Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2015/0051(NLE)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0205/2015

Podneseni tekstovi :

A8-0205/2015

Rasprave :

PV 07/07/2015 - 15
CRE 07/07/2015 - 15

Glasovanja :

PV 08/07/2015 - 4.10
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2015)0261

Usvojeni tekstovi
PDF 596kWORD 223k
Srijeda, 8. srpnja 2015. - Strasbourg Završno izdanje
Smjernice za politike zapošljavanja u državama članicama *
P8_TA(2015)0261A8-0205/2015

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 8. srpnja 2015. o prijedlogu odluke Vijeća o smjernicama politika zapošljavanja država članica (COM(2015)0098 – C8-0075/2015 – 2015/0051(NLE))

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije Vijeću (COM(2015)0098),

–  uzimajući u obzir članak 148. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, na temelju kojeg se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8‑0075/2015),

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0205/2015),

1.  prihvaća prijedlog Komisije s izmjenama;

2.  poziva Komisiju da shodno tomu izmijeni svoj prijedlog u skladu s člankom 293. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

3.  poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

4.  traži od Vijeća da se savjetuje s Parlamentom ako namjerava bitno izmijeniti prijedlog Komisije;

5.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću i Komisiji.

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Amandman 1
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 1.
(1)  Države članice i Unija trebale bi raditi na razvoju usklađene strategije zapošljavanja, posebno za promicanje kvalificirane, osposobljene i prilagodljive radne snage te tržišta rada koja se mogu prilagoditi gospodarskim promjenama, te radi ostvarenja ciljeva pune zaposlenosti i društvenog napretka utvrđenih u članku 3. Ugovora o Europskoj uniji. Države članice, uzimajući u obzir nacionalne prakse u pogledu odgovornosti socijalnih partnera, trebaju promicanje zapošljavanja smatrati pitanjem od zajedničkog interesa i usklađivati svoje djelovanje u tom pogledu u okviru Vijeća.
(1)  Države članice i Unija trebale bi raditi na razvoju učinkovite i usklađene strategije zapošljavanja, osmišljene u cilju borbe protiv ozbiljnih posljedica nezaposlenosti, za promicanje kvalificirane, osposobljene radne snage i tržišta rada koja se mogu prilagoditi gospodarskim i socijalnim promjenama te promjenama u okolišu, i to ciljanim promicanjem osposobljavanja u sektorima znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike te prilagodbom obrazovnih sustava, radi ostvarenja ciljeva pune zaposlenosti i društvenog napretka utvrđenih u članku 3. Ugovora o Europskoj uniji. Potrebno je uložiti posebne napore kako bi se povećalo zapošljavanje radnika s niskom razinom obrazovanja ili vještina kao i radnika koji nisu u mogućnosti brzo završiti osposobljavanje ili steći vještine, te kako bi se smanjila sve prisutnija široko rasprostranjena i dugoročna nezaposlenost, stavljajući poseban naglasak na regije koje u tom smislu zaostaju. Države članice, uzimajući u obzir nacionalne prakse povezane s odgovornošću poslodavaca i radnika, trebaju promicanje zapošljavanja smatrati jednim od prioriteta i pitanjem od zajedničkog interesa i u okviru Vijeća usklađivati svoje djelovanje u tom pogledu. Unija bi te napore trebala popratiti prijedlozima politika kako bi se ostvarili ciljevi iz Ugovora te kako bi se zajamčilo uključivo i integrirano tržište rada kao i zadovoljavajući radni uvjeti u Uniji, uključujući odgovarajuću plaću, a koji bi se omogućili i kolektivnim pregovaranjem.
Amandman 2
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 1.a (nova)
(1a)  Prema procjenama Eurostata u siječnju 2015. u Uniji je bilo 23 815 000 nezaposlenih, od kojih ih je 18 059 000 bilo u europodručju.
Amandman 3
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 1.b (nova)
(1b)  Sada je od ključne važnosti odrediti pouzdane pokazatelje stanja siromaštva u kojem žive mnogi građani Unije, u odnosu na prethodne podatke iz Odluke Vijeća 2010/707/EU1a koji su ukazivali na to da je za najmanje 20 milijuna ljudi potrebno ukloniti rizik od siromaštva i isključenosti.
____________
1a Odluka Vijeća 2010/707/EU od 21. listopada 2010. o smjernicama za politike zapošljavanja država članica (SL L 308, 24.11.2010., str. 46.).
Amandman 4
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 2.
(2)  Unija mora suzbijati socijalnu isključenost i diskriminaciju, osiguravati jednak pristup temeljnim pravima te promicati socijalnu pravdu i zaštitu. Unija bi pri utvrđivanju i provedbi svojih politika i aktivnosti trebala voditi računa o zahtjevima u pogledu osiguravanja primjerene socijalne zaštite, borbe protiv socijalne isključenosti i visoke razine obrazovanja i osposobljavanja.
(2)  Unija mora suzbijati socijalnu isključenost, sve oblike siromaštva kao i diskriminaciju, osiguravati jednak pristup temeljnim pravima te promicati socijalnu pravdu i zaštitu. Navedeni opći cilj ne bi trebali ugroziti popratni učinci drugih područja zakonodavstva ili politika. Unija bi pri utvrđivanju i provedbi svojih politika i aktivnosti trebala voditi računa o zahtjevima u pogledu osiguravanja primjerene socijalne zaštite, borbe protiv socijalne isključenosti i visoke razine obrazovanja i osposobljavanja.
Amandman 6
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 4.
(4)  Države članice trebale bi svoje ekonomske politike smatrati pitanjem od zajedničkog interesa i usklađivati ih u okviru Vijeća. Radi usmjeravanja politika država članica i Unije Vijeće bi trebalo donositi smjernice za zapošljavanje i opće smjernice gospodarske politike.
(4)  Države članice trebale bi svoje ekonomske i svoje socijalne politike smatrati pitanjem od zajedničkog interesa i usklađivati ih u okviru Vijeća. Radi usmjeravanja politika država članica i Unije Vijeće bi trebalo donositi smjernice za zapošljavanje i opće smjernice gospodarske politike.
Amandman 7
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 4.a (nova)
(4a)  Važno je da Europski parlament i Vijeće odlučuju i o smjernicama za zapošljavanje i o općim smjernicama ekonomskih politika kako bi se osiguralo demokratskije donošenje odluka o tim integriranim smjernicama koje utječu na građane i tržišta rada u Uniji. Integrirane smjernice državama članicama moraju na prvom mjestu omogućiti donošenje održivih i integriranih gospodarskih modela na razini Unije te na nacionalnoj i lokalnoj razini.
Amandman 8
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 5.
(5)  U skladu s odredbama Ugovora Unija je razvila i provela instrumente za usklađivanje politika za fiskalnu politiku i makrostrukturne politike. U okviru Europskog semestra različiti se instrumenti kombiniraju unutar krovnog okvira za integrirani multilateralni gospodarski i proračunski nadzor. Racionalizacijom i jačanjem Europskog semestra kako je utvrđeno u Godišnjem pregledu rasta Komisije za 2015. dodatno će se poboljšati njegovo funkcioniranje.
(5)  U skladu s odredbama Ugovora Unija je razvila i provela instrumente za usklađivanje politika za fiskalnu politiku i makrostrukturne politike koji imaju važan utjecaj na socijalno stanje i zapošljavanje u Uniji. Navedene politike mogle bi rezultirati trendom stagnacije i deflacije u nekim dijelovima Unije, što bi moglo nepovoljno utjecati na rast i zapošljavanje. U tom je smislu neophodno uzeti u obzir nove socijalne pokazatelje i asimetrične šokove koje je financijska i gospodarska kriza prouzročila u nekim državama članicama. U okviru Europskog semestra različiti se instrumenti kombiniraju unutar krovnog okvira za integrirani multilateralni nadzor nad politikama u području gospodarstva, proračuna, zapošljavanja te socijalnim politikama i stoga bi ih trebalo bolje usmjeriti kako bi se ostvarili ciljevi strategije Europa 2020. Racionalizacijom i jačanjem Europskog semestra kako je utvrđeno u Godišnjem pregledu rasta Komisije za 2015. može se dodatno poboljšati njegovo funkcioniranje, iako taj instrument još uvijek nije poboljšao gospodarsko stanje u državama članicama koje su najviše pogođene krizom.
Amandman 9
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 5.a (nova)
(5a)  Prema podacima Europskog socijalnog opservatorija, u 26 država članica već postoje mehanizmi potpore dohotku i socijalne zaštite.1a Povjerenica za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage Marianne Thyssen izjavila je da „kad bi [ona] mogla odlučivati o tome što će se dogoditi u svim državama članicama u Europi, u svim bi državama Europe bio uveden minimalni dohodak.”
____________
1a http://www.eesc.europa.eu/resources/docs/revenu-minimum_-etude-ose_-vfinale_en--2.pdf
Amandman 10
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 5.b (nova)
(5b)  Unija nema regulatorne ovlasti za donošenje regulatornog okvira za najmanju plaću na razini Unije.
Amandman 47
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 6.
(6)   Tijekom financijske i gospodarske krize otkriveni su i istaknuti važni nedostaci gospodarstva Unije i njezinih država članica. Tijekom krize došla je do izražaja i uska međuovisnost gospodarstava i tržišta rada država članica. Danas je ključan izazov usmjeravanje Unije prema stanju snažnog, održivog i uključivog rasta i stvaranja radnih mjesta. Za to je potrebno usklađeno i ambiciozno političko djelovanje na razini Unije i na nacionalnoj razini, u skladu s odredbama Ugovora i s gospodarskim upravljanjem Unije. Tim bi se djelovanjem, u okviru kojeg se kombiniraju mjere sa strane ponude i potražnje, trebalo obuhvatiti poticanje ulaganja, ponovno zalaganje za provedbu strukturnih reformi te primjena fiskalne odgovornosti.
6)   Tijekom financijske i gospodarske krize otkriveni su i istaknuti ozbiljni nedostaci u gospodarstvima država članica i u koordinacijskim mehanizmima Unije. Tijekom krize došla je do izražaja i uska međuovisnost gospodarstava i tržišta rada država članica. Danas je ključan izazov usmjeravanje Unije prema stanju snažnog, održivog i uključivog rasta i stvaranja radnih mjesta, što obuhvaća zaustavljanje velikih koncentracija nezaposlenosti do kojih je došlo u nekim dijelovima njezina teritorija. Za to je potrebno čvrsto, usklađeno, ambiciozno i nadasve učinkovito političko djelovanje na razini Unije i na nacionalnoj razini, u skladu s odredbama Ugovora i s gospodarskim upravljanjem Unije. Tim bi se djelovanjem, u okviru kojeg se kombiniraju mjere sa strane ponude i potražnje, trebalo obuhvatiti poticanje ulaganja, posebno onih koja su usmjerena na razvoj malih i srednjih poduzeća, mikropoduzeća, inovativnih novoosnovanih poduzeća i poduzeća koja promiču zelena radna mjesta te ponovno zalaganje za provedbu strukturnih reformi te primjena fiskalne odgovornosti. Tim bi se mjerama trebalo obuhvatiti i stvaranje uključivijeg tržišta rada koje bi se temeljilo na poštovanju prava i koje bi uživalo odgovarajuću socijalnu zaštitu. Tim bi djelovanjem trebale biti obuhvaćene i mjere socijalne zaštite, kao što je zajamčeni minimalni dohodak, koje bi trebalo uvesti u skladu s praksama na nacionalnoj razini radi suzbijanja krajnjeg siromaštva i socijalne isključenosti.
Amandman 12
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 7.
(7)  Države članice i Unija trebale bi razmotriti i pitanje učinka krize na društvo te nastojati izgraditi bolje povezano društvo u kojem se ljudima daje pravo da predviđaju promjene i upravljaju njima te u čijem društvenom i gospodarskom životu mogu aktivno sudjelovati. Treba osigurati pristup i mogućnosti za sve te smanjiti siromaštvo i socijalnu isključenost, posebno osiguravanjem učinkovita funkcioniranja tržišta rada i sustava socijalne skrbi te uklanjanjem prepreka sudjelovanju na tržištu rada. Države članice također bi trebale osigurati da svi građani i sve regije imaju korist od gospodarskog rasta.
(7)  Države članice i Unija trebale bi razmotriti i pitanje učinka krize na društvo pružanjem pouzdanijih podataka o krajnjem siromaštvu te nastojati izgraditi uključivo i pravednije društvo u kojem se ljudima daje pravo da predviđaju promjene i upravljaju njima te u čijem društvenom i gospodarskom životu mogu aktivno sudjelovati. Treba osigurati nediskriminirajući pristup i mogućnosti za sve te znatno smanjiti siromaštvo i socijalnu isključenost, posebno osiguravanjem učinkovita funkcioniranja tržišta rada i sustava odgovarajuće socijalne skrbi te uklanjanjem nepotrebnih administrativnih prepreka i prepreka sudjelovanju na tržištu rada, a posebno onih koje se odnose na osobe s invaliditetom. Države članice također bi trebale osigurati da svi građani te svi regionalni i lokalni subjekti imaju korist od gospodarskog rasta. Ljestvica ključnih pokazatelja u području zapošljavanja i socijalnih pokazatelja iz Zajedničkog izvješća o zapošljavanju u tom je smislu posebno koristan alat jer pomaže u pravovremenom identificiranju ključnih problema zapošljavanja, socijalnih problema i razlika te u utvrđivanju područja u kojima je najpotrebnije donijeti političke mjere. Buduća izdanja ljestvice pokazatelja trebala bi, međutim, uključivati i podatke iskazane po spolu.
Amandman 13
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 7.a (nova)
(7a)  Europski revizorski sud utvrdio je tri rizika za uspješnu provedbu inicijative Jamstvo za mlade: prikladnost iznosa cjelokupnog financiranja, definicija „ponude visoke kvalitete” i način na koji Komisija prati taj mehanizam i izvješćuje o njegovim rezultatima.
Amandman 14
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 7.b (nova)
(7b)  U Odluci Vijeća 2010/707/EU utvrđeni su sljedeći ciljevi: podizanje stope zaposlenosti za žene i muškarce u dobi od 20 do 64 godine za 75 % do 2020.; smanjenje stope napuštanja školovanja na manje od 10 %; povećanje udjela stanovništva u dobi između 30 i 34 godine sa završenim visokoškolskim ili jednakovrijednim obrazovanjem na najmanje 40 % i promicanje socijalne uključenosti, posebno smanjenjem siromaštva u cilju uklanjanja rizika od siromaštva i isključenosti za najmanje 20 milijuna ljudi. Provedba strategije Europa 2020. na području zapošljavanja i socijalnom području i dalje je ključni cilj politika zapošljavanja država članica.
________________
1a Odluka Vijeća 2010/707/EU od 21. listopada 2010. o smjernicama za politike zapošljavanja država članica (SL L 308, 24.11.2010., str. 46.).
Amandman 15
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 8.
(8)  Djelovanje u skladu sa smjernicama važan je doprinos ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020. Smjernice čine integrirani skup europskih i nacionalnih politika, koje države članice i Unija trebaju provesti radi postizanja pozitivnih učinaka širenja usklađenih strukturnih reformi, prikladne sveobuhvatne kombinacije ekonomskih politika i sustavnijeg doprinosa europskih politika ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020.
(8)  Djelovanje u skladu sa smjernicama važan je doprinos ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020., koji do danas nisu ostvareni. Ishod javnog savjetovanja o strategiji Europa 2020. iz 2014. jasno je pokazao da su ciljevi strategije povezani sa zapošljavanjem, siromaštvom, socijalnom isključenosti i obrazovanjem i dalje izrazito bitni te da su jednako važni, da ovise jedan o drugome i da se mogu međusobno jačati. Smjernice čine integrirani skup europskih i nacionalnih politika, koje države članice i Unija trebaju provesti radi postizanja pozitivnih učinaka širenja usklađenih strukturnih reformi čiji je cilj smanjenje nejednakosti i povećanje dobrobiti građana, prikladne sveobuhvatne kombinacije ekonomskih politika i sustavnijeg doprinosa europskih politika ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020.
Amandman 16
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 9.
(9)  Iako su ove smjernice upućene državama članicama i Uniji, treba ih provesti u partnerstvu sa svim nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima, u bliskoj suradnji s parlamentima te sa socijalnim partnerima i predstavnicima civilnog društva.
(9)   Države članice bi kod osmišljavanja i provedbe nacionalnih politika trebale osigurati učinkovito upravljanje. Iako su ove smjernice upućene državama članicama i Uniji, treba ih provesti, pratiti i ocjenjivati u partnerstvu sa svim nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima, u bliskoj suradnji s parlamentima te sa socijalnim partnerima i predstavnicima civilnog društva.
Amandman 17
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 10.
(10)  U općim se smjernicama ekonomskih politika, u kojima se odražava međuovisnost, državama članicama ukazuje na smjer provedbe reformi. One su u skladu s Paktom o stabilnosti i rastu. Smjernice bi trebale biti osnova preporuka za pojedine zemlje koje Vijeće može uputiti državama članicama
(10)  U općim se smjernicama ekonomskih politika i u smjernicama za zapošljavanje državama članicama ukazuje na smjer provedbe reformi i one bi trebale biti osnova preporuka za pojedine zemlje koje Vijeće može uputiti državama članicama, Uzimajući u obzir međusobnu povezanost gospodarstava država članica i njihovih tržišta rada, Vijeće bi kod donošenja preporuka za pojedine države u obzir trebalo uzeti stanje u susjednim državama te državama s kojima je određena država članica na očit način povezana zbog trenda u migraciji radnika, kao i sve druge relevantne pokazatelje. Komisija bi u tom smislu na raspolaganju trebala imati točnu i ažuriranu statistiku i podatke u slučaju da je preporuke za pojedine države potrebno prilagoditi.
Amandman 18
Prijedlog odluke
Prilog – smjernica 5. – stavak 1.
Države članice trebale bi olakšavati stvaranje radnih mjesta, smanjivati prepreke zapošljavanju za poduzeća, promicati poduzetništvo te posebno podupirati osnivanje i rast malih poduzeća kako bi se povećala stopa zaposlenosti žena i muškaraca. Države članice također bi trebale aktivno promicati socijalno gospodarstvo te poticati socijalne inovacije.
Države članice trebale bi se, u suradnji s regionalnim i lokalnim vlastima, na učinkovit i brz način uhvatiti u koštac s ozbiljnim pitanjem nezaposlenosti te olakšavati stvaranje održivih i kvalitetnih radnih mjesta i ulagati u njega, pozabaviti se pitanjem pristupa za rizične skupine i smanjivati prepreke zapošljavanju za poduzeća u pogledu različitih razina vještina i sektora tržišta rada, uključujući smanjenjem birokracije, poštujući istodobno norme na području rada i socijalne norme, promicati poduzetništvo mladih te posebno podupirati osnivanje i rast mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća kako bi se povećala stopa zaposlenosti žena i muškaraca. Države članice trebale bi, između ostalog, aktivno promicati sektor zelenih, bijelih i plavih radnih mjesta i socijalno gospodarstvo te poticati socijalne inovacije.
Amandman 19
Prijedlog odluke
Prilog – smjernica 5. – stavak 2.
Porezno opterećenje trebalo bi preusmjeriti s rada na druge izvore oporezivanja kojima se u manjoj mjeri ometaju zapošljavanje i rast, a štite se prihodi kako bi se osigurali rashodi za primjerenu socijalnu zaštitu i jačanje rasta. Smanjenje oporezivanja rada trebalo bi usmjeriti na bitne komponente poreznog opterećenja i na uklanjanje prepreka sudjelovanju na tržištu rada i odvraćajućih faktora sudjelovanja na tržištu rada, posebno za one koji su od njega najudaljeniji.
Porezno opterećenje trebalo bi preusmjeriti s rada na druge izvore oporezivanja kojima se u manjoj mjeri ometaju zapošljavanje i rast, a štite se prihodi kako bi se osigurali rashodi za primjerenu socijalnu zaštitu i troškove usmjerene na javno ulaganje, inovacije i stvaranje radnih mjesta. Smanjenje oporezivanja rada trebalo bi usmjeriti na bitne komponente poreznog opterećenja, na smanjenje diskriminacije i na uklanjanje prepreka sudjelovanju na tržištu rada i odvraćajućih faktora sudjelovanja na tržištu rada, posebno za osobe s invaliditetom i one koji su najudaljeniji od tržišta rada, u skladu s postojećim normama na području rada.
Amandman 20
Prijedlog odluke
Prilog – smjernica 5. – stavak 3.
Države članice trebale bi zajedno sa socijalnim partnerima poticati mehanizme određivanja plaća kojima se omogućuje prilagodba plaća razvoju produktivnosti. Pritom bi trebalo uzeti u obzir razlike u vještinama i lokalnim uvjetima na tržištu rada te odstupanja u gospodarskim rezultatima među regijama, sektorima i poduzećima. Pri određivanju minimalnih plaća države članice i socijalni partneri trebali bi voditi računa o svom učinku na siromaštvo zaposlenih, stvaranje radnih mjesta i konkurentnost.
Politike kojima se osigurava da plaće predstavljaju odgovarajući dohodak za život i dalje su važne za stvaranje radnih mjesta i smanjenje siromaštva u Uniji. Države članice stoga bi zajedno sa socijalnim partnerima trebale poštovati i poticati mehanizme određivanja plaća kojima se omogućuje prilagodba stvarnih plaća razvoju produktivnosti, što bi pomoglo u ispravljanju bivših razlika bez povećavanja deflacijskog pritiska. Tim bi se mehanizmima trebali osigurati odgovarajući resursi za zadovoljenje osnovnih potreba, uzimajući u obzir pokazatelje siromaštva specifične za svaku državu članicu. Pritom bi na odgovarajući način trebalo ocijeniti razlike u vještinama i lokalnim uvjetima na tržištu rada u cilju osiguravanja zadovoljavajuće plaće u cijeloj Uniji. Pri određivanju minimalnih plaća u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i praksom, države članice i socijalni partneri trebali bi sigurati da su one prikladne i voditi računa o njihovom učinku na siromaštvo zaposlenih, dohodak kućanstava, ukupnu potražnju, stvaranje radnih mjesta i konkurentnost.
Amandman 21
Prijedlog odluke
Prilog I. – smjernica 5. – stavak 3.a (novi)
Države članice trebale bi smanjiti birokraciju kako bi se smanjilo opterećenje za mala i srednja poduzeća jer ona znatno doprinose stvaranju radnih mjesta.
Amandman 22
Prijedlog odluke
Prilog – smjernica 6. – stavak 1.
Države članice trebale bi odgovarajućom ponudom relevantnog znanja i vještina promicati produktivnost i zapošljivost. Države članice trebale bi izvršiti potrebna ulaganja u sustave obrazovanja i strukovnog osposobljavanja uz poboljšanje učinkovitosti i djelotvornosti radi podizanja razine vještina radne snage kako bi joj se omogućilo da bolje predvidi potrebe dinamičnih tržišta rada koje se sve brže mijenjaju u gospodarstvu koje se sve više digitalizira te da te potrebe ispune. Države članice trebale bi pojačati napore u poboljšanju pristupa kvalitetnom obrazovanju odraslih te provoditi strategije aktivnog starenja kako bi se produljio radni vijek.
Države članice trebale bi odgovarajućom ponudom relevantnih znanja i vještina, koji su svima na raspolaganju i svima dostupni, promicati održivu produktivnost i kvalitetnu zapošljivost. Poseban naglasak trebao bi se staviti na zdravstvenu zaštitu, socijalne i prometne službe koje se suočavaju ili će se srednjoročno gledano suočiti s manjkom osoblja. Države članice trebale bi izvršiti učinkovita ulaganja u visokokvalitetno i uključivo obrazovanje od rane dobi i sustave strukovnog osposobljavanja uz poboljšanje učinkovitosti i djelotvornosti radi podizanja znanja i razine vještina radne snage, uz povećanje raznolikosti vještina, kako bi joj se omogućilo da bolje predvidi potrebe dinamičnih tržišta rada koje se sve brže mijenjaju u gospodarstvu koje se sve više digitalizira te da te potrebe ispune. U tom bi se smislu u obzir trebala uzeti činjenica da „meke vještine” poput komunikacijskih vještina postaju sve važnije za veliki broj radnih mjesta.
Amandman 23
Prijedlog odluke
Prilog – smjernica 6. – stavak 1.a (novi)
Države članice bi trebale promicati poduzetništvo kod mladih tako da, između ostalog, uvode izborne tečajeve iz poduzetništva i potiču osnivanje studentskih i đačkih poduzeća u srednjim školama i na fakultetima; Države članice bi u suradnji s lokalnim i regionalnim vlastima trebale povećati napore kako bi spriječile mlade da odustaju od školovanja i kako bi zajamčile lakši prijelaz s obrazovanja i osposobljavanja na tržište rada, poboljšale pristup kvalitetnom obrazovanju odraslih za sve, a posebno vodeći računa o visokorizičnim skupinama i njihovim potrebama te uklonile prepreke u tom pogledu, uz omogućavanje prekvalificiranja u slučaju da je zbog gubitka radnog mjesta i promjena na tržištu rada potrebno njihovo ponovno uključivanje u tržište. Istovremeno, države članice bi trebale provoditi strategije aktivnog starenja kako bi omogućile zdravi radni vijek do stvarne dobi za umirovljenje.
Amandman 24
Prijedlog odluke
Prilog – smjernica 6. – stavak 1.b (novi)
Uz jamčenje odgovarajuće razine vještina potrebnih na tržištu rada koje se neprekidno mijenja i uz podupiranje obrazovanja i osposobljavanja te programa za obrazovanje odraslih, države članice trebale bi uzeti u obzir da su potrebna i radna mjesta za niskokvalificirane radnike te da su mogućnosti za zapošljavanje bolje za visokokvalificirane radnike, nego za one sa srednjim ili niskim kvalifikacijama.
Amandman 25
Prijedlog odluke
Prilog – smjernica 6. – stavak 1.c (novi)
Pristup povoljnim i kvalitetnim ustanovama ranog odgoja i obrazovanja trebao bi biti prioritet za sveobuhvatnu politiku i ulaganje uz mjere za podršku i usklađivanje za obitelji i roditelje koje će pomoći roditeljima da pronađu ravnotežu između poslovnog i obiteljskog života, što će pridonijeti sprečavanju ranog napuštanja školovanja te poboljšati izglede mladih na tržištu rada.
Amandman 26
Prijedlog odluke
Prilog – smjernica 6. – stavak 2.
Trebalo bi suzbiti visoku nezaposlenost i spriječiti dugotrajnu nezaposlenost. Broj dugotrajno nezaposlenih osoba znatno bi trebalo smanjiti sveobuhvatnim strategijama koje se međusobno jačaju, uključujući pružanje posebne aktivne podrške dugotrajno nezaposlenim osobama pri povratku na tržište rada. Na sveobuhvatan način trebalo bi razmotriti pitanje nezaposlenosti mladih, među ostalim opremanjem odgovarajućih ustanova potrebnim sredstvima kako bi redovito i dosljedno mogle provoditi svoje nacionalne planove provedbe Jamstava za mlade.
Problem nezaposlenosti, a posebno dugotrajne nezaposlenosti i regionalne visoke nezaposlenosti trebalo bi riješiti učinkovito i brzo, te spriječiti taj problem kombinacijom mjera sa strane ponude i potražnje. Problem dugotrajno nezaposlenih osoba i neusklađenosti između postojećih i traženih vještina te zastarjelost kvalifikacija trebalo bi riješiti sveobuhvatnim strategijama koje se međusobno jačaju, uključujući pružanje aktivne podrške na temelju pojedinačnih potreba te odgovarajućih oblika socijalne zaštite dugotrajno nezaposlenim osobama kako bi se mogle informirano i odgovorno ponovno uključiti u tržište rada. Na sveobuhvatan način trebalo bi razmotriti pitanje nezaposlenosti mladih uz pomoć cjelovite strategije za zapošljavanje mladih. To uključuje ulaganja u sektore u kojima se mogu otvoriti kvalitetna radna mjesta za mlade i opremanje relevantnih aktera, kao što su službe za potporu mladima, ustanove za obrazovanje i osposobljavanje, organizacije mladih i javne službe zapošljavanja, potrebnim sredstvima kako bi redovito i dosljedno mogli provoditi svoje nacionalne planove provedbe Jamstava za mlade, ali i brzo korištenje resursa dodijeljenih državama članicama. Pristup financiranju za osobe koje odluče postati poduzetnici treba biti omogućen uz pomoć šire dostupnosti informacija, smanjenja prekomjerne birokracije i mogućnosti da se nekoliko mjesečnih naknada za nezaposlene pretvori u unaprijed isplaćenu novčanu potporu za otvaranje poduzeća nakon dostavljanja poslovnog plana i u skladu s nacionalnim zakonodavstvom.
Amandman 27
Prijedlog odluke
Prilog – smjernica 6. – stavak 2.a (novi)
Države članice bi trebale uzeti u obzir lokalne i regionalne razlike pri sastavljanju i provedbi mjera protiv nezaposlenosti te bi trebale surađivati s lokalnim službama za zapošljavanje.
Amandman 28
Prijedlog odluke
Prilog – smjernica 6. – stavak 3.
Trebalo bi razmotriti strukturne slabosti u sustavima obrazovanja i osposobljavanja kako bi se osigurali kvalitetni rezultati učenja i spriječilo rano napuštanje školovanja. Države članice trebale bi povećati razinu obrazovanja te razmotriti sustave dualnog obrazovanja i nadogradnje stručnog osposobljavanja te istodobno povećavati mogućnosti priznavanja vještina stečenih izvan formalnog sustava obrazovanja.
Trebalo bi razmotriti strukturne slabosti u sustavima obrazovanja i osposobljavanja kako bi se osigurali kvalitetni rezultati učenja i spriječilo rano napuštanje školovanja, te kako bi se promicalo sveobuhvatno i visokokvalitetno obrazovanje od najosnovnijih stupnjeva naviše. To zahtijeva fleksibilne obrazovne sustave u kojima je fokus stavljen na praksu. Države članice bi u suradnji s lokalnim i regionalnim vlastima trebale povećati kvalitetu razine obrazovanja tako što će ga učiniti dostupnim svima, uspostaviti i poboljšati sustave dualnog obrazovanja, prilagođene njihovim potrebama, nadograditi stručno osposobljavanje i postojeće okvire kao što je europass i zajamčiti, po potrebi, odgovarajuće prekvalifikacije i priznavanje vještina stečenih izvan službenog obrazovnog sustava. Potrebno je ojačati povezanost obrazovanja i tržišta rada te se istovremeno pobrinuti za to da se dovoljno širokim obrazovanjem ljudima omogući postavljanje temelja za cjeloživotnu zapošljivost.
Amandman 29
Prijedlog odluke
Prilog – smjernica 6. – stavak 3.a (novi)
Države članice bi trebale približiti svoje sustave osposobljavanja tržištu rada kao bi omogućile jednostavniji prijelaz s osposobljavanja na zapošljavanje. Posebno u kontekstu digitalizacije i novih tehnologija, nužna su „zelena” radna mjesta i zdravstvena skrb.
Amandman 30
Prijedlog odluke
Prilog – smjernica 6. – stavak 4.
Trebalo bi smanjiti prepreke sudjelovanju na tržištu rada, posebno za žene, starije radnike, mlade, osobe s posebnim potrebama i zakonite migrante. Mora se osigurati rodna jednakost na tržištu, uključujući jednakost plaća, kao i pristup povoljnim i kvalitetnim ustanovama ranog odgoja i obrazovanja.
Diskriminaciju na tržištu rada, kao i u vezi s pristupom tržištu rada, potrebno je dodatno smanjiti, posebno u slučaju skupina koje se suočavaju sa diskriminacijom ili isključenosti, kao što su žene, stariji radnici, mladi, osobe s posebnim potrebama i zakoniti migranti. Mora se osigurati rodna jednakost na tržištu, uključujući jednakost plaća, kao i pristup povoljnim i kvalitetnim ustanovama ranog odgoja i obrazovanja te fleksibilnost koja je potrebna kako bi se spriječilo isključivanje onih koji su zbog obiteljskih obveza, kao što je uloga njegovatelja u obitelji, morali napraviti pauzu u karijeri. U tom bi smislu države članice trebale odblokirati direktive o ženama na čelnim pozicijama.
Amandman 31
Prijedlog odluke
Prilog – smjernica 6. – stavak 4.a (novi)
U tom bi pogledu države članice trebale uzeti u obzir činjenicu da je broj mladih koji su nezaposleni i nisu uključeni u programe obrazovanja ili osposobljavanja (NEET) veći kada je riječ o ženama nego muškarcima te da je taj fenomen u prvom redu posljedica povećanja nezaposlenosti mladih, ali i neaktivnosti koja je rezultat nedovoljnog obrazovanja.
Amandman 32
Prijedlog odluke
Prilog – smjernica 6. – stavak 5.
Države članice trebale bi u potpunosti koristiti potporu Europskog socijalnog fonda te drugih fondova Unije kako bi povećale razinu zaposlenosti i socijalnu uključenost te unaprijedile obrazovni sustav i javnu upravu.
Države članice trebale bi u potpunosti te učinkovito i djelotvorno koristiti potporu Europskog socijalnog fonda te drugih fondova Unije kako bi suzbile siromaštvo, unaprijedile kvalitetno zapošljavanje, socijalnu uključenost, obrazovni sustav, javnu upravu i javne službe. Trebalo bi mobilizirati i Europski fond za strateška ulaganja i njegove platforme za ulaganja kako bi se zajamčilo otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i osposobljavanje radnika koji bi tako stekli vještine potrebne u situaciji u kojoj Unija prelazi na održiv model rasta.
Amandman 33
Prijedlog odluke
Prilog – smjernica 7. – stavak 1.
Države članice trebale bi smanjiti rascjepkanost tržišta rada. Propisima o zaštiti prava radnika te ustanovama u tom području trebalo bi se osigurati prikladno okruženje za zapošljavanje uz ponudu primjerenih razina zaštite zaposlenih te tražitelja zaposlenja ili osoba zaposlenih na ugovor o privremenom radu ili samostalno zaposlenih osoba. Trebalo bi osigurati kvalitetno zapošljavanje u smislu društveno-ekonomske sigurnosti, mogućnosti obrazovanja i osposobljavanja, uvjeta rada (uključujući zdravlje i sigurnost) i ravnoteže između poslovnog i privatnog života.
Države članice trebale bi smanjiti rascjepkanost tržišta rada tako da se suprotstave nesigurnoj i nedovoljnoj zaposlenosti, neprijavljenom radu i ugovorima bez radnog vremena. Propisima o zaštiti prava radnika te ustanovama u tom području trebalo bi se osigurati prikladno okruženje za zapošljavanje uz ponudu primjerenih razina zaštite zaposlenih te tražitelja zaposlenja ili osoba zaposlenih na ugovor o privremenom radu, na ugovor na nepuno radno vrijeme i zaposlenika s netipičnim ugovorima ili samostalno zaposlenih osoba, aktivnim uključivanjem socijalnih partnera i poticanjem kolektivnog pregovaranja. Trebalo bi osigurati kvalitetno zapošljavanje za sve u smislu društveno-ekonomske sigurnosti, dugotrajnosti, primjerenih plaća, prava na radu, zadovoljavajućih uvjeta na radnom mjestu (uključujući zdravlje i sigurnost), zaštite u području socijalnog osiguranja, jednakosti spolova, obrazovanja i prilika za osposobljavanje. Stoga je potrebno poticati ulazak mladih na tržište rada, ponovno uključivanje dugotrajno nezaposlenih osoba te ravnotežu između poslovnog i privatnog života, uz omogućavanje cjenovno pristupačne skrbi i moderniziranje organizacije rada. Uzlazno približavanje u pogledu radnih uvjeta trebalo bi se poticati u cijeloj Uniji.
Amandman 34
Prijedlog odluke
Prilog – smjernica 7. – stavak 1.a (novi)
Pristupom tržištu rada trebalo bi otvoriti vrata poduzetništvu, otvaranju održivih radnih mjesta u svim sektorima, uključujući zelena radna mjesta, te socijalnoj skrbi i inovacijama, kako bi se na najbolji način iskoristile vještine radnika, omogućio im se cjeloživotni razvoj i kako bi se poticale inovacije za koje su zaslužni zaposlenici.
Amandman 35
Prijedlog odluke
Prilog – smjernica 7. – stavak 2.
Države članice bi u osmišljavanju i provedbi bitnih reformi i politika trebale usko surađivati s nacionalnim parlamentima i socijalnim partnerima, u skladu s nacionalnom praksom, podupirući pritom poboljšanje funkcioniranja i učinkovitosti socijalnog dijaloga na nacionalnoj razini.
Države članice bi u osmišljavanju i provedbi bitnih reformi i politika trebale usko surađivati s nacionalnim parlamentima, socijalnim partnerima, organizacijama civilnog društva te regionalnim i lokalnim vlastima, u skladu s načelom partnerstva i nacionalnim praksama, podupirući pritom poboljšanje funkcioniranja i učinkovitosti socijalnog dijaloga na nacionalnoj razini, posebno u onim državama koje se bore s deflacijom plaća uzrokovanom nedavnom deregulacijom tržišta rada i nedostacima kolektivnog pregovaranja.
Amandman 36
Prijedlog odluke
Prilog – smjernica 7. – stavak 3.
Države članice trebale bi osnažiti aktivne politike tržišta rada tako da povećaju njihovu usmjerenost, područje koje pokrivaju i međudjelovanje s pasivnim mjerama te unaprijede način uključivanja korisnika. Tim bi se politikama trebalo nastojati poboljšati povezivanje poslova i tražitelja zaposlenja na tržištu rada te podupirati održive prelaske na tržištu rada, pri čemu bi javne službe zapošljavanja trebale pružati podršku usklađenu s pojedinačnim potrebama te provoditi sustave mjerenja rezultata. Države članice također bi trebale osigurati da se njihovim sustavima socijalne zaštite učinkovito aktiviraju i osposobe osobe koje mogu sudjelovati na tržištu rada, zaštite osobe koje su (privremeno) isključene s tržišta rada i/ili nisu sposobne u njemu sudjelovati, te pojedince pripremi za moguće rizike. Ulaganjem u ljudski kapital države članice trebale bi promicati uključiva tržišta rada otvorena svima te provoditi učinkovite mjere protiv diskriminacije.
Države članice trebale bi zajamčiti osnovne standarde kvalitete aktivne politike tržišta rada tako da poboljšaju njihovu usmjerenost, područje koje pokrivaju i međudjelovanje s popratnim mjerama, kao što je socijalno osiguranje, te unaprijede način uključivanja korisnika. Tim bi se politikama trebalo nastojati poboljšati pristup tržištu rada, ojačati kolektivno pregovaranje i socijalni dijalog te podupirati održive prelaske na tržištu rada, pri čemu bi visoko kvalificirane javne službe zapošljavanja trebale pružati podršku usklađenu s pojedinačnim potrebama te provoditi sustave mjerenja rezultata. Države članice također bi ulaganjem u ljudski kapital trebale osigurati da se njihovim sustavima socijalne zaštite učinkovito aktiviraju i osposobe osobe koje mogu sudjelovati na tržištu rada, zaštite osobe koje su (privremeno) isključene s tržišta rada i/ili nisu sposobne u njemu sudjelovati, te pojedince pripremi za moguće rizike i promjenjive ekonomske i socijalne uvjete. Države članice bi kao jednu od mogućih mjera za smanjenje siromaštva, te u skladu s nacionalnom praksom, trebale uvesti minimalni prihod koji je razmjeran njihovoj konkretnoj društveno-ekonomskoj situaciji. Države članice trebale bi promicati uključiva tržišta rada otvorena svima te provoditi učinkovite mjere protiv diskriminacije.
Amandman 37
Prijedlog odluke
Prilog – smjernica 7. – stavak 4.
Trebalo bi osigurati mobilnost radnika s ciljem iskorištavanja punog potencijala europskog tržišta rada, među ostalim povećanjem prenosivosti mirovina i priznavanjem kvalifikacija. Države članice istodobno bi se trebale čuvati zlouporaba postojećih propisa.
Trebalo bi osigurati mobilnost radnika kao temeljno pravo i stvar slobodnog izbora, s ciljem iskorištavanja punog potencijala europskog tržišta rada, među ostalim povećanjem prenosivosti mirovina i učinkovitim priznavanjem kvalifikacija i vještina te eliminiranjem birokracije i drugih postojećih prepreka. Države članice istodobno bi se trebale uhvatiti u koštac s jezičnim barijerama te u tom pogledu poboljšati sustave osposobljavanja. Države članice bi se također trebale učinkovito koristiti mrežom EURES kako bi potaknule mobilnost radnika. U regijama koje radnici napuštaju trebalo bi se poticati ulaganje kako bi se smanjio „odljev mozgova” i potaknuo povratak radnika.
Amandman 38
Prijedlog odluke
Prilog – smjernica 7.a (nova) – naslov
Poboljšanje kvalitete i učinkovitosti sustava obrazovanja i osposobljavanja na svim razinama.
Amandman 39
Prijedlog odluke
Prilog – smjernica 7.a (nova)
Države članice bi trebale kao prioritet postaviti dostupnost ustanova odgoja i pristupačnog i kvalitetnog ranog obrazovanja jer one predstavljaju važne mjere potpore za aktere na tržištu rada te pridonose povećanju ukupne stope zaposlenosti, istodobno podržavajući osobe u njihovim odgovornostima. Države članice bi trebale odrediti sveobuhvatnu politiku i ulaganje koji su potrebni kako bi se poboljšale mjere za podršku i usklađivanje za obitelji i roditelje, koje će pomoći roditeljima da pronađu ravnotežu između privatnog i poslovnog života, a što će pridonijeti sprečavanju ranog napuštanja školovanja te poboljšati izglede mladih na tržištu rada.
Amandman 40
Prijedlog odluke
Prilog – smjernica 8. – naslov
Osiguravanje pravednosti, suzbijanje siromaštva i promicanje jednakih mogućnosti
Osiguravanje socijalne pravednosti, suzbijanje siromaštva i promicanje jednakih mogućnosti
Amandman 41
Prijedlog odluke
Prilog – smjernica 8. – stavak 1.
Države članice trebale bi osuvremeniti svoje sustave socijalne zaštite kako bi pružile učinkovitu, djelotvornu i primjerenu zaštitu tijekom svih faza ljudskog života, osiguravajući pravednost i rješavajući pitanje nejednakosti. Postoji potreba za pojednostavljenim socijalnim politikama koje su u većoj mjeri usmjerene i upotpunjene povoljnim i kvalitetnim ustanovama dječje skrbi i obrazovanja, osposobljavanja i pomoći pri traženju posla, potporama za stanovanje i pristupačnim uslugama zdravstvene skrbi, pristupom osnovnim uslugama poput bankovnog računa i interneta, kao i za djelovanjem radi sprečavanja ranog napuštanja školovanja te borbe protiv socijalne isključenosti.
Države članice bi u suradnji s lokalnim i regionalnim vlastima trebale unaprijediti svoje sustave socijalne zaštite jamčenjem osnovnih standarda kako bi pružile učinkovitu, djelotvornu i održivu zaštitu tijekom svih faza ljudskog života, osiguravajući dostojanstven život, solidarnost, pristup socijalnoj zaštiti, potpuno poštovanje socijalnih prava, pravednost i rješavajući pitanje nejednakosti, kao i jamčeći uključenost u cilju suzbijanja siromaštva, pogotovo kada je riječ o osobama koje su isključene iz tržišta rada i osjetljivijim skupinama. Postoji potreba za pojednostavljenim, bolje usmjerenim i ambicioznijim socijalnim politikama uključujući povoljnu i kvalitetnu dječju skrb i obrazovanje, djelotvorne službe za osposobljavanje i pomoć pri traženju posla, potpore za stanovanje i visokokvalitetne usluge zdravstvene skrbi dostupne svima, pristup osnovnim uslugama poput bankovnog računa i interneta, kao i za djelovanjem radi sprečavanja ranog napuštanja školovanja i borbe protiv ekstremnog siromaštva, socijalne isključenosti te, općenito, svih oblika siromaštva. Odlučno je djelovanje nužno osobito u slučaju siromašne djece.
Amandman 42
Prijedlog odluke
Prilog – smjernica 8. – stavak 2.
U tu svrhu trebalo bi se koristiti nizom instrumenata koji se međusobno upotpunjuju, među ostalim uključivanje na tržište rada u okviru kojeg se pružaju usluge i novčane potpore u skladu s pojedinačnim potrebama. Sustave socijalne zaštite trebalo bi osmisliti tako da se svim osobama koje na nju imaju pravo olakšava korištenje tim sustavom, da se podupiru ulaganja u ljudski kapital i pomaže u sprečavanju, smanjenju i zaštiti od siromaštva.
U tu svrhu trebalo bi se koristiti nizom instrumenata koji se međusobno upotpunjuju, među ostalim uključivanje na tržište rada u okviru kojeg se pružaju usluge i novčane potpore u skladu s pojedinačnim potrebama. U tom smislu, na svakoj je državi članici da odredi razine minimalnog dohotka u skladu s nacionalnom praksom i razmjerno konkretnoj društveno-ekonomskoj situaciji dotične države članice. Sustave socijalne zaštite trebalo bi osmisliti tako da se svim osobama, bez diskriminacije, olakšava pristup i korištenje tim sustavom, da se podupiru ulaganja u ljudski kapital i pomaže u sprečavanju, smanjenju i zaštiti od siromaštva i socijalne isključenosti, kao i od drugih rizika poput problema sa zdravljem ili gubitka radnog mjesta. Posebna pozornost trebala bi se posvetiti djeci koja žive u siromaštvu zbog dugotrajne nezaposlenosti roditelja.
Amandman 43
Prijedlog odluke
Prilog – smjernica 8. – stavak 3.
Mirovinske bi sustave trebalo reformirati kako bi se osigurala njihova održivost i prikladnost za žene i muškarce u kontekstu sve duljeg životnog vijeka i demografskih promjena, među ostalim povezivanjem zakonske dobi za umirovljenje s očekivanim životnim vijekom, povećanjem stvarne dobi za umirovljenje te razvojem dopunske mirovinske štednje.
Mirovinske bi sustave trebalo strukturirati na način da se jačanjem mirovinskih programa zajamči njihova održivost, sigurnost i prikladnost za žene i muškarce u cilju ostvarivanja prihvatljivih mirovina koje omogućuju barem zadržavanje iznad granice siromaštva. Mirovinskim se sustavom treba omogućiti konsolidacija, daljnji razvoj i unapređenje triju stupova sustava mirovinske štednje. Povezivanje dobi za umirovljenje s očekivanim životnim vijekom nije jedino sredstvo kojim se može odgovoriti na izazove u vezi sa starenjem. Reforme mirovinskih sustava trebale bi također, između ostalog, odražavati trendove na tržištu rada, natalitet, demografsku situaciju, situaciju u vezi sa zdravljem i blagostanjem, uvjete rada i stopu ekonomske ovisnosti. Najbolji način za odgovaranje na izazove u vezi sa starenjem je povećanje ukupne stope zaposlenosti, uzimajući kao temelj, između ostalog, socijalna ulaganja u aktivno starenje.
Amandman 44
Prijedlog odluke
Prilog – smjernica 8. – stavak 4.
Države članice trebale bi poboljšati dostupnost, djelotvornost i učinkovitost sustava zdravstvene i dugoročne skrbi uz očuvanje fiskalne održivosti.
Države članice trebale bi poboljšati kvalitetu, cjenovnu pristupačnost, dostupnost, djelotvornost i učinkovitost sustava zdravstvene i dugoročne skrbi te usluga socijalne skrbi, kao i prihvatljive uvjete rada u povezanim sektorima, uz očuvanje financijske održivosti tih sustava unapređenjem financiranja temeljenog na solidarnosti.
Amandman 45
Prijedlog odluke
Prilog – smjernica 8. – stavak 4.a (novi)
Države članice trebale bi u potpunosti koristiti potporu Europskog socijalnog fonda te drugih fondova Unije u borbi protiv siromaštva, socijalne isključenosti i diskriminacije, poboljšati dostupnost za osobe s invaliditetom, poticati jednakost između žena i muškaraca i unaprijediti javnu upravu.
Amandman 46
Prijedlog odluke
Prilog – smjernica 8. – stavak 4.b (novi)
Glavnim ciljevima strategije Europa 2020. na temelju kojih države članice određuju svoje nacionalne ciljeve, uzimajući u obzir svoje polazne situacije i nacionalne okolnosti, želi se podići stopa zaposlenosti za žene i muškarce od 20 do 64 godine na 75 % do 2020.; smanjiti stopu napuštanja školovanja na manje od 10 %; povećati udio stanovništva u dobi između 30 i 34 godine sa završenim visokoškolskim ili jednakovrijednim obrazovanjem na najmanje 40 %; i promicati socijalnu uključenost, posebno smanjenjem siromaštva u cilju uklanjanja rizika od siromaštva i isključenosti za najmanje 20 milijuna ljudi1a.
__________________
1a Populacija je definirana kao broj ljudi kojima prijeti siromaštvo i isključenost na što upućuju tri pokazatelja (rizik od siromaštva; materijalna oskudica; kućanstva bez zaposlenih), a države članice imaju slobodu određivanja svojih nacionalnih ciljeva na temelju najprikladnijih pokazatelja, uzimajući u obzir svoje nacionalne okolnosti i prioritete.
Pravna napomena