Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2014/2242(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0319/2015

Podneseni tekstovi :

A8-0319/2015

Rasprave :

PV 02/12/2015 - 12
CRE 02/12/2015 - 12

Glasovanja :

PV 02/12/2015 - 13.5
CRE 02/12/2015 - 13.5
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2015)0423

Usvojeni tekstovi
PDF 402kWORD 147k
Srijeda, 2. prosinca 2015. - Bruxelles Završno izdanje
Održiva gradska mobilnost
P8_TA(2015)0423A8-0319/2015

Rezolucija Europskog parlamenta od 2. prosinca 2015. o održivoj gradskoj mobilnosti (2014/2242(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 17. prosinca 2013. naslovljenu „Zajedno prema konkurentnoj gradskoj mobilnosti s učinkovitim iskorištavanjem resursa” (COM(2013)0913),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. prosinca 2011. o „Planu za jedinstveni europski prometni prostor – ususret konkurentnom prometnom sustavu u kojem se učinkovito gospodari resursima”(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. lipnja 2011. o „Europskom gradskom planu i njegovoj budućnosti u kohezijskoj politiciˮ(2),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 30. rujna 2009. naslovljenu „Akcijski plan za gradsku mobilnost” (COM(2009)0490),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 18. srpnja 2014. naslovljenu „Urbana dimenzija politika EU-a – ključne značajke plana EU-a za gradove” (COM(2014)0490),

–  uzimajući u obzir Zelenu knjigu Komisije od 25. rujna 2007. naslovljenu „Prema novoj kulturi urbane mobilnosti” (COM(2007)0551),

—  uzimajući u obzir Posebni Eurobarometar Komisije br. 406 iz prosinca 2013. naslovljen „Stav Europljana prema gradskoj mobilnostiˮ,

–  uzimajući u obzir da je Komisija pokrenula europsku platformu za planove održive gradske mobilnosti,

–  uzimajući u obzir Zelenu knjigu Komisije od 29. studenog 1995. naslovljenu „Mreža građana: ostvarivanje potencijala javnog prijevoza putnika u Europiˮ (COM(1995)0601),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 31. ožujka 1998. naslovljenu „Promet i CO2 – razvoj pristupa Zajednice” (COM(1998)0204),

—  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 25. veljače 2015. pod naslovom „Pariški protokol – plan za rješavanje problema globalnih klimatskih promjena nakon 2020.ˮ (COM(2015)0081),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2008/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2008. o kvaliteti zraka i čišćem zraku za Europu(3),

–  uzimajući u obzir uredbe (EZ) br. 715/2007(4) i (EZ) br. 595/2009(5) u pogledu smanjenja emisija onečišćujućih tvari iz cestovnih vozila,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. listopada 2015. o mjerenjima emisija u automobilskom sektoru(6),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 18. prosinca 2013. naslovljenu „Program Čisti zrak za Europu” (COM(2013)0918),

—  uzimajući u obzir smjernice Svjetske zdravstvene organizacije o kvaliteti zraka i alat za ekonomsko vrednovanje zdravstvenih koristi,

–  uzimajući u obzir izvješće Svjetske zdravstvene organizacije naslovljeno „Teret bolesti prouzročenih bukom iz okoliša – kvantifikacija izgubljenih godina zdravog života u Europiˮ,

–  uzimajući u obzir završno izvješće Europske agencije za okoliš iz prosinca 2013. naslovljeno „Detaljniji pregled gradskog prometa”,

–  uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. srpnja 2013. o sigurnosti u prometu na cestama od 2011. do 2020. – prvi važni koraci prema strategiji o ozlijeđenima(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. listopada 1988. o zaštiti pješaka i Europskoj povelji o pravima pješaka(8),

–  uzimajući u obzir Bečku konvenciju o cestovnom prometu,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije pod nazivom „CARS 2020.: akcijski plan za konkurentnu i održivu automobilsku industriju u Europi” (COM(2012)0636),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. prosinca 2013. pod naslovom „Akcijski plan CARS 2020.: prema snažnoj, konkurentnoj i održivoj europskoj automobilskoj industriji”(9),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 2. srpnja 2014. naslovljenu „Prema kružnom gospodarstvu: program nulte stope otpada za Europu” (COM(2014)0398),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2004/17/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o usklađivanju postupaka nabave subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga(10),

—  uzimajući u obzir Direktivu 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva(11),

—  uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 1/2014 „Djelotvornost projekata javnog gradskog prijevoza koje podupire EUˮ,

–  uzimajući u obzir Povelju iz Leipziga o održivim europskim gradovima,

–  uzimajući u obzir Sporazum gradonačelnika,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam i mišljenja Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane te Odbora za regionalni razvoj (A8-0319/2015),

A.  budući da će prema predviđanjima do 2050. godine 82 % građana EU-a živjeti u urbanim područjima;

B.  budući da se s predviđenim znatnim povećanjem gradske populacije urbani centri suočavaju s društvenim izazovima i izazovima u pogledu kvalitete života i održivog razvoja za koje će biti potrebno uspostaviti sveobuhvatne mjere planiranja;

C.  budući da se gradska mobilnost još uvijek velikim dijelom oslanja na upotrebu automobila na uobičajena goriva i budući da posljedično 96 % energetskih potreba prijevoza u EU-u ovisi o nafti i njezinim derivatima, što odgovara trećini ukupne energetske potrošnje;

D.  budući da je gradski prijevoz odgovoran za do 25 % svih emisija CO2 i za otprilike 70 % svih emisija u gradskim područjima odgovornih za klimatske promjene te da je jedini sektor u EU-u čije emisije stakleničkih plinova i dalje rastu;

E.  budući da se prema podacima Posebnog Eurobarometra br. 406 iz 2013. oko 50 % europskih stanovnika svakodnevno koristi osobnim automobilom, njih samo 16 % javnim prijevozom, a 12 % biciklom;

F.  budući da prema podacima iz tog istog izvješća europski građani smatraju da su smanjenje cijena javnog prijevoza (59 %), poboljšanje usluga javnog prijevoza (56 %) i poboljšanje biciklističkih infrastruktura (33 %) djelotvorni načini poboljšanja gradske mobilnosti;

G.  budući da je oko 50 % putovanja u gradskim područjima kraće od pet kilometara te se stoga mogu prijeći pješice, biciklom ili sredstvima javnog/kolektivnog prijevoza ili na bilo koji drugi dostupan način, na primjer dijeljenjem prijevoza;

H.  budući da je rasprostranjena uporaba dizelskih goriva u prometu, pogotovo u starijim vozilima i onima bez filtara, jedan od glavnih uzroka visoke koncentracije čestica u gradovima EU-a i da bi stoga u okviru korištenja različitih prijevoznih sredstava u gradskom prometu trebalo promicati uporabu alternativnih goriva i promjene u uobičajenim vidovima korištenja tim prijevoznim sredstvima, pritom ne dovodeći u pitanje gradsku mobilnost;

I.  budući da je prema podacima Europske agencije za okoliš 2011. više od 125 milijuna europskih građana bilo izloženo onečišćenju bukom koje je prelazilo granicu sigurnosti od 55 dB, a glavni razlog tomu bio je cestovni promet;

J.  budući da su osobama koje žive u gradskim područjima visokokvalitetne usluge prijevoza ključne za ispunjavanje njihovih potreba u vezi s mobilnošću u pogledu profesionalnog života te u pogledu aktivnosti povezanih s osposobljavanjem, turizmom i slobodnim vremenom; budući da održiva gradska mobilnost može doprinijeti smanjenju energetske potrošnje, atmosferskog onečišćenja i onečišćenja bukom, broja nesreća, prometne zagušenosti, upotrebe zemljišta i prekrivanja tla;

K.  budući da su ciljane mjere usmjerene prema održivoj gradskoj mobilnosti moguće i potrebne za postizanje ciljeva EU-a i provedbu zakonodavstva koje se odnosi na promet i okoliš;

L.  budući da bi u potpunosti uzimajući u obzir načelo supsidijarnosti i u cilju podupiranja lokalnih aktivnosti EU trebao razraditi integriran i dugoročan pristup gradskoj mobilnosti kojim će se smanjiti onečišćenje prouzročeno prometom, zagušenje, buka i prometne nesreće, pružiti potrebna potpora gradovima i zajamčiti bolja razmjena informacija, koordinacija i suradnja među državama članicama EU-a;

M.  budući da je važno istaknuti važnost koju javni prijevoz ima za urbane ekonomije, uključujući zapostavljena područja, te prepoznati njegove socijalne prednosti kao što je doprinos borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti te jamčenje zaposlenja za sve građane;

N.  budući da je najbolja odvraćajuća mjera protiv zloupotrebe osobnog prijevoza i jedan od najboljih načina za ublažavanje prometnih gužvi jednostavan i kvalitetan javni kolektivni prijevoz;

O.  budući da 73 % europskih građana smatra da je cestovna sigurnost ozbiljan problem u gradovima i da su u više od 30 % nesreća i teških ozljeda na cestama koje se dogode u gradskim područjima često uključeni nezaštićeni sudionici u prometu i pješaci;

P.  budući da se 38 % svih nesreća dogodi u gradskim područjima, a 55 % na međugradskim cestama i budući da su žrtve najčešće biciklisti i ostali nezaštićeni sudionici u prometu te da se nesreće povezuju s visokom koncentracijom prometa i brzinom;

Q.  budući da je održiv gradski prijevoz samo jedan aspekt opsežnijih politika teritorijalnog planiranja te budući da se zelenim gradskim područjima može djelomično umanjiti učinak onečišćenja prouzročen cestovnim prometom;

R.  budući da je za upotrebu alternativnih pogonskih goriva i prijevoznih sredstava nužan razvoj potrebne infrastrukture zajedno s naporima usmjerenima na promjenu ponašanja ljudi u vezi s mobilnošću;

S.  budući da su gradovi i druga šira gradska područja kao važni centri gospodarske aktivnosti i inovacija u novoj strategiji TEN-T s pravom prepoznati kao ključna čvorišta te su glavna veza prijevoznog lanca za putnike i teret;

T.  budući da multimodalne mreže i integracija različitih načina prijevoza i usluga u gradskim područjima i u njihovoj okolici mogu biti od koristi u poboljšanju učinkovitosti putničkog i teretnog prometa, što bi pomoglo u smanjenju ugljičnih i drugih štetnih emisija;

U.  budući da su šefovi država i vlada okupljeni na Konferenciji Ujedinjenih naroda o održivom razvoju (Rio+20) 2012. preuzeli obvezu da podupiru razvoj održivih sustava prijevoza(12);

V.  budući da univerzalno rješenje ne postoji i da se gradovi širom Europske unije suočavaju sa specifičnim situacijama i potrebama, posebno onima koje su povezane sa zemljopisnim i klimatskim uvjetima, demografskom strukturom, kulturnim tradicijama i ostalim čimbenicima;

W.  budući da su gradska mobilnost i upravljanje gradskim prometom u nadležnosti lokalnih i regionalnih tijela koja osmišljavaju i provode te javne politike na svojim područjima, zajedno s nacionalnim okvirom koji je na snazi te planom EU-a za gradove;

X.  budući da je zabrinut zbog toga što Komisija smatra da prometne koncepte treba osmisliti na europskoj razini, a potom prilagoditi okolnostima u državama članicama; budući da bi, imajući u vidu potrebu za zajedničkim pravilima i normama, bilo poželjno da se umjesto pristupa „odozgo prema dolje” usvoji pristup „odozdo prema gore” koji bi uključivao paralelno eksperimentiranje na terenu, čime bi se potaknule inovacije; budući da, u skladu s time, odlučno potiče stvaranje platformi za razmjenu iskustava lokalnih dionika kako bi se mogle proširiti informacije o uspješnim modelima;

1.  naglašava da su dosad donesene mjere na razini EU-a i u mnogim gradovima pozitivne i da ih treba i dalje provoditi te stoga pozdravlja spomenutu Komunikaciju Komisije o gradskoj mobilnosti;

Vraćanje prostora i infrastrukture svim građanima i poboljšanje pristupa

2.  ističe da je prostorno planiranje najvažnija faza za stvaranje nesmetanih, sigurnih i postojanih prometnih mreža koje imaju stvaran učinak na ukupan promet i njegovu raspodjelu; naglašava da se na sigurnost uvijek mora gledati kao na ključan element održivog urbanističkog planiranja;

3.  uvjeren je da su pružanje informacija građanima EU-a, trgovcima na malo, poduzećima za prijevoz tereta i drugim dionicima uključenima u gradsku mobilnost te savjetovanje s njima ključni za povećanje transparentnosti planiranja, razvoja i donošenja odluka; ističe da bi ta informacija trebala biti javna i lako dostupna; ističe da je poželjno poticati suradnju među relevantnim sudionicima i gradovima na razini EU-a u cilju razmjene rješenja u vezi s održivom mobilnosti;

4.  uvjeren je da su dugoročni planovi održive gradske mobilnosti potpomognuti informacijskim i komunikacijskim tehnologijama važna sredstva pružanja adekvatnih i sigurnih rješenja za građane u pogledu mobilnosti; poziva nadležna tijela da u planovima održive gradske mobilnosti uzmu u obzir posebne komunikacijske potrebe osoba sa smanjenom pokretljivošću; naglašava da je infrastruktura bez prepreka od ključne važnosti za mobilnost osoba sa smanjenom pokretljivošću; naglašava da je potrebno da se planovima održive gradske mobilnosti obuhvate posebne strategije o cestovnoj sigurnosti te pruži sigurna infrastruktura s adekvatnim prostorom za najslabije zaštićene sudionike u cestovnom prometu;

5.  ističe važnost planova održive gradske mobilnosti za postizanje ciljeva EU-a u pogledu emisija CO2, buke, onečišćenja zraka i smanjenja broja nezgoda; smatra da razvoj planova održive gradske mobilnosti treba uzeti u obzir kao važan element pri financiranju projekata EU-a u području gradskog prijevoza te da bi se financijskom i informacijskom potporom EU-a mogli pružiti poticaji za razvoj i provedbu tih planova; poziva Komisiju da nadležnim vlastima pruži potrebnu savjetodavnu i tehničku pomoć u izradi planova održive gradske mobilnosti uz puno poštovanje načela supsidijarnosti;

6.  potiče vlasti u državama članicama da sastave planove održive gradske mobilnosti kojima bi se prednost dala prijevoznim sredstvima s niskim udjelom emisija, uključujući ona na električni pogon te ona za koja se koriste alternativna goriva i koja imaju ugrađene inteligentne prometne sustave; podupire uspostavu prometnih zona i intermodalnih platformi u kojima se prednost daje korištenju javnog prijevoza;

7.  potiče države članice i europske gradove da razrade politiku parkiranja (ponuda parkirališta, korištenje inteligentnih sustava parkiranja i primjerene cijene) koja može biti dijelom integrirane urbanističke politike te da istodobno ulože veće napore u razvoj funkcionalnih intermodalnih čvorišta, koja omogućuju različite vrste prijevoznih usluga i neometanu kombinaciju prijevoznih rješenja kao što su kolektivni prijevoz, zajednički prijevoz, vožnja biciklom i usluge najma; poziva na bolju povezanost prigradskih parkirališta s uslugama željezničkog i javnog prijevoza, na primjer stavljanjem na raspolaganje opcije „parkiraj i vozi”; podsjeća na to da je potrebno ukloniti nedostatke u pružanju usluga za građane s invaliditetom;

8.  ističe da bi s obzirom na potrebu za smanjivanjem negativnog učinka na okoliš uzrokovanog naftnom ovisnošću prometnog sustava EU-a (koji u velikoj mjeri ovisi o nafti i njezinim nusproizvodima) trebalo sustavno koristiti europske strukturne i investicijske fondove za razvoj i provedbu sveobuhvatnih i integriranih planova održive gradske mobilnosti kojima će se dodatno i uzajamno jačati mjere u području gradske mobilnosti u širem kontekstu prostornog planiranja, bez stvaranja dodatnih prometnih potreba za prekomjernim korištenjem automobila i stavljanjem naglaska na integrirani prometni sustav utemeljen na kooperaciji između pojedinih načina prijevoza;

9.  čvrsto vjeruje da bi Platformom Komisije za planove održive gradske mobilnosti trebalo dati snažnu potporu gradovima i regijama u izradi i provedbi planova održive gradske mobilnosti; ističe da je pri razmatranju ulaganja u gradsku mobilnost važno uzeti u obzir sve gradove bez obzira na veličinu te ključnu ulogu europskih gradova i regija u jačanju i promicanju održive gradske mobilnosti; poziva na uključivanje predstavnika tijela lokalnih i regionalnih jedinica različitih veličina, kao i predstavnika raznih dionika (npr. udruga biciklista) u europsku platformu i stručnu skupinu država članica za mobilnost i promet u gradovima;

10.  naglašava da bi planovi održive gradske mobilnosti trebali biti u skladu s aktualnim planom i ciljevima EU-a, posebno s onima o modalnom zaokretu s cestovnog na željeznički prijevoz utvrđenom u Bijeloj knjizi iz 2011.;

11.  potiče Komisiju, države članice te regionalne i lokalne vlasti da procijene i provedu reviziju planova gradske mobilnosti u skladu s ciljevima strategije Promet 2050.

Unapređenje zaštite okoliša, kvalitete života i zdravlja

12.  posebno upozorava na mnoge štetne učinke trenutačnog modela prijevoza na temeljne elemente prirodnog okruženja, uključujući zrak, vodu, tlo i različite ekosustave;

13.  uvjeren je da onečišćenje zraka ima lokalnu, regionalnu, nacionalnu i prekograničnu dimenziju te iziskuje djelovanje svih razina upravljanja; stoga traži jačanje pristupa upravljanja na više razina pri kojem svi sudionici snose odgovornost i poduzimaju mjere koje se mogu i koje bi se trebale poduzeti na toj razini;

14.  poziva gradove da pažljivo procijene potrebe građana i poduzeća te posebnosti različitih načina prijevoza kako bi se zajamčila održiva mobilnost u gradovima i da poduzmu potrebne mjere za unapređenje kvalitete života u gradovima, između ostalog poticanjem modalnog zaokreta na održive načine prijevoza, uključujući hodanje i vožnju biciklom, te promicanjem integriranih intermodalnih i/ili komodalnih politika;

15.  poziva lokalne vlasti da pri osmišljavanju planova održive mobilnosti uzmu u obzir dobrobit svojih građana; posebno poziva nadležne vlasti da poduzmu mjere za smanjenje buke u gradovima kao posljedice prometa;

16.  poziva nadležne vlasti da poduzmu preventivne mjere u skladu s načelima predostrožnosti i proporcionalnosti kako bi se poboljšala kvaliteta zraka u gradovima i zajamčilo da koncentracije onečišćivača budu ispod razina određenih u smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije; u tu svrhu podupire uspostavu zona niskih emisija; naglašava da je odgovornost na nadležnim vlastima da svojim građanima ponude sigurna i zdrava rješenja u pogledu mobilnosti; smatra da bi se ta rješenja mogla temeljiti na pristupačnim, pametnim, pouzdanim i dostupnim sustavima javnog prijevoza; potiče države članice i lokalne vlasti da, u slučaju u kojem postoji rizik od prekoračenja spomenutih smjernica Svjetske zdravstvene organizacije, razmotre donošenje mjera za poboljšanje pristupa javnom prijevozu, na primjer uvođenjem izmjeničnog prometovanja;

17.  ističe da postoji potreba za cjelovitim pristupom onečišćenju zraka u europskim gradovima; stoga poziva Komisiju da iznese učinkovite mjere koje bi državama članicama omogućile da djeluju u skladu s Direktivom o kvaliteti zraka (2008/50/EZ), poglavito određivanjem učinkovitih i ambicioznih gornjih granica emisija za 2025. i 2030. godinu u skladu s Direktivom o nacionalnim gornjim granicama emisija te jamčenjem bolje koordinacije mjera iz tih dviju direktiva, određivanjem ambicioznih normi u pogledu vrijednosti emisija iz automobila za 2025. i 2030. godinu u pravovremenom pregledu Uredbe (EZ) br. 443/2009 o smanjenju emisija CO2 iz lakih vozila te određivanjem jasnog roka za provedbu postupka za stvarno mjerenje emisija vozila u prometu za osobna vozila;

18.  poziva Komisiju da u okviru pojedinačnih planova država članica ocijeni lokacije postaja za mjerenje atmosferskog zagađenja i nadzor nad njime u glavnim urbanim aglomeracijama koje imaju problema s kvalitetom zraka, imajući u vidu da loša lokacija tih postaja može jako često rezultirati netočnim podacima i stoga stvoriti javni zdravstveni rizik;

19.  prima na znanje promjene ponašanja u području vlasništva vozila i korištenja njima (zajedničko korištenje vozila); potiče Komisiju da razradi i podrži sustave prometa kojima su obuhvaćeni kolektivni i javni oblici mobilnosti;

20.  smatra da je važno da Europska komisija analizira načine na koje novi oblici mobilnosti, temeljeni na modelu ekonomije dijeljenja, a posebice na dijeljenju prijevoza, utječu na društvo; smatra da bi države članice trebale na nacionalnoj razini promicati ideju dijeljenja gradskih resursa u pogledu mobilnosti i prijevoza s obzirom na to da bi se time moglo koristiti građanima, osobito u malim i srednje velikim gradovima u kojima je mreža javnog prijevoza manja te bi se mogla razviti rješenja za mobilnost na temelju dijeljenja;

21.  naglašava da je visokorazvijen, učinkovit, pristupačan, siguran i dostupan javni prijevoz sastavni dio održivog urbanog razvoja; uvjeren je da bi pouzdane usluge javnog prijevoza mogle odigrati važnu ulogu u smanjenju zakrčenosti prometa, onečišćenja zraka i buke u gradovima; stoga poziva države članice da promiču javni prijevoz u cilju povećanja njegova korištenja do 2030.; također potiče nacionalne i lokalne vlasti da promiču dostupnost digitalnih usluga u javnom prijevozu i na stanicama, podrže razvoj inovativnih oblika mobilnosti te da uvedu inteligentna prometna rješenja i druge najnovije tehnologije; naglašava da se zajedničkim korištenjem automobila, zajedničkom vožnjom i dijeljenjem prijevoza bolje iskorištavaju postojeći resursi i pomaže u smanjenju broja automobila u gradovima; prepoznaje važnost europskih programa za satelitsku navigaciju Galileo i EGNOS i mobilnih mreža velike brzine; podupire uspostavu regulatornog okvira koji bi omogućio upotrebu novih oblika mobilnosti i novih modela zajedničkog korištenja kojima se bolje iskorištavaju postojeći resursi;

22.  ističe važnost informiranja javnosti o ponudi javnog prijevoza u gradovima te također uzima u obzir jezične potrebe turista i prednosti politike održivog turizma; potiče lokalne vlasti da objavljuju informacije u stvarnom vremenu na internetu i na dovoljnom broju zaslona u gradovima; poziva vlasti i prijevoznike da poboljšaju dostupnost besplatnih digitalnih usluga o javnom prijevozu i stanicama;

23.  ističe društvene koristi uključenosti željeznice u javni prijevoz u smislu dostupnosti gradskih područja, gradske obnove, socijalne uključenosti i poboljšanja slike gradova;

24.  priznaje kvalitetu i raznolikost radnih mjesta koje nude javni prijevoznici te s time povezanu korist za gospodarstvo; poziva Komisiju da prati i ocjenjuje kako javni prijevoz pridonosi strategijama zelenih radnih mjesta i zelenog rasta na nacionalnoj i europskoj razini;

25.  poziva države članice da, uz poštovanje lokalnih nadležnosti, pokrenu djelotvorne mjere u pogledu sigurnosti u javnom prijevozu;

26.  podsjeća na to da nemotorizirana individualna mobilnost, kao što je pješačenje i vožnja biciklom, nudi najbolji potencijal za postizanje neutralnosti u pogledu emisija CO2;

27.  potiče države članice da revidiraju svoje strategije kako bi se poboljšao nemotorizirani prijevoz te kako bi se ispunili uzajamni interesi poboljšanja mobilnosti i gradskog okruženja; potiče države članice da po potrebi promiču korištenje bicikala, između ostalog i određivanjem ambicioznih ciljeva u pogledu stope učestalosti vožnje biciklom do 2030. godine te poboljšanjem uvjeta za hodanje i vožnju biciklom;

28.  potiče Komisiju i države članice da rade na podizanju razine osviještenosti o vožnji biciklom i alternativnim načinima prijevoza, da doprinesu modalnom zaokretu prema korištenju održivih načina prijevoza i da nastave podupirati kampanju za europski tjedan mobilnosti; poziva gradove da u kontekstu javnog prijevoza organiziraju sustave za dijeljenje bicikala; pozdravlja inicijative na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini za promicanje i organizaciju događanja kao što su „Nedjela bez automobila u EU-uˮ i „Dan bicikala u EU-uˮ u cilju poboljšanja kvalitete zraka u gradovima;

29.  potiče privatna poduzeća, uprave i institucije EU-a da dodatno poboljšaju usluge upravljanja mobilnošću za svoje članove, osoblje i posjetitelje; poziva Komisiju i države članice da promiču politike usmjerene k poticanju poduzeća na smanjivanje putovanja između radnog mjesta i mjesta stanovanja, između ostalog dopuštanjem i promicanjem rada na daljinu te poticanjem na korištenje informacijskim i komunikacijskim tehnologijama i telekonferencijama; smatra da mjere za mobilnost kao što su one koje koordinira Europska platforma za upravljanje mobilnošću (EPOMM) imaju velik potencijal za rješavanje zagušenja u gradovima i omogućavanje dostupnosti za sve;

30.  potiče države članice i lokalne vlasti da utvrde zahtjeve za ekološku učinkovitost u postupcima javne nabave, posebno pri kupnji vozila za javni prijevoz ili vozila kojima se koriste javne vlasti;

Štednja energije i zaštita klime

31.  smatra da su energetska učinkovitost i upotreba obnovljivih izvora energije s niskim udjelom ugljika ključne za postizanje održive gradske mobilnosti te da istovremeno pogoduju poboljšanju stanja okoliša i da bi se trebala poštovati neutralnost tehnologija prilikom donošenja mjera za ostvarivanje ciljeva EU-a u pogledu emisija CO2 i štednje energije;

32.  potiče države članice da podupru ciljeve iz Bijele knjige o prometu u pogledu smanjenja broja automobila na konvencionalan pogon u gradskom prometu za pola do 2030. godine i o njihovu postupnom uklanjanju iz gradova do 2050. godine; poziva gradove da promiču i podupiru prijelaz na alternativne načine prijevoza i vozila koja manje zagađuju, uzimajući u obzir njihove stvarne emisije ugljika, a u cilju postizanja ciljeva EU-a o smanjenju emisija stakleničkih plinova za 60 % do 2050.; pozdravlja inicijative o korištenju različitih načina prijevoza namijenjene putnicima;

33.  ukazuje na važnost uporabe električnih vozila i vozila na pogon alternativnih goriva (biogoriva druge i treće generacije, vodik koji se temelji na obnovljivim izvorima, stlačeni prirodni plin i ukapljeni prirodni plin) za smanjenje emisija u gradovima; podsjeća na odredbe utvrđene Direktivom 2014/94/EU o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva i potiče države članice da u suradnji s regionalnim i lokalnim vlastima i dotičnom industrijom brzo razviju tu infrastrukturu, pogotovo uzduž transeuropske prometne mreže (TEN-T); poziva javni i privatni sektor da promiču instalaciju objekata za punjenje vozila na zajedničkim parkiralištima;

34.  traži od Komisije i nacionalnih i lokalnih vlasti da, gdje je to moguće, promiču unutarnju plovidbu kao integrirano rješenje u pogledu održive mobilnosti u gradovima;

35.  naglašava važnost pristupa odozdo prema gore; stoga snažno podupire Sporazum gradonačelnika, s gotovo 6000 potpisnika, o smanjenju emisija stakleničkih plinova te pozdravlja poziv na provedbu ambicioznije konvencije koji je uputio povjerenik Canete 13. listopada 2015. u Bruxellesu; podupire Komisiju u zauzimanju pozitivne uloge aktivnog katalizatora u provedbi takvih inicijativa;

36.  poziva Komisiju i države članice da ambiciozne mjere za održivu gradsku mobilnost stave visoko na popis prioriteta Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama COP 21 u Parizu u prosincu 2015.; potiče Komisiju da pruži aktivnu potporu inicijativama iz „Akcijskog programa” o integriranoj održivoj gradskoj mobilnosti;

Inovacije u središtu znanstvene politike usmjerene na pametne pristupe mobilnosti

37.  podsjeća na to da inteligentni prometni sustavi mobilnost čine sigurnijom, učinkovitijom te ekološki prihvatljivom i fluidnom te stoga poziva Komisiju i države članice da pojačaju napore u pogledu tih sustava, uključujući inovacije i provedbu u području pružanja informacija o putovanjima u stvarnom vremenu, visokoautomatizirana vozila, pametnu infrastrukturu i inteligentne sustave semafora; podsjeća na važnost inteligentnih prometnih sustava pri pružanju točnih podataka o prometu i putovanjima u stvarnom vremenu te stoga poziva Komisiju da u okviru Digitalnog programa pozornost posveti gradskoj mobilnosti; potiče dionike na usku suradnju u razvoju interoperabilnih i integriranih usluga mobilnosti kao što su multimodalan javni prijevoz, rješenja za zajedničko korištenje prijevoznih sredstava i intermodalni objekti za integriranu prodaju karata; traži od Komisije da razvoj inovativnih aplikacija i novih tehnologija postavi kao prioritet, čime će se sudionicima u cestovnom prometu omogućiti proaktivnija uloga kao tvorcima i proizvođačima podataka u prometnom sustavu, te kako bi se doprinijelo platformama za mobilne usluge, u skladu s pravilima EU-a i zaštitom podataka;

38.  potiče sve strane da u potpunosti iskoriste mogućnosti prikupljanja podataka i digitalizacije te da upotrijebe instrumente deregulacije za promicanje novih poslovnih modela;

39.  poziva Komisiju i države članice da podupru istraživačke programe o novim tehnologijama, novim poslovnim modelima te novim integriranim praksama održive gradske mobilnosti i urbane logistike; podupire prioritete programa Obzor 2020. u pogledu društvenih izazova za pametan, ekološki i integrirani promet i gradsku mobilnost, kao i razvoj inicijativa pod sloganom „Mobilnost kao usluga” diljem Europe; vjeruje da se programom Obzor 2020. moraju stimulirati istraživanja i inovacije u područjima kvalitete života, održivih radnih mjesta, demografije, aktivnih promjena mobilnosti, okoliša i djelovanja u pogledu klime; smatra da bi Komisija trebala uzeti u obzir ove prioritete, zajamčiti dostatna financijska sredstva za buduće djelatnosti u području istraživanja i razvoja sustava gradske željeznice te poboljšati učinkovitost održivih prometnih rješenja;

Prema održivijoj i sigurnijoj gradskoj mobilnosti

40.  napominje da temeljiti sigurnosni preduvjeti te napredno upravljanje prometom i brzinom vode do drastičnog smanjenja nesreća na cestama i teških ozljeda u gradovima; ističe da sigurnosne snage sa zadaćom upravljanja prometom i nadziranjem prometa, koje neprestano nadziru stanje u pogledu prometnih i sigurnosnih prekršaja kao što su brza vožnja, vožnja pod utjecajem alkohola, droga i lijekova te uporaba mobilnih telefona i ostalih informacijskih i komunikacijskih uređaja doprinose smanjenju cestovnih nesreća u gradovima;

41.  poziva države članice i lokalne vlasti da, uzimajući u obzir lokalne uvjete, do 2020. razmotre politiku upravljanja brzinom kako bi se zajamčila sigurnost, između ostalog u stambenim naseljima, u blizini škola i obrazovnih i socijalnih objekata te da razmotre izgradnju i oblikovanje sigurnije cestovne infrastrukture; poziva države članice i lokalne vlasti na primjenu svih modernih rješenja, uključujući i naprednog inteligentnog upravljanja prometom, kako bi se zajamčila sigurnost svih sudionika u cestovnom prometu, uključujući i pješake; potiče europske gradove na razmjenu najboljih praksi u pogledu upravljanja sigurnošću na cestama;

Inovacije u području održivog prijevoza tereta

42.  smatra da je razvoj inovativnih, održivih i ekološki prihvatljivih urbanih logističkih strategija, u koje bi bili uključeni privatni i javni dionici, od ključne važnosti za rješavanje problema zakrčenosti gradskog prometa i problema u pogledu zaštite okoliša; smatra da bi se logistika trebala temeljiti na održivim načinima prijevoza; poziva na bolju optimizaciju lanca nabave u urbanim područjima koji bi se temeljio na novim, troškovno učinkovitim vrstama operacija, tehnologija i poslovnih modela; ističe važnost planova održive gradske mobilnosti koji obuhvaćaju logističke strategije komodalnosti te ističe da je potrebno ondje gdje je to moguće uvrstiti željeznicu, čistu unutarnju plovidbu i morske luke u logističke strategije i planove održive gradske mobilnosti; poziva nadležne vlasti da ondje gdje je to moguće smanje gust cestovni promet u gradskim središtima;

43.  ističe da se gusto posjećena područja te ostala područja kao što su trgovački i maloprodajni centri suočavaju s povećanjem cestovnog prometa i problemima zakrčenosti te ukazuje na važnost politika učinkovitog i sveobuhvatnog planiranja u pogledu povezivanja tih područja s mrežom učinkovitog javnog prijevoza i pametnih usluga dostave na kućnu adresu;

44.  poziva Komisiju da razradi politike kojima bi se industriju teretnog prijevoza potaknulo da svoje flote učini zelenima i da lokalna tijela potakne na pružanje potpore i/ili poticaja operaterima kako bi urbani teretni prijevoz postao održiviji; podsjeća na to da željeznica i drugi održiviji načini prijevoza, zajedno s dobro isplaniranom praksom prijevoznog izmjenjivanja i logistikom, mogu igrati važnu ulogu dopremanjem dobara na gradsku periferiju;

Minimiziranje vanjskih troškova i kvalitetnija ulaganja

45.  ističe da bi ocjenjivanja isplativosti ulaganja trebala biti usmjerena na povećavanje vanjske društvene koristi i smanjivanje vanjskih troškova koji proizlaze, na primjer, iz klimatskih promjena, nesreća, zdravlja, buke, onečišćenja zraka i upotrebe prostora;

46.  ističe da bi gradska mobilnost trebala pridonijeti ciljevima EU-a o učinkovitom korištenju resursima i biti u potpunosti uključena u njih, posebno kada je riječ o ciljevima vezanima za kružno gospodarstvo;

47.  podsjeća na to da određivanje cestarina i cijena parkiranja na temelju načela nediskriminacije, interoperabilnosti i načela „onečišćivač plaćaˮ može biti dio integrirane politike gradske mobilnosti;

48.  podsjeća na načelo „namjene prihoda” u vezi s naplatom cestarina i poziva na to da se po potrebi dio prihoda od korištenja cestovne infrastrukture (naplata cestarina i/ili eurovinjeta) odvoji za poboljšanje održive gradske mobilnosti;

49.  vjeruje da bi se gradska mobilnost kao politička težnja trebala odražavati u mjerama Instrumenta za povezivanje Europe / Transeuropske prometne mreže (TEN-T) kad god je to primjereno i u skladu sa zakonodavstvom koje se odnosi na TEN-T, uključujući potporu gradskim čvorištima i uključivanje planova mobilnosti za prekogranične gradove, jer bi se time stimulirao gospodarski i socijalni razvoj i dala potpora boljoj dostupnosti; vjeruje da bi učinkovita međusobna povezanost raznih načina prijevoza i prijevoznih mreža, uključujući mreže na relaciji periferija – grad i međuregionalne mreže, poboljšala mobilnost građana; podupire razvoj integriranih sustava prodaje karata koji bi javni prijevoz mogli učiniti dostupnijim;

50.  poziva Komisiju, države članice i lokalne vlasti da na najbolji mogući način iskoriste novu mogućnost financiranja gradskih projekata u okviru Instrumenta za povezivanje Europe u gradskim čvorištima; podsjeća na to da u okviru Instrumenta za povezivanje Europe postoji mogućnost financiranja sinergijskih projekata s dodatnom stopom sufinanciranja prometnih projekata u području energije i telekomunikacija koji mogu imati golem potencijal za gradske projekte; poziva Komisiju da se pri reviziji proračuna Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda pozabavi i odvajanjem odgovarajućih sredstava EU-a za projekte održive mobilnosti; traži od mjerodavnih vlasti da zajamče čvrstu povezanost politike pametne i održive gradske mobilnosti i projekata gradske mobilnosti koji se financiraju sredstvima EU-a te da utvrdi jasne ciljeve upotrebe i pokazatelje kako bi se spriječila nedovoljna iskorištenost projekata i ugrožavanje njihovih gospodarskih i društvenih prednosti; prepoznaje potrebu za novim oblicima održivog financiranja javnog prijevoza kojima se omogućuje ekološka održivost, digitalizacija i dostupnost te kojima se stimulira gospodarstvo urbanih područja i stvaraju nova radna mjesta;

51.  ukazuje na nedavno usvojen Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) i posebnu pozornost koja je u okviru njega dana horizontalnim prioritetima te pametnim i održivim gradskim projektima, poziva Komisiju i države članice da podrže projekte održive gradske mobilnosti, zajamče potrebne sinergije između raznih izvora financiranja i programa te izrade veze između gradske mobilnosti, Digitalnog programa i energetske unije;

52.  naglašava važnost izgradnje kapaciteta unutar lokalnih vlasti i u prigradskim područjima za izradu i provedbu integriranih razvojnih strategija kako bi se olakšala suradnja između različitih teritorija i posljedično potaknula međuovisnost i komplementarnost;

53.  smatra da ulaganja u održiv javni prijevoz nisu samo odgovor na problem u pogledu gradske mobilnosti, nego sadrže i „elemente gradske obnove” koji utječu na opći gospodarski sustav grada te olakšavaju stvaranje zelenoga gradskog okoliša te pristup središtima mješovitih aktivnosti (trgovačkih, stambenih, rekreacijskih, kulturnih i obrazovnih); naglašava da je dobra koordinacija mobilnosti i urbanističkog planiranja ključna za povećanje učinka ulaganja;

54.  poziva da se inicijative za promicanje zapošljavanja mladih i drugi europski strukturni i investicijski fondovi upotrijebe za poticanje zapošljavanja u područjima koja potiču razvoj održive gradske mobilnosti; naglašava da provedba projekata gradske mobilnosti ima pozitivan učinak na sve regije država članica i na njihovo stanovništvo zahvaljujući promicanju popunjavanja postojećih i inovativnih radnih mjesta u relevantnim područjima, uključujući i deficitarne struke;

55.  potiče Komisiju da uspostavi lako dostupne preglede programa gradske mobilnosti koje sufinancira EU; također zahtijeva da se pruže korisnicima lako dostupne informacije o mogućnostima za dobivanje sredstava za projekte gradske mobilnosti koje sufinancira EU; pri upravljanju projektima gradske mobilnosti koje financira EU od Komisije traži sljedeće: (a) da se uvedu instrumenti upravljanja kojima bi se nadzirala kvaliteta usluga te razina zadovoljstva korisnika kad projekti postanu operativni, (b) da projekti gradske mobilnosti budu uvršteni u stabilnu politiku mobilnosti i (c) da ove gore navedene točke razmotre i vlasti država članica; traži od Komisije da pri reviziji sredinom razdoblja primjene europskih strukturnih i investicijskih fondova podnese kvalitativnu i kvantitativnu analizu potpore koja se u okviru kohezijske politike pruža održivoj gradskoj mobilnosti;

Uključivanje mreža učinkovitih sustava mobilnosti i poticanje suradnje

56.  poziva države članice da promiču upravljanje na više razina kako bi se potaknula suradnja između regionalnih, nacionalnih i europskih tijela u razvoju politika, uključujući u oblikovanju, provedbi i praćenju urbanističkih politika koje razvidno utječu na gradska područja;

57.  poziva se na inicijativu Komisije o mreži građana kao na dobru osnovu za promicanje i podržavanje održivih intermodalnih lanaca mobilnosti na temelju hodanja / vožnje bicikla / javnog kolektivnog prijevoza kao okosnice uz zajedničko korištenje automobilom / zajedničke vožnje automobilom / taksija;

58.  poziva Komisiju na promicanje i poticanje razmjene najboljih praksi te smjernica kako bi se izašlo na kraj s izazovima u pogledu gradske mobilnosti i pojednostavnio prijenos vještina i tehnologija u području održive mobilnosti, a posebno na korist javnih i privatnih dionika koji razrađuju rješenja za održivu gradsku mobilnost te zajedničkog, uzajamnog i neprofitnog sektora; poziva Komisiju da uspostavi mrežu održive mobilnosti u okviru koje će biti dostupni primjeri najboljih praksi prostornog planiranja i upotrebe prostora; nadalje poziva države članice da potiču gradove na sudjelovanje u inicijativi europskog partnerstva za inovacije „Pametni gradovi i zajednice”; poziva Komisiju i države članice na pokretanje kampanja za podizanje razine osviještenosti javnosti kojima bi se promicala učinkovita i održiva mobilnost koja u manjoj mjeri ovisi o korištenju osobnih automobila na uobičajena goriva;

59.  podupire rad Centra za praćenje gradske mobilnosti (Eltis) i smatra da bi trebalo poboljšati komunikaciju u vezi s tom inicijativom, uključujući njezin portal;

60.  pozdravlja napore Komisije da koordinira i konsolidira inicijative EU-a u području gradske mobilnosti, kao što su CIVITAS 2020. za istraživanje i inovacije, Centar za praćenje gradske mobilnosti za razmjenu primjera najbolje prakse i iskustava ili Platforma za planove održive gradske mobilnosti; poziva Komisiju da poveća napore u cilju smanjivanja stupnja rascjepkanosti i nedostatka koordinacije među relevantnim inicijativama i programima EU-a te da uzme u obzir uspješnost programa kao što su URBAN i URBACT; poziva Komisiju da potakne vlasti u državama članicama na stvaranje mreža izvrsnosti u području gradske mobilnosti, da nastavi s naporima inicijative CIVITAS 2020. te da veći broj građana potakne na to da se pridruže tom projektu;

61.  uvjeren je da bi primjerice Civitas, Polis i Eltis trebali uložiti dodatne napore kako bi se umrežili i uskladili pilot-projekti EU-a i kako bi se u raspravu o provedbi budućih politika mobilnosti svojim praktičnim iskustvom i znanjem uključili gradovi; u tu svrhu potiče Komisiju da uspostavi lako dostupne preglede programa gradske mobilnosti koje sufinancira EU; nadalje traži da se, na korisnicima pristupačan način, pojasni kako se mogu pridobiti sredstva za projekte gradske mobilnosti koje sufinancira EU; naglašava da je potrebno financirati i usluge informacijske tehnologije, postupke praćenja, međuregionalne projekte, a ne samo infrastrukturu, te uspostaviti strateško partnerstvo između industrije i europskih gradova kako bi se razvili gradski sustavi sutrašnjice;

62.  zalaže se za snažnu povezanost planova mobilnosti i urbane održivosti s drugim inicijativama, kao što su Pametni gradovi ili Sporazum gradonačelnika, čiji je cilj održiviji i samodostatan grad; smatra da dobrovoljno preuzeta obveza uspostavljena Sporazumom gradonačelnika može poslužiti kao odskočna daska za obraćanje svim zainteresiranim stranama pri izradi planova za mobilnost i održivost koja se može oglasiti na ekonomičan način; pozdravlja inicijativu naslovljenu „CiTIEs: Gradovi sutrašnjice: ulaganje u Europu” te poziva Komisiju da iskoristi postojeće platforme kako bi razvila komunikacijske alate za okupljanje dionika u području održivog gradskog razvoja;

o
o   o

63.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)SL C 168 E, 14.6.2013., str. 72.
(2)SL C 390 E, 18.12.2012., str. 10.
(3)SL L 152, 11.6.2008., str. 1.
(4)SL L 171, 29.6.2007., str.1.
(5)SL L 188, 18.7.2009., str.1.
(6)Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0375.
(7)Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0314.
(8)SL C 290, 14.11.1988., str. 51.
(9)Usvojeni tekstovi P7_TA(2013)0547.
(10)SL L 134, 30.4.2004., str. 1.
(11)SL L 307, 28.10.2014., str. 1.
(12)Rezolucija Ujedinjenih naroda br. 66/288 „Budućnost kakvu želimo”, stavak 135.

Pravna napomena