Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2014/2256(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0209/2015

Podneseni tekstovi :

A8-0209/2015

Rasprave :

PV 09/07/2015 - 10
CRE 09/07/2015 - 10

Glasovanja :

PV 09/07/2015 - 12.9
CRE 09/07/2015 - 12.9
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2015)0273

Usvojeni tekstovi
PDF 418kWORD 133k
Četvrtak, 9. srpnja 2015. - Strasbourg Završno izdanje
Usklađivanje određenih aspekata autorskog i srodnih prava u informacijskom društvu
P8_TA(2015)0273A8-0209/2015

Rezolucija Europskog parlamenta od 9. srpnja 2015. o provedbi Direktive 2001/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2001. o usklađivanju određenih aspekata autorskog i srodnih prava u informacijskom društvu (2014/2256(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 4., 26., 34., 114., 118. i 167. Ugovora u funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir članak 27. Opće deklaracije o ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (TRIPS) iz 1994. godine,

–  uzimajući u obzir Konvenciju UNESCO-a od 20. listopada 2005. o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja,

–  uzimajući u obzir članke 11., 13., 14., 16., 17., 22. i 52. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2001/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2001. o usklađivanju određenih aspekata autorskog i srodnih prava u informacijskom društvu(1),

–  uzimajući u obzir Bernsku konvenciju za zaštitu književnih i umjetničkih djela te, izrijekom, test u tri koraka,

–  uzimajući u obzir Ugovor o autorskom pravu Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO) od 20. prosinca 1996.,

–  uzimajući u obzir Ugovor WIPO-a o izvedbama i fonogramima od 20. prosinca 1996.,

–  uzimajući u obzir Ugovor o audiovizualnim izvedbama, koji je WIPO usvojio 24. lipnja 2012. na Diplomatskoj konferenciji o zaštiti audiovizualnih izvedbi održanoj u Pekingu,

–  uzimajući u obzir studiju o pravima intelektualnog vlasništva iz rujna 2013., koju su zajednički sastavili Europski patentni ured i Ured za usklađivanje na unutarnjem tržištu (OHIM), naslovljenu „Privredne grane koje se znatno koriste pravima intelektualnog vlasništva: doprinos ekonomskoj uspješnosti i zapošljavanju u Europskoj uniji”,

–  uzimajući u obzir Ugovor iz Marakeša za olakšanje pristupa objavljenim djelima slijepim i slabovidnim osobama te osobama koje se iz nekog drugog razloga ne mogu služiti standardnim tiskom.

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/26/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o kolektivnom ostvarivanju autorskog prava i srodnih prava te izdavanju odobrenja za više državnih područja za prava na internetsko korištenje glazbenih djela na unutarnjem tržištu(2),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2013/37/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o izmjeni Direktive 2003/98/EZ o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora(3),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2012/28/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o određenim dozvoljenim korištenjima djela siročadi(4),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2006/116/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o trajanju zaštite autorskog prava i određenih srodnih prava(5),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2011/77/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 27. rujna 2011. o izmjeni Direktive 2006/116/EZ o trajanju zaštite autorskog prava i određenih srodnih prava(6),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 93/83/EEZ od 27. rujna 1993. o koordinaciji određenih pravila s obzirom na autorsko pravo i srodna prava koja se odnose na satelitsko emitiranje i kabelsko reemitiranje(7),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2004/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o provedbi prava intelektualnog vlasništva(8),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2006/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o pravu iznajmljivanja i pravu posudbe te o određenim autorskom pravu srodnim pravima u području intelektualnog vlasništva(9), kojom se izmjenjuje Direktiva Vijeća 92/100/EEZ(10),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2001/84/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. rujna 2001. o pravu slijeđenja u korist autora izvornika umjetničkog djela(11),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. veljače 2014. o pristojbama na privatno umnožavanje(12),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. rujna 2013. o promicanju europskih kulturnih i kreativnih sektora kao izvora gospodarskog rasta i radnih mjesta(13),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. rujna 2012. o mrežnoj distribuciji audiovizualnih djela u Europskoj uniji(14),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. rujna 2010. o zaštiti prava intelektualnog vlasništva na unutarnjem tržištu(15),

–  uzimajući u obzir javno savjetovanje o preispitivanju pravila EU-a o autorskim pravima koje je Komisija provela u razdoblju između 5. prosinca 2013. i 5. ožujka 2014.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. veljače 2012. o predstavci br. 0924/2011 koju je podnio Dan Pescod (britanski državljanin), u ime Europskog saveza slijepih / Kraljevskog državnog instituta za slijepe osobe (European Blind Union (EBU)/Royal National Institute of Blind People (RNIB)), o pristupu slijepih osoba knjigama i ostalim tiskanim proizvodima(16),

–  uzimajući u obzir Zelenu knjigu Komisije o mrežnoj distribuciji audiovizualnih djela u Europskoj uniji: prilike i izazovi na putu prema jedinstvenom digitalnom tržištu (COM(2011)0427),

–  uzimajući u obzir Zelenu knjigu Komisije pod nazivom „Autorsko pravo u gospodarstvu znanja” (COM(2008)0466),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije naslovljenu „Jedinstveno tržište prava intelektualnog vlasništva: jačanje kreativnosti i inovacija kako bi se Europi omogućili gospodarski rast, kvalitetna radna mjesta te prvorazredni proizvodi i uslugeˮ (COM(2011)0287),

–  uzimajući u obzir Memorandum o razumijevanju od 20. rujna 2011. u pogledu ključnih načela digitalizacije i osiguravanja raspoloživosti nedostupnih djela s ciljem olakšavanja digitalizacije i osiguravanja raspoloživosti knjiga i znanstveno-stručnih časopisa za europske knjižnice i slične ustanove,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja i mišljenja Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8‑0209/2015),

A.  budući da je izmjena Direktive 2001/29/EZ ključna za poticanje kreativnosti i inovacija, kulturne raznolikosti, gospodarskog rasta, konkurentnosti, jedinstvenog digitalnog tržišta i pristupa znanju i informacijama, pri čemu se autorima književnih i umjetničkih djela istodobno osiguravaju dovoljno priznanje i zaštita njihovih prava;

B.  budući da je u članku 167. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) navedeno da Europska unija doprinosi procvatu i raznolikosti kultura država članica, osobito umjetničkim i književnim stvaralaštvom;

C.  budući da je svrha Direktive 2001/29/EZ o usklađivanju određenih aspekata autorskog i srodnih prava u informacijskom društvu bila usvajanje zakonodavstva o autorskom i srodnim pravima kojim se u obzir uzima tehnološki napredak;

D.  budući da je Direktivom 2001/29/EZ također obuhvaćen i niz obaveza EU-a u skladu s međunarodnim pravom, između i ostalog odredbama Bernske konvencije za zaštitu književnih i umjetničkih djela, Ugovorom o autorskom pravu WIPO-a i Ugovorom o izvedbama i fonogramima WIPO-a;

E.  budući da Komisija i države članice znatno ulažu u digitalizaciju i internetski pristup bogatim zbirkama europskih institucija za kulturnu baštinu kako bi im građani mogli imati pristup bilo gdje i na bilo kojem uređaju;

F.  budući da je europski kulturni i inovativni privredni sektor pokretač ekonomskog rasta i stvaranja radnih mjesta u EU-a i daje velik doprinos ekonomiji EU-a jer zapošljava više od 7 milijuna ljudi uz, prema posljednjim procjenama, udio od više od 4,2 % BDP-a EU-a, te budući da je otvaranje novih radnih mjesta u kulturnom sektoru nastavljeno i tijekom ekonomske krize 2008. – 2012. godine;

G.  budući da zajednička studija Europskog patentnog ureda i OHIM-a pokazuje da privredne grane koje se znatno koriste pravima intelektualnog vlasništva sudjeluju u oko 39 % ukupne ekonomske aktivnosti EU-a u iznosu od oko 4 700 milijardi EUR godišnje, te osiguravaju, osim toga, 26 % izravnih radnih mjesta (odnosno njih 56 milijuna), uz posredno zapošljavanje koje iznosi dodatnih 9 % ukupnog broja radnih mjesta u EU-u;

H.  budući da je digitalna revolucija sa sobom donijela nove tehnike i sredstva komunikacije i otvorila nove načine i oblike izražavanja koji su, iako dovode u pitanje već odavno ustaljeni trostrani odnos stvaralaca, kulturnih poduzetnika i korisnika, potaknuli pojavu ekonomije zasnovane na znanju koja stvara nova radna mjesta i pomaže poticanju kulture i inovacija;

I.  budući da svaka politička inicijativa u vezi s jedinstvenim digitalnim tržištem mora biti u skladu s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, a posebno s njezinim člancima 11., 13., 14., 16., 17. i 22.;

J.  budući da su kulturna i jezična raznolikost šire od nacionalnih granica jer se neki europski jezici govore u većem broju zemalja;

K.  budući da se Poveljom o temeljnim pravima štite sloboda izražavanja, sloboda informiranja i sloboda umjetnosti i znanosti te jamče zaštita osobnih podataka i kulturne i jezične raznolikosti, pravo na vlasništvo i zaštita intelektualnog vlasništva, pravo na obrazovanje i sloboda poduzetništva;

L.  budući da se pravo stvaralaca na zaštitu njihovih kreativnih djela mora nastaviti primjenjivati i u digitalnom dobu;

M.  budući da treba razmotriti mjere koje pridonose daljnjem razvoju kulturne razmjene i povećavaju pravnu sigurnost u sektoru; budući da je od stupanja na snagu Direktive 2001/29/EZ stvoren velik broj internetskih usluga i da potrošači nikada prije nisu imali pristup tako širokom broju kreativnih i kulturnih djela; budući da je korisnicima potreban pristup širokom rasponu raznolikog sadržaja visoke kvalitete;

N.  budući da je usklađen i sustavan razvoj digitalne knjižnice Europeana, osnovane 2008. kao dio inicijative EU-a, učinio dostupnima djela iz knjižnica država članica;

O.  budući da su kreativna djela jedan od glavnih izvora koji pokreću aktere digitalne ekonomije i informacijske ekonomije kao što su internetske tražilice, društveni mediji i platforme za sadržaje koje stvara korisnik, ali da se gotovo cjelokupna vrijednost stvorena kreativnim djelima prenosi na digitalne posrednike koji autore odbijaju isplatiti ili pregovaraju o ekstremno niskim razinama naknada;

P.  budući da su Direktivom 2011/77/EU i Direktivom 2006/116/EZ harmonizirani uvjeti zaštite autorskih prava i srodnih prava uspostavom potpune harmonizacije razdoblja zaštite za svaki tip djela i svako srodno pravo u državama članicama;

Q.  budući da su zakonodavna tijela EU-a dužna poticati stvaranje jasnog pravnog okvira za autorska prava i srodna prava koji će razumjeti svi dionici, posebno javnost, i kojim se osigurava pravna sigurnost;

R.  budući da postoji komparativna prednost i sve veća moć niza internetskih posrednika kao i negativan utjecaj takve situacije na kreativni potencijal autora i na razvoj usluga koje nude ostali distributeri kreativnih djela;

S.  budući da bi pri definiranju pravnog okvira za autorska prava i srodna prava trebalo uzeti u obzir potrebu poticanja inovativnih privrednih i komercijalnih modela koristeći se pritom prilikama koje pružaju nove tehnologije kako bi se poduzeća iz EU-a učinila konkurentnijima;

T.  budući da je prioritet Komisije i središte njezina programa za 2014. – 2019. stvaranje rasta i radnih mjesta;

1.  ističe da je autorsko pravo konkretno sredstvo da se osigura isplata naknada stvaraocima i financiranje kreativnih postupaka;

2.  pozdravlja inicijativu Komisije da se savjetuje o autorskim pravima, što je privuklo veliku pozornost velikog broja dionika, između ostalog i iz kulturnog sektora i civilnog društva(17);

3.  pozdravlja predanost Komisije da se tijekom novog mandata bavi daljnjim razvojem digitalne agende EU-a, što obuhvaća i pitanja povezana s autorskim pravima; pozdravlja program rada Komisije za 2015. jer se njime jamči izrada paketa o jedinstvenom digitalnom tržištu koji uključuje zakonodavni prijedlog s ciljem moderniziranja pravila o autorskim pravima kako bi bila primjerenija digitalnom dobu;

4.  podsjeća da autorska i srodna prava štite i potiču razvoj i promidžbu novih proizvoda i usluga te stvaranje i iskorištavanje njihova kreativnog sadržaja te na taj način pridonose većoj konkurentnosti, zaposlenosti i rastu broja inovacija u većem broju privrednih sektora u EU-u;

5.  ističe da su autorska prava učinkovita samo onoliko koliko su učinkovite provedbene mjere na snazi koje ih štite i da, kako bi se omogućio napredan i inovativan kreativni sektor, provedba zaštite autorskih prava mora biti dosljedna;

6.  ističe da postojanje autorskih i srodnih prava nužno podrazumijeva teritorijalnost; naglašava da ne postoji proturječje između tog načela i mjera da se zajamči prenosivost sadržaja;

7.  ističe da bi bilo kakvom izmjenom Direktive 2001/29/EZ i dalje trebalo štititi pravo isplate pravične naknade nositeljima prava; poziva na ponovno potvrđivanje načela teritorijalnosti čime bi se svakoj državi članici zajamčila zaštita načela pravične naknade u okviru vlastite kulturne politike;

8.  napominje da je broj djela zakonito dostupnih korisnicima povećan nakon primjene Direktive 2001/29/EZ; osim toga, napominje da prekogranični pristup raznim oblicima korištenja koji korisnicima nudi tehnološki napredak može iziskivati poboljšanja postojećeg pravnog okvira na temelju činjenica kako bi se dodatno razvila zakonita ponuda raznih kulturnih i kreativnih sadržaja na internetu radi omogućavanja pristupa europskoj kulturnoj raznolikosti;

9.  podsjeća da se potrošačima prečesto zbog geografskih razloga uskraćuje pristup određenim sadržajnim uslugama, što je u suprotnosti s ciljem provedbe četiriju sloboda unutarnjeg tržišta koji je utvrđen u Direktivi 2001/29/EZ; stoga apelira na Komisiju da predloži primjerena rješenja za bolju prekograničnu dostupnost usluga i sadržaja zaštićenog autorskim pravom za potrošače;

10.  smatra da se iz pristupa usvojenog u Direktivi 2014/26/EU o kolektivnom ostvarivanju autorskog prava mogu izvući pouke za ostale vrste sadržaja, ali da se pitanja u vezi s prenosivošću i geografskim blokiranjem ne mogu riješiti jedinstveno i sveobuhvatno za sve slučajeve, već mogu iziskivati više raznih intervencija, i regulatornih i tržišnih;

11.  ističe da je kreativna proizvodnja Europske unije jedan od njezinih najbogatijih izvora te da bi oni koji u tome žele uživati trebali imati mogućnost to i platiti, čak i onda kada se prodaje samo u drugoj državi članici;

12.  skreće pozornost na činjenicu da je izdavanje odobrenja za više državnih područja, kao što je predviđeno Direktivom 2014/26/EU o kolektivnom ostvarivanju autorskog prava, jedna od opcija kad radio-televizijske stanice traže emitiranje na cjelokupnom teritoriju Europe;

13.   ističe da financiranje, proizvodnja i koprodukcija filmova i televizijskog sadržaja u velikoj mjeri ovisi o ekskluzivnom izdavanju odobrenja za pojedino državno područje koje se daje lokalnim distributerima na nizu platformi, što odražava kulturne posebnosti raznih europskih tržišta; s obzirom na to, ističe da mogućnost, u skladu s načelom slobode ugovaranja, odabira opsega teritorijalne pokrivenosti i tipa platforme za distribuciju potiče ulaganje u filmove i televizijske sadržaje koji potiču kulturnu raznolikost; poziva Komisiju da zajamči da će svakoj inicijativi za modernizaciju autorskog prava prethoditi sveobuhvatna studija o njezinu vjerojatnom utjecaju na proizvodnju, financiranje i distribuciju filmova i televizijskog sadržaja te na kulturnu raznolikost;

14.  ističe da praksa geografskog blokiranja u sektoru ne bi smjela spriječiti kulturne manjine koje žive u državama članicama EU-a da pristupaju postojećim besplatnim i plaćenim sadržajima ili uslugama na svom jeziku;

15.  podupire inicijative čiji je cilj povećanje prenosivosti, unutar EU-a, internetskih usluga zakonito pribavljenih sadržaja koji su zakonito stavljeni na tržište, ali uz puno poštovanje autorskih prava i interesa nositelja prava;

16.  podsjeća da su europska kulturna tržišta heterogena zbog europske kulturne i jezične raznolikosti; napominje da bi tu raznolikost trebalo smatrati prednošću, a ne preprekom za jedinstveno tržište;

17.  svjestan je važnosti odobrenja za pojedina područja u EU-u, osobito u pogledu audiovizualne i filmske produkcije koja se prvenstveno zasniva na sustavima kojima organizacije za radiodifuziju sadržaje unaprijed kupuju ili financiraju;

18.  sa zabrinutošću primjećuje sve veći broj ilegalnih internetskih usluga i sve više slučajeva piratstva i, u širem smislu, povreda prava intelektualnog vlasništva, što je trend koji je ozbiljna prijetnja ekonomijama država članica i kreativnosti u EU-u;

19.  ističe da bi se svaka reforma okvira za autorska prava trebala temeljiti na visokoj razini zaštite jer su prava ključna za intelektualno stvaralaštvo i osiguravaju stabilnu, jasnu i fleksibilnu pravnu osnovu koja jača ulaganja i rast u kreativni i kulturni sektor uklanjajući pritom pravnu nesigurnost i nedosljednost koje negativno utječu na funkcioniranje unutarnjeg tržišta;

20.  naglašava da paralelno s važnom zadaćom širenja operativnih struktura jedinstvenog digitalnog tržišta treba poduzeti i korake da se zajamči daljnje dobro funkcioniranje jedinstvenog analognog tržišta;

21.  ističe da privredne grane koje se znatno koriste autorskim pravima zapošljavaju više od sedam milijuna ljudi u Europskoj uniji; stoga traži od Komisije da zajamči da će, u skladu s načelom boljeg donošenja propisa, svakoj zakonodavnoj inicijativi za modernizaciju autorskih prava prethoditi iscrpna ocjena ex ante njezina utjecaja u pogledu rasta i radnih mjesta te njezinih potencijalnih troškova i koristi;

22.  ističe da svaka izmjena zakonodavstva Europske unije o autorskim pravima mora biti ispravno usmjerena i mora se temeljiti na vjerodostojnim podacima s ciljem osiguravanja daljnjeg razvoja europskih kreativnih privrednih grana;

23.  prepoznaje da su poslovne aktivnosti u okviru kojih dolazi do kršenja autorskih prava ozbiljna prijetnja funkcioniranju jedinstvenog digitalnog tržišta i razvoju zakonite ponude raznolikih kulturnih i kreativnih sadržaja na internetu;

24.  smatra neophodnim jačanje položaja autora i stvaralaca i povećanje naknada koje oni dobivaju za digitalnu distribuciju i upotrebu svojih djela;

Isključiva prava

25.  priznaje da je nužno da autori i umjetnici izvođači mogu dobiti pravnu zaštitu za svoj stvaralački i umjetnički rad; priznaje da je širenje kulture i znanja u javnom interesu; priznaje ulogu producenata i umjetnika izdavača u plasiranju djela na tržište i potrebu za pravednom i odgovarajućom naknadom za sve kategorije nositelja prava; poziva na poboljšavanje ugovornog položaja autora i umjetnika izvođača u odnosu na druge nositelje prava i posrednike, posebno uzimanjem u obzir razumnog razdoblja za uporabu prava koja autori prenesu na treće strane, nakon kojeg ona prestaju važiti, s obzirom na to da ugovorne razmjene može karakterizirati neravnoteža moći; u tom pogledu ističe važnost ugovorne slobode;

26.  napominje da je razmjerna zaštita autorskih prava i ostalog zaštićenog materijala od iznimne važnosti, između ostalog i s kulturnog gledišta, te da je u skladu s člankom 167. UFEU-a Unija u svojim aktivnostima obvezna u obzir uzeti kulturne aspekte;

27.  naglašava da autori i umjetnici izvođači moraju primiti pravdenu naknadu za svoja djela i u digitalnom i u analognom okruženju;

28.  poziva Komisiju da ocijeni ciljane i prikladne mjere kako bi se poboljšala pravna sigurnost u skladu s ciljem Komisije o poboljšanju regulative; poziva Komisiju da prouči utjecaj jedinstvenog europskog autorskog prava na poslove i inovacije, interese autora, umjetnika izvođača i ostalih nositelja prava te na promicanje pristupa potrošača regionalnoj kulturnoj raznolikosti;

29.  ističe da su u krhkom ekosustavu u okviru kojeg se proizvodi i financira kreativno stvaralaštvo isključiva prava i ugovorna sloboda ključne sastavnice jer se njima omogućava poboljšana podjela rizika, raznim akterima pruža se mogućnost uključivanja u zajedničke projekte namijenjene kulturno raznolikoj publici te se podupire inicijativa ulaganja u proizvodnju sadržaja na stručnoj razini;

30.  preporuča da bi zakonodavac EU-a u cilju zaštite javnog interesa uz istovremeno pružanje zaštite osobnih podataka trebao razmotriti kako nadalje umanjiti prepreke ponovnoj upotrebi podataka iz javnog sektora; napominje da bi se takva prilagodba zakonodavstva trebala ostvariti uz puno poštovanje Direktive 2013/37/EU, načela u pozadini sustava zaštite autorskih prava i relevantne sudske prakse Suda Europske unije;

31.  poziva Komisiju da zajamči pružanje učinkovite zaštite djela koja su javno dobro i koja po definiciji nisu zaštićena autorskim pravom; stoga potiče Komisiju da razjasni da se jednom kad djelo postane javno dobro svaka digitalizacija djela koja nije novo transformativno djelo smatra javnim dobrom; također poziva Komisiju da ispita može li se nositeljima prava dati pravo da svoja djela, u cijelosti ili djelomično, prenesu u javno dobro;

32.  poziva Komisiju na daljnju harmonizaciju pojma zaštite autorskih prava, suzdržavajući se od proširenja pojma zaštite, u skladu s međunarodnim normama Bernske konvencije; poziva države članice na usklađeno dovršenje prenošenja i provedbe direktiva 2006/116/EZ i 2011/77/EU;

Iznimke i ograničenja

33.  poziva zakonodavca EU-a da i dalje ostane vjeran cilju iz Direktive 2001/29/EZ koji se odnosi na pružanje adekvatne zaštite autorskih prava i srodnih prava kao jednog od najvažnijih načina jamčenja europske kulturne kreativnosti te na osiguravanje pravedne ravnoteže između različitih kategorija nositelja prava i korisnika zaštićenog materijala, kao i između različitih kategorija nositelja prava; nadalje naglašava da bi se svakom zakonodavnom promjenom u ovom području osobama s invaliditetom trebao osigurati pristup svim oblicima djela i usluga koja su zaštićena autorskim pravom i srodnim pravima;

34.  naglašava da autorsko i srodna prava predstavljaju pravni okvir za europsku kulturnu i kreativnu industriju te sektor obrazovanja i istraživanja, ali i za sektor koji ostvaruje korist od iznimki i ograničenja tih prava, te da čine osnovu za aktivnost tih sektora i zapošljavanje;

35.  napominje da se iznimke i ograničenja moraju primijeniti na takav način da se njima u obzir uzme svrha u koju su osmišljene te odgovarajuće posebne karakteristike digitalnog i analognog okruženja, uz istovremeno održavanje ravnoteže između interesa nositelja prava i interesa javnosti; stoga poziva Komisiju da razmotri mogućnost revizije nekih postojećih iznimaka i ograničenja u cilju njihove bolje prilagodbe digitalnom okruženju, uzimajući u obzir trenutačne pomake u digitalnom okruženju i potrebu za konkurentnošću;

36.  ističe kako je važno da iznimke i ograničenja budu dostupne osobama s invaliditetom; u tom pogledu napominje zaključke Ugovora iz Marakeša kojim će se slabovidnim osobama olakšati pristup knjigama te podupire njegovu što skoriju ratifikaciju ne stavljajući reviziju pravnog okvira EU-a kao preduvjet za njezino ostvarenje; smatra da je Ugovor korak unaprijed, no da preostaje još mnogo posla kako bi se osobama s različitim oblicima invaliditeta otvorio pristup sadržaju;

37.  ističe važnost europske kulturne raznolikosti te napominje da bi razlike u provođenju iznimaka u državama članicama mogle biti izazov za funkcioniranje unutarnjeg tržišta u pogledu razvitka prekograničnih aktivnosti, sveopće konkurentnosti EU-a i inovacija te dovesti do pravne nesigurnosti za autore i korisnike; stoga smatra da bi bolje bilo da određene iznimke i ograničenja budu uređena prema usklađenijim pravilima; međutim, napominje da bi razlike mogle biti opravdane ako bi se njima državama članicama dopustilo da donose zakone u skladu sa specifičnim kulturnim i gospodarskim interesima te u skladu s načelima proporcionalnosti i supsidijarnosti;

38.  poziva Komisiju da ispita primjenu minimalnih normi koji se odnose na iznimke i ograničenja te nadalje da zajamči ispravnu provedbu iznimaka i ograničenja iz Direktive 2001/29/EZ, jednak pristup prekograničnoj kulturnoj raznolikosti unutar unutarnjeg tržišta te da poboljša pravnu sigurnost;

39.  smatra da je potrebno donijeti strože iznimke za institucije od javnog interesa, kao što su knjižnice, muzeji i arhivi, u cilju promicanja šireg pristupa kulturnom naslijeđu, uključujući i preko internetskih platformi;

40.  poziva Komisiju da pomno razmotri zaštitu temeljnih prava, posebno u svrhu borbe protiv diskriminacije ili zaštite slobode tiska; u tom kontekstu podsjeća na to da bi u slučaju tih iznimaka trebalo pružiti odgovarajuće naknade;

41.  podsjeća na važnost malih i srednjih poduzeća (MSP) u kulturnim i kreativnim industrijama u pogledu otvaranja novih radnih mjesta i ostvarenja rasta u EU-u; ističe da većina MSP-ova u kulturnim i kreativnim industrijama iskorištava fleksibilnost pravila o zaštiti autorskih prava kako bi proizvodila kulturna i kreativna djela, ulagala u njih ili ih distriburirala, ali i razvila inovativna rješenja koja bi korisnicima omogućila internetski pristup kreativnim djelima prilagođenima prioritetima i posebnostima lokalnih tržišta;

42.  sa zanimanjem primjećuje pojavu novih oblika uporabe djela na digitalnim mrežama, posebno transformativne načine uporabe, te ističe potrebu za razmatranjem rješenja kojima bi se pomirilo učinkovitu zaštitu, kojom bi također bila omogućena prikladna i pravedna naknada za autore, i javni interes za pristup kulturnim dobrima i znanju;

43.  ističe da bi se tamo gdje se iznimka ili ograničenje već primjenjuje koliko god da je to moguće trebali u skladu s postojećom iznimkom ili ograničenjem osmisliti novi oblici uporabe sadržaja, omogućeni tehnološkim napretkom ili novim oblicima uporabe tehnologije, pod uvjetom da je novi oblik uporabe sličan postojećem, kako bi se poboljšala pravna sigurnost – to bi ovisilo o testu u tri koraka; priznaje da bi se takvom fleksibilnosti u interpretaciji iznimaka i ograničenja mogla omogućiti prilagodba predmetnih iznimaka i ograničenja različitim nacionalnim okolnostima i socijalnim potrebama;

44.  ističe potrebu za jamčenjem tehnološke neutralnosti i buduće usklađenosti iznimaka i ograničenja uzimajući u obzir učinke medijske konvergencije, istovremeno služeći javnom interesu pružanjem potpore inicijativama stvaranja, financiranja i distribuiranja novih djela i njihovim stavljanjem na raspolaganje javnosti na nove, inovativne i izvanredne načine;

45.  predlaže reviziju odgovornosti pružatelja usluga i posrednika kako bi se razjasnio njihov pravni status i odgovornost u odnosu na zaštitu autorskih prava, zajamčilo odgovarajuće ispitivanje svih relevantnih činitelja tijekom stvaralačkog procesa i lanca opskrbe te osigurala pravedna nakanda za autore i nositelje prava u EU-u;

46.  ustraje u tome da je razvoj digitalnog tržišta nemoguć bez istovremenog razvitka kreativnih i kulturnih industrija;

47.  ističe važnost iznimke u slučajevima karikature, parodije i pastiša kao čimbenika živosti demokratske rasprave; vjeruje da bi se iznimkom trebala postići ravnoteža između interesa i prava autora i originalnih likova te slobode izražavanja korisnika zaštićenog djela koji se oslanja na iznimku karikature, parodije i pastiša;

48.  ističe potrebu za ispravnim pristupom automatskim analitičkim tehnikama namijenjenima za tekst i podatke (npr. „rudarenje tekstom i podacima” ili „rudarenje sadržaja”) u istraživačke svrhe, pod uvjetom da je dano odobrenje za čitanje djela;

49.  ustraje u tome da je razvoj digitalnog tržišta usko povezan s razvojem kreativnih i kulturnih industrija te da se usporedno s njim mora i odvijati jer je to jedini način za ostvarenje trajnog prosperiteta;

50.  napominje da je pravo na privatno vlasništvo jedan od temelja modernog društva; također napominje da je olakšavanje pristupa obrazovnim materijalima i kulturnim dobrima iznimno važno za razvoj društva utemeljenog na znanju te da zakonodavci to trebaju uzeti u obzir;

51.  poziva na uspostavu iznimke u istraživačke i obrazovne svrhe kojom bi se obuhvatile ne samo obrazovne ustanove nego i akreditirane obrazovne ili istraživačke aktivnosti, uključujući mrežne i prekogranične aktivnosti povezane s obrazovnom ustanovom ili institucijom, prepoznate od strane nadležnih vlasti ili zakonodavstva ili koje se odvijaju u sklopu obrazovnog programa;

52.  naglašava da se svaka iznimka ili ograničenje koje se uvede u sustav zaštite autorskih prava EU-a mora propisno opravdati valjanom i objektivnom ekonomskom i pravnom analizom;

53.  prepoznaje važnost knjižnica u pogledu pristupa znanju i poziva Komisiju na procjenu donošenja iznimke kojom bi se javnim i istraživačkim knjižnicama omogućilo da u skladu sa zakonom internetskim ili knjižničnim mrežama javnosti u svrhu osobnog korištenja na određeni rok posuđuju djela u digitalnom obliku kako bi mogle učinkovito i na ažuriran način ispunjavati svoju dužnost od javnog interesa za širenjem znanja; preporuča da se autorima u skladu s nacionalnim teritorijalnim ograničenjima treba omogućiti pravedna naknada za elektroničku, kao i za fizičku posudbu njihovih knjiga;

54.  poziva Komisiju na procjenu donošenja iznimke kojom bi se knjižnicama omogućila digitalizacija sadržaja u svrhe pretraživanja, katalogiziranja i arhiviranja;

55.  ističe kako je važno uzeti u obzir zaključke brojnih eksperimenata koje je industrija knjiga poduzela u cilju uspostave pravednih, uravnoteženih i pouzdanim poslovnih modela;

56.  napominje da su u nekim državama članicama uvedene zakonom propisane licence za sheme isplate naknada; ističe da je potrebno zajamčiti da akti koji su dopustivi u skladu s iznimkom takvi i ostanu; podsjeća na to da bi se naknada za uporabu iznimaka i ograničenja trebala razmatrati samo u slučajevima u kojima su akti koji su obuhvaćeni iznimkom nepovoljni za nositelja prava; također poziva Europski opservatorij za povrede prava intelektualnog vlasništva na provedbu potpune znanstvene procjene tih mjera država članica i njihova učinka na svakog pojedinog nositelja prava koji njima podliježe;

57.  podsjeća na važnost iznimke za privatno umnožavanje koja ne bi morala biti tehnički ograničena uz pravedne naknade za autore; poziva Komisiju da na temelju znanstevnih dokaza analizira Rezoluciju Parlamenta od 27. veljače 2014. o pristojbama(18) na privatno umnožavanje i rezultate najnovijeg procesa posredovanja koji je provela Komisija(19) te valjanost postojećih mjera za pružanje pravedne naknade nositeljima prava za reprodukcije koje fizičke osobe naprave u cilju korištenja u privatne svrhe, posebno u pogledu mjera transparentnosti;

58.  napominje da bi pristojbe na privatno umnožavanje trebalo biti uređno na način kojim bi se građane informiralo o stvarnom iznosu pristojbe, njezinoj svrsi i načinu korištenja;

59.  naglašava da bi trebalo optimirati digitalne pristojbe i učiniti ih transparentnijima kako bi se zaštitila prava nositelja prava i potrošača između ostalog uzimajući u obzir Direktivu 2014/26/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. o kolektivnom ostvarivanju autorskog prava i srodnih prava te izdavanju odobrenja za više državnih područja za prava na internetsko korištenje glazbenih djela na unutarnjem tržištu;

60.  ističe da je važno sustav zaštite autorskih prava učiniti jasnijim i transparentnijim korisnicima autorskih prava, posebno u pogledu sadržaja koji stvaraju korisnici i pristojbi za zaštitu autorskih prava u cilju podupiranja kreativnosti i daljnjeg razvoja internetskih platformi te kako bi se osigurala odgovarajuća naknada za nositelje autorskih prava;

61.  napominje važnost članka 6. stavka 4. Direktive 2001/29/EZ te ističe da učinkovita provedba iznimaka i ograničenja te pristupa sadržaju koji ne podliježe zaštiti autorskih prava i srodnih prava ne bi trebala biti ograničena ugovorom ili ugovornim uvjetima;

62.  poziva distributere da objave sve dostupne informacije u vezi s tehnološkim mjerama potrebnima za jamčenje interoperabilnosti njihova sadržaja;

63.  ističe potrebu za promicanjem veće interoperabilnosti, osobito softvera i terminala, jer nedostatak interoperabilnosti koči inovacije, ograničava tržišno natjecanje u EU-u i šteti potrošaču; smatra da nedostatak interoperabilnosti rezultira dominacijom jednog proizvoda ili usluge na tržištu, čime se guši tržišno natjecanje i ograničavaju mogućnosti izbora za korisnike u EU-u;

64.  ističe da brzi tempo kojim se na digitalnom tržištu ostvaruje tehnološki napredak iziskuje tehnološki neutralan zakonodavni okvir za zaštitu autorskih prava;

65.  prepoznaje ulogu razmjerne i učinkovite provedbe u pružanju potpore autorima, nositeljima autorskih prava i potrošačima;

66.  poziva Komisiju i zakonodavce EU-a da razmotre rješenja za preusmjeravanje vrijednosti sa sadržaja na usluge; ističe potrebu za prilagodbom definicije posrednika u aktualnom digitalnom okruženju;

67.  naglašava da se potrošači često suočavaju s različitim ograničenjima te da u okviru autorskih prava vrlo često nedostaje pojam prava potrošača; poziva Komisiju da procijeni učinkovitost postojećeg zakonodavstva o autorskim pravima iz perspektive potrošača te da utvrdi skup jasnih i sveobuhvatnih prava potrošača;

o
o   o

68.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te parlamentima i vladama država članica.

(1)SL L 167, 22.6.2001., str. 10.
(2)SL L 84, 20.3.2014., str. 72.
(3)SL L 175, 27.6.2013., str. 1.
(4)SL L 299, 27.10.2012., str. 5.
(5) SL L 372, 27.12.2006., str. 12.
(6)SL L 265, 11.10.2011., str. 1.
(7) SL L 248, 6.10.1993., str. 15.
(8) SL L 157, 30.4.2004., str. 45.
(9) SL L 376, 27.12.2006., str. 28.
(10) SL L 346, 27.11.1992., str. 61.
(11) SL L 272, 13.10.2001., str. 32.
(12) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0179.
(13) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0368.
(14) SL C 353 E, 3.12.2013., str. 64.
(15) SL C 50 E, 21.2.2012., str. 48.
(16) SL C 249 E, 30.8.2013., str. 49.
(17) Europska komisija, DG MARKT, izvješće o odgovorima na javno savjetovanje o preispitivanju pravila EU-a o autorskim pravima, srpanj 2014.
(18)Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0179.
(19)Kako je navedeno u preporukama Antónija Vitorina od 31. siječnja 2013. koje su proizišle iz posljednjih postupka posredovanja Komisije o pristojbama na privatno umnožavanje i reprodukciju.

Pravna napomena