Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2015/2697(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0676/2015

Podneseni tekstovi :

B8-0676/2015

Rasprave :

Glasovanja :

PV 09/07/2015 - 12.4
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2015)0269

Usvojeni tekstovi
PDF 282kWORD 137k
Četvrtak, 9. srpnja 2015. - Strasbourg Završno izdanje
Europski program sigurnosti
P8_TA(2015)0269B8-0676/2015

Rezolucija Europskog parlamenta od 9. srpnja 2015. o Europskom programu sigurnosti (2015/2697(RSP))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 2., 3., 6., 7. i 21. Ugovora o Europskoj uniji i članke 4., 16., 20., 67., 68., 70., 71., 72., 75., 82. – 87. i 88. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Povelju o temeljnim pravima Europske unije, a posebno njezine članke 6., 7. i 8., članak 10. stavak 1. te članke 11., 12., 21., 47. – 50., 52. i 53.,

–  uzimajući u obzir Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (EKLJP), sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava, konvencije, preporuke, rezolucije i izvješća Parlamentarne skupštine, Odbora ministara, povjerenika za ljudska prava i Venecijanske komisije Vijeća Europe,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 28. travnja 2015. naslovljenu „Europski program sigurnosti (COM(2015)0185),

–  uzimajući u obzir komunikacije Komisije o strategiji za djelotvornu provedbu Povelje o temeljnim pravima Europske unije (COM(2010)0573) i o operativnim smjernicama o razmatranju temeljnih prava prilikom analiziranja utjecaja (SEC(2011)0567),

–  uzimajući u obzir presudu Suda Europske unije od 8. travnja 2014. u spojenim predmetima C-293/12 i C-594/12 kojom se poništava Direktiva 2006/24/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o zadržavanju podataka dobivenih ili obrađenih u vezi s pružanjem javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga ili javnih komunikacijskih mreža,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 513/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavljanju, u okviru Fonda za unutarnju sigurnost, Instrumenta za financijsku potporu u području policijske suradnje, sprečavanja i suzbijanja kriminala i upravljanja krizama i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2007/125/PUP(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. prosinca 2011. o protuterorističkoj politici EU-a: glavna postignuća i budući izazovi(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. veljače 2014. o stanju temeljnih prava u Europskoj uniji (2012.)(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. ožujka 2014. o programu nadzora Agencije za nacionalnu sigurnost SAD-a (NSA), nadzornim tijelima u različitim državama članicama i njihovu utjecaju na temeljna prava građana EU-a te o transatlantskoj suradnji u pravosuđu i unutarnjim poslovima(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. prosinca 2014. o obnovi Strategije unutarnje sigurnosti EU-a(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. veljače 2015. o mjerama protiv terorizma(6),

–  uzimajući u obzir svoju plenarnu raspravu od 28. travnja 2015. o Europskom programu sigurnosti,

–  uzimajući u obzir pitanja Vijeću i Komisiji o Europskom programu sigurnosti (O-000064/2015 – B8‑0566/2015 i O-0000065/2015 – B8‑0567/2015),

–  uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove,

–  uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da su prijetnje unutarnjoj sigurnosti Unije postale složenije, hibridne, asimetrične i nekonvencionalne te da su prisutne na međunarodnoj razini, brzo se razvijaju i teško ih je predvidjeti, s obzirom na to da nadilaze sposobnosti svake pojedine države članice, te stoga više nego ikad prije iziskuju dosljedan, sveobuhvatan, višedimenzionalan i usklađen odgovor EU-a kojim se u potpunosti uzima u obzir poštovanje temeljnih prava;

B.  budući da je razvoj sigurnosne politike EU-a skupna odgovornost koja zahtijeva koordinirane i usklađene napore svih država članica, institucija i agencija EU-a, civilnog društva i tijela kaznenog progona te je usmjerena na ostvarivanje zajedničkih ciljeva i temelji se na vladavini prava i poštovanju temeljnih prava; budući da bi, u skladu s načelom supsidijarnosti i uz snažan i učinkovit parlamentarni i sudski nadzor, konkretna provedba tih zajedničkih ciljeva i prioriteta radi ostvarivanja optimalnih rezultata trebala biti povezana s jasnom podjelom zadataka na razini EU-a i na nacionalnoj razini;

C.  budući da se iznimka o nacionalnoj sigurnosti sadržana u članku 4. stavku 2. UEU-a ne može rabiti kako bi se nacionalnim sigurnosnim agencijama dopustilo da krše interese drugih država članica, uključujući ekonomske interese, prava njihovih građana i rezidenata te propise i politike Europske unije i, općenito, trećih zemalja;

D.  budući da bi se trebalo obratiti pozornost na potrebu da se nauči iz prijašnjeg iskustva mnogih slučajeva kršenja europskih i univerzalnih normi i vrijednosti u kontekstu unutarnje i vanjske sigurnosne suradnje nakon 11. rujna;

E.  budući da su sloboda, sigurnost i pravda ciljevi koji se moraju usporedno slijediti; budući da bi se u cilju postizanja slobode i pravde mjerama sigurnosti trebalo uvijek poštovati demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava u skladu s načelima nužnosti i proporcionalnosti te bi trebale podlijegati odgovarajućem demokratskom nadzoru i odgovornosti; budući da dimenzija pravde i prevencije nije dovoljno zastupljena u Europskom programu sigurnosti;

F.  budući da se nekoliko temeljnih uzroka kriminala, kao što su sve veća nejednakost, siromaštvo, kao i rasno i ksenofobno nasilje, te zločini iz mržnje ne može riješiti isključivo sigurnosnim mjerama, nego se protiv njih mora boriti u širem političkom kontekstu, među ostalim u okviru poboljšane socijalne, obrazovne, kulturne i vanjske politike te politike zapošljavanja;

G.  budući da je preventivni aspekt Europskog programa sigurnosti posebno ključan u razdoblju sve većih gospodarskih i socijalnih nejednakosti koje podrivaju socijalni pakt i učinkovitost temeljnih prava i javnih sloboda; budući da bi mjere koje podrazumijevaju, s jedne strane, alternative kazni zatvora, a s druge strane, mjere reintegracije, posebno kada je riječ o lakšim prekršajima, trebale biti važan element tih preventivnih politika;

H.  budući da su nakon isteka prijelaznog razdoblja iz Protokola 36. priloženog Ugovorima, Komisija i Sud Europske unije dobili pune ovlasti u pogledu bivšeg trećeg stupa pravnih instrumenata, čime su se demokratska odgovornost i odgovornost za temeljna prava proširile na mjere koje imaju važnu ulogu u oblikovanju područja slobode, sigurnosti i pravde;

I.  budući da računalni kriminal i računalno potpomognut kriminal utječu na sigurnost građana EU-a, unutarnje tržište, intelektualno vlasništvo te blagostanje Europske unije; budući da primjerice botneti kao dio računalnog kriminala istovremeno utječu na milijune računala i tisuće meta;

J.  budući da su granice između unutarnje i vanjske sigurnosti sve nejasnije, što iziskuje snažniju suradnju i koordinaciju među državama članicama koja bi trebala rezultirati sveobuhvatnim i višedimenzionalnim pristupom;

K.  budući da bi veliki dio programa sigurnosti trebalo predstavljati podupiranje i zaštita svih žrtava terorizma i zločina diljem EU-a;

1.  prima na znanje Europski program sigurnosti za razdoblje 2015. – 2020. u obliku u kojemu ga je predložila Komisija te prioritete koji su u njemu navedeni; smatra da su, u svjetlu izazova s kojima je Europska unija trenutačno suočena, terorizam, nasilni ekstremizam, prekogranični organizirani kriminal i računalni kriminal najozbiljnije prijetnje koje iziskuju koordinirane aktivnosti na nacionalnoj i globalnoj razini te na razini EU-a ističe da bi program trebao biti fleksibilno strukturiran kako bi se njime moglo odgovoriti na moguće nove izazove u budućnosti;

2.  ponavlja da je potrebno dodatno istražiti i riješiti temeljne uzroke kriminala, uključujući sve veću nejednakost, siromaštvo, diskriminaciju nadalje ističe da je potrebno osigurati prikladne resurse za socijalne radnike, lokalne i nacionalne policijske službenike i sudske službenike čiji su proračuni drastično smanjeni u nekim državama članicama;

3.  poziva na postizanje ravnoteže između preventivnih politika i represivnih mjera kako bi se očuvala sloboda, sigurnost i pravda; ističe da se sigurnosne mjere moraju uvijek poduzimati u skladu s načelom vladavine prava i zaštite temeljnih prava kao što su pravo na privatnost i zaštita podataka, sloboda izražavanja i udruživanja, te pravični postupak; stoga poziva Komisiju da pri provedbi Europskog programa sigurnosti uzme u obzir nedavnu presudu Suda Europske unije o Direktivi o zadržavanju podataka (presuda u spojenim predmetima C-293/12 i C-594/12) kojom se zahtijeva da se svim instrumentima poštuje načelo proporcionalnosti, nužnosti i zakonitosti, te da sadržavaju odgovarajuća jamstva u pogledu odgovornosti i sudskog pravnog lijeka; poziva Komisiju da u potpunosti procijeni učinak te presude na bilo koji instrument koji se odnosi na zadržavanje podataka u svrhe kaznenog progona;

4.  podsjeća da bi Europska unija, želi li biti vjerodostojan akter u promicanju temeljnih prava unutar i izvan svojeg teritorija, trebala svoju sigurnosnu politiku, borbu protiv terorizma i borbu protiv organiziranog kriminala, kao i svoja partnerstva s trećim zemljama u području sigurnosti temeljiti na sveobuhvatnom pristupu koji obuhvaća sve faktore koji utječu na osobe da se uključe u terorističko djelovanje i organizirani kriminal, te bi stoga trebala integrirati ekonomsku i socijalnu politiku oblikovanu i provedenu u cijelosti u skladu s temeljnim pravima te podložnu sudskom i demokratskom nadzoru i temeljitim provjerama;

5.  pozdravlja odluku Komisije da program temelji na načelima potpune usklađenosti s vladavinom prava i temeljnim pravima, što bi se trebalo zajamčiti uz pomoć odgovarajućeg sudskog nadzora, kao i na načelima veće transparentnosti, odgovornosti i demokratskog nadzora, načelu bolje primjene i provedbe postojećih pravnih instrumenata te na osnovi bolje povezanog međuagencijskog i međusektorskog pristupa i boljih poveznica između unutarnje i vanjske dimenzije sigurnosti; poziva Komisiju i Vijeće da u provedbi programa strogo poštuju ta načela; ističe da će Parlament ta načela postaviti u središte svoga praćenja provedbe programa;

6.  pozdravlja posebnu usredotočenost programa na temeljna prava te posebno pozdravlja činjenicu da se Komisija obvezala na strogo procjenjivanje svih predloženih sigurnosnih mjera, ne samo u pogledu postizanja ciljeva primjenom mjera, nego i u pogledu njihove sukladnosti s temeljnim pravima; ističe da je potrebno da Komisija u svoju procjenu uključi sva relevantna tijela i agencije, posebno Europsku agenciju za temeljna prava, Europskog nadzornika za zaštitu podataka, Europol i Eurojust; traži od Komisije da pruži sve informacije i svu dokumentaciju o toj procjeni kako bi Parlament mogao učinkovito provoditi demokratski nadzor;

7.  u tom pogledu podsjeća na svoju osudu mjera koje podrazumijevaju opsežno i sustavno nekritično prikupljanje osobnih podataka o nevinim ljudima, posebno u pogledu potencijalno ozbiljnih posljedica na pravo na pravični sudski postupak, nediskriminaciju, privatnost i zaštitu podataka, slobodu tiska, mišljenja i govora, te slobodu okupljanja i udruživanja, te mjera koje imaju znatan potencijal za zloupotrebu informacija prikupljenih protiv političkih suparnika; izražava ozbiljne sumnje u korisnost mjera masovnog nadzora s obzirom na to da se njima previše široko zahvaća problem te da rezultiraju s previše lažno pozitivnih i lažno negativnih ishoda; upozorava na opasnost mjera masovnog nadzora kojima se zamagljuje potreba za ulaganjem u možda jeftinije, učinkovitije i manje invazivne mjere provedbe zakona;

8.  poziva države članice da zajamče poštovanje načela najboljeg interesa djeteta u svim propisima povezanima sa sigurnošću;

9.  napominje da se Europska unija nije dogovorila oko definicije „nacionalne sigurnosti”, čime se otvara neutvrđeni prostor za iznimke u pravnim instrumentima EU-a u kojima se „nacionalna sigurnost” spominje;

10.  vjeruje da bi, u cilju snažnijeg povjerenja građana u sigurnosne politike, institucije i agencije EU-a i države članice trebale zajamčiti transparentnost, odgovornost i demokratsku kontrolu u postupku izrade politika i njihove provedbe; pozdravlja namjeru Komisije da redovito Parlamentu i Vijeću predstavlja ažurirane informacije o provedbi programa; ponavlja svoju namjeru da u suradnji s nacionalnim parlamentima organizira redovita praćenja o ispravnoj provedi i napretku programa; sa zanimanjem prima na znanje prijedlog Komisije o osnivanju Sigurnosnog savjetodavnog foruma EU-a; poziva taj forum da zajamči uravnoteženu zastupljenost svih relevantnih dionika te iščekuje detaljne informacije o njemu, posebno u pogledu njegove točne uloge, zadataka, sastava i ovlasti te sudjelovanja Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata u njegovu radu;

11.  ističe potrebu za poboljšanjem demokratskog i sudskog nadzora nad obavještajnim službama država članica; prima na znanje činjenicu da Parlament, Sud Europske unije i Ombudsman nemaju dovoljno ovlasti za provedbu učinkovite razine nadzora nad europskim sigurnosnim politikama;

12.  poziva Komisiju i Vijeće da, što je prije moguće, izrade plan ili sličan mehanizam radi jamčenja učinkovite i funkcionalne provedbe programa te da ga podnesu Parlamentu i počnu s njegovom provedbom u roku od sljedećih šest mjeseci; vjeruje da bi se pristupom nalik političkom ciklusu EU-a (uz utvrđivanje i procjenu zajedničkih prijetnji i ranjivosti, određivanje političkih prioriteta i razvoj strateških i operativnih planova, učinkovitu provedbu s jasnim okosnicama, rokovima i ostvarenim rezultatima te evaluaciju) mogla osigurati potrebna dosljednost i kontinuitet provedbe programa pod uvjetom da je Parlament na odgovarajući način uključen u određivanje političkih prioriteta i strateških ciljeva; iščekuje daljnju raspravu o tim pitanjima s Komisijom i Stalnim odborom o operativnoj suradnji u području unutarnje sigurnosti (COSI);

13.  pozdravlja temeljno načelo programa prema kojemu se u potpunosti primjenjuju i provode postojeći instrumenti u području sigurnosti prije predlaganja novih; podsjeća na potrebu za bržom i učinkovitijom razmjenom relevantnih podataka i informacija, u skladu s odgovarajućim mjerama za zaštitu podataka i privatnost; međutim osuđuje činjenicu da se unatoč brojnim pozivima Parlamenta evaluacija učinkovitosti postojećih instrumenata EU-a te preostalih nedostataka i dalje nije provela, imajući također u vidu nove sigurnosne prijetnje s kojima se suočava EU; vjeruje da je ta evaluacija potrebna kako bi se zajamčilo da je europska sigurnosna politika učinkovita, nužna, razmjerna, dosljedna i sveobuhvatna; poziva Komisiju da tu operativnu procjenu postojećih instrumenata EU-a, resursa i financijskih sredstava u području unutarnje sigurnosti uvrsti u okvir plana za provedbu programa kao prioritetnu mjeru; ponavlja svoj poziv Vijeću i Komisiji da izvrše sveobuhvatnu ocjenu provedbe mjera usvojenih na području unutarnje sigurnosti prije stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona, primjenjujući postupak predviđen člankom 70. UFEU-a;

14.  pozdravlja usredotočenost Komisije na upravljanje granicama kao ključnog aspekta sprečavanja prekograničnog kriminala i terorizma; ističe da bi se sigurnost granica EU-a trebala ojačati sustavnim provjerama u postojećim bazama podataka, kao što je Schengenski informacijski sustav (SIS); pozdravlja nastojanje Komisije da do početka 2016. predstavi svoj revidirani prijedlog o pametnim granicama;

15.  podupire poziv Komisije na povezaniji međuagencijski i međusektorski pristup te predložene mjere za poboljšanje razmjene informacija i dobrih praksi, kao i povećanje operativne suradnje među državama članicama i s agencijama EU-a; ponavlja svoj poziv na veće korištenje postojećim instrumentima i bazama podataka kao što su SIS i ECRIS te zajedničkim istražnim timovima; poziva Komisiju da poduzme sve potrebne mjere radi ubrzavanja zaključivanja radnih dogovora među agencijama koji su još u tijeku; sa žaljenjem napominje da program ne sadržava dovoljno konkretnih mjera u cilju jačanja dimenzije pravde; poziva na integraciju i daljnji razvoj svih aspekata pravosudne suradnje u kaznenim stvarima, uključujući jačanje prava osumnjičenih i optuženih osoba, žrtava i svjedoka te poboljšanje provedbe postojećih instrumenata EU-a uzajamnog priznavanja;

16.  u potpunosti podupire prioritete Komisije u pomaganju država članica u daljnjoj izgradnji uzajamnog povjerenja, potpunom iskorištavanju postojećih instrumenata za razmjenu informacija i promicanju prekogranične operativne suradnje među nadležnim tijelima; ističe važnost takve prekogranične operativne suradnje, posebno u pograničnim regijama;

17.  poziva Komisiju da hitno podnese zakonodavni prijedlog o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1987/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o uspostavi, djelovanju i korištenju druge generacije Schengenskog informacijskog sustava (SIS II)(7) kako bi se uskladili kriteriji za upozorenja, a upozorenja o osobama osuđenima ili osumnjičenima za terorizam postala obvezna;

18.  pozdravlja najavljenu procjenu Komisije o nužnosti i potencijalnoj dodanoj vrijednosti europskog indeksnog sustava policijskih dosjea (EPRIS) kako bi se olakšao prekogranični pristup informacijama koje se nalaze u evidenciji nacionalne policije i potpuno podupire pokretanje pilot-projekta koji je u planu skupine država članica radi uspostave mehanizama za automatske prekogranične pretrage u nacionalnim indeksima na temelju uspješnog i neuspješnog pronalaska podataka („hit/no hit”); ističe važnost takvog prekograničnog pristupa informacijama, posebno u pograničnim regijama;

19.  ističe važnost zajedničkih istražnih timova za istraživanje konkretnih slučajeva prekogranične prirode te poziva države članice da se redovito koriste tim uspješnim instrumentom; poziva Komisiju da izradi prijedloge pravnog okvira kojim bi se omogućila uspostava polu-trajnih ili trajnih zajedničkih istražnih timova za rješavanje trajnih prijetnji, posebno u pograničnim regijama, kao što su trgovina drogom, trgovina ljudima te motociklističke bande;

20.  žali što se mehanizmi zamrzavanja ili oduzimanja imovine ostvarene kaznenim djelima sustavno ne primjenjuju u svim prekograničnim slučajevima te poziva na povećane napore država članica i Komisije u tom području;

21.  ističe da postoji nedostatak u demokratskom i sudskom nadzoru u pogledu prekogranične suradnje među nacionalnim obavještajnim službama; izražava zabrinutost zbog činjenice da se pravilom treće strane u pogledu pristupa dokumentima ozbiljno priječi demokratski i sudski nadzor;

22.  napominje da je granica između vanjske i unutarnje sigurnosti sve nejasnija te stoga pozdravlja nastojanja Komisije da zajamči usklađeno djelovanje unutarnjih i vanjskih dimenzija sigurnosne politike; poziva Komisiju i države članice da redovito provode procjene uzajamnog učinka programa i strategije EU-a o vanjskoj sigurnosti, uključujući obveze u pogledu poštovanja i promicanja temeljnih sloboda i prava i demokratskih vrijednosti te načela sadržanih u međunarodnim konvencijama i sporazumima koje su ratificirale ili potpisale; ističe potrebu za daljnjim jačanjem poveznica, sinergija i dosljednosti između programa i strategije, posebno u rješavanju novih, sveobuhvatnih, hibridnih prijetnji s kojima je Europa suočena, uz poštovanje vrijednosti Unije i temeljnih prava; traži od Komisije da redovito izvješćuje Parlament o svim daljnjim aktivnostima usmjerenima na uspostavu veze između unutarnje i vanjske dimenzije sigurnosne politike i o svojoj suradnji s trećim zemljama u području sigurnosti, kako bi Parlament zajedno s nacionalnim parlamentima mogao ostvariti svoje pravo na demokratski nadzor;

23.  ističe važnost i pravovremenost aktualnog strateškog pregleda pod vodstvom potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, a koji joj je povjerilo Europsko vijeće u prosincu 2013. te koji bi trebao rezultirati donošenjem nove strategije europske sigurnosti; opsežna strategija koja obuhvaća pitanja vanjske i sigurnosne politike trebala bi utvrditi i opisati interese, prioritete i ciljeve EU-a, postojeće i nove prijetnje, izazove i prilike te instrumente EU-a i sredstva kojima će se sve to postići;

24.  u pogledu sigurnosne suradnje poziva na izuzetno snažne klauzule o ljudskim pravima u sporazumima o suradnji s trećim zemljama, posebno zemljama sjeverne Afrike i Perzijskog zaljeva; poziva na to da se ponovno razmotri suradnja s nedemokratskim zemljama sa slabim rezultatima u području ljudskih prava;

25.  ističe da je od ključne važnosti riješiti temeljne uzorke oružanih sukoba, ekstremizma i siromaštva u trećim zemljama, s obzirom na to da prouzrokuju sigurnosne izazove za EU; apelira na potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Komisiju i države članice da ulože dodatne napore u podupiranju uključivih, pluralističkih i dobro funkcionirajućih država sa snažnim i održivim civilnim društvom koje su sposobne svojim građanima pružiti slobodu, sigurnost, pravdu i zapošljavanje;

26.  apelira na potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da predstavi nacrt zajedničkog stajališta o upotrebi naoružanih bespilotnih letjelica u skladu s Rezolucijom Parlamenta od 27. veljače 2014. o upotrebi naoružanih bespilotnih letjelica(8);

27.  prima na znanje hitan poziv Komisije u vezi s okončanjem rada na usvajanju Direktive o evidenciji podataka o putnicima (PNR); ponavlja svoju predanost radu na njezinoj finalizaciji do kraja godine; ističe da bi se Direktivom o evidenciji podataka o putnicima trebalo poštovati temeljna prava i norme zaštite podataka, uključujući relevantnu sudsku praksu Suda Europske unije te bi ona trebala biti učinkovito sredstvo na razini EU-a; poziva Komisiju da nastavi podupirati taj proces pružanjem svih relevantnih dodatnih elemenata za jamčenje nužnosti i proporcionalnosti Direktive o evidenciji podataka o putnicima; traži da svaki budući prijedlog o stvaranju novih instrumenata u području sigurnosti, kao što je evidencija podataka o putnicima, sustavno sadrži mehanizme razmjene informacija i suradnje među državama članicama;

28.  slaže se s Komisijom da je od ključnog značaja podupiranje aktivnosti povezanih s osposobljavanjem, istraživanjem i inovacijama i važnim radom Europske policijske akademije (CEPOL) u tom području; smatra da su programi osposobljavanja i razmjene za policijske službenike od iznimne važnosti za daljnje promicanje europske kulture provedbe zakona i dobrih praksi u tom području; vjeruje da je potrebno dodatno uložiti u istraživanje i inovacije povezane sa sigurnošću, među ostalim u području prevencije;

29.  ističe da brze promjene u sigurnosnom stanju iziskuju fleksibilan, prilagodljiv i brzo reagirajući pristup, razvoj tehničkih kapaciteta i redovitu reviziju prioritetnih aktivnosti iznesenih u programu; u tom pogledu ističe da bi se mogao primijeniti članak 222. UFEU-a kojim se od Europskog vijeća zahtijeva da redovito provodi procjenu prijetnji Uniji, među ostalim korištenjem već ranijih procjena prijetnji koje su provele države članice i Europol, te da obavještava Europski parlament i nacionalne parlamente o ishodima procjene i popratnim mjerama;

Terorizam

30.  pozdravlja programske mjere za borbu protiv terorizma, rješavanje pitanja financiranja terorizma, borbu protiv prijetnje koju predstavljaju građani i rezidenti EU-a koji putuju u inozemstvo radi terorističkog djelovanja („strani borci”) te mjere za sprečavanje radikalizacije; prima na znanje predloženu novu strukturu Europskog centra za borbu protiv terorizma koji bi se trebao osnovati unutar Europola te poziva Komisiju da dodatno razjasni njegovu točnu ulogu, zadaće, ovlasti i nadzor, posebno u svjetlu potrebe da se zajamči odgovarajući demokratski i sudski nadzor na odgovarajućim razinama, među ostalim preko revizije mandata Europola koja je trenutačno u tijeku; ističe da je povećana razmjena informacija među državama članicama ključna u borbi protiv terorizma te da bi se ona trebala provoditi strukturiranje;

31.  osuđuje svaku analizu koja dovodi do zabune kada je riječ o terorizmu, nesigurnosti, islamu i migrantima;

32.  s obzirom na nedavne terorističke napade u Bruxellesu, Parizu, Kopenhagenu i Saint-Quentin-Fallavieru podsjeća da EU hitno treba bolje procijeniti prijetnje sigurnosti EU-a te se usredotočiti na glavna prioritetna područja za borbu protiv terorizma, odnosno na jačanje sigurnosti na granicama EU-a, jačanje sposobnosti u pogledu rada u vezi s prijavljenim internetskim sadržajima, borbu protiv nezakonite trgovine oružjem te ulaganje većih napora u pogledu razmjene informacija i operativne suradnje između nacionalnih obavještajnih službi i tijela kaznenog progona;

33.  podsjeća na ključnu važnost otkrivanja i prekidanja financijskih tokova,uključujući financijske tokove koji se ne izvršavaju u okviru sustava SWIFT, u borbi protiv terorista i skupina organiziranog kriminala; pozdravlja napore poduzete kako bi se zajamčilo pravedno i uravnoteženo sudjelovanje u programu za praćenje financiranja terorizma (TFTP);

34.  ističe da prijetnja terorizma poniklog na domaćem tlu u EU-u dostiže još nezabilježene razine od kad su islamski fundamentalisti zauzeli područja u Siriji i Iraku te započeli svjetsku propagandnu kampanju radi udruživanja snaga s džihadistima i izvršavanja napada unutar granica EU-a;

35.  ističe da je za odgovor na prijetnju koju predstavljaju strani borci i terorizam općenito potreban višedimenzionalni pristup terorizmu kojim se sveobuhvatno rješavaju njegovi temeljni uzroci kao što je radikalizacija, razvijaju socijalna kohezija i uključivost, olakšava reintegracija promicanjem političke i vjerske tolerancije, analizira internetsko poticanje na izvršenje terorističkih djela i pronalazi protuteža za njega, sprečavaju odlasci u cilju pridruživanja terorističkim organizacijama, sprečava i iskorjenjuje novačenje i sudjelovanje u oružanim sukobima, zaustavlja financijska potpora terorističkim organizacijama i pojedincima koji im se žele pridružiti, po potrebi jamči odlučan kazneni progon te pružaju odgovarajući instrumenti tijelima kaznenog progona kako bi ona mogla obavljati svoje dužnosti uz puno poštovanje temeljnih prava;

36.  poziva Komisiju da zajedno s državama članicama izradi istinsku strategiju u pogledu europskih boraca, koja trenutačno nedostaje u programu sigurnosti, te posebno u vezi s onim osobama koje se vraćaju iz područja pogođenih sukobima i žele napustiti terorističke organizacije koje su ih unovačile te pokazuju spremnost na reintegraciju u društvo; smatra da bi posebnu pozornost trebalo posvetiti stanju mladih europskih boraca;

37.  ponovno ističe odlučnost da otvorenim i transparentnim istragama utvrdi odgovornost za teška kršenja temeljnih prava pod krinkom borbe protiv terorizma, posebno u kontekstu prijevoza i nezakonitog pritvaranja zatvorenika u europskim zemljama od strane CIA-e; poziva da se zaštite oni koji razotkrivaju takva kršenja, kao što su novinari i zviždači;

Radikalizacija

38.  slaže se da bi sprečavanje radikalizacije trebao biti prioritet EU-a; žali zbog manjka konkretnih mjera u programu za suzbijanje radikalizacije u Europi te poziva Komisiju da poduzme hitne i sveobuhvatne mjere radi intenziviranja mjera usmjerenih na sprečavanje radikalizacije i nasilnog ekstremizma, sprečavanje širenja ekstremističke ideologije i poticanja integracije i uključivosti; poziva Komisiju da ojača Mrežu za osvješćivanje o radikalizaciji (RAN) koja okuplja sve relevantne aktere uključene u inicijative za suočavanje s radikalizacijom na lokalnoj razini te da razjasni mandat, zadaće i djelokrug rada predloženog novog centra izvrsnosti mreže RAN; preporučuje da u njemu također sudjeluju lokalni i nacionalni donositelji odluka, kako bi se zajamčila stvarna provedba preporuka koje su donijeli stručnjaci i dionici; poziva na oštrije mjere za suočavanje s radikalizacijom na internetu i s korištenjem internetskim stranicama ili društvenim medijima u svrhu širenja radikalnih ideologija u Europi; pozdravlja stvaranje jedinice pri Europolu za rad u vezi s prijavljenim internetskim sadržajima radi pružanja potpore državama članicama u utvrđivanju i uklanjanju nasilnog ekstremističkog sadržaja na internetu u suradnji s industrijom te poziva Komisiju da pruži dodatne potrebne resurse za njezino djelovanje; žali zbog nedostatka konkretnih mjera za jačanje uloge interneta kao instrumenta za podizanje razine osviještenosti protiv radikalizacije, posebno za anticipativno širenje protupropagande na internetu kako bi se suzbila teroristička propaganda;

39.  ističe da se temeljni faktori ekstremizma, kao što su radikalizacija, nesnošljivost i diskriminacija moraju riješiti u okviru takve uspješne sigurnosne politike promicanjem političke i vjerske tolerancije, razvojem socijalne kohezije i uključivosti te omogućavanjem reintegracije;

40.  vjeruje da bi se trebala poduzeti opsežna istraživanja i konkretne mjere uz financijsku i operativnu potporu Komisije, radi promicanja naših zajedničkih vrijednosti tolerancije, pluralizma, poštovanja slobode govora i savjesti, i naših temeljnih prava općenito kao i njihova širenja među svim europskim građanima preko učinkovitih komunikacijskih kanala; smatra da bi u programu također trebalo istaknuti potrebu za borbom protiv zabluda o vjerama, posebno islamu, koje kao takve nemaju ulogu u radikalizaciji i terorizmu;

41.  izražava zabrinutost u pogledu nedavnog rasta zabilježenih zločina iz mržnje protiv europskih građana, među ostalim na internetu; poziva države članice da zaštite svoje građane od budućih napada te da spriječe poticanje na mržnju ili bilo koji drugi čin nesnošljivosti koji se temelji na podrijetlu, uvjerenju ili vjeri, među ostalim obrazovnim radom usmjerenim na mlade i promicanjem uključivog dijaloga;

Organizirani kriminal

42.  slaže se da je trgovina ljudima pojava s kojom se na europskoj razini treba učinkovitije suočiti; snažno odbacuje, međutim, svaku vezu između nezakonite migracije i terorizma; ističe da nedostatak zakonitih puteva koji vode u EU radi traženja zaštite stvara trajnu potražnju za nezakonitim putevima, čime se ugrožavaju migranti u ranjivom položaju kojima je potrebna međunarodna zaštita;

43.  ističe ozbiljnost problema organiziranog kriminala u području trgovine ljudima; skreće pozornost na ekstremne razine nasilja i brutalnosti koje zločinci nanose toj posebno ugroženoj skupini; pozdravlja postojeći okvir te se slaže da je potrebno izraditi strategiju za razdoblje nakon 2016. koja uključuje Europol i Eurojust s njihovim konkretnim znanjem u tom području;

44.  uviđa da borba protiv organiziranog kriminala iziskuje snažno europsko djelovanje; podupire odlučnost Komisije da se uhvati u koštac s tim problemom; prije svega poziva Komisiju da uspostavi snažnu suradnju u borbi protiv trgovine ljudima, ali i suradnju s trećim zemljama radi sprečavanja krijumčarenja migranata kako bi se izbjegle nove tragedije na Sredozemlju;

45.  naglašava da bi trebalo obratiti više pozornosti na razvoj prekograničnog organiziranog kriminala u pogledu trgovine oružjem, trgovine ljudima te proizvodnje i prodaje nezakonitih droga; sa zadovoljstvom primjećuje da se u programu vodi računa o dinamičnom karakteru problema droga te posebno o njegovoj vezi s organiziranim kriminalom i rastućom prijetnjom tržišnih inovacija u proizvodnji i prodaji kako novih tako i već poznatih droga; ističe da je potrebno hitno usvajanje predloženog paketa o novim psihoaktivnim supstancama te apelira na Vijeće da u vezi s time poduzme korake;

46.  vjeruje da bi, osim instrumenata EU-a za borbu protiv organiziranog kriminala i terorizma, Europski program sigurnosti trebao sadržavati i zaštitne mehanizme za žrtve tih ozbiljnih zločina radi sprečavanja njihove daljnje viktimizacije; napominje da bi se zaštita žrtava trebala smatrati važnim instrumentom borbe protiv organiziranog kriminala i terorizma, s obzirom na to da se njome šalje jasna poruka počiniteljima da društvo neće tolerirati takvo nasilje te će uvijek štititi žrtve i njihovo dostojanstvo;

Računalni kriminal

47.  ističe da se terorističke organizacije i skupine organiziranog kriminala sve više koriste računalnim prostorom za sve oblike kriminala te da su računalni kriminal i računalno potpomognut kriminal golema prijetnja svim građanima i gospodarstvu EU-a; napominje da računalni kriminal iziskuje novi pristup provedbi zakona i pravosudnoj suradnji u digitalnom dobu; ističe da učinak računalnog kriminala zahvaljujući novim tehnološkim postignućima postaje sve znatniji i brže vidljiv te stoga poziva Komisiju da provede temeljitu analizu ovlasti tijela kaznenog progona i tijela sudske vlasti te njihovih pravnih i tehničkih kapaciteta na internetu i izvan interneta kako bi im se omogućilo da se učinkovito suoče s računalnim kriminalom, pri čemu naglašava da sve mjere provedbe zakona moraju strogo poštovati temeljna prava, biti nužne i razmjerne te u skladu s nacionalnim pravom i pravom EU-a; posebno poziva Komisiju da zajamči da pravo na upotrebu šifriranja ostane netaknuto diljem Europske unije te da države članice ne poduzimaju mjere kojima će priječiti pojedince u ostvarivanju njihova prava na upotrebu šifriranja, unatoč tome što će presretanje komunikacija u svrhe policijske istrage ili sudskog postupka uvijek biti moguće uz odgovarajuće sudsko odobrenje; traži od Komisije da jedinici Europola za rad u vezi s prijavljenim internetskim sadržajima pruži dodatne resurse potrebne za njezin rad umjesto da nastavi s unutarnjim preraspodjelama radnih mjesta, uključujući zaposlenike Europskog centra za borbu protiv kibernetičkog kriminala (EC3) kojemu ne smije nedostajati osoblja;

48.  ističe iznimnu važnost istraživanja i inovacija kako bi EU mogao držati korak s promjenjivim sigurnosnim potrebama; ističe važnost konkurentne sigurnosne industrije EU-a radi doprinošenja autonomiji EU-a u pogledu sigurnosti; ponavlja svoj poziv na poboljšanu autonomiju u informatičkoj sigurnosti EU-a te podsjeća da je za ključnu infrastrukturu i javne službe potrebno razmotriti opciju sigurnosnih naprava i usluga proizvedenih u EU-u;

49.  poziva Komisiju da pokrene prikladnu kampanju podizanja razina osviještenosti i spremnosti o rizicima povezanima s ozbiljnim računalnim kriminalom radi poboljšanja otpornosti na računalne napade;

50.  pozdravlja rad centra EC3 u borbi protiv ozbiljnog transnacionalnog računalnog kriminala i računalno potpomognutog kriminala; ističe ulogu centra EC3 u pružanju potpore državama članicama, posebno u borbi protiv seksualnog iskorištavanja djece; podsjeća na najave Komisije da će centru EC3 dodijeliti potrebna proračunska sredstva i stručnjake kako bi se potaknula područja europske suradnje koja su od njegova osnivanja 2013. bila zanemarena;

51.  poziva Komisiju da provede sveobuhvatnu procjenu postojećih mjera povezanih s borbom protiv seksualnog iskorištavanja djece na internetu i eventualne potrebe za dodatnim zakonodavnim instrumentima te da ispita raspolaže li Europol s dovoljno stručnog znanja, resursa i osoblja za borbu protiv tog strašnog zločina;

Financiranje

52.  žali zbog činjenice da se u nacrtu proračuna za 2016. koji je donijela Komisija predviđa porast proračuna Europola u iznosu od samo otprilike 1,5 milijuna EUR, što je nedovoljno da se osnuju, kao što je planirano u programu, Europski centar za borbu protiv terorizma i jedinica za rad u vezi s prijavljenim internetskim sadržajima;

53.  pozdravlja izjavu prvog potpredsjednika Komisije Fransa Timmermansa koju je dao u Europskom parlamentu o tome da će Komisija uskladiti raspoloživa financijska sredstva s prioritetima programa; u tom pogledu još jednom ističe važnost toga da relevantne agencije EU imaju dovoljno odgovarajućih djelatnika i financijskih sredstava da ispunjavanju svoje trenutačne i buduće zadaće u okviru programa; namjerava na razini EU-a i na nacionalnoj razini pomno pratiti provedbu i procijeniti buduće potrebe Fonda za unutarnju sigurnost;

o
o   o

54.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL L 150, 20.5.2014., str. 93.
(2) SL C 168 E, 14.6.2013., str. 45.
(3) Usvojeni tekst, P7_TA(2014)0173.
(4) Usvojeni tekst P7_TA(2014)0230.
(5) Usvojeni tekst, P8_TA(2014)0102.
(6) Usvojeni tekst, P8_TA(2015)0032.
(7) SL L 381, 28.12.2006., str. 4.
(8) P7_TA(2014)0172.

Pravna napomena