Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2014/0121(COD)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0158/2015

Podneseni tekstovi :

A8-0158/2015

Rasprave :

PV 07/07/2015 - 10
CRE 07/07/2015 - 10
PV 13/03/2017 - 12
CRE 13/03/2017 - 12

Glasovanja :

PV 08/07/2015 - 4.6
CRE 08/07/2015 - 4.6
Objašnjenja glasovanja
PV 14/03/2017 - 6.3

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2015)0257
P8_TA(2017)0067

Usvojeni tekstovi
PDF 809kWORD 226k
Srijeda, 8. srpnja 2015. - Strasbourg Završno izdanje
Dugoročno sudjelovanje dioničara i izvješće o korporativnom upravljanju***I
P8_TA(2015)0257A8-0158/2015
Tekst
 Pročišćeni tekst

Amandmani koje je usvojio Europski parlament 8. srpnja 2015. o prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2007/36/EZ u pogledu poticanja dugoročnog sudjelovanja dioničara i Direktive 2013/34/EU u pogledu određenih elemenata izvješća o korporativnom upravljanju (COM(2014)0213 – C7-0147/2014 – 2014/0121(COD))(1)
AMANDMANI EUROPSKOG PARLAMENTA(2)
na prijedlog Komisije

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

[Amandman 1,osim ako nije naznačeno drugačije ]

(1) Pitanje je upućeno natrag odboru nadležnom za razmatranje na temelju članka 61. stavka 2., drugog podstavka (A8-0158/2015).
(2) Amandmani: novi ili izmijenjeni tekst označuje se podebljanim kurzivom; a brisani tekst oznakom ▌.


DIREKTIVA (EU) 2015/...
EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o izmjeni Direktive 2007/36/EZ u pogledu poticanja dugoročnog sudjelovanja dioničara, Direktive 2013/34/EU u pogledu određenih elemenata izvješća o korporativnom upravljanju i Direktive 2004/109/EZ

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 50. i 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora,(1)

nakon savjetovanja s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)  Direktivom 2007/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(2) utvrđuju se zahtjevi u vezi s izvršavanjem određenih prava dioničara koja proizlaze iz dionica s pravom glasa u vezi s glavnom skupštinom trgovačkih društava koja imaju sjedište u nekoj državi članici i čije su dionice uvrštene na uređeno tržište koje se nalazi ili djeluje u državi članici.

(2)  Iako ne posjeduju korporacije, koje su zasebni pravni subjekti koji ne podliježu njihovoj punoj kontroli, dioničari imaju bitnu ulogu u upravljanju njima. Financijska kriza pokazala je da su u mnogim slučajevima dioničari podržavali rukovodstvo u pretjeranom preuzimanju kratkoročnog rizika. Nadalje, ▌ trenutačna razina sudjelovanja institucionalnih ulagatelja i upravitelja imovinom u društvima u koja se ulaže i njihovu „praćenju” često nije odgovarajuća te previše usredotočena na kratkoročne povrate, što dovodi do neoptimalnog korporativnog upravljanja i isto takvih rezultata trgovačkih društava uvrštenih na burzu.

(2a)  Veća razina sudjelovanja dioničara u korporativnom upravljanju društava jedna je od poluga kojom se mogu poboljšati financijska i nefinancijska uspješnost tih trgovačkih društava. Međutim, s obzirom na to da prava dioničara nisu jedini dugoročni čimbenik o kojemu treba voditi računa u korporativnom upravljanju, treba ih popratiti dodatnim mjerama kako bi se osigurala veća razina sudjelovanja svih dionika, posebno zaposlenika, lokalnih vlasti i civilnog društva.

(3)  U Akcijskom planu o europskom pravu trgovačkih društava i korporativnom upravljanju Komisija je najavila niz mjera u području korporativnog upravljanja, posebno radi poticanja dugoročnog sudjelovanja dioničara i povećanja transparentnosti između trgovačkih društava i ulagatelja.

(4)  Kako bi se dodatno omogućilo izvršavanje prava dioničara i sudjelovanje između trgovačkih društava uvrštenih na burzu i dioničara, trgovačka društva uvrštena na burzu trebala bi imati pravo utvrđivanja identiteta svojih dioničara i izravne komunikacije s njima. Stoga je ovom Direktivom potrebno predvidjeti okvir kojim bi se osiguralo da se identitet dioničara može utvrditi radi poboljšanja transparentnosti i dijaloga. [Am. 29]

(5)  Učinkovito izvršavanje prava dioničara u velikoj mjeri ovisi o učinkovitosti lanca posrednika koji održavaju račune vrijednosnica za dioničare, posebno u prekograničnom kontekstu. Cilj je ove Direktive poboljšati prijenos informacija posrednika lancem ulaganja u kapital kako bi se omogućilo izvršavanje prava dioničara.

(6)  S obzirom na njihovu važnu ulogu, posrednici bi trebali biti obvezni omogućiti izvršavanje prava dioničara kada dioničari žele izvršiti ta prava sami ili imenovati treću osobu da to učini. Ako dioničari ne žele izvršiti prava sami i imenovali su treću osobu za posrednika, potonji bi trebao biti obvezan izvršavati ta prava nakon izričitog odobrenja i uputa dioničara i u njihovu korist.

(7)  Kako bi se promicala vlasnička ulaganja u cijeloj Uniji i izvršavanje prava povezanih s dionicama, ovom bi se Direktivom trebala uspostaviti visoka razina transparentnosti u pogledu troškova usluga koje posrednici pružaju. Kako bi se spriječila diskriminacija u cijenama prekograničnih, za razliku od isključivo domaćih, ulaganja u dionice, sve razlike u naplati troškova između domaćih i prekograničnih ostvarenja prava trebale bi biti opravdane i odražavati varijaciju u stvarnim troškovima nastalima za usluge koje su pružili posrednici. Posrednici iz trećih zemalja koji su osnovali podružnicu u Uniji trebali bi podlijegati pravilima o utvrđivanju identiteta dioničara, prijenosu informacija, omogućavanju prava dioničara i transparentnosti troškova kako bi se osigurala učinkovita primjena odredaba o dionicama koje se drže preko tih posrednika.

(8)  Učinkovito i održivo sudjelovanje dioničara bitan je element korporativnog upravljanja trgovačkim društvima uvrštenima na burzu, koje ovisi o sustavu uzajamne kontrole među različitim tijelima i različitim dioničarima. Odgovarajuće sudjelovanje dionika, posebno zaposlenika, trebalo bi se smatrati najvažnijim elementom u razvoju uravnoteženog europskog okvira za korporativno upravljanje.

(9)  Institucionalni ulagatelji i upravitelji imovinom često su važni dioničari trgovačkih društava uvrštenih na burzu u Uniji i stoga mogu imati važnu ulogu u korporativnom upravljanju navedenih trgovačkih društava, ali i općenito u pogledu strategije i dugoročne uspješnosti tih trgovačkih društava. Međutim, iskustvo je posljednjih godina pokazalo da institucionalni ulagatelji i upravitelji imovinom često ne sudjeluju na odgovarajući način u trgovačkim društvima u kojima drže dionice ▌te da tržišta kapitala često izvršavaju pritisak na trgovačka društva da ostvaruju dobre rezultate u kratkoročnom razdoblju, što ugrožava dugoročnu financijsku i nefinancijsku uspješnost društva i dovodi, između ostalih negativnih posljedica, do nedovoljne razine ulaganja, na primjer u istraživanje i razvoj, na štetu dugoročne uspješnosti trgovačkih društava ▌.

(10)  Institucionalni ulagatelji i upravitelji imovinom često nisu transparentni u pogledu strategija ulaganja te svoje politike sudjelovanja i rezultate njezine provedbe. Javna objava tih informacija pozitivno bi utjecala na svijest ulagatelja, omogućila krajnjim korisnicima, kao što su budući umirovljenici, optimizaciju odluka o ulaganju, omogućila dijalog između trgovačkih društava i njihovih dioničara, povećala sudjelovanje dioničara i jačanje odgovornosti trgovačkih društava prema dionicima i civilnom društvu.

(11)  Stoga bi institucionalni ulagatelji i upravitelji imovinom trebali razviti politiku sudjelovanja dioničara kojom se, među ostalim, određuju način na koji oni uključuju sudjelovanje dioničara u svoju strategiju ulaganja, nadziru društva u koja se ulaže, uključujući ekološke i društvene rizike, vode dijaloge s društvima u koja se ulaže i njihovim dionicima te izvršavaju prava glasa. Ta politika sudjelovanja trebala bi uključivati politike upravljanja stvarnim ili mogućim sukobima interesa, kao što su financijske usluge institucionalnih ulagatelja ili upravitelja imovinom, ili njihovih povezanih društava, koje se pružaju društvu u koje se ulaže. Navedenu politiku, njezinu provedbu i njezine rezultate trebalo bi javno objaviti i dostaviti klijentima institucionalnih ulagatelja jednom godišnje. Ako institucionalni ulagatelji ili upravitelji imovinom odluče ne razvijati politiku sudjelovanja i/ili odluče ne objaviti njezinu provedbu i rezultate, moraju za to dati jasno i detaljno objašnjenje.

(12)  Institutional investors should annually disclose to the public how their ▌investment strategy is aligned with the profile and duration of their liabilities and how it contributes to the medium to long-term performance of their assets. Ako upotrebljavaju upravitelje imovinom, bilo diskrecijskim mandatima koji uključuju upravljanje imovinom na pojedinačnoj osnovi bilo udruženim sredstvima, trebali bi javno objaviti glavne elemente dogovora s upraviteljem imovine u pogledu nekoliko pitanja, kao što su: potiče li se njime upravitelja imovine da uskladi svoju strategiju ulaganja i odluka s profilom i trajanjem obveza institucionalnog ulagatelja, potiče li se upravitelja imovinom da donosi odluke o ulaganju na temelju srednjoročnih do dugoročnih rezultata trgovačkog društva i sudjeluje u trgovačkim društvima, kako se njime ocjenjuje uspješnost upravitelja imovinom, strukturu razmatranja usluga upravljanja imovinom i ciljani promet portfelja. Time bi se pridonijelo ispravnom usklađivanju interesa krajnjih korisnika institucionalnih ulagatelja, upravitelja imovinom, društava u koja se ulaže, a može se pridonijeti i razvoju dugoročnih strategija ulaganja i dugoročnog odnosa s društvima u koja se ulaže koji uključuje sudjelovanje dioničara.

(13)  Od upravitelja imovinom trebalo bi zahtijevati da javno objave način na koji su njihova strategija ulaganja i njezina provedba u skladu s dogovorom o upravljanju imovinom te način na koji strategija ulaganja i odluke pridonose srednjoročnim do dugoročnim rezultatima imovine institucionalnog ulagatelja. Nadalje, upravitelji imovinom bi trebali javno objaviti promet portfelja, donose li odluke o ulaganju na temelju ocjena srednjoročnih do dugoročnih rezultata društva u koje se ulaže,▌te upotrebljavaju li ovlaštene zastupnike s pravom glasa za potrebe svojih aktivnosti sudjelovanja. Daljnje bi informacije upravitelji imovine trebali objaviti izravno institucionalnim ulagateljima, uključujući informacije o sastavu portfelja, troškovima prometa portfelja, nastalim sukobima interesa te kako su oni riješeni. Navedenim bi se informacijama institucionalnim ulagateljima omogućio bolji nadzor nad upraviteljem imovinom, te potaknulo ispravno usklađivanje interesa i sudjelovanje dioničara.

(14)  Kako bi se poboljšale informacije u lancu vlasničkih ulaganja, države članice trebale bi osigurati da ovlašteni zastupnici s pravom glasa donose i provode odgovarajuće mjere kojima se osigurava da su njihove preporuke za glasovanje, koliko je god to moguće, točne i pouzdane, temeljene na detaljnoj analizi svih informacija koje su im dostupne te da na njih ne utječu bilo kakav postojeći ili mogući sukob interesa ili poslovni odnos. Ovlašteni zastupnici s pravom glasa trebali bi usvojiti i poštovati kodeks ponašanja. Odstupanja od kodeksa trebala bi se prijaviti i objasniti, zajedno s bilo kakvim alternativnim rješenjima koja su prihvaćena. Ovlašteni zastupnici s pravom glasa trebali bi o primjeni svojeg kodeksa ponašanja izvješćivati jednom godišnje. Trebali bi objaviti određene ključne informacije povezane s pripremom svojih preporuka za glasovanje i svakim stvarnim ili mogućim sukobom interesa ili poslovnim odnosom koji može utjecati na pripremu preporuka za glasovanje.

(15)  Budući da su primitci jedan od ključnih instrumenata trgovačkih društava za usklađivanje svojih interesa s interesima svojih direktora te s obzirom na ključnu ulogu direktora u trgovačkim društvima, važno je politiku primitaka trgovačkih društava odrediti na primjeren način, ne dovodeći u pitanje odredbe o primitcima iz Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća(3) i vodeći računa o razlikama u ustroju odbora u trgovačkim društvima u raznim državama članicama. Uspješnost direktora trebala bi se ocjenjivati primjenom financijskih i nefinancijskih kriterija, uključujući ekološke, socijalne i upravljačke čimbenike.

(15a)  Politika primitaka za direktore trgovačkih društava također bi trebala pridonijeti dugoročnom rastu trgovačkog društva tako da odgovara učinkovitijoj praksi korporativnog upravljanja i da nije potpuno ili većim dijelom povezana s kratkoročnim ciljevima ulaganja.

(16)  Kako bi se osiguralo da dioničari u stvarnosti mogu glasovati o politici primitaka, treba im dodijeliti pravo glasovanja o politici primitaka na temelju jasnog, razumljivog i sveobuhvatnog pregleda politike primitaka trgovačkog društva koja bi trebala biti usklađena s poslovnom strategijom, ciljevima, vrijednostima i dugoročnim interesima trgovačkog društva i trebala bi uključivati mjere za izbjegavanje sukoba interesa. Trgovačka društva trebala bi svojim direktorima plaćati primitke samo u skladu s politikom primitaka o kojoj su glasovali dioničari. Izglasanu politiku primitaka trebalo bi javno objaviti bez odgađanja. [Am. 30]

(17)  Kako bi se osiguralo da je provedba politike primitaka u skladu s odobrenom politikom, dioničarima bi trebalo dodijeliti pravo na savjetodavno glasovanje o izvješću trgovačkog društva o primitcima. Kako bi se osigurala odgovornost direktora, izvješće o primitcima trebalo bi biti jasno i razumljivo te bi trebalo sadržavati sveobuhvatan pregled primitaka dodijeljenih pojedinačnim direktorima u prethodnoj financijskoj godini. Ako dioničari glasuju protiv izvješća o primitcima, trgovačko društvo trebalo bi, po potrebi, komunikacijom s dioničarima utvrditi razloge njihova odbijanja. Trgovačko bi društvo u sljedećem izvješću o primitcima trebalo objasniti kako se glasovanje dioničara uzelo u obzir.[Am. 31]

(17a)  Povećana transparentnost s obzirom na aktivnosti velikih trgovačkih društava te posebice s obzirom na ostvareni dobitak, porez plaćen na dobit i primljene potpore, neophodna je za osiguravanje povjerenja i olakšavanje sudjelovanja dioničara i drugih građana EU-a u društvima. Obvezna izvješća u tom području mogu se stoga smatrati važnim elementom korporativne odgovornosti društava prema dioničarima i društvu.

(18)  Kako bi se dionicima, dioničarima i civilnom društvu osigurao jednostavan pristup svim relevantnim informacijama o korporativnom upravljanju, izvješće o primitcima trebalo bi biti dio izvješća o korporativnom upravljanju koje trgovačka društva uvrštena na burzu trebaju objavljivati u skladu s člankom 20. Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013.(4)

(18a)  Treba razlikovati postupke za utvrđivanje primitaka direktora i sustave određivanja plaća zaposlenika. Sukladno tome, odredbama o primicima ne bi se trebalo dovoditi u pitanje potpuno ostvarivanje temeljnih prava zajamčenih člankom 153. stavkom 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, opća načela nacionalnog ugovornog i radnog prava, kao i prava, prema potrebi, socijalnih partnera na sklapanje i provođenje kolektivnih ugovora u skladu s nacionalnim pravom i običajima.

(18b)  Odredbe o primitcima također ne bi trebale, kada je to primjenjivo, dovesti u pitanje odredbe o zastupljenosti zaposlenika u upravnom, upravljačkom ili nadzornom tijelu, propisane nacionalnim pravom.

(19)  Transakcije s povezanim strankama mogu naštetiti trgovačkim društvima ▌ jer povezanoj stranci mogu omogućiti prisvajanje vrijednosti koja pripada trgovačkom društvu. Stoga su odgovarajuće zaštitne mjere za zaštitu interesa trgovačkog društva važne. Zbog toga bi države članice morale osigurati da znatne transakcije s povezanim strankama odobre dioničari ili upravno ili nadzorno tijelo trgovačkih društava, u skladu s postupcima kojima se sprječava da povezana stranka iskoristi svoj položaj te kojima se pruža odgovarajuća zaštita interesa trgovačkog društva i dioničara koji nisu povezana stranka, uključujući manjinske dioničare. Znatne transakcije s povezanim strankama trgovačka društva trebala bi javno objaviti najkasnije u trenutku zaključivanja transakcije te uz objavu priložiti izvješće kojim se procjenjuje je li transakcija izvršena u tržišnim uvjetima i potvrđuje da je sa stajališta društva transakcija poštena i razumna, uključujući manjinske dioničare. Državama članicama trebalo bi omogućiti da isključe transakcije zaključene između trgovačkog društva i zajedničkog pothvata i jednog ili više članova njegove grupacije ili pod uvjetom da su članovi grupacije ili zajedničkog pothvata u potpunom vlasništvu trgovačkog društva ili da nijedna stranka povezana s trgovačkim društvom nije interesno povezana s tim članovima grupacije ili sa zajedničkim pothvatom;

(20)  S obzirom na Direktivu 95/46/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995.(5) potrebno je utvrditi ravnotežu između omogućavanja izvršavanja prava dioničara i prava na privatnost te zaštite osobnih podataka. Informacije o identitetu dioničara trebalo bi ograničiti na ime i podatke za kontakt te broj, uključujući adresu, telefonski broj i, ako je to relevantno, adresu e-pošte te broj dionica u vlasništvu i prava glasovanja odgovarajućih dioničara. Navedene bi informacije trebale biti točne i ažurirane te bi posrednici i trgovačka društva trebali omogućiti ispravljanje ili brisanje svih netočnih ili nepotpunih podataka. Te informacije o identitetu ne bi se trebale upotrebljavati ni u koju svrhu osim kako bi se omogućilo izvršavanje prava dioničara, dioničarsko sudjelovanje i dijalog između društva i dioničara.

(21)  Kako bi se osigurala jedinstvena primjena članaka o identificiranju dioničara, o prijenosu informacija, o lakšem ostvarivanju prava dioničara i izvješćima o primitcima, ovlast za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 290. UFEU-a trebalo bi dodijeliti Komisiji u pogledu definiranja uvjeta koji se odnose na prijenos informacija o identitetu dioničara, prijenos informacija između društva i dioničara, posredničko olakšavanje izvršenja prava dioničara i standardiziranu prezentaciju izvješća o primitcima. Posebno je važno da Komisija tijekom priprema provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući savjetovanja sa stručnjacima. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti šalju Europskom parlamentu i Vijeću istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(22)  Kako bi se osiguralo pridržavanje uvjeta iz ove Direktive ili mjera kojima se ona primjenjuju u praksi, svako nepridržavanje tih uvjeta kažnjivo je. U tu bi svrhu kazne trebale biti odvraćajuće i razmjerne.

(23)  Budući da države članice ne mogu zadovoljavajuće postići ciljeve ove Direktive s obzirom na međunarodnu prirodu tržišta vlasničkih instrumenata Unije i da će samo djelovanje država članica vjerojatno dovesti do različitih skupova pravila koji mogu narušiti ili stvoriti nove prepreke funkcioniranju unutarnjeg tržišta, ciljevi se, umjesto toga, zbog svoje veličine ili učinaka, mogu bolje postići na razini Unije, a Unija može donositi mjere u skladu s načelom supsidijarnosti, kako je propisano u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tome članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(24)  U skladu sa zajedničkom političkom izjavom država članica i Komisije od 28. rujna 2011. o dokumentima s objašnjenjima(6), države članice obvezale su se da će u opravdanim slučajevima uz obavijest o mjerama prenošenja priložiti jedan ili više dokumenata u kojima se objašnjava odnos između dijelova direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata prenošenja. U pogledu ove Direktive zakonodavac smatra prosljeđivanje takvih dokumenata opravdanim,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Izmjene Direktive 2007/36/EZ

Direktiva 2007/36/EZ mijenja se kako slijedi:

(1)  Članak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)  U stavku 1. dodaje se sljedeća rečenica:"

„Njome se utvrđuju i specifični zahtjevi kako bi se pogodovalo dugoročnom sudjelovanju dioničara, pa i utvrđivanju identiteta dioničara, prijenosu informacija i lakšem ostvarivanja prava dioničara. Osim toga stvara se transparentnost u pogledu politika sudjelovanja institucionalnih ulagatelja i upravitelja imovinom te aktivnosti ovlaštenih zastupnika s pravom glasa te utvrđuju određeni zahtjevi u pogledu primanja direktora i transakcija povezanih strana.”

"

(aa)  Sljedeći se stavak dodaje nakon stavka 3.:"

„3.a Poduzeća iz stavka 3. ni u kojem se slučaju ne izuzimaju iz odredbi utvrđenih u poglavlju I.B.”

"

(b)  Nakon stavka 3.a dodaje se sljedeći stavak:"

„3.b Poglavlje I.b primjenjuje se na institucionalne ulagatelje i upravitelje imovinom u mjeri u kojoj izravno ili preko subjekta za zajednička ulaganja ulažu u ime institucionalnih ulagatelja u mjeri u kojoj oni ulažu u dionice. To se primjenjuje i na ovlaštene zamjenike s pravom glasa.

"

(ba)  Nakon stavka 3.b dodaje se sljedeći stavak: "

„3.c Odredbama iz ove Direktive ne dovode se u pitanje odredbe utvrđene u sektorskom zakonodavstvu EU-a kojim se uređuju točno određene vrste društava ili subjekata uvrštenih na burzu. Ako uvjeti iz ove Direktive proturječe uvjetima utvrđenima sektorskim zakonodavstvom EU-a, primjenjuju se odredbe sektorskog zakonodavstva. Ako se ovom Direktivom utvrđuju specijalne norme ili uvode dodatni uvjeti u odnosu na odredbe utvrđene sektorskim zakonodavstvom EU-a, te se odredbe primjenjuju zajedno s odredbama iz ove Direktive.”

"

(2)  U članku 2. dodaju se sljedeće točke od (d) do (jc):"

“(d) ‘posrednikʼ je pravna osoba koja ima sjedište, središnju upravu ili glavno mjesto poslovanja u Europskoj uniji i održava račune vrijednosnica za klijente;

   (da) ‘veliko društvo’ je društvo koje ispunjava kriterije utvrđene u članku 3. stavku 4. Direktive 2013/34/EU;
   (db) ‘velika grupacija’ je grupa koja ispunjava kriterije utvrđene u članku 3. stavku 7. Direktive 2013/34/EU;
   (e) ‘posrednik iz treće zemljeʼ je pravna osoba koja ima sjedište, središnju upravu ili glavno mjesto poslovanja u Uniji i održava račune vrijednosnica za klijente;
   (f) ‘institucionalni ulagatelj’ je poduzeće koje provodi aktivnosti životnog osiguranja u smislu članka 2. stavka 3. točaka (a),(b) i (c) i aktivnosti reosiguranja koje obuhvaćaju obveze životnog osiguranja i nije isključeno u skladu s člancima 3., 4., 9., 10., 11. ili 12. Direktive 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(7) te institucija za strukovno mirovinsko osiguranje obuhvaćenih područjem primjene Direktive 2003/41/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(8) u skladu s njezinim člankom 2. osim ako je država članica odlučila ne primjenjivati navedenu Direktivu u cijelosti ili djelomično na tu instituciju u skladu s člankom 5. navedene Direktive;
   (g) ‘upravitelj imovinom’ je investicijsko društvo kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 1. Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća(9) koje institucionalnim ulagateljima pruža usluge upravljanja portfeljem, UAIF (upravitelj alternativnog investicijskog fonda) kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki (b) Direktive 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća(10) koji ne ispunjava uvjete za izuzeće u skladu s člankom 3. navedene Direktive ili društvo za upravljanje kako je definirano u članku 2. stavku 1. točki (b) Direktive 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(11) ili društvo za investicije koje ima odobrenje za rad u skladu s Direktivom 2009/65/EZ ako nije u skladu s tom Direktivom odabralo društvo za upravljanje za svoje upravljanje;
   (h) ‘sudjelovanje dioničara’ je nadzor koji dioničar sam ili zajedno s drugim dioničarima provodi nad trgovačkim društvima u pogledu relevantnih pitanja kao što su strategija, financijska i nefinancijska uspješnost, rizik, struktura kapitala, ljudski resursi, utjecaj na društvo i okoliš i korporativno upravljanje, komunicirajući s trgovačkim društvima i njihovim dionicima o tim pitanjima i ostvarivanjem prava glasovanja i drugih prava koja proizlaze iz njihovih dionica;
   (i) ‘ovlašteni zastupnik s pravom glasa’ je pravna osoba koja na profesionalnoj osnovi pruža preporuke dioničarima o izvršavanju njihovih prava glasa;
   (l) ‘direktor’ znači:
   svaki član administrativnog, upravljačkog ili nadzornog tijela trgovačkog društva;
   izvršni direktor i zamjenici izvršnog direktora, čak i kada nisu članovi administrativnog, upravljačkog ili nadzornog tijela;
   (j) ,povezana stranka’ ima isto značenje kao u međunarodnim računovodstvenim standardima koji su doneseni u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća(12);
   (ja) ‘imovina’ je ukupna vrijednost imovine navedene u konsolidiranoj bilanci društva sastavljenoj u skladu s međunarodnim standardima financijskog izvješćivanja;
   (jb) ‘dionik’ je pojedinac, skupina, organizacija ili lokalna zajednica na koju aktivnosti i rezultati nekog trgovačkog društva utječu ili čiji su interesi obuhvaćeni tim aktivnostima;
   (jc) ‘nformacije o identitetu dioničara’ su sve informacije kojima se može utvrditi identitet dioničara, a sadrže barem:
   imena dioničara i njihove kontaktne informacije (uključujući punu adresu, telefonski broj i e-poštu) i, ako je riječ o pravnim osobama, njihov jedinstveni matični broj ili, ako to nije dostupno, druge identifikacijske podatke;
   broj dionica koje posjeduju i glasačka prava povezana s tim dionicama.

"

(2a)  U članak 2. dodaje se sljedeći stavak:"

„Za potrebe ove Direktive države članice u definiciju direktora iz točke (l) prvog stavka mogu uključiti druge pojedince koji su na sličnim položajima.”

"

(2b)  Nakon članka 2. umeće se sljedeći članak:"

„Članak 2.a

Zaštita podataka

Države članice jamče da se svaka obrada osobnih podataka na temelju ove Direktive provodi u skladu s nacionalnim zakonima u koje je prenesena Direktiva 95/46/EZ.”

"

(3)  Nakon članka 3. umeću se sljedeća poglavlja I.A i I.B:"

„POGLAVLJE I.A

UTVRĐIVANJE IDENTITETA DIONIČARA, PRIJENOS INFORMACIJA I OMOGUĆAVANJE IZVRŠAVANJA PRAVA DIONIČARA

Članak 3.a

Utvrđivanje identiteta dioničara

1.  Države članice osiguravaju da trgovačka društva imaju pravo utvrđivanja identiteta njihovih dioničara, vodeći računa o postojećim nacionalnim sustavima.

2.  Države članice osiguravaju da, na zahtjev trgovačkog društva, posrednik bez odgađanja dostavlja trgovačkom društvu informacije o identitetu dioničara. Ako postoji više posrednika u lancu ulaganja, zahtjev trgovačkog društva prenosi se među posrednicima bez nepotrebnog odgađanja.

Posrednik koji posjeduje informacije o identitetu dioničara dostavlja ih izravno trgovačkom društvu.Države članice mogu odrediti da središnji depozitoriji vrijednosnih papira budu posrednici odgovorni za prikupljanje informacija o identitetu dioničara i za njihovo izravno prosljeđivanje trgovačkom društvu.

3.  Posrednici moraju valjano obavijestiti dioničare da može doći do obrade informacija o njihovu identitetu u skladu s ovim člankom i, prema potrebi, da su predmetne informacije doista proslijeđene trgovačkom društvu. Navedene se informacije mogu upotrebljavati samo za potrebe omogućavanja izvršavanja prava dioničara, sudjelovanja trgovačkog društva i dioničara u rješavanju pitanja koja se odnose na društvo i dijalogu o tome. Trgovačkim društvima u svakom je slučaju dopušteno omogućiti trećim stranama uvid u dioničarsku strukturu društva otkrivanjem raznih kategorija dioničara. Trgovačko društvo i posrednik osiguravaju da fizičke i pravne osobe mogu ispraviti ili izbrisati sve nepotpune ili netočne podatke. Države članice osiguravaju da društva i posrednici u skladu s ovim člankom ne pohranjuju dulje nego što je to potrebno informacije o identitetu dioničara koje su im dostavljene, a u svakom slučaju ne više od 24 mjeseca nakon što su društvo ili posrednici dobili saznanje da osoba o kojoj je riječ više nije dioničar.

4.  Države članice moraju osigurati da se smatra da posrednik koji društvu iskazuje informacije o identitetu dioničara u skladu sa stavkom 2. nije prekršio nikakva ograničenja objave informacija nametnuta ugovorom ili bilo kakvom zakonodavnom, regulatornom ili administrativnom odredbom.

5.   Kako bi se osigurala jedinstvena primjena ovog članka Komisiju se ovlašćuje za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 14.a kojima se pobliže određuju minimalni zahtjevi za prenošenje informacija iz stavaka 2. i 3. u pogledu oblika u kojemu će se informacije prenositi, oblika zahtjeva, pa i sigurnosnih formata koji će se rabiti, te rokova koje je potrebno poštovati.[Am. 24]

Članak 3.b

Prijenos informacija

1.  Države članice moraju osigurati da se, ako trgovačko društvo ne komunicira izravno sa svojim dioničarima, informacije koje se odnose na njihove dionice učine dostupnima na web-mjestu trgovačkog društva i da se prenose njima ili ih u skladu s uputama dioničara posrednik prenosi trećoj strani bez nepotrebnog odgađanja u barem sljedećim slučajevima:

   (a) informacije su potrebne za izvršavanje prava dioničara koja proizlaze iz njegovih dionica;
   (b) informacije su upućene dioničarima koji drže dionice te vrste.

2.  Od trgovačkih društava uvrštenih na burzu države članice zahtijevaju da posredniku osiguraju i dostave informacije koje se odnose na izvršavanje prava koja proizlaze iz dionica u skladu sa stavkom 1. u standardiziranom obliku i pravodobno.

3.  Države članice obvezuju posrednika da bez nepotrebnog odgađanja trgovačkom društvu prenese, u skladu s uputama primljenima od dioničara, informacije primljene od dioničara koje su povezane s izvršavanjem prava koja proizlaze iz njihovih dionica.

4.  Ako postoji više posrednika u lancu ulaganja, informacije iz stavaka 1. i 3. prenose se među posrednicima bez nepotrebnog odgađanja.

5.  Kako bi se zajamčila jedinstvena primjena ovog članka, Komisiju se ovlašćuje za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 14.a kojima se pobliže određuju minimalni zahtjevi za prenošenje informacija iz stavaka 1. do 4. uključujući u pogledu sadržaja koji je potrebno prenijeti, rokova koje je potrebno poštovati te vrste i oblika informacije koju je potrebno prenijeti, kao i sigurnosne oblike kojima se treba koristiti.

Članak 3.c

Omogućavanje izvršavanja prava dioničara

1.  Države članice osiguravaju da posrednici omogućavaju izvršavanje prava dioničara, uključujući pravo na sudjelovanje i glasovanja na glavnim skupštinama. To omogućavanje čini najmanje jedno od sljedećeg:

   (a) posrednik priprema potrebne dogovore kako bi dioničar ili treća osoba koju je imenovao dioničar mogla sama izvršavati prava;
   (b) posrednik izvršava prava koja proizlaze iz dionica nakon izričitog odobrenja i upute dioničara i u njegovu korist.

2.  Države članice moraju osigurati da trgovačka društva na svojem web-mjestu javno objavljuju zapisnike glavnih skupština i rezultate glasovanja. Države članice moraju osigurati da trgovačka društva potvrde glasovanje na glavnim skupštinama koje su izvršili dioničari ili koje je izvršeno u njihovo ime, kada je riječ o elektroničkom glasovanju. Ako glasuje posrednik, dioničaru prenosi potvrdu o glasovanju. Ako postoji više posrednika u lancu ulaganja, potvrda se prenosi među posrednicima bez nepotrebnog odgađanja.

3.  Kako bi se zajamčila jedinstvena primjena ovog članka, Komisiju se ovlašćuje za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 14.a kojima se pobliže određuju minimalni zahtjevi za omogućavanje izvršavanja prava dioničara iz stavaka 2. i 2. ovog članka, uključujući u pogledu vrste i sadržaja omogućavanja, oblika potvrde o glasovanju i rokova koje je potrebno poštovati.

Članak 3.d

Transparentnost troškova

1.  Države članice mogu omogućiti posrednicima naplaćivanje troškova usluga koje će se pružiti u skladu s ovim poglavljem. Posrednici javno objavljuju cijene, naknade i druge troškove zasebno za svaku uslugu iz ovog poglavlja.

2.  Kada je posrednicima dopušteno zaračunavanje troškova u skladu sa stavkom 1., države članice osiguravaju da posrednici javno objavljuju, zasebno za svaku uslugu, troškove usluga koje su navedene u ovom poglavlju.

Države članice moraju osigurati da je svaki trošak koji posrednik može naplatiti dioničarima, trgovačkim društvima ili drugim posrednicima nediskriminirajući, opravdan i razmjeran. Sve razlike u troškovima koji su naplaćeni između domaćeg i prekograničnog izvršavanja prava dopuštene su samo ako su opravdane i odražavaju razlike u stvarnim troškovima nastalima pri pružanju tih usluga.

Članak 3.e

Posrednici iz trećih zemalja

Ovo poglavlje primjenjuje se na posrednika iz treće zemlje koji je osnovao podružnicu u Uniji.

”POGLAVLJE I.B

TRANSPARENTNOST INSTITUCIONALNIH ULAGATELJA, UPRAVITELJA IMOVINOM I OVLAŠTENIH ZASTUPNIKA S PRAVOM GLASA

Članak 3.f

Politika sudjelovanja

1.  Države članice moraju osigurati, ne dovodeći u pitanje članak 3.f stavak 4., da institucionalni ulagatelji i upravitelji imovinom izrade politiku sudjelovanju dioničara („politika sudjelovanja”). Navedenom politikom sudjelovanja određuje se način na koji institucionalni ulagatelji i upravitelji imovinom provode sve sljedeće aktivnosti:

   (a) uključuju sudjelovanje dioničara u svoju strategiju ulaganja;
   (b) nadziru društva u koja se ulaže, uključujući njihove nefinancijske rezultate i smanjenje socijalnih i ekoloških rizika;
   (c) vode dijaloge s društvima u koja se ulaže;
   (d) izvršavaju prava glasa;
   (e) koriste se uslugama koje pružaju ovlašteni zastupnici s pravom glasa;
   (f) surađuju s drugim dioničarima.
   (fa) vode dijalog i suradnju s ostalim dionicima trgovačkih društava u koje se ulaže.

2.  Države članice moraju osigurati, ne dovodeći u pitanje članak 3.f stavak 4., da politika sudjelovanja uključuje politike upravljanja stvarnim ili mogućim sukobima interesa u pogledu sudjelovanja dioničara. Te se politike moraju posebno izraditi za sve sljedeće situacije:

   (a) institucionalni ulagatelj ili upravitelj imovinom, ili njihova druga povezana društva, nude financijske proizvode društvu u koje se ulaže ili imaju druge komercijalne odnose njim;
   (b) direktor institucionalnog ulagatelja ili upravitelja imovinom ujedno je i direktor društva u koje se ulaže;
   (c) upravitelj imovinom koji upravlja imovinom institucije za strukovno mirovinsko osiguranje ulaže u trgovačko društvo koje pridonosi toj instituciji;
   (d) institucionalni ulagatelj ili upravitelj imovinom povezan je s trgovačkim društvom za čije je dionice dostavljena ponuda o preuzimanju.

3.  Države članice moraju osigurati da institucionalni ulagatelji i upravitelji imovinom jednom godišnje javno objavljuju svoju politiku sudjelovanja, način njezine provedbe i njezine rezultate. Informacije iz prve rečenice dostupne su bez naknade barem na internetskim stranicama trgovačkog društva.

Institucionalni ulagatelji svojim klijentima dostavljaju te invormacije jednom godišnje.Institucionalni ulagatelji i upravitelji imovinom za svako trgovačko društvo u kojem drže dionice objavljuju jesu li i na koji način glasovali na glavnim skupštinama predmetnih trgovačkih društva te dostavljaju objašnjenje svojeg načina glasovanja. Ako upravitelj imovinom glasuje u ime institucionalnog ulagatelja, institucionalni ulagatelj navodi je li upravitelj imovinom objavio tu informaciju o glasovanju. Informacije iz ovog stavka dostupne su bez naknade barem na internetskim stranicama trgovačkog društva.

4.  Ako institucionalni ulagatelji ili upravitelji imovinom odluče ne razvijati politiku sudjelovanja ili odluče ne objaviti njezinu provedbu i rezultate, moraju za to dati jasno i detaljno objašnjenje.[Am. 25]

Članak 3.g

Strategija ulaganja institucionalnih ulagatelja i dogovori s upraviteljima imovinom

1.  Države članice moraju osigurati da institucionalni ulagatelji jednom godišnje javno objavljuju način na koji je njihova strategija ulaganja („strategija ulaganja”) u skladu s profilom i trajanjem njihovih obveza te kako pridonosi srednjoročnim do dugoročnim rezultatima njihove imovine. Informacije iz prve rečenice dostupne su bez naknade barem na internetskim stranicama trgovačkog društva dok god je to potrebno i jedanput godišnje se šalju klijentima društva zajedno s informacijama o njihovoj politici sudjelovanja.

2.  Ako upravitelj imovinom ulaže u ime institucionalnog ulagatelja, na diskrecijskoj osnovi pojedinačno za svakog klijenta ili preko subjekta za zajednička ulaganja, institucionalni ulagatelj jednom godišnje javno objavljuje glavne elemente dogovora s upraviteljem imovinom u pogledu sljedećih pitanja:

   (a) je li se njime i u kojoj mjeri potaknulo upravitelja imovinom da uskladi svoju strategiju ulaganja i odluke s profilom i trajanjem svojih obveza;
   (b) je li se njime i u kojoj mjeri potaknulo upravitelja imovinom da donese odluke o ulaganju na temelju srednjoročnih do dugoročnih rezultata trgovačkog društva, uključujući nefinancijske rezultate, i da sudjeluje u trgovačkom društvu radi poboljšanja rezultata trgovačkog društva u osiguranju povrata na ulaganje;
   (c) metode i vremenskog okvira ocjene uspješnosti upravitelja imovinom, a posebno jesu li i na koji način tom ocjenom uzeti u obzir dugoročni apsolutni rezultati za razliku od rezultata koji ovise o referentnom indeksu ili drugim upraviteljima imovinom koji provode slične strategije ulaganja;
   (d) načina na koji struktura razmatranja usluga upravljanja imovinom pridonosi usklađivanju odluka o ulaganju upravitelja imovinom s profilom i trajanjem obveza institucionalnog ulagatelja;
   (e) ciljanog prometa portfelja ili raspona prometa, metode korištene za izračun prometa i je li neki postupak utvrđen kada ga je upravitelj imovinom premašio;
   (f) trajanja dogovora s upraviteljem imovinom.

Ako dogovor s upraviteljem imovinom ne sadržava jedan ili više elemenata iz točaka (a) do (f), institucionalni ulagatelj mora za to dati jasno i detaljno objašnjenje[Am. 26]

Članak 3.h

Transparentnost upravitelja imovinom

1.  Države članice moraju osigurati da upravitelji imovinom objave, kako je navedeno u stavcima 2. i 2.a, način na koji su njihova strategija ulaganja i njezina provedba u skladu s dogovorom iz članka 3.g stavka 2.

2.  Države članice moraju osigurati da upravitelji imovinom svake godine javnosti objave sve sljedeće informacije:

   (a) jesu li i na koji način donosili odluke o ulaganju na temelju ocjena srednjoročnih do dugoročnih rezultata društva u koje se ulaže, uključujući nefinancijske rezultate;

   (b) razinu prometa portfelja, metodu upotrijebljenu za njegov izračun i objašnjenje ako je portfelj premašio ciljanu razinu;

   (c) jesu li i, ako jesu, na koji su način nastali stvarni ili mogući sukobi interesa u vezi s aktivnostima sudjelovanja te način na koji ih je upravitelj imovinom rješavao;
   (d) upotrebljava li i, ako da, na koji način upravitelj imovinom ovlaštene zamjenike s pravom glasa za potrebe aktivnosti sudjelovanja.
   (e) kako se općenito strategijom ulaganja i njezinom provedbom pridonosi srednjoročnom do dugoročnom kretanju vrijednosti imovine institucionalnog ulagatelja.

2a.  Države članice osiguravaju da upravitelji imovinom svake godine institucionalnom ulagatelju s kojim su sklopili dogovor iz članka 2.g stavka 2. ustupe sve sljedeće informacije:

   (a) način na koji je portfelj bio sastavljen, pri čemu dostavljaju objašnjenje bitnih promjena portfelja u prethodnom razdoblju;
   (b) troškove prometa portfelja;
   (c) svoju politiku pozajmljivanja vrijednosnih papira i njezinu provedbu.

3.  Informacije objavljene u skladu sa stavkom 2. moraju barem biti dostupne bez naknade na web-mjestu upravitelja imovinom. Informacije objavljene u skladu sa stavkom 2.a dostavljaju se bez naknade te se, ako upravitelj imovinom ne upravlja imovinom na diskrecijskoj osnovi pojedinačno za svakog klijenta, na zahtjev dostavljaju i drugim ulagateljima.

3a.  Države članice mogu predvidjeti da se u iznimnim slučajevima upravitelju imovinom dopusti, ako mu to odobri nadležno tijelo, da se suzdrži od objavljivanja određenog dijela informacija koje se u skladu s ovim člankom trebaju objaviti ako se taj dio odnosi na predstojeće događaje ili pitanja koja su predmet pregovora i ako bi njihovo objavljivanje nanijelo ozbiljnu štetu poslovnom položaju upravitelja imovinom.

Članak 3.i

Transparentnost ovlaštenih zastupnika s pravom glasa

1.  Države članice moraju osigurati da ovlašteni zastupnici s pravom glasa donose i provode odgovarajuće mjere kako bi kako najbolje znaju osigurali da su njihova istraživanja i njihove preporuke za glasovanje točni i pouzdani, temeljeni na detaljnoj analizi svih informacija koje su im dostupne i da su osmišljeni isključivo u interesu njihovih klijenata.

1a.  Države članice moraju osigurati da se ovlašteni zastupnici pridržavaju kodeksa ponašanja koji one primjenjuju. Kada odstupe od preporuka tog kodeksa ponašanja, moraju to objaviti, objasniti razloge tog odstupanja i navesti sve donesene alternativne mjere. Te informacije, zajedno s referencijom na kodeks ponašanja koji primjenjuju, objavljuju se na web-mjestu ovlaštenog zastupnika.

Ovlašteni zastupnici svake godine izvješćuju o primjeni tog kodeksa ponašanja. Godišnja izvješća objavljuju se na web-mjestu ovlaštenog zastupnika i ostaju dostupna bez naknade najmanje tri godine od dana objave.

2.  Države članice moraju osigurati da ovlašteni zastupnici s pravom glasa jednom godišnje javno objavljuju sve sljedeće informacije povezane s pripremom svojih istraživanja i preporuka za glasovanje:

   (a) osnovne karakteristike metodologija i modela koje primjenjuju;
   (b) glavne izvore informacija kojima se koriste;
   (c) uzimaju li u obzir i na koji način uvjete na nacionalnom tržištu te pravne i regulatorne uvjete specifične za poduzeća;
   (ca) osnovne karakteristike poduzetog istraživanja i politika glasovanja koje se primjenjuju za svako tržište;
   (d) komuniciraju li ili vode dijaloge s trgovačkim društvima koja su predmet istraživanja i preporuka za glasovanje i njihovih dionika i, ako da, u kojoj mjeri i kakva je priroda toga;
   (da) politiku u pogledu sprječavanja potencijalnih sukoba interesa i upravljanja njima;
   (e) ukupan broj i kvalifikacije zaposlenika koji su uključeni u pripremu preporuka za glasovanje;
   (f) ukupan broj preporuka za glasovanje koje su pružene prethodne godine.

Navedene se informacije objavljuju na web-mjestu ovlaštenih zastupnika i ostaju dostupne bez naknade najmanje tri godine od dana objave.

3.  Države članice moraju osigurati da ovlašteni zastupnici s pravom glasa bez nepotrebnog odgađanja utvrđuju i objavljuju svojim klijentima svaki stvarni ili mogući sukob interesa ili poslovni odnos koji može utjecati na istraživanje i pripremu preporuka za glasovanje te mjere koje su poduzeli u cilju uklanjanja ili smanjenja stvarnog ili mogućeg sukoba interesa.”

"

4  Umeću se sljedeći članci 9.a, 9.b i 9.c:"

"Članak 9.a

Pravo na glasovanje o politici primitaka

1.  Države članice moraju osigurati da trgovačka društva uspostave politiku primitaka u pogledu direktora te da o njoj obvezujuće glasuju na glavnoj skupštini dioničara. Trgovačka društva svojim direktorima plaćaju primitke samo u skladu s politikom primitaka koja je izglasana na glavnoj skupštini dioničara. O svim se promjenama politike glasuje na glavnoj skupštini dioničara i politika se u svakom slučaju dostavlja glavnoj skupštini na odobrenje barem svake tri godine.

Međutim, države članice mogu odrediti da glasovi o politici primitaka na glavnoj skupštini budu savjetodavni.

U slučajevima kada se prethodno nije provodila politika primitaka i kada su dioničari odbili nacrt politike koji im je podnesen, trgovačko društvo može, dok mijenja nacrt i najdulje jednu godinu prije usvajanja nacrta, isplaćivati svojim direktorima primitke u skladu s postojećim praksama.

U slučajevima kada postoji usvojena politika primitaka i kada su dioničari odbili nacrt politike koji im je podnesen u skladu s podstavkom 1., trgovačko društvo može, dok mijenja nacrt i najduže na jednu godinu prije usvajanja nacrta, isplaćivati svojim direktorima primitke u skladu s postojećom politikom.

2.   Politika je jasna, razumljiva, u skladu s poslovnom strategijom, ciljevima, vrijednostima i dugoročnim interesima trgovačkog društva te uključuje mjere za izbjegavanje sukoba interesa.

3.  U politici je sadržano objašnjenje načina na koji se njome pridonosi dugoročnim interesima i održivosti trgovačkog društva. Politikom se određuju jasni kriteriji dodjele fiksnih i varijabilnih primitaka, uključujući sve bonuse i sve koristi u bilo kojem obliku.

U politici se navodi odgovarajući relativni udio različitih komponenti fiksnih i varijabilnih primitaka. U politici je sadržano objašnjenje kako su se pri donošenju te politike ili primitaka direktora u obzir uzimale plaće i uvjeti rada zaposlenika trgovačkog društva.

U pogledu varijabilnih primitaka u politici se navode kriteriji za financijske i nefinancijske rezultate, uključujući po potrebi programe i rezultate povezane s korporativnom društvenom odgovornošću, koji će se upotrebljavati i objašnjava se način na koji se njima pridonosi dugoročnim interesima i održivosti trgovačkog društva te metode koje će se primijeniti radi određivanja opsega u kojem su kriteriji uspješnosti ispunjeni; navode se razdoblja odgode, razdoblja ostvarenja prava za primitke na osnovi dionica i zadržavanje dionica nakon ostvarenja prava te informacije o mogućnosti trgovačkog društva da zatraži povrat varijabilnih primitaka.

Države članice moraju osigurati da vrijednost dionica nema glavnu ulogu u kriterijima financijske uspješnosti.

Države članice osiguravaju da primitci na osnovi dionica ne predstavljaju najznačajniji dio varijabilnih primitaka direktora. Države članice mogu predvidjeti iznimke za odredbe iz ovog podstavka pod uvjetom da politika primitaka uključuje jasno i utemeljeno objašnjenje o tome kako ta iznimka doprinosi dugoročnim interesima i održivosti trgovačkog društva.

U politici se navode glavni uvjeti ugovora direktora, uključujući njihovo trajanje i primjenjive otkazne rokove i uvjete raskida ugovora te plaćanja povezana s raskidom ugovora i posebnosti dopunskog mirovinskog osiguranja ili prijevremene mirovine. Kada se nacionalnim pravom dopušta trgovačkim društvima da sklapaju dogovore s direktorima bez ugovora, u tom se slučaju u politici navode glavni uvjeti dogovora s direktorima, uključujući trajanje i primjenjive otkazne rokove i uvjete raskida ugovora te plaćanja povezana s raskidom ugovora i posebnosti dopunskog mirovinskog osiguranja ili prijevremene mirovine.

Politikom se utvrđuju postupci odlučivanja trgovačkog društva o primicima direktora, uključujući ulogu i funkcioniranje odbora za primitke.

U politici se objašnjava konkretan proces donošenja odluka koje su dovele do njezina određivanja. U slučaju revizije politike, u njoj je sadržano objašnjenje svih bitnih promjena i načina na koji su glasovi i stajališta dioničara o politici uzeta u obzir i iskazana najmanje tijekom tri uzastopne godine.

4.  Države članice osiguravaju da se nakon odobrenja dioničara politika objavljuje bez odgađanja i da je dostupna bez naknade na internetskim stranicama trgovačkog društva najmanje za cijelo vrijeme njezine primjene.. [Am. 27 rev.]

Članak 9.b

Informacije koje je potrebno navesti u izvješću o primitcima i pravo na glasovanje o izvješću o primitcima

1.  Države članice moraju osigurati da trgovačko društvo sastavi jasno i razumljivo izvješće o primitcima, koje sadržava sveobuhvatan pregled primitaka, uključujući sve koristi u bilo kojem obliku, u skladu s politikom primitaka iz članka 9.a, dodijeljenih pojedinačnim direktorima, uključujući novozaposlene ili nekadašnje direktore, u prethodnoj financijskoj godini. Prema potrebi sadržava sve sljedeće elemente:

   (a) ukupne primitke dodijeljene, plaćene ili dospjele, raščlanjene prema komponentama, relativni udio fiksnih i varijabilnih primitaka, objašnjenje načina na koji su ukupni primitci povezani s dugoročnom uspješnošću te informacije o načinu primjene kriterija financijske i nefinancijske uspješnosti;
   (b) relativnu promjenu primitaka izvršnih direktora tijekom prethodnih triju financijskih godina, njihov odnos s obzirom na razvoj opće uspješnosti trgovačkog društva i promjenu prosječnih primitaka zaposlenika trgovačkog društva u istom razdoblju;
   (c) sve primitke koje su direktori trgovačkog društva primili od poduzeća koje pripada istoj grupaciji ili koji im još nisu isplaćeni;
   (d) broj dionica i dioničkih opcija koje su dodijeljene ili ponuđene te glavne uvjete za izvršenje prava, uključujući cijenu i datum izvršenja te svaku njihovu promjenu;
   (e) informacije o upotrebi mogućnosti zahtjeva za povrat varijabilnih primitaka;
   (f) informacije o načinu utvrđivanja primitaka direktora, uključujući ulogu odbora za primitke.

2.  Države članice moraju osigurati zaštitu prava na privatnost fizičkih osoba u skladu s Direktivom 95/46/EZ kada se obrađuju osobni podatci direktora.

3.  Države članice moraju osigurati da dioničari imaju pravo održati savjetodavno glasovanje o izvješću o primitcima za prethodnu financijsku godinu tijekom godišnje glavne skupštine. Ako dioničari glasuju protiv izvješća o primitcima, trgovačko društvo, po potrebi, komunikacijom s dioničarima utvrđuje razloge njihova odbijanja. Trgovačko društvo u sljedećem izvješću o primitcima objašnjava na koji se način glasovanje dioničara uzelo u obzir.

3a.  Odredbe o primicima iz ovoga članka i članka 9.a ne dovode u pitanje nacionalne sustave određivanje plaća zaposlenika i, prema potrebi, nacionalne odredbe o zastupanju zaposlenika u odborima.

4.   Kako bi se zajamčila jedinstvena primjena ovog članka, Komisiju se ovlašćuje za donošenje delegiranih akata, u skladu s člankom 14.a, kako bi se pobliže odredilo standardizirano predstavljanje informacije iz stavka 1. ovog članka.[Am. 28]

Članak 9.c

Pravo na glasovanje o transakcijama s povezanim strankama

1.  Države članice moraju osigurati da trgovačka društva, u slučaju znatnih transakcija s povezanim strankama ▌javno objavljuju te transakcije najkasnije u trenutku zaključivanja transakcije te uz objavu prilažu izvješće ▌kojim se procjenjuje je li transakcija izvršena u tržišnim uvjetima i potvrđuje da je sa stajališta trgovačkog društva, uključujući manjinske dioničare, transakcija poštena i razumna te da pružaju objašnjenja ocjena na kojima se procjena temelji. Najava mora sadržavati informacije o prirodi odnosa s povezanom strankom, nazivu povezane stranke, iznosu transakcije i sve druge informacije potrebne za procjenu ekonomske pravednosti transakcije sa stajališta trgovačkog društva, uključujući manjinske dioničare.

Države članice utvrđuju konkretna pravila u pogledu izvješća koje se treba usvojiti u skladu s prvim podstavkom, uključujući subjekta koji je odgovoran za podnošenje izvješća i koji mora biti jedan od sljedećih:

   neovisna treća strana;
   nadzorno tijelo trgovačkog društva ili
   odbor neovisnih direktora

2.  Države članice moraju osigurati da znatne transakcije s povezanim strankama odobre dioničari ili upravno ili nadzorno tijelo trgovačkih društava, u skladu s postupcima kojima se sprječava povezana stranka da iskoristi svoj položaj te kojima se pruža odgovarajuća zaštita interesa trgovačkog društva i dioničara koji nisu povezana stranka, uključujući manjinske dioničare.

Države članice mogu dioničarima omogućiti pravo glasovanja o znatnim transakcijama koje je odobrilo administrativno ili nadzorno tijelo trgovačkog društva.

Cilj je spriječiti povezane stranke da ostvare prednost od posebnog položaja i pružiti odgovarajuću zaštitu interesa trgovačkog društva.

2a.  Države članice moraju osigurati da su povezane stranke i njihovi predstavnici isključeni iz pripreme izvješća iz stavka 1. i iz glasovanja i odluka koje se provode u skladu sa stavkom 2. Ako transakcija s povezanom strankom uključuje dioničara, tog se dioničara mora isključiti iz svakog glasovanja koje se odnosi na transakciju. Država članice mogu dopustiti dioničaru koji je povezana stranka da sudjeluje u glasovanju uz uvjet da se nacionalnim pravom osiguravaju odgovarajuće zaštite koje se primjenjuju tijekom postupka glasovanja radi zaštite interesa dioničara koji nisu povezane stranke, uključujući manjinske dioničare, čime se sprječava povezana stranka da odobri transakciju unatoč suprotnom mišljenju većine dioničara koji nisu povezane stranke ili unatoč suprotnom mišljenju većine neovisnih direktora.

3.  Države članice moraju osigurati da su transakcije s istom povezanom strankom koje su zaključene tijekom bilo kojeg razdoblja od 12 mjeseci ili u istoj financijskog godini i koje ne podliježu obvezama iz stavaka 1., 2. i 3. agregiraju se za potrebe primjene tih stavaka.

4.  Države članice mogu isključiti iz zahtjeva iz stavaka 1., 2. i 3.:

   transakcije zaključene između trgovačkog društva i jednog ili više članova njegove grupacije ili zajedničkog pothvata pod uvjetom da su članovi grupacije ili zajedničkog pothvata u potpunom vlasništvu trgovačkog društva ili da nijedna stranka povezana s trgovačkim društvom nije interesno povezana s tim članovima grupacije ili sa zajedničkim pothvatom;
   transakcije izvršene u uobičajenom tijeku poslovanja ili zaključene u tržišnim uvjetima.

4a.  Države članice utvrđuju znatne transakcije s povezanim strankama. Znatne transakcije s povezanim strankama utvrđuju se uzimajući u obzir:

   (a) utjecaj koje informacije o transakcijama mogu imati na odluke o subjektima uključenima u postupak odobrenja;
   (b) učinak transakcija na rezultate trgovačkog društva, imovinu, kapitalizaciju ili promet i na položaj povezane stranke;
   (c) rizike koje transakcija predstavlja za trgovačko društvo i njezine manjinske dioničare.

Pri utvrđivanju znatnih transakcija s povezanim strankama države članice mogu odrediti jedan ili više kvantitativnih omjera koji se temelje na učinku transakcija na prihode, imovinu, kapitalizaciju ili promet trgovačkog društva ili uzeti u obzir prirodu transakcija i položaj povezane stranke.

"

(5)  Nakon članka 14. umeće se sljedeće poglavlje II.A:"

„POGLAVLJE II.A

DELEGIRANI AKTI I KAZNE

Članak 14.a

Izvršavanje delegiranih ovlasti

1.  Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji pod uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 5.a stavka 5., članka 3.b stavka 5. i članka 3.c stavka 3. i članka 9.b dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od …*.

3.  Delegiranje ovlasti iz članka 3.a stavka 5., članka 3.b stavka 5. i članka 3.c stavka 3. i članka 9.b Europski parlament ili Vijeće mogu opozvati u bilo kojem trenutku. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5.  Delegirani akt donesen na temelju članka 3.a stavka 5., članka 3.b stavka 5. i članka 3.c stavka 3. te članka 9.b stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 14.b

Kazne

Države članice utvrđuju pravila o kaznama primjenjivima na povrede nacionalnih odredaba donesenih u skladu s ovom Direktivom i poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da se one primjenjuju. Predviđene kazne moraju biti učinkovite, razmjerne i odvraćajuće. Države članice o tim odredbama obavješćuju Komisiju najkasnije do [datum prijenosa] te je bez odgode obavješćuju o svakoj naknadnoj izmjeni koja se na njih odnosi.”

"

Article 2

Izmjene Direktive 2013/34/EU

Direktiva 2013/34/EU mijenja se kako slijedi:

(-1) U članku 2. dodaje se sljedeća točka:"

„(17) ‘porezna presuda’ označava svako prijevremeno tumačenje ili primjenu zakonske odredbe za prekograničnu situaciju ili transakciju trgovačkog društva koja bi mogla dovesti do gubitka poreza u državama članicama ili koja bi mogla dovesti poreznih ušteda za trgovačko društvo koje su posljedica umjetnog prijenosa dobiti unutar grupacije”.

"

(-1a) U članak 18. nakon stavka 2. umeće se sljedeći stavak:"

„2a. U napomenama uz financijska izvješća, velika poduzeća i svi poslovni subjekti od javnog interesa također objavljuju, sljedeće konsolidirane financijske podatke po državama članicama i trećim zemljama u kojima imaju poslovni nastan:

   (a) naziv(e), prirodu poslovanja i geografski položaj;
   (b) promet;
   (c) broj zaposlenih prema ekvivalentu punog radnog vremena;
   (d) vrijednost imovine i godišnje troškovi održavanja te imovine;
   (e) podatke o prodaji i kupnji;
   (f) dobit ili gubitak prije oporezivanja;
   (g) porez na dobit ili gubitak;
   (h) dobivene javne subvencije;
   (i) matična društva dostavljaju, uz pripadajuće podatke, popis društava kćeri koja posluju u svakoj državi članici i trećoj zemlji.”

"

(-1b) U članku 18. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: "

„3. Države članice mogu osigurati da se stavak 1. točka (b) i stavak 2.a ne primjenjuju na godišnje financijske izvještaje poduzeća ako su poduzeća uvrštena u konsolidirane financijske izvještaje koje treba sastaviti na temelju članka 22. uz uvjet da se podaci navedu uz bilješke priložene konsolidiranom financijskom izvještaju.”

"

(-1c) Umeće se sljedeći članak 18.a:"

„Članak 18.a

Dodatno objavljivanje za velika poduzeća

1.  U bilješkama uz financijske izvještaje, velika poduzeća, uz podatke koji se traže u skladu s člancima 16., 17. i 18. te bilo kojim drugim odredbama ove Direktive, javno objavljuju ključne podatke i informacije u vezi s poreznim presudama, precizirane prema državi članici i trećoj zemlji u kojoj spomenuta velika poduzeća imaju društva kćeri: Komisiju je ovlaštena urediti, preko delegiranih akata u skladu s člankom 49., oblik i sadržaj publikacije.

2.  Poduzeća čiji prosječni broj zaposlenika na konsolidiranoj osnovi tijekom financijske godine ne prelazi 500 i, koja na na datumima bilanci, imaju na konsolidiranoj osnovi ukupnu bilancu koja ne prelazi od 86 milijuna EUR ili neto promet koji ne prelazi 100 milijuna EUR izuzimaju se iz obveze utvrđene u stavku 1. ovog članka.

3.  Obveza utvrđena u stavku 1. ovog članka ne primjenjuje se na poduzeće na koje se odnosi zakon države članice čije je matično društvo podložno zakonima države članice i čiji su podaci uključeni u podatke koje objavljuje matično društvo u skladu sa stavkom 1. ovog članka.

4.  Podaci iz stavka 1. revidiraju se u skladu s Direktivom 2006/43/EZ.”

"

(1)  Članak 20. mijenja se kako slijedi:

(a)  u stavku 1. dodaje se sljedeća točka (h):"

„(h) izvješće o primitcima utvrđeno člankom 36.b Direktive 2007/36/EZ.”

"

(b)  stavak 3. mijenja se kako slijedi:"

„3. Ovlašteni revizor ili revizorsko društvo izražava mišljenje u skladu s člankom 34. stavkom 1. drugim podstavkom u pogledu informacija primljenih pod točkama (c) i (d) stavka 1. ovog članka i provjerava jesu li dostavljene informacije iz točaka (a), (b), (e), (f), (g) i (h) stavka 1. ovog članka.”

"

(c)  stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:"

„4. Države članice mogu poduzeća iz stavka 1. koja imaju samo izdane vrijednosne papire koji nisu dionice uvrštene radi trgovanja na uređenom tržištu u smislu članka 4. stavka 1. točke 14. Direktive 2004/39/EZ izuzeti iz primjene točaka (a), (b), (e), (f), (g) i (h) stavka 1. ovog članka, osim ako ta poduzeća imaju izdane vrijednosne papire kojima se trguje u okviru multilateralne trgovinske platforme u smislu članka 4. stavka 1. točke 15. Direktive 2004/39/EZ.”

"

Članak 2.a

Izmjene Direktive 2004/109/EZ

Direktiva 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(13) mijenja se kako slijedi:

(1)  U članku 1. stavku 2. dodaje se sljedeća točka (r) :"

„(r) ‘porezna presuda’ označava svako prijevremeno tumačenje ili primjenu zakonske odredbe za prekograničnu situaciju ili transakciju trgovačkog društva koja bi mogla dovesti do gubitka poreza u državama članicama ili koja bi mogla dovesti poreznih ušteda za trgovačko društvo koje su posljedica umjetnog prijenosa dobiti unutar grupacije”.

"

(2)  Umeće se sljedeći članak 16.a:"

„Članak 16.a

Dodatne objave za izdavatelje

1.  Države članice zahtijevaju od svakog izdavatelja javno godišnje objavljivanje podataka, uz određivanje sljedećih konsolidiranih informacija za financijsku godinu, preciziranih prema državi članici i prema trećoj zemlji u kojoj imaju društva kćeri:

   (a) naziv(e), prirodu poslovanja i geografski položaj
   (b) promet
   (c) broj zaposlenih na puno radno vrijeme
   (d) dobit ili gubitak prije oporezivanja
   (e) porez na dobit ili gubitak
   (f) dobivene javne subvencije

2.  Obveza utvrđena u stavku 1. ne primjenjuje se na izdavatelje na koje se odnosi zakon države članice čije je matično društvo podložno zakonima države članice i čiji su podaci uključeni u podatke koje objavljuje matično društvo u skladu sa stavkom 1. ovog članka.

3.  Informacije iz stavka 1. revidiraju se u skladu s Direktivom 2006/43/EZ i objavljuju se, ako je to moguće, kao Prilog godišnjim financijskim izvješćima ili, po potrebi, konsolidiranim financijskim izvješćima izdavatelja u pitanju.

Članak 16.b

Dodatne objave za izdavatelje

1.  Države članice zahtijevaju od svakog izdavatelja da godišnje javno objavi na konsolidiranoj osnovi za financijsku godinu osnovne elemente i podatke povezane s poreznim mišljenjima, prema državi članici i trećoj zemlji u kojoj imaju društva-kćeri. Komisiju je ovlaštena urediti, preko delegiranih akata u skladu s člankom 27. stavcima 2.a, 2.b i 2.c, oblik i sadržaj publikacije.

2.  Obveza utvrđena u stavku 1. ovog članka ne primjenjuje se na izdavatelje na koje se odnosi zakon države članice čije je matično društvo podložno zakonima države članice i čiji su podaci uključeni u podatke koje objavljuje matično društvo u skladu sa stavkom 1. ovog članka.

3.  Podaci iz stavka 1. revidiraju se u skladu s Direktivom 2006/43/EZ i objavljuju se, ako je to moguće, kao Prilog godišnjim financijskim izvještajima ili, ako je primjenjivo, konsolidiranim financijskim izvještajima izdavatelja u pitanju.

"

(3)  U članku 27. stavak 2.a zamjenjuje se sljedećim:"

„(2a) Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 2. stavka 3., članka 5. stavka 6., članka 9. stavka 7., članka 12. stavka 2., članka 14. stavka 2., članka 16.a. stavka 1., članka 17. stavka 4., članka 18. stavka 5., članka 19. stavka 4., članka 21. stavka 4., članka 23. stavka 4., članka 23. stavka 5. i članka 23. stavka 7. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od četiri godine počevši od siječnja 2011. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije šest mjeseci prije isteka četverogodišnjeg razdoblja. Delegiranje ovlasti automatski se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako ih Europski parlament ili Vijeće opozovu u skladu s člankom 27.a.”

"

Članak 3.

Prijenos

1.  Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije [18 mjeseci nakon stupanja na snagu]. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.

Kada države članice donose ove odredbe, te odredbe pri njihovoj službenoj objavi sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Države članice određuju načine tog upućivanja.

2.  Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 4.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 5.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

(1) SL C 451,16.12.2014. , str.87.
(2) Direktiva 2007/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o izvršavanju pojedinih prava dioničara trgovačkih društava uvrštenih na burzu (SL L 184, 14.7.2007., str. 17.).
(3) Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima SL L 176, 27.6.2013., str. 338.
(4) Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i vezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.)
(5) Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (SL L 281, 23.11.1995., str. 31.).
(6) SL C 369, 17.12.2011., str. 14.
(7) Direktiva 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (SL L 335, 17.12.2009., str. 1)
(8) Direktiva 2003/41/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 3. lipnja 2003. o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje (SL L 235, 23.9.2003., str. 10.).
(9) Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (preinačena) (SL L 173, 12.6.2014., str. 349.).
(10) Direktiva 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2011. o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova i o izmjeni direktiva 2003/41/EZ i 2009/65/EZ te uredbi (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 1095/2010 (SL L 174, 1.7.2011., str. 1.).
(11) Direktiva 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) (SL L 302, 17.11.2009., str. 32).
(12) Uredba (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. srpnja 2002. o primjeni međunarodnih računovodstvenih standarda (SL L 243, 11.9.2002., str. 1.).
(13) Direktivu 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2004. o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s informacijama o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu i o izmjeni Direktive 2001/34/EZ (SL L 390, 31.12.2004., str. 38.).

Pravna napomena