što rezultira različitim kalkulacijama i razilaženjima u pogledu ocjena provedbe Pakta o stabilnosti i rastu;

46.  poziva Komisiju da pri nadzoru i ocjeni fiskalne situacije država članica razmotri praktične implikacije dogovorenih fiskalnih mjera i reformi; poziva Komisiju da si kao cilj postavi predvidljivu i dosljednu izradu politika, temelji svoju analizu na provjerenim činjenicama i pouzdanim podacima te da se uz najveći oprez služi procjenama kada je riječ o pojmovima kao što je procijenjeni potencijal rasta BDP-a te proizvodni jaz;

47.  naglašava važnost novog rasta i otvaranja radnih mjesta za prihvaćanje okvira gospodarskog upravljanja od strane javnosti te stoga poziva Komisiju da poboljša poslovno okruženje u Europi, posebice u pogledu malog i srednjeg poduzetništva, ukidanja pretjerane birokracije i pristupa financijskim sredstvima; u tom smislu podsjeća na potrebu za pružanjem potpore malim i srednjim poduzećima kako bi im se omogućio pristup i tržištima izvan EU-a, kao što su SAD, Kanada, Kina i Indija;

Demokratska odgovornost i predstojeći izazovi za produbljivanje gospodarskog upravljanja

48.  vjeruje da produbljena i otpornija ekonomska i monetarna unija pod hitno zahtijeva pojednostavljenje, veću razinu odgovornosti i više transparentnosti, umjesto dodavanja novih pravila onima koja već postoje; kako se odgovornosti u području ekonomske i monetarne unije dijele između nacionalne i europske razine, naglašava da posebnu pozornost treba posvetiti osiguravanju usklađenosti i odgovornosti gospodarskog upravljanja i na nacionalnoj i na europskoj razini; nadalje, smatra da glavnu ulogu moraju imati demokratski odgovorne institucije i naglašava potrebu za stalnim sudjelovanjem parlamenta, pri čemu se odgovornost mora preuzimati na razini na kojoj se odluke donose ili provode;

49.  priznaje da se na temelju trenutačnog stanja okvir gospodarskog upravljanja mora pojednostavniti, u većoj mjeri ojačati te, po potrebi, ispraviti i dovršiti kako bi EU i europodručje mogli odgovoriti na izazove konvergencije, održivog rasta, pune zaposlenosti, dobrobiti građana, tržišnog natjecanja, zdravih i održivih javnih financija, visokog socijalno-gospodarskog prinosa orijentiranog prema budućnosti, dugotrajnih ulaganja i povjerenja;

50.  s obzirom na to da je parlamentarni doprinos smjernicama gospodarske politike važan aspekt svakog demokratskog sustava, vjeruje da se veća legitimnost na europskoj razini može zajamčiti donošenjem konvergencijskih smjernica koje sadrže ciljane prioritete za naredne godine u skladu s postupkom suodlučivanja, koji bi trebalo uvesti kada se sljedeći put bude mijenjao Ugovor;

51.  podsjeća na rezolucije Europskog parlamenta u kojima se navodi da stvaranje Europskog stabilizacijskog mehanizma i Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju („Fiskalnog sporazuma”) izvan strukture institucija Unije predstavlja korak unazad u političkoj integraciji Unije te stoga traži da se Europski stabilizacijski mehanizam i Fiskalni sporazum potpuno integriraju u okvir zajednice i da budu formalno odgovorni Parlamentu na temelju procjene iskustva u njegovoj provedbi, kako je propisano u članku 16. Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju ekonomske i monetarne unije;

52.  podsjeća svoj zahtjev da se razviju mogućnosti za donošenje novog pravnog okvira za buduće programe makroekonomske prilagodbe, kojima bi se zamijenila Trojka, kako bi se povećala transparentnost i odgovornost kada je riječ o tim programima te da bi se zajamčilo, gdje je to moguće, da se sve odluke EU-a donose u skladu s metodom Zajednice; smatra da bi trebala postojati usklađenost između prirode primijenjenog stabilizacijskog mehanizma i institucije zadužene za njegovu mobilizaciju te priznaje da države članice europodručja mogu iznijeti svoje stajalište o oslobađanju sredstava iz toga mehanizma zato što su one te koje jamče financijsku pomoć;

53.  zahtijeva da se provede ponovna ocjena procesa donošenja odluka Euroskupine kako bi se osigurala odgovarajuća razina demokratske odgovornosti; pozdravlja redovito sudjelovanje predsjednika Euroskupine na sjednicama Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku kao i sudjelovanje predsjednika Vijeća ECOFIN-a, što doprinosi ostvarivanju slične razine demokratske odgovornosti;

54.  podsjeća da se paket od šest mjera i paket od dviju mjera temelje na ojačanoj ulozi nezavisnog povjerenika, koji bi se trebao pobrinuti za to da se pravila primjenjuju pošteno i nediskriminatorno, vjeruje da se u daljnjim koracima uspostave gospodarskog upravljanja u institucijama, kao što su to primjerice jačanje uloge povjerenika za ekonomska i monetarna pitanja ili stvaranje europskog ministarstva financija, mora poštovati dioba ovlasti između različitih institucija i da ti koraci moraju biti povezani s odgovarajućim sredstvima u području demokratske odgovornosti i legitimnosti, uz sudjelovanje Europskog parlamenta;

55.  podsjeća da je bankovna unija bila rezultat političke volje da se spriječe nove financijske krize, prekine začarani krug između banaka i vladajućih struktura, kao i da se smanje negativna prelijevanja koja proizlaze iz krize državnog duga kao i na to da je ista volja potrebna za ostvarivanje produbljene ekonomske i monetarne unije;

56.  traži od Komisije da predloži ambiciozan plan za postizanje produbljene ekonomske i monetarne unije kojim bi se uzeli u obzir prijedlozi navedeni u ovoj rezoluciji i koji bi se temeljio na mandatu odobrenom na sastanku na vrhu europodručja, a koji je potvrdilo Europsko vijeće s ciljem pripreme sljedećih koraka za bolje gospodarsko upravljanje u europodručju, kao i na prethodnom radu, kao što je rezolucija Parlamenta od 20. studenog 2012. naslovljeno „Prema istinskoj ekonomskoj i monetarnoj uniji”, Komunikacija Komisije od 28. studenog 2012. pod naslovom „Nacrt za snažnu i istinsku ekonomsku i monetarnu uniju(13) – Pokretanje rasprave na europskoj razini” (COM(2012)0777) te završno izvješće četiriju predsjednika od 5. prosinca 2012.;

57.  poziva zainteresirane strane da u tom sljedećem nužnom koraku ekonomske i monetarne unije uzmu u obzir proširenja europodručja u doglednoj budućnosti te da ispitaju sve mogućnosti za produbljivanje i jačanje ekonomske i monetarne unije te za postizanje njezine veće otpornosti, njezino usmjeravanje prema rastu, otvaranju radnih mjesta i postizanju stabilnosti, kao što su:

   (a) poboljšani mehanizmi demokratske odgovornosti na razini EU-a i država članica, pri čemu se odgovornost preuzima na istoj razini na kojoj se donose odluke i to na temelju usvajanja konvergencijskih smjernica u okviru suodlučivanja, dok se istodobno međuinstitucijskim sporazumom formalizira nadzorna uloga Europskog parlamenta u okviru Europskog semestra te jamči da svi nacionalni parlamenti europodručja slijede svaki korak u okviru procesa Europskog semestra;
   (b) socijalna dimenzija usmjerena na očuvanje europskog socijalnog tržišnog gospodarstva, poštovanje prava na kolektivno pregovaranje, u skladu s kojom će se osigurati koordinacija socijalnih politika država članica, uključujući minimalne plaće ili mehanizam prihoda o kojima odlučuje svaka država članica zasebno, te na podupiranje borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, reintegracije radnika na tržište rada, dobrovoljne mobilnost i fleksibilnosti među zanimanjima i državama članicama;
   (c) fiskalni kapacitet europodručja utemeljen na posebnim vlastitim sredstvima, koji bi u okviru proračuna Unije i nadzora Europskog parlamenta trebao pomoći državama članicama u provedbi dogovorenih strukturnih reformi utemeljenih na određenim uvjetima, uključujući učinkovitu provedbu nacionalnih programa reformi; u tom smislu pozdravlja rad skupine EU-a zadužene za vlastita sredstva kojom predsjeda Mario Monti;
   (d) povećanje otpornosti ekonomske i monetarne unije kako bi mogla odgovoriti na ekonomske šokove i krizne situacije izravno povezane s monetarnom unijom, uz istodobno izbjegavanje svih oblika trajnih fiskalnih prijenosa;
   (e) u području oporezivanja, obveza na europskoj razini u pogledu provedbe mjera protiv poreznih prijevara i utaje poreza te agresivnih korporativnih poreznih mjera, suradnja nacionalnih poreznih tijela u cilju razmjene informacija o poreznim prevarama i utaji poreza, mjere namijenjene konvergenciji poreznih politika država članica, zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit, jednostavniji i transparentniji porezni sustavi te izvješćivanje po zemljama za poduzeća, što se ne odnosi na mala i srednja poduzeća;
   (f) postupno dovršenje bankovne unije;
   (g) uključivanje Europskog stabilizacijskog mehanizma i Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u pravne propise Unije, koje bi pratilo poboljšano usklađivanje ekonomske politike, stvarnu konvergenciju, provedbu zajedničkih pravila te jasno obvezivanje na ekonomski i socijalno održive strukturne reforme;
   (h) rješavanje nedostataka u sadašnjem okviru kojim se omogućuje da određene dijelove Ugovora kontrolira Sud, dok drugi pak ne podliježu toj kontroli;
   (i) povećana vanjska uloga europodručja, uključujući unapređenje njegove zastupljenosti;

58.  zahtijeva da se mogući daljnji koraci u ekonomskoj i monetarnoj uniji razrade na temelju pristupa „4+1 predsjednik”, uključujući i predsjednika Europskog parlamenta, kojega bi trebalo pozivati na sve sastanke, pružati mu potpune podatke te mu dati pravo da sudjeluje u raspravama; napominje da je predsjednik Komisije naznačio namjeru da u svoja razmatranja tijekom pripreme izvješća četiriju predsjednika uključi doprinos predsjednika Europskog parlamenta;

59.  traži od svojeg predsjednika da provede prethodno usklađivanje s predsjednicima klubova zastupnika ili zastupnicima koje su imenovali njihovi klubovi ili Parlament kako bi predstavljali Parlament u toj predstojećoj zadaći, povjerenoj na temelju mandata koji se odobrava ovom Rezolucijom u kojoj se, između ostalog, razmatraju i pitanja iz analitičke obavijesti četiriju predsjednika pod naslovom „Priprema sljedećih koraka za bolje gospodarsko upravljanje u europodručju”;

o
o   o

60.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi predsjednicima Vijeća, Komisiji, Euroskupini i ESB-u te nacionalnim parlamentima.

(1) SL L 140, 27.5.2013., str. 1.
(2) SL L 140, 27.5.2013., str. 11.
(3) SL L 306, 23.11.2011., str. 12.
(4) SL L 306, 23.11.2011., str. 33.
(5) SL L 306, 23.11.2011., str. 1.
(6) SL L 306, 23.11.2011., str. 41.
(7) SL L 306, 23.11.2011., str. 25.
(8) SL L 306, 23.11.2011., str. 8.
(9) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0239.
(10) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0598.
(11)SL C 165 E, 11.6.2013., str. 24.
(12) SL C 33 E, 5.2.2013., str. 140.
(13) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0430.

Pravna napomena