Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2014/2246(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0277/2015

Podneseni tekstovi :

A8-0277/2015

Rasprave :

PV 27/10/2015 - 14
CRE 27/10/2015 - 14

Glasovanja :

PV 28/10/2015 - 7.10
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2015)0384

Usvojeni tekstovi
PDF 275kWORD 121k
Srijeda, 28. listopada 2015. - Strasbourg Završno izdanje
Kohezijska politika i revizija strategije Europa 2020.
P8_TA(2015)0384A8-0277/2015

Rezolucija Europskog parlamenta od 28. listopada 2015. o kohezijskoj politici i reviziji strategije Europa 2020. (2014/2246(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov članak 4., članak 162. i članke od 174. do 178.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (dalje u tekstu „Uredba o zajedničkim odredbama”)(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za regionalni razvoj i posebnim odredbama o cilju „Ulaganje za rast i radna mjesta” te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1080/2006(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom socijalnom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1081/2006(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1299/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o posebnim odredbama za potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj cilju „Europska teritorijalna suradnjaˮ(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1302/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1082/2006 o Europskoj grupaciji za teritorijalnu suradnju (EGTS) u vezi s pojašnjenjem, pojednostavljenjem i poboljšanjem osnivanja i funkcioniranja takvih grupacija(5),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1300/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Kohezijskom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1084/2006(6),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(7),

–  uzimajući u obzir šesto izvješće Komisije o ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji naslovljeno „Ulaganje u radna mjesta i rast: promicanje razvoja i dobrog upravljanja u regijama i gradovima EU-aˮ od 23. srpnja 2014. (dalje u tekstu: „šesto izvješće o kohezijiˮ),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(8),

–  uzimajući u obzir osmo izvješće Komisije o napretku na području ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije naslovljeno „Urbana i regionalna dimenzija krize” od 26. lipnja 2013.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. siječnja 2014. naslovljenu „Inteligentna specijalizacija: umrežavanje centara izvrsnosti za učinkovitu kohezijsku politikuˮ(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. siječnja 2014. o spremnosti država članica EU-a za učinkovit i pravovremen početak novog programskog razdoblja kohezijske politike(10),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. veljače 2014. o sedmom i osmom izvješću Europske komisije o napretku na području kohezijske politike EU-a i strateškom izvješću iz 2013. o provedbi programa za razdoblje 2007. – 2013.(11),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. studenoga 2014. o kašnjenju početka provedbe kohezijske politike za razdoblje 2014. – 2020.(12),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. naslovljenu „Europa 2020. – Strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 19. listopada 2011. naslovljenu „Okvir za sljedeću generaciju inovativnih financijskih instrumenata – platforme EU-a za vlasničke i dužničke instrumente” (COM(2011)0662),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/760 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o europskim fondovima za dugoročna ulaganja(13),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 13. siječnja 2015. naslovljenu „Najbolja uporaba fleksibilnosti u okviru postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu” (COM(2015)0012),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o šestom izvješću o ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji: ulaganje u radna mjesta i rast, koje je 19. studenoga 2014. usvojilo Vijeće za opće poslove (koheziju),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 3. prosinca 2014. o Šestom izvješću o gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji(14),

–  uzimajući u obzir radni dokument naslovljen „Nacrt za reviziju strategije Europa 2020.: doprinos Upravnog odbora Platforme Odbora regija za praćenje strategije Europa 2020.ˮ(15),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 21. siječnja 2015. o šestom izvješću Europske komisije o koheziji(16),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 2. ožujka 2015. naslovljenu „Rezultati javnog savjetovanja o strategiji Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2015)0100),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 13. siječnja 2015. naslovljenu „Najbolja uporaba fleksibilnosti u okviru postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu” (COM(2015)0012),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj (A8-0277/2015),

A.  budući da je kohezijska politika s proračunom od 351,8 milijardi EUR do kraja 2020. glavna investicijska i razvojna politika EU-a usklađena s ciljevima strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast te usmjerena na smanjenje regionalnih razlika i promicanje konvergencije; budući da se EU i dalje suočava s posljedicama ekonomske i financijske krize, tj. visokom nezaposlenošću, neujednačenim i sporim gospodarskim oporavkom; te budući da se kohezijskom politikom namjerava zajamčiti mobiliziranje cjelokupne energije i svih kapaciteta i njihovu usredotočenost na ostvarenje održivog rasta i otvaranja radnih mjesta kao ciljeva strategije Europa 2020.;

B.  budući da je ključno da se u okviru različitih inicijativa EU-a za rast i radna mjesta te za zaštitu okoliša i klime zadrži usklađen pristup; budući da vodeće inicijative strategije Europa 2020. imaju ključnu ulogu u poboljšavanju koordinacije na lokalnoj i regionalnoj razini u pogledu provedbe kohezijske politike; budući da u odredbama o programiranju ili izvještavanju ne postoji izričiti mehanizam čiji bi cilj bilo konkretno utvrđivanje vodećih inicijativa u smislu doprinosa iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (fondovi ESI) za njihovo ostvarivanje; budući da će se revizija strategije Europa 2020. trebati posvetiti provedbi vodećih inicijativa i da će joj cilj biti stvaranje ravnoteže između financijskih, fiskalnih i ekonomskih mjera, s jedne strane, te socijalnih, obrazovnih i ekoloških aspekata, kao i aspekata jednakosti (posebno rodne jednakosti), s druge strane;

C.  budući da raste potreba za većom suodgovornošću za Strategiju na različitim razinama upravljanja i suodgovornošću različitih uključenih aktera te za dijeljenjem odgovornosti uz odgovarajuća prava i obveze na svim razinama provedbe; budući da treba ojačati partnerstvo i upravljanje na više razina s obzirom na to da ta načela imaju potencijal rješavanja manjka administrativnih kapaciteta;

D.  budući da su ciljevi kohezijske politike s vremenom neupitno bolje razvijeni kako bi se njima podržala ulaganja u glavne europske prioritete, pri čemu je dokazana njihova prilagodljivost i učinkovitost uz istodobno zadržavanje središnjeg cilja smanjenja nejednakosti među razinama razvoja različitih regija, jačanje potencijala regija i promicanje održivog razvoja; budući da Europski fond za strateška ulaganja donosi nove elemente u cjelokupnu strategiju EU-a za ostvarivanje inovativnog, održivog i uključivog rasta i otvaranje radnih mjesta za kvalificirane radnike;

E.  budući da pri reviziji strategije Europa 2020. treba uzeti u obzir ozbiljne i nejednake učinke gospodarske i financijske krize na države članice i regije te postupiti pametno i uravnoteženo radi usklađenosti i učinkovitosti; budući da bi se u njoj ipak mogle razmatrati ostale mjere, kao što su mjere u području infrastrukture, unutarnjeg tržišta i administrativnih kapaciteta; budući da treba voditi računa o različitim teritorijalnim karakteristikama i posvetiti posebnu pozornost regijama EU-a koje se spominju u člancima 174. i 349. UFEU-a;

F.  budući da revizija na sredini razdoblja tijekom provedbe strategije Europa 2020., premda je odgođena 2015., u prvom redu pruža priliku za procjenu (i priznanje) doprinosa kohezijske politike ostvarivanju ciljeva Strategije i poboljšanju postojeće interakcije i veza među različitim politikama EU-a i s proračunom EU-a, u cilju njihova djelovanja kao učinkovitog pokretača za provedbu Strategije; budući da je ta faza ključna za oblikovanje buduće kohezijske politike kao investicijske politike na razini EU-a, istodobno određujući smanjenje nejednakosti u razvoju i ponovno ubrzavanje postupka konvergencije kao prioritete;

Strategija Europa 2020. i njezina povezanost s kohezijskom politikom

1.  podsjeća na to da je strategija Europa 2020., sveobuhvatna i dugoročna strategija Europske unije za „rast i radna mjestaˮ, utemeljena na pet ambicioznih ciljeva: zapošljavanju, inovaciji, zaštiti klime i energetskoj održivosti, obrazovanju te borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti; napominje da osim ciljeva postoji i sedam vodećih inicijativa, da se izazovima utvrđenima 2010. pristupilo neujednačeno i da je napredak na razini EU-a prema ostvarivanju nekih od njih, na primjer borbe protiv nezaposlenosti, i dalje umjeren; naglašava da bi se EU trebao usredotočiti na održivi rast i razvoj, kao i na radna mjesta dostojna čovjeka radi ostvarenja dugoročne dobiti od svojih ulaganja;

2.  ističe činjenicu da bi napredak u području rodne jednakosti mogao također doprinijeti ekonomskom rastu, održivom razvoju i socijalnoj koheziji;

3.  ističe da su okvir gospodarskog upravljanja EU-a i njegov provedbeni mehanizam „Europski semestar” uvedeni 2010. kako bi se zajamčila koordinacija fiskalnih politika država članica, strukturne reforme i bolja usklađenost nacionalnih proračunskih politika u vezi s rastom i zapošljavanjem na razini EU-a i na nacionalnoj razini u cilju podrške provedbi Strategije; skreće pozornost na činjenicu da još treba riješiti dodatne probleme koordinacije i sinkronizacije;

4.  naglašava da je kohezijska politika za razdoblje od 2007. do 2013., usklađena s Lisabonskom strategijom koja joj je prethodila i uz slične ključne ciljeve, već bila u fazi provedbe kad je pokrenuta strategija Europa 2020. te da bi reprogramiranje u skladu s novim ciljevima Strategije stoga bilo i teško i kontraproduktivno; ističe, međutim, da kohezijska politika tijekom globalne gospodarske krize za mnoge države članice nije bila samo jedini izvor ulaganja već se njome, u okviru prioriteta utvrđenih Lisabonskom strategijom, dala znatna potpora i doprinos državnim politikama u vezi s provedbom Strategije, kao što to pokazuju šesto izvješće o koheziji i nekoliko komunikacija i studija Komisije; podsjeća na to da države članice, regije i gradovi više nisu privrženi Lisabonskoj strategiji te da je upravljanje strategijom Europa 2020. posebno usklađeno s načelima i instrumentima kohezijske politike, čime se može zajamčiti preuzimanje suodgovornosti za provedbu Strategije;

5.  poziva Komisiju da u okviru naknadnog ocjenjivanja programskog razdoblja 2007. – 2013. pruži informacije o usmjerenju kohezijske politike na rezultate i njenom konkretnom doprinosu ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020.; naglašava da je važno shvatiti činjenice i ograničenja dostupnih dokaza o doprinosu kohezijske politike općim ciljevima Strategije te uzeti u obzir burna razdoblja koja su europska gospodarstva pretrpjela, posebno u slučaju zemalja teško pogođenih tijekom krize; cijeni to što bi ti zaključci mogli biti od koristi za trenutačnu provedbu Strategije;

6.  naglašava da je kohezijska politika glavni instrument EU-a za ulaganje u realno gospodarstvo koji pokriva sve regije i da djeluje kao izraz europske solidarnosti širenjem rasta i napretka te smanjenjem ekonomske, socijalne i teritorijalne nejednakosti; ističe da je kohezijska politika potpuno usklađena s ciljevima strategije Europa 2020. i da pruža potreban okvir za ulaganja te nije samo instrument za njezinu provedbu; u vezi s tim ističe da su tematskom koncentracijom europski strukturni i investicijski fondovi u okviru nove strukture usmjereni na 11 tematskih ciljeva proizašlih direktno iz ciljeva strategije Europa 2020. te da su određeni preduvjeti izravno povezani s tim tematskim ciljevima kako bi se zajamčilo maksimalno djelotvorno ulaganje; ističe punu potporu novom pristupu kojim će se doprinijeti povećanju učinkovitosti potrošnje;

7.  ističe činjenicu da kohezijska politika stvara sinergije s drugim politikama EU-a, kao što su jedinstveno digitalno tržište, energetska unija, jedinstveno tržište kapitala i socijalna politika, te da s pomoću svih svojih instrumenata i ciljeva, među kojima su makroregionalne strategije, plan za gradove, teritorijalni program, ulaganje u mala i srednja poduzeća, pametan rast i strategije pametne specijalizacije, znatno pridonosi jačanju jedinstvenog tržišta i ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020.; poziva u tom kontekstu nacionalne i regionalne vlasti diljem Europe da izrade strategije pametne specijalizacije i istraže sinergije među različitim, bilo javnim bilo privatnim, europskim, nacionalnim i regionalnim instrumentima;

8.  ukazuje na povezanost sa širim ekonomskim postupkom upravljanja s pomoću mjera koje povezuju učinkovitost fondova ESI s dobrim gospodarskim upravljanjem; poziva države članice da postupaju s punom odgovornošću kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri izbjegli i spriječili negativni učinci na provedbu ESIF-a i ostvarenje ciljeva kohezijske politike; također ističe da bi trebalo pružiti podršku državama članicama koje imaju privremene proračunske poteškoće; pozdravlja mehanizme fleksibilnosti u okviru postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu (COM(2015)0012) usmjerene na jačanje veze između ulaganja, strukturnih reformi i korištenja resursima kako bi se promicao dugoročno održiv rast i pospješilo ostvarenje ciljeva strategije Europa 2020.;

9.  sa zabrinutošću ističe odgode u provedbi kohezijske politike tijekom tekućeg programskog razdoblja; naglašava da se provedba i dalje nalazi u vrlo ranoj fazi premda je postignut dogovor oko većine operativnih programa; ističe, međutim, da je moguće izvršenje procjena u pogledu usmjeravanja sredstava politike na prioritete koji doprinose održivom rastu i otvaranju radnih mjesta; u vezi s tim napominje da su se, prema prvoj procjeni koju je objavila Komisija, iznosi dodijeljeni za istraživanje i inovacije, potporu malim i srednjim poduzećima, ICT, niskougljično gospodarstvo, zapošljavanje, socijalno uključivanje, obrazovanje i izgradnju kapaciteta znatno povećali u odnosu na prethodna programska razdoblja, dok se razina potpore za prijevoz i infrastrukturu za zaštitu okoliša smanjila; skreće pozornost na činjenicu da bi u trenutku revizije na sredini razdoblja tijekom provedbe strategije Europa 2020. i dalje mogli nedostajati podaci o primjeni fondova ESI za razdoblje 2014. – 2020. i da , kao rezultat toga, konkretno ocjenjivanje doprinosa tih fondova ostvarenju ciljeva Strategije u toj fazi još neće biti moguće; cijeni to što su države članice poduzele korake kako bi, na primjer, osigurale da se 20 % njihovih resursa utroši na radnje usmjerene na djelovanje u području zaštite klime;

10.  priznaje da bi se uspostavom okvira uspješnosti i uvođenjem ex ante uvjeta te vezama s preporukama po državama članicama u programskom razdoblju kohezijske politike 2014. – 2020. moglo stvoriti bolje ulagačko okružje kako bi doprinos kohezijske politike ostvarenju ključnih ciljeva strategije Europa 2020. bio najveći mogući;

Dinamika revizije i izazovi povezani s njom

11.  podsjeća da je Komisija 2014. godine pokrenula proces revizije Strategije objavljivanjem komunikacije naslovljene „Provjera napretka strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rastˮ te žali što se u tom dokumentu kohezijska politika i s njom povezani instrumenti nedovoljno spominju; cijeni činjenicu da je proces nastavljen javnim savjetovanjem održanim između svibnja i listopada 2014. u cilju prikupljanja dokaza za proces revizije te pozdravlja činjenicu da su potvrđeni važnost Strategije i značaj njezinih ciljeva i prioriteta;

12.  napominje da se smatra kako vodeće inicijative ispunjavaju svoju svrhu, no ističe i činjenicu da se njihova vidljivost smatra relativno slabom; žali zbog toga što je zbog ekonomske i financijske krize došlo do produbljenja nejednakosti u Europskoj uniji i što nije ostvaren zadovoljavajući napredak prema nekoliko glavnih ciljeva Strategije, posebno u vezi sa zapošljavanjem, istraživanjem i razvojem, siromaštvom i socijalnom isključenošću; pozdravlja zaključak o potrebi za jačanjem osjećaja odgovornosti i sudjelovanjem na terenu jačanjem vertikalnih i horizontalnih partnerstava u cilju uspješnije provedbe Strategije; naglašava da bi se Strategijom trebalo poticati preusmjeravanje s procesa i ishoda na stvarni rezultat radi jamčenja najveće moguće učinkovitosti i djelotvornosti politika EU-a povezanih sa Strategijom;

13.  pozdravlja činjenicu da Eurostat redovito objavljuje pokazatelje napretka u provedbi strategije Europa 2020.; ipak poziva na dostavljanje podrobnijih i točnijih podataka za pojedine regije u pogledu podataka koji se odnose na razine NUTS II i NUTS III, što će biti od sve veće važnosti zbog nepredviđenih ekonomskih i socijalnih problema do kojih dolazi u različitim regijama EU-a bez obzira na njihov stupanj razvoja; osim toga ističe tri dimenzije kohezijske politike – ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu – i smatra da se ona u svjetlu toga ne bi trebala mjeriti isključivo na temelju ekonomskih pokazatelja; u tom kontekstu poziva Komisiju i države članice da nastave raspravu i da se založe za učinkovitiju suradnju u pogledu razvoja uključivijeg niza pokazatelja koji bi bili nadopuna BDP-u u cilju jačanja njihove važnosti pri ocjenjivanju napretka u ostvarenju glavnih ciljeva strategije Europa 2020.;

14.  primjećuje da je objavljivanje prijedloga Komisije o reviziji strategije Europa 2020. predviđeno do kraja 2015. i žali zbog tog kašnjenja s obzirom na to da je prvotno bilo najavljeno za početak 2015. godine; naglašava da će se ona opet provesti u prilično „nezgodnom trenutkuˮ u ciklusu kohezijske politike, dok stvarni postupak provedbe bude u tijeku; također naglašava da bi rano reprogramiranje bilo u potpunosti kontraproduktivno za dugoročno strateško planiranje kohezijske politike;

15.  pozdravlja uspostavu radne skupine za bolju primjenu fondova EU-a; također pozdravlja uspostavu „Službe za potporu strukturnim reformamaˮ koja je službeno započela s radom 1. srpnja 2015. i koja će pružati tehničku potporu državama članicama u cilju učinkovitije provedbe strukturnih reformi i preporuka za pojedine zemlje;

16.  istodobno potvrđuje potrebu za razmatranjem razvoja gospodarskih izgleda, upotrebe novih instrumenata, postignutog napretka u ostvarivanju ciljeva Strategije i posljedične potrebe za operativnim prilagodbama;

17.  stoga traži da opseg revizije strategije Europa 2020. na sredini razdoblja bude pametno određen i uravnotežen te usmjeren na bolje međusobno povezivanje pet ciljeva Strategije i njezinih vodećih inicijativa, kao i na utvrđivanje metoda kojima će se oni bolje ostvariti i evaluirati bez dodatnog otežavanja i stvaranja pretjeranog administrativnog opterećenja; naglašava da bi se njome trebale uzeti u obzir prednosti i nedostaci gospodarstva EU-a, sve veće nejednakosti (na primjer u bogatstvu), visoka nezaposlenost i veliki javni dugovi; ističe da bi se osim usredotočenosti na makroekonomske kriterije fiskalnog i gospodarskog upravljanja trebalo težiti napretku prema svim glavnim ciljevima strategije Europa 2020.; smatra da bi trebalo obratiti pažnju i na povećanu društvenu i ekološku održivost, veću socijalnu uključenost i rodnu jednakost; ističe važnost trajne potpore službi Komisije tijelima država članica kada je riječ o povećanju administrativnih kapaciteta;

18.  ponavlja poziv da se u vezi sa Strategijom ojačaju dimenzije odgovornosti, vlasništva, transparentnosti i sudjelovanja uključivanjem lokalnih i regionalnih vlasti te svih relevantnih dionika i zainteresiranih strana civilnog društva, i to od postavljanja ciljeva i njihove razrade sve do provedbe, praćenja i ocjenjivanja Strategije; inzistira na ključnoj važnosti ojačane upravljačke strukture koja se temelji na višerazinskom upravljanju, sustavima poticaja, učinkovitom kombiniranom pristupu odozgo prema dolje i obrnuto te na partnerskom modelu kohezijske politike i javno-privatnih partnerstava općenito u cilju savjetovanja sa svim dionicima i suradnje s njima kako bi se zajamčili djelotvorni kapaciteti za ostvarivanje dugoročnih ciljeva; podsjeća na to da su regionalne i lokalne vlasti u skladu s institucionalnim i zakonodavnim okvirima država članica odgovorne i za javna ulaganja te bi ih se stoga trebalo prihvaćati kao ključne aktere u provedbi Strategije;

19.  osim toga predlaže da bi se predanost lokalnih i regionalnih vlasti te dionika u vezi sa strateškim projektom Europa 2020. trebala obnoviti u obliku pakta između tih partnera, država članica i Komisije kako bi se zajamčila odgovornost i sudjelovanje te da bi se trebao uvesti kodeks ponašanja sličan onome za partnerstvo koji je uveden u okviru kohezijske politike za razdoblje 2014. –2020.;

20.  naglašava potrebu za istinski teritorijalnim pristupom strategiji Europa 2020. u cilju prilagodbe javnih intervencija i ulaganja različitim značajkama pojedinih područja i posebnim potrebama; smatra da je izuzetno važno povezati opći pristup strategije Europa 2020. i teritorijalni pristup Teritorijalnog programa 2020.; osim toga zauzima stajalište da bi trebalo omogućiti prilagođene regionalne ciljeve strategije Europa 2020. donesene na dobrovoljnoj osnovi i da bi se o njima trebalo raspravljati na regionalnoj razini bez dodatnog birokratskog opterećenja na terenu; ističe da bi takvi prilagođeni regionalni ciljevi doneseni na dobrovoljnoj osnovi trebali biti usklađeni sa sveobuhvatnom strukturom Strategije te obuhvaćeni prethodno određenim ciljevima; u tom smislu također podsjeća na važnost strategija lokalnog razvoja pod vodstvom lokalne zajednice;

21.  priznaje važnu ulogu gradova i urbanih područja kao pokretača razvoja i zapošljavanja te traži da se revizijom strategije Europa 2020. u obzir uzme širi i integriraniji pristup budućem razvoju gradova kao jedinica koje imaju aktivnu ulogu u ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020.; stoga poziva Komisiju da razmotri Deklaraciju iz Rige o Planu za gradove u pogledu ključne uloge malih, srednjih ili velikih urbanih područja; posebno ističe da je potrebna strategija kojom se uzimaju u obzir posebne potrebe gradskih područja male i srednje veličine na temelju pristupa koji stvara sinergiju s Digitalnim programom i Instrumentom za povezivanje Europe;

22.  poziva Komisiju da pruži informacije o ulozi teritorijalnih aspekata kao čimbenika gospodarskog rasta, otvaranja radnih mjesta i održivog razvoja te zahtijeva da se revizijom strategije Europa 2020. obuhvate teritorijalni utjecaji i pruže smjernice o tome kako im pristupiti; ponovno ističe važnost savjetovanja s lokalnim i regionalnim vlastima o tom pitanju s obzirom na to da one imaju presudnu ulogu u provedbi strategija teritorijalnog razvoja; također ističe ulogu koju bi makroregionalne strategije i europska teritorijalna suradnja u općenitom smislu mogle imati u vezi s uspješnom provedbom ciljeva strategije Europa 2020. s obzirom na to da mnogi razvojni projekti obuhvaćaju prekogranična područja, odnosno više regija i zemalja, te da se u okviru njih mogu utvrditi načini reagiranja na dugoročne izazove utemeljeni na konkretnim područjima;

23.  napominje važnost novog instrumenta EU-a za ulaganje, Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), kojim će se podržati mobilizacija do 315 milijardi EUR u ulaganjima u cilju premošćivanja investicijskog jaza u EU-u i najvećeg mogućeg povećanja utjecaja javne potrošnje; naglašava da bi EFSU trebao biti nadopuna i dodatak fondovima ESI; žali zbog toga što ne postoji očita poveznica između EFSU-a i strategije Europa 2020., ali smatra da bi EFSU svojim ciljevima i odabirom izvedivih i održivih projekata trebao dati doprinos provedbi Strategije u konkretnim područjima;

24.  osim toga ističe da je prijeko potrebno osigurati potpunu dosljednost i sinergiju među svim instrumentima EU-a svrstavanjem strategija za pametnu specijalizaciju među središnje instrumente ulaganja kako bi se izbjegla preklapanja i proturječnosti među njima, odnosno među različitim razinama provedbe politike; stoga zahtijeva da se revizijom strategije Europa 2020. ona potvrdi kao dugoročni strateški okvir EU-a za rast i otvaranje radnih mjesta te da se njome riješi problem koordinacije političkih instrumenata, uključujući EFSU, kako bi se svi dostupni resursi mogli učinkovito koristiti i kako bi se postigli očekivani rezultati u pogledu sveobuhvatnih strateških ciljeva;

25.  traži od Komisije, radi promicanja cjelokupnog skladnog razvoja EU-a i u pogledu ključne uloge kohezijske politike u ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020., da prilikom revizije ciljeva Strategije u skladu s člancima 174. i 349. UFEU-a uzme u obzir svojstva i ograničenja posebnih teritorija, kao što su ruralna područja, područja pogođena industrijskom tranzicijom, regije suočene s ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama, otoci, prekogranična i planinska područja i najudaljenije regije EU-a; u tom kontekstu ističe potencijal potonjih regija u područjima kao što su biotehnologija, obnovljivi izvori energije i biološka raznolikost;

26.  ističe bolje rezultate koji proizlaze iz povećanja kvantitete, kvalitete i učinka ulaganja u istraživanja i inovacije usklađenom primjenom instrumenata kohezijske politike i programa Obzor 2020. u okviru revizije strategije Europa 2020. na sredini razdoblja; s time u vezi traži od Komisije da osnaži svaku moguću interakciju i sve sinergije između ta dva važna politička okvira pri ocjenjivanju ciljeva strategije Europa 2020. te da osnuje mrežni sustav praćenja kako bi se utvrdili slučajevi kombiniranog financiranja iz europskih strukturnih i investicijskih fondova programom Obzor 2020., EFSU-om i drugim programima koje financira Zajednica; također pozdravlja plan o uvođenju „pečata izvrsnosti” za podnositelje zahtjeva koji dobiju izvrsnu ocjenu, ali ne mogu primiti sredstva iz programa Obzor 2020., kako bi im se olakšao pristup europskim strukturnim i investicijskim fondovima;

27.  poziva Komisiju da uspostavi dosljedan i stalan proces ocjenjivanja kako bi redovito ocjenjivala napredak u ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020. i predlagala niz odgovarajućih mjera za njihovo postizanje, kao i preporuke za kohezijsku politiku za razdoblje nakon 2020.; također naglašava ulogu Parlamenta u pogledu usklađenog nadzora provedbe strategije Europa 2020. i kohezijske politike, ne samo u Parlamentu nego i u ostalim relevantnim institucijama; u tom smislu poziva na pravodobno sudjelovanje Parlamenta u svim relevantnim raspravama o razvoju politika obuhvaćenih Strategijom, njihovoj provedbi i njihovom ocjenjivanju; ističe da je važno u te razmjene stajališta uključiti i Odbor regija, Europski gospodarski i socijalni odbor, nacionalne i regionalne parlamente, lokalne i regionalne vlasti, ostale dionike i zainteresirane strane;

Buduća kohezijska politika – razmišljanje izvan kratkoročnog okvira

28.  smatra da će revizija strategije Europa 2020., koja će prethoditi iznošenju prijedloga za reviziju u sredini razdoblja višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2014. – 2020., pružiti temelj za strukturu buduće kohezijske politike nakon 2020., kao i za ostale instrumente VFO-a; u tom kontekstu naglašava važnost učinkovitog rješavanja svih spomenutih problema uz istodobno jamstvo kontinuiteta strateškog pristupa; također podsjeća na dodanu vrijednost kohezijske politike na razini EU-a koja i dalje mora biti jedan od glavnih instrumenata ulaganja EU-a u rast, otvaranje radnih mjesta i zaštitu klime uz jamstvo uravnoteženog i skladnog razvoja diljem EU-a, kao katalizator promjena i faktor koji potiče rast, između ostalog i u manje razvijenim regijama; ističe u tom smislu potrebu da se zajamči održiva razina financiranja za europske strukturne i investicijske fondove u razdoblju nakon 2020.;

29.  ističe da bi i buduću kohezijsku politiku i buduću dugoročnu strategiju EU-a trebalo osmisliti prije kraja trenutačnog saziva Komisije, imajući u vidu da će se izbori za Europski parlament održati 2019. i da to nameće znatna vremenska ograničenja suzakonodavcima u pogledu pregovora, a novom sazivu Komisije i državama članicama u pogledu priprema i usvajanja novih sporazuma o partnerstvima i operativnih programa prije početka sljedećeg VFO-a; istodobno napominje da će započeti i pregovori o budućem VFO-u; stoga poziva Komisiju da uzme u obzir sva posebna ograničenja nastala zbog međupovezanosti i zahtjeva za vremenskim usklađivanjem te da razvije dosljedan pristup u pogledu buduće dugoročne strategije EU-a za održiv rast i otvaranje radnih mjesta, proračuna EU-a, naročito kohezijske politike, i ostalih instrumenata u okviru VFO-a;

o
o   o

30.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, državama članicama i regijama.

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 320.
(2) SL L 347, 20.12.2013., str. 289.
(3) SL L 347, 20.12.2013., str. 470.
(4) SL L 347, 20.12.2013., str. 259.
(5) SL L 347, 20.12.2013., str. 303.
(6) SL L 347, 20.12.2013., str. 281.
(7) SL L 347, 20.12.2013., str. 884.
(8) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(9) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0002.
(10) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0015.
(11) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0132.
(12) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0068.
(13) SL L 123, 19.5.2015., str. 98.
(14) SL C 19, 21.1.2015., str. 9.
(15)https://portal.cor.europa.eu/europe2020/SiteCollectionDocuments/2459-brochure-BlueprintEU2020.pdf
(16) SL C 242, 23.7.2015., str. 43.

Pravna napomena