Indeks 
Usvojeni tekstovi
Srijeda, 28. listopada 2015. - StrasbourgZavršno izdanje
Opći proračun Europske unije za 2016.
 Sud Europske unije: broj sudaca Općeg suda ***II
 Odredbe za ribolov u području Sporazuma o GFCM-u (Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja) ***II
 Uporaba genetski modificirane hrane i hrane za životinje ***I
 Nova hrana ***I
 Emisije određenih atmosferskih onečišćivača ***I
 Europska građanska inicijativa
 Strategija EU-a za jadransku i jonsku regiju
 Kohezijska politika i revizija strategije Europa 2020.
 Europski strukturni i investicijski fondovi i dobro ekonomsko upravljanje

Opći proračun Europske unije za 2016.
PDF 437kWORD 197k
Rezolucija Europskog parlamenta od 28. listopada 2015. o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2016. (11706/2015 – C8-0274/2015 – 2015/2132(BUD))
P8_TA(2015)0376A8-0298/2015

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2007/436/EZ, Euratom od 7. lipnja 2007. o sustavu vlastitih sredstava Europskih zajednica(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(3),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. ožujka 2015. o općim smjernicama za pripremu proračuna – dio III. – Komisija(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 29. travnja 2015. o procjeni prihoda i rashoda Europskog parlamenta za financijsku godinu 2016.(6),

–  uzimajući u obzir nacrt općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2016. koji je Komisija usvojila 24. lipnja 2015. (COM(2015)0300),

–  uzimajući u obzir stajalište o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2016. koje je Vijeće usvojilo 4. rujna 2015. i proslijedilo Europskom parlamentu 17. rujna 2015. (11706/2015 – C8-0274/2015),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. srpnja 2015. o mandatu za trijalog o nacrtu proračuna za 2016.,(7)

–  uzimajući u obzir Komunikaciju koju je 23. rujna 2015. Komisija predstavila Europskom parlamentu, Europskom vijeću i Vijeću o upravljanju izbjegličkom krizom: hitne operativne, proračunske i pravne mjere Europskog migracijskog programa (COM(2015)0490),

–  uzimajući u obzir pisma izmjene br. 1/2016 (COM(2015)0317) i br. 2/2016 (COM(2015)0513) nacrta općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2016.,

–  uzimajući u obzir članak 88. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0298/2015),

Dio III.

Opći pregled

1.  naglašava da u svom čitanju proračuna za 2016. Parlament u potpunosti održava političke prioritete koje je usvojila velika većina u prethodno spomenutim rezolucijama od 11. ožujka 2015. o općim smjernicama i od 8. srpnja 2015. o mandatu za trijalog; podsjeća da su ti prioriteti unutarnja i vanjska solidarnost, posebno učinkovito rješavanje migracijske i izbjegličke krize, kao i povećanje konkurentnosti stvaranjem dostojanstvenih i kvalitetnih poslova te razvojem poduzeća i poduzetništva u Uniji („tri P”);

2.  ističe da se Unija trenutno suočava s nizom ozbiljnih kriza, prije svega nezapamćenom migracijskom i izbjegličkom krizom; uvjeren je da je u proračunu Unije nužno predvidjeti potrebna financijska sredstva koja bi bila dovoljna za rješavanje političkih izazova i kojima bi se Uniji omogućilo da hitno pronađe rješenja i učinkovito odgovori na te krize, što mora biti njezin prioritet; razumije da migracijska i izbjeglička kriza ne mogu biti riješene isključivo financijskim sredstvima i da je potreban sveobuhvatan pristup kako bi se uhvatilo u koštac s njezinom unutarnjom i vanjskom dimenzijom; smatra da iznimno vrijeme zahtijeva iznimne mjere te da je potrebno snažno se politički obvezati kako bi se u tu svrhu osigurala nova sredstva iz proračuna;u tom kontekstu ističe da je solidarnost temeljno načelo proračuna EU-a; zabrinut je što tijekom izbjegličke krize solidarnost nije jednako prisutna u svim državama članicama; traži od Komisije da izradi prijedlog o tome kako proračun EU-a države članice može potaknuti na uravnoteženiji pristup solidarnosti;

3.  napominje da Parlament od samog početka u proračunu za 2016. poseban naglasak stavlja na migracije i izbjeglice; podsjeća na svoje ranije izjave da se rješenje migracijskih tokova nalazi na raskrižju unutarnje i vanjske solidarnosti te da se na integrirani način moraju aktivirati i vanjski financijski instrumenti kako bi se pronašlo rješenje temeljnih uzroka problema s kojima se Unija suočava; skreće pozornost na ugovore i sporazume oko kojih je postignut dogovor poput schengenske pravne stečevine, Uredbe Dublin(8) te Komisijina prijedloga o obveznom kriznom mehanizmu premještanja (COM(2015)0450);

4.  stoga odlučuje da će odmah predložiti sveobuhvatni paket izmjena kojim se nacrt proračuna povećava za 1 161 milijun EUR za Naslov 3. (Sigurnost i građanstvo) i Naslov 4. (Globalna Europa) u svrhu pružanja prvotnog odgovora na migracijsku krizu; što se tiče unutarnje dimenzije krize, naglašava da se u izmjenama Parlamenta već u potpunosti uključuju i usklađuju dva paketa o premještanju tražitelja azila, a istovremeno se u njima predlažu dodatna povećanja za Fond za azil, migracije i integraciju (AMIF) i agencije Unije iz tog područja; što se tiče vanjske dimenzije, naglašava niz dodatnih povećanja usmjerenih na posebne programe u Naslovu 4. kao što su Europski instrument za susjedstvo, Instrument za razvojnu suradnju, humanitarna pomoć i Instrument pretpristupne pomoći;

5.  međutim, naglašava da se te izmjene mora sagledati u skladu s Komisijinim pismom izmjene 2/2016 za koje se očekuje da će sadržavati, povrh drugog paketa mjera za premještanje izbjeglica, dodatne mjere iz Komunikacije Komisije od 23. rujna 2015.; žali što Parlament i Vijeće nemaju više vremena da preispitaju prikladnost tog pisma izmjene, no razumije da je potrebno pružiti brzi odgovor i da je vremena vrlo malo; naglašava da Parlament u potpunosti podržava te nove mjere te se namjerava zauzeti za njihovo financiranje novim sredstvima čiji će iznos biti veći od onoga koji je predložio u vlastitom stajalištu o proračunu za 2016.;

6.  donio je također odluku da će poduzeti mjere u pogledu aktualne krize koja pogađa europske poljoprivrednike, osobito u mliječnom sektoru, te da će već u svom stajalištu o proračunu za 2016. uključiti mjere podrške u hitnim slučajevima u iznosu od 500 milijuna EUR koje je najavila Komisija; vjeruje da će pismo izmjene 2/2016 koje će poslati Komisija omogućiti određivanje točnih proračunskih linija koje će u tom kontekstu biti povećane; pozdravlja odluku Komisije da neiskorištena sredstva iz pričuve za slučaj krize prenese iz proračuna za 2015. u proračun za 2016. te napominje da će ta neiskorištena sredstva biti iskorištena za povrat sredstava korisnicima izravnih plaćanja, kao što je predviđeno u Uredbi (EU) br. 1306/2013;

7.  priznaje da se još mnogo toga mora učiniti kako bi se riješili nedostaci u gospodarstvu Unije povećanjem konkurentnosti, rasta i kvalitetnih radnih mjesta; naglašava ključnu ulogu koju u tom smislu imaju mikro, mala i srednja poduzeća te socijalna poduzeća; stoga povećava sredstva za program COSME za 16,5 milijuna EUR; također odlučuje da će predložiti nova sredstva 2016. godine za nastavak Inicijative za zapošljavanje mladih čija je cjelokupna financijska omotnica bila prebačena na početak razdoblja od 2014. do 2015. godine; priznaje znatan doprinos tog programa borbi protiv nezaposlenosti i odlučan je u osiguranju potrebnih sredstava kako bi se spriječio manjak financiranja za njegovu provedbu; stoga odobrava povećanje od 473,2 milijuna EUR za 2016., koje odgovara iznosu godišnje rate koja je prvotno bila predviđena za Inicijativu za zapošljavanje mladih;

8.  ponavlja svoj stav da se iz proračuna Unije ne bi trebale financirati nove inicijative na štetu već postojećih programa i politika Unije te da se ne bi smjele zanemarivati već preuzete političke obveze; u potpunosti potvrđuje svoju veliku političku i financijsku podršku osnivanju Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSI), namjerava ispuniti svoje obećanje koje je dao tijekom pregovora o EFSI-u, tj. u najvećoj mogućoj mjeri smanjiti učinak koji će to imati na Obzor 2020. i Instrument za povezivanje Europe (CEF) u okviru godišnjeg proračunskog postupka; stoga predlaže da se 2016. godine u potpunosti nadoknade rezovi za ta dva programa, nastali zbog izvršenih uplata jamstvenom fondu EFSI-a, kako bi im se omogućilo da u cijelosti provedu ciljeve dogovorene samo dvije godine ranije, prilikom usvajanja pravne osnove tih dvaju programa;

9.  naglašava da je važno u potpunosti poštovati zajedničku izjavu o planu plaćanja za razdoblje 2015. − 2016. koja je usuglašena između Parlamenta, Vijeća i Komisije te koja je nastala nakon preuzimanja zajedničke obveze da se smanje zaostaci u nepodmirenim zahtjevima za plaćanja za kohezijske programe u razdoblju 2007. ‒ 2013. na otprilike 2 milijarde EUR do kraja 2016.; u tom pogledu kritizira rezove koje je predložilo Vijeće i koji su u izravnom proturječju s tim planom plaćanja; nadalje, ističe potrebu da se izbjegne svako buduće gomilanje takvih neodrživih zaostataka u plaćanjima te poziva Komisiju da donese konkretne prijedloge u vezi s time; stoga smatra da nepredviđena plaćanja treba financirati novim sredstvima te da bi koncentracija financiranja na početku razdoblja u Grčkoj od 1 milijarde EUR trebala biti u okviru gornje granice plaćanja višegodišnjeg financijskog okvira; naglašava svoj dugogodišnji stav da se plaćanja koja proizlaze iz obveza aktiviranih u okviru instrumenta fleksibilnosti trebaju računaju iznad te gornje granice;

10.  sve rezove Vijeće vraća na razinu iz nacrta proračuna (563,6 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za obveze i 1 421,8 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja); ne razumije razlog predloženih rezova, na primjer za Obzor 2020. i Instrument za povezivanje Europe, dva programa koji su već pogođeni preusmjeravanjem sredstava na Europski fond za strateška ulaganja, te za razvojne politike i politike susjedstva, posebno u svjetlu nedavnih događaja; zabrinut je zbog toga što predlaganjem tako velikih rezova u nacrtu proračuna Vijeće uvelike podcjenjuje neprikosnovenu vrijednost proračuna Unije; u svakom slučaju osporava namjeru Vijeća da će ciljati na one proračunske linije koje imaju slabu stopu izvršenja ili sposobnost apsorpcije jer to nije potkrijepljeno stvarnim podacima o provedbi i ne uzima u obzir različite načine na koje se neki programi provode;

11.  žali zbog toga što u stručnim skupinama Komisije i dalje nema ravnoteže jer njima pretjerano dominiraju korporativni interesi;

12.  zaključuje da će se, kako bi se u dovoljnoj mjeri financirale te hitne potrebe i s obzirom na vrlo uske granice višegodišnjeg financijskog okvira 2016. godine, trebati upotrijebiti sva sredstva dostupna u Uredbi o VFO-u u pogledu fleksibilnosti, uključujući i potpunu aktivaciju instrumenta fleksibilnosti; očekuje da će Vijeće slijediti taj pristup te da će se sporazum lako postići u postupku mirenja, što će Uniji omogućiti da bude spremna i učinkovito odgovori na predstojeće izazove; u tom pogledu naglašava da bi ukupnu razliku VFO-a za obveze iz 2015. trebalo mobilizirati čim se za to ispune pravni uvjeti; očekuje da će o tom pitanju postići načelni dogovor s Vijećem i Komisijom;

13.  podsjeća na zajedničku deklaraciju triju institucija Unije u kontekstu političkog dogovora oko VFO-a da će godišnji proračunski postupci sadržavati, prema potrebi, rodne sastavnice; naglašava da bi rodno osviještena politika trebala podupirati, kao horizontalno načelo, politike Unije te poziva na sveobuhvatnu provedbu rodno pravednog proračunskog planiranja; nadalje, pozdravlja uvođenje zelenih politika u proračun Unije; ističe potrebu za dodatnim jačanjem tog postupka kako bi se ispunili dogovoreni ciljevi u području rashoda za klimu i ekoloških rashoda;

14.  stoga utvrđuje ukupnu razinu odobrenih sredstava za 2016. na 157 427,3 milijuna EUR za preuzimanje obveza te 146 459,3 milijuna EUR za plaćanja;

Podnaslov 1.a – Konkurentnost za rast i zapošljavanje

15.  kritizira činjenicu da je i ove godine Naslov 1.a ozbiljno pogođen rezovima Vijeća u iznosu od 140,9 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za obveze i 435,4 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja u usporedbi s nacrtom proračuna; naglašava da je gotovo polovica tih rezova usmjerena na Obzor 2020., što rezultira daljnjim smanjenjem sredstava za taj program 2016. godine, nakon što se taj dio njegovih sredstava preusmjeri na Europski fond za strateška ulaganja;

16.  naglašava da se, zbog primjene načela dosljednosti, nekoliko rezova koje je Vijeće u lipnju 2015. provelo na temelju slabe sposobnosti apsorpcije mnogih programa u okviru naslova 1.a mora poništiti zbog ubrzane provedbe tih programa u rujnu 2015.; napominje da je to opći trend, u skladu sa životnim ciklusom tih programa; stoga odlučuje zadržati razinu iz nacrta proračuna za proračunske linije na kojima je Vijeće izvršilo rezove, i to za odobrena sredstva za obveze kao i za plaćanja;

17.  u skladu s prioritetima za 2016. ‒ posao, poduzeća, poduzetništvo ‒ i nakon pažljivog razmatranja njihove sposobnosti apsorpcije do sada, odlučuje predložiti, uz potpunu nadoknadu rezova za Obzor 2020. i Instrument za povezivanje Europe, a koji su bili povezani s EFSU-om, određena selektivna povećanja iznad razine iz nacrta proračuna za programe COSME, Obzor 2020., EaSI i Erasmus+;

18.  posebno naglašava da se prebacivanje sredstava na početak razdoblja za program COSME od 2014. ‒ 2015. pokazalo posebno korisnim s obzirom da u proteklih nekoliko godina stalno raste potražnja malih i srednjih poduzeća za pružanje potpore u pristupu tržištima i u financiranju; stoga se protivi smanjenju za program COSME u nacrtu proračuna u odnosu na 2015. te odlučuje povećati sredstva iznad granice iz nacrta proračuna za taj program; podsjeća da je Komisija već ukazala na nedostatak financijskih instrumenata za COSME za 2015., 2016. i 2017., što pokazuje veliki jaz između dostupnih obveza i očekivane potražnje; traži, u okviru programa COSME, znatno povećanje sredstava za Erasmus za mlade poduzetnike s obzirom da dostupna sredstva nisu dovoljna kako bi se zadovoljila velika potražnja za sudjelovanjem;

19.  poziva Komisiju da analizira financijsko opterećenje prouzročeno naknadama i pristojbama koje se moraju podmiriti u okviru obveznih postupaka certificiranja i licenciranja; potiče Komisiju da izradi temeljitu procjenu učinka tih troškova na konkurentnost industrije i malih i srednjih poduzeća;

20.  odlučuje povećati sredstva iznad razine iz nacrta proračuna za tri nadzorne agencije (EBA, EIOPA i ESMA) te Europsku agenciju za suradnju energetskih regulatora (ACER) kako bi im se namijenila dostatna sredstva za suočavanje sa sve većim brojem zadaća;

21.  potvrđuje svoju potporu programu ITER te se obvezuje da će mu osigurati dostatna sredstva; međutim, zabrinut je zbog mogućih daljnjih kašnjenja i dodatnih troškova tih programa kao i zbog s tim povezanih potencijalnih posljedica na proračun Unije; stoga žali što nije mogao procijeniti razinu sredstava za ITER za 2016. u odnosu na novi plan i raspored plaćanja koji će biti predstavljen tek na vijeću ITER-a u studenom 2015.; međutim, očekuje da će taj revidirani plan sadržavati dovoljno dokaza da su prijedlozi Parlamenta, iz relevantne Odluke o razrješnici za financijsku godinu 2013.(9), propisno uzeti u obzir te da će financijska stabilnost i učinkovitost potrošnje biti zajamčeni; to pitanje namjerava postaviti tijekom mirenja u proračunskom postupku za 2016.; nadalje, ustraje na potrebi za potpunom transparentnošću u pogledu korištenja doprinosima koje Fuzija za energiju pruža programu ITER; poziva na izradu odgovarajućeg mehanizma za odgovornost kojim će se dati jasan pregled iznosa financijskih sredstava za međunarodne projekte i ocijeniti uspješnost njihove uporabe;

22.  stavlja u pričuvu dio sredstava za standardizaciju financijskog izvještavanja i financijske revizije te poziva na usvajanje preporuka iz izvješća gospodina Maystadta, koje se odnose na zadaću i odgovornosti Europske savjetodavne skupine za financijsko izvještavanje, čime bi se također ojačao utjecaj Europske unije u određivanju međunarodnih računovodstvenih normi; također je zabrinut zbog toga što se znatna financijska sredstva EU-a izdvajaju za zakladu IFRS, a ona nije ostvarila potrebna poboljšanja u smislu odgovornosti, transparentnosti i demokracije;

23.  kao rezultat toga povećava razinu odobrenih sredstava za obveze i plaćanja za Naslov 1.a iznad razine iz nacrta proračuna za 1 405,5 milijuna EUR, tj. 491,5 milijuna EUR (uključujući pilot-projekte i pripremna djelovanja), čime se premašuje gornja granica za preuzimanje obveza za 1 316,9 milijuna EUR, koja će se financirati iz svih raspoloživih sredstava s obzirom na fleksibilnost Uredbe o VFO-u i nakon što se iscrpe sve dostupne razlike;

Podnaslov 1.b — Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija

24.  ne slaže se s predloženim rezovima Vijeća u iznosu od 3,1 milijuna EUR za obveze i, još važnije, 220,1 milijun EUR za plaćanja u okviru podnaslova 1.b, kao i za proračunske linije za zaključenje; poziva Vijeće da objasni kako su ti rezovi spojivi s ciljevima, s jedne strane, smanjenja zaostataka u nepodmirenim računima i, s druge strane, izbjegavanja negativnih posljedica i nepotrebnih kašnjenja u provedbi programa tijekom razdoblja 2014. – 2020.; podsjeća da kohezijska politika predstavlja glavnu ulagačku politiku Unije čiji je cilj smanjiti nejednakosti među europskim regijama povećanjem ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije; naglašava da su instrumenti poput ESF-a, EFRR-a, Kohezijskog fonda ili Inicijative za zapošljavanje mladih ključni u poticanju konvergencije, smanjenju razvojnog jaza te pružanju podrške stvaranju kvalitetnih i održivih radnih mjesta;

25.  napominje preliminarnu procjenu Komisije, temeljenu na posljednjim predviđanjima država članica, prema kojoj će provedba programa u području kohezijske politike najvjerojatnije kasniti 2016. godine; zabrinut je da svako znatnije smanjenje potrošnje u trećoj godini provedbe novog ciklusa europskih strukturnih i investicijskih fondova, u vrijeme kada bi programi trebali biti u punom zamahu, ne samo da će negativno utjecati na pravovremeno postizanje rezultata na terenu, već može uzrokovati ozbiljan pritisak na plaćanja u sljedećim godinama, zbog čega može ponovno doći do zaostataka u neplaćenim računima; poziva dotične države članice da postignu brzi napredak u rješavanju temeljnih uzroka tih kašnjenja u provedbi, na primjer brzim imenovanjem tijela nadležnih za programe te izradom jedinstvenih i pojednostavljenih nacionalnih administrativnih postupaka; u skladu s planom plaćanja traži od Komisije da pomno prati trendove u plaćanjima u okviru naslova 1.b koji se odnosi na programsko razdoblje 2014. – 2020., između ostalog detaljnim, redovito ažuriranim predviđanjima o kojima će se raspravljati na prigodnim međuinstitucijskim sastancima te da prema potrebi donosi korisne prijedloge;

26.  podsjeća da Komisija nije predložila osiguranje sredstava za preuzimanje obveza za Inicijativu za zapošljavanje mladih za 2016. zbog pojačanog financiranja te inicijative na početku njezina razdoblja 2014. i 2015.; odlučuje, u skladu s Uredbom o Europskom socijalnom fondu,(10) kojom se predviđa mogućnost takvog nastavka, da Inicijativi za zapošljavanje mladih dodijeli 473,2 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza, što je iznos jednak prvotnoj godišnjoj rati predviđenoj za taj program; uvjeren je da se financiranje tog važnog programa, koji se bavi jednim od najvažnijih izazova Unije, ne smije zaustaviti 2015. godine; naglašava da bi dodatno financiranje trebalo biti iskorišteno za širenje programa, čime bi se pomoglo većem broju mladih da pronađu dostojno i stalno radno mjesto; poziva države članice da učine sve što je u njihovoj moći kako bi ubrzale provedbu te inicijative na terenu, što će izravno koristiti mladim Europljanima; potiče Komisiju da izvještava Parlament o mjerama borbe protiv nezaposlenosti mladih koje financira Unija i o rezultatima postignutim tim mjerama;

27.  uzimajući u obzir pilot-projekte i pripremna djelovanja, povećava odobrena sredstva za preuzimanje obveza za naslov 1.b za 482,7 milijuna EUR i odobrena sredstva za plaćanja za 1 164 milijuna EUR iznad nacrta sporazuma, čime se premašuje prag za obveze za 467,3 milijuna EUR, koji će se financirati svim dostupnim sredstvima s obzirom na fleksibilnost u Uredbi o VFO-u;

Naslov 2. — Održivi rast: prirodni resursi

28.  napominje da je Vijeće također smanjilo sredstva u Naslovu 2. za 199,9 milijuna EUR za odobrena sredstva za obveze i 251,1 milijun EUR za plaćanja, uključujući za ruralni razvoj, Europski fond za pomorstvo i ribarstvo i program LIFE; smatra da pismo izmjene o poljoprivredi treba ostati osnova za svaku pouzdanu reviziju sredstava Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP); u skladu s tim zadržava razine iz nacrta sporazuma;

29.  pozdravlja predstavljanje sveobuhvatnog paketa mjera Komisije za hitne slučajeve u vrijednosti od 500 milijuna EUR za podršku europskim poljoprivrednicima, prvenstveno u mliječnom sektoru zbog sve manjih cijena sirovine i sve veće proizvodnje mlijeka; naglašava da su posljedice najozbiljnije u udaljenim područjima gdje je socioekonomska važnost mliječnog sektora neupitna; taj iznos uvrštava u svoje čitanje kao znak podrške najavi Komisije te sa zadovoljstvom očekuje njegovo cjelovito uvrštavanje tijekom postupka mirenja na temelju pisma izmjene; naglašava da bi taj paket trebao doprinijeti cijelom nizu mjera usmjerenih na pronalazak rješenja za gubitke i dugoročne posljedice koje je za europske poljoprivrednike imao ruski embargo na poljoprivredne proizvode, jer je Rusija do sada bila druga najvažnija destinacija za izvoz poljoprivrednih proizvoda Unije;

30.  smatra da se izvoznim subvencijama narušava trgovina i da su u suprotnosti s razvojnim ciljevima EU-a; stoga podržava njihovo potpuno ukidanje;

31.  ponavlja da se ni odobrena sredstva za plaćanje za zajedničku poljoprivrednu politiku, ni bilo koja druga odobrena sredstva za plaćanje iz proračuna ne bi trebala upotrijebiti za financiranje smrtonosnih borbi bikova; podsjeća da je takvo financiranje evidentno kršenje Europske konvencije za zaštitu životinja koje se drže u svrhu proizvodnje (Direktiva Vijeća 98/58/EZ)(11);

32.  naglašava sve veći broj zadaća dodijeljenih Uniji u sklopu Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo; stoga zadržava razinu sredstava iz proračuna za 2015. za znanstveno savjetovanje i znanje u ribarstvu zbog važnosti sakupljanja podataka u postupku donošenja odluka te jača proračun Europske agencije za kontrolu ribarstva (EFCA) kako bi podržao njezinu ulogu u usklađivanju i provedbi zajedničke ribarstvene politike;

33.  stoga povećava razinu sredstava za preuzimanje obveza za 510,4 milijuna EUR i  520,6 milijuna EUR za plaćanja (uključujući pilot-projekte i pripremna djelovanja), ostavljajući razliku od 647,2 milijuna EUR ispod gornje granice za preuzimanje obveza u Naslovu 2.;

Naslov 3. – Sigurnost i građanstvo

34.  podsjeća da su u nacrtu proračuna bila predviđena povećanja u području sigurnosti i migracija, uključujući i 150 milijuna EUR za program za premještanje 40 000 osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita, što je dovelo do toga da je Komisija premašila gornju granicu za taj naslov za 124 milijuna EUR i predložila odgovarajuću aktivaciju instrumenta fleksibilnosti; pozdravlja činjenicu da se Vijeće složilo s načelom aktivacije instrumenta fleksibilnosti u tu svrhu; napominje, međutim, da je potreban dugoročni financijski plan za pružanje odgovora na izbjegličku krizu te smatra da će se o tome voditi računa i tijekom revizije VFO-a;

35.  odlučuje, u svjetlu aktualnih, izvanrednih priljeva migranata i izbjeglica, da će da će dodatnim sredstvima osnažiti Fond za azil, migracije i integraciju (AMIF); u tom kontekstu snažno podržava drugi paket mjera u iznosu od 780 milijuna EUR za premještanje dodatnih 120 000 osoba; odlučuje da će nužna sredstva uvrstiti u svoje čitanje te da će prvi paket mjera uskladiti s drugim dodavanjem 20 milijuna EUR za financiranje troškova prijevoza (500 EUR po migrantu za Italiju i Grčku); odobrava dodatno povećanje od 79 milijuna EUR da za opća povećanja namijenjena AMIF-u; naglašava nužnost izdvajanja dostatnih financijskih sredstava i za AMIF u nadolazećim godinama; podsjeća da se u točki 17. MIS-a odobrava povećanje predviđenih sredstava za više od 10 % tijekom trajanja cijelog programa ako iskrsnu nove, objektivne dugoročne okolnosti;

36.  podsjeća da su takve mjere samo prvi korak prema cjelovitoj provedbi načela solidarnosti na kojima Unija počiva; poziva Komisiju i Vijeće da u cijelosti primijene planove predložene 23. rujna 2015. i iskažu punu predanost poštovanju ljudskih prava, u skladu s Poveljom o ljudskim pravima Europske unije; naglašava važnost dostatnog financiranja operacija vraćanja, u skladu s Poveljom i načelom „non-refoulmentˮ, kako bi se provodila uspješna politika vraćanja te pritom spriječila i smanjila ilegalna migracija; naglašava važnost pružanja potpore izbjeglicama koje se nalaze u blizini svojih zemalja porijekla te pojednostavnjenja postupaka za dobivanje azila u državama članicama;

37.  naposljetku, odlučuje da će financijski osnažiti agencije sa zadaćama u području migracije s ukupno 26 milijuna EUR, od čega će se najviše povećati sredstva za Europski potporni ured za azil, i to za 12 milijuna EUR više u odnosu na iznos iz nacrta proračuna; podsjeća da ta agencija ima središnju ulogu u koordiniranju provedbe privremenih mjera u području međunarodne zaštite, a države članice sve češće joj se obraćaju radi dobivanja pomoći;

38.  pozdravlja Komunikaciju Komisije od 23. rujna 2015. i povezne mjere obuhvaćene u pismu izmjene 2/2016, prvenstveno 600 milijuna EUR dodatnih sredstava za hitne slučajeve za države članice koje su najviše pogođene; zadovoljan je što Komisija preuzima vodeću ulogu u tom području te time potvrđuje pristup koji je Parlament zauzeo u svom čitanju; spreman je razmotriti dodatna povećanja tijekom postupka mirenja;

39.  žali što Vijeće smanjuje odobrena sredstva za preuzimanje obveza za 25,1 milijun EUR i odobrena sredstva za plaćanja za 33,6 milijuna EUR u odnosu na nacrt proračuna; vjeruje da ta smanjenja ugrožavaju propisnu provedbu programa i djelovanja iz Naslova 3.; u tom kontekstu podsjeća da iako se neka smanjenja mogu činiti neznatna, mora se uzeti u obzir da su neki važni i vrijedni programi relativno malog opsega, zbog čega su i posebno osjetljivi na rezove; stoga odlučuje zadržati razinu iz nacrta proračuna;

40.  nadalje, smatra da je nužno povećati sredstva kulturnim i medijskim programima za ukupno 10,5 milijuna EUR u sredstvima za preuzimanje obveza iznad razine iz nacrta sporazuma, s obzirom na njihovu važnu ulogu u podupiranju kulturne i kreativne industrije koja u sebi nosi temeljne europske vrijednosti, pa i za multimedijalne aktivnosti i Instrument jamstva za kulturni i kreativni sektor (CCSGF) planiran za 2016., kojim se namjerava riješiti kritično pitanje pristupa financiranju za mala i srednja poduzeća i organizacije u kulturnim i kreativnim sektorima;

41.  smatra da je prioritet podržati i program Europa za građane s 1,5 milijuna EUR kao i izmijeniti proračunsku nomenklaturu tog programa tako što će posebna proračunska linija biti posvećena provedbi europske građanske inicijative;

42.  napominje da njegovo čitanje (uključujući pilot-projekte i pripremna djelovanja) premašuje gornju granicu Naslova 3. za 1 055,1 milijun EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza, što je 931,1 milijun EUR iznad iznosa iz nacrta proračuna, dok se odobrena sredstva za plaćanja povisuju za 586,5 milijun EUR; stoga predlaže aktivaciju svih sredstava dostupnih u okviru VFO-u za financiranje paketa dodatnih sredstava za migracije;

Naslov 4. – Globalna Europa

43.  ističe da od svih naslova, Vijeće za Naslov 4. predviđa najveće rezove i to za odobrena sredstva za preuzimanje obveza (− 163,4 milijuna EUR) i za odobrena sredstva za plaćanja (− 450,4 milijuna EUR); s iznenađenjem napominje da se među onima koji su najviše pogođeni ubrajaju Europski instrument za susjedstvo (odnosno siromaštvo i sigurnost u zemljama Sredozemlja), Instrument za razvojnu suradnju (uključujući tematski cilj u pogledu migracija i azila) i instrument pretpristupne pomoći (unatoč tomu što se u državama kandidatkinjama nalazi velik broj izbjeglica ili se one nalaze na glavnim migracijskim putovima); ističe da je takav pristup u čistoj suprotnosti s izjavama Vijeća i Europskog vijeća o migracijskom programu, izbjegličkoj krizi i suradnji sa zemljama podrijetla i tranzita;

44.  s obzirom na to, odlučuje zadržati razinu odobrenih sredstava iz nacrta proračuna; napominje da je stanje u vezi s plaćanjima u Naslovu 4. još uvijek zabrinjavajuće zbog prijenosa velikih zaostataka u nepodmirenim računima i umjetnog odgađanja izvršenja ugovornih obveza kako bi mogao nadoknaditi kontinuirani manjak u proračunu za plaćanja; stoga ponavlja da su povećanja odobrenih sredstava za plaćanja koja je predložila Komisija bila samo nužnost, unatoč činjenici da je dosad nezabilježena migracijska i izbjeglička kriza u međuvremenu nametnula nove izazove za vanjsko djelovanje Unije;

45.  doprinosi paketu izmjena o migracijskoj i izbjegličkoj krizi usvajanjem ciljanog povećanja odobrenih sredstava za preuzimanje obveza, prije svega za Europski instrument za susjedstvo (+ 178,1 milijun EUR), ali i za Instrument za razvojnu suradnju (+ 26,6 milijuna EUR), humanitarnu pomoć (+ 26 milijuna EUR), Instrument pretpristupne pomoći (+ 11,2 milijuna EUR), Instrument za doprinos stabilnosti i miru (+ 12,6 milijuna EUR) i Europski instrument za demokraciju i ljudska prava (+ 1 milijun EUR); iako podržava, tamo gdje je to potrebno, ponovno određivanje prioriteta u okviru programa osmišljenih za rješavanje gorućih pitanja, ističe da to ne smije voditi k smanjenju nastojanja da se ostvare prvotni ciljevi iz pripadajućih pravnih osnova, čime bi se stvorila opasnost od destabilizacije europskog susjedstva ili drugih regija o kojima je riječ; ponavlja da je potrebno usvojiti sveobuhvatan pristup utemeljen na ljudskim pravima kojim se migracija povezuje s razvojem i radi na integraciji legalnih migranata, tražitelja azila i izbjeglica; naglašava potrebu za jačanjem suradnje i zbližavanjem sa zemljama porijekla i tranzitnim zemljama kako bi se uspješno suzbila trenutačna migrantska kriza, a posebno ističe potrebe raseljenih osoba u trećim zemljama u području zdravlja i obrazovanja; stoga smatra da su ta povećanja nužna kako bi se, povrh prvotnih ciljeva predviđenih njihovim pravnim osnovama, financirale i dodatne inicijative;

46.  napominje da su Regionalni uzajamni fond Europske unije osnovan kao odgovor na sirijsku krizu i Uzajamni fond EU-a za hitne slučajeve za stabilnost i rješavanje glavnih uzroka nezakonite migracije i raseljavanja stanovništva u Africi stvoreni zato što Uniji manjka i fleksibilnosti i sredstava kojima bi se omogućilo pružanje brzog i sveobuhvatnog odgovora na te krize; smatra da je u okviru preispitivanja/revizije VFO-a potrebno pronaći cjelovitija rješenja za način na koji se podrška za humanitarnu pomoć i razvoj iz proračuna Unije može učiniti djelotvornijom i dostupnijom te kako je uspješno spojiti s Europskim razvojnim fondom i bilateralnom pomoći država članica; poziva da se dodatna sredstva za programe u okviru naslova 4. u prvom redu namijene za povećanje financiranja dvaju uzajamnih fondova te za pružanje trenutačne pomoći preko UNHCR-a i Svjetskog programa za hranu; poziva pojedinačne države članice da smjesta prijeđu s riječi na djela te da doprinesu dodatnim nužnim sredstvima kako bi Unija ispunila svoju obvezu spram uzajamnog fonda te kako bi se pokrio manjak u financiranju agencija UN-a; napominje da priprema projekata koji će se potencijalno financirati iz uzajamnih fondova dodatno opovrgava tezu Vijeća o navodnom nedostatku apsorpcijske sposobnosti u Naslovu 4.;

47.  povećava za 40 milijuna EUR proračunsku liniju za potporu mirovnom procesu i financijsku pomoć Palestini i Agenciji Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA); napominje da UNRWA ima učinkovitu ulogu u potpori sve većeg broja palestinskih izbjeglica koji direktno osjećaju posljedice krize u Siriji, što predstavlja dodatan teret za agenciju; zabrinut je zbog manjka financiranja s kojim se suočava UNRWA te poziva da se ta dodatna sredstva usmjere u njegov opći fond za podršku osnovnom obrazovanju te socijalnim i zdravstvenim uslugama;

48.  podsjeća da je radi ublažavanja štetnih dugoročnih posljedica koje proizlaze iz humanitarnih kriza presudno pobrinuti se za to da se djeca koja su njima zahvaćena i dalje obrazuju; stoga povećava sredstva za podršku obrazovanju u sklopu proračuna za humanitarnu pomoć kako bi ona iznosila 3 % umjesto 1 % te dosegla prag od 4 % do 2019.;

49.  podržava simbolično povećanje proračuna za ZVSP kako bi se podržale sve inicijative čiji je cilj migraciju učiniti posebnom komponentom civilnih misija zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP), istovremeno u potpunosti podržavajući vojnu operaciju EUNAVFOR Med usmjerenu na borbu protiv krijumčara i trgovaca ljudima;

50.  cijeni postupak razmatranja koji ESVD trenutačno provodi u pogledu budućnosti posebnih predstavnika EU-a i njihova odnosa s ESVD-om; smatra da ne bi trebalo uvoditi nikakve izmjene u proračunskoj liniji za posebne predstavnike EU-a prije nego što se zaključi postupak razmatranja koji se trenutačno provodi;

51.  smatra da je potrebno povećati sredstva u proračunskoj liniji za tursko-ciparsku zajednicu (za 2 milijuna EUR) kako bi se jasno doprinijelo nastavku i jačanju misije Odbora za nestale osobe na Cipru te podržava Tehnički odbor za kulturnu baštinu dviju zajednica, te tako promicati povjerenje i pomirenje između tih dviju zajednica;

52.  naglašava da će provedba Sporazuma o olakšavanju trgovine postignutog na 9. ministarskoj konferenciji Svjetske trgovinske organizacije iziskivati veću financijsku potporu za najslabije razvijene zemlje i zemlje u razvoju; naglašava da se Komisija i države članice trebaju koordinirati u svojim naporima oko međunarodnih financijskih institucija kako bi se izbjeglo smanjenje odobrenih sredstava za inicijativu „Pomoć za trgovinu” i multilateralne inicijative, kao i neregularnosti u vezi sa suradnjom s određenim partnerima koje bi dovele do smanjene učinkovitosti potrošnje, te kako bi se zajamčilo da Sporazum o olakšavanju trgovine djeluje u interesu razvoja;

53.  odlučuje da će, zajedno s pilot-projektima i pripremnim djelovanjima, da će iskoristiti razliku od 261,3 milijuna EUR koja je još dostupna u Naslovu 4. jer njezina gornja granica nije do kraja iskorištena u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza te da u ovom trenutku neće ići dalje; odobrena sredstva za plaćanja također povisuje za 132,5 milijuna EUR; sa zadovoljstvom očekuje uspješan postupak mirenja na temelju tih izmjena, uzimajući pritom u obzir i pismo izmjene 2/2016; međutim, naglašava da će ta gornja granica možda biti nedovoljna s obzirom da je određena mnogo prije važnih zbivanja u Ukrajini, Siriji, Tunisu i općenito u susjednim zemljama, na Bliskom istoku i u Africi; stoga poziva da se u potpunosti upotrijebi sav potencijal pričuve za pomoć u nuždi te ostaje otvoren za svu daljnju aktivaciju odredaba o fleksibilnosti predviđenih u VFO-u za razmatranje vanjske dimenzije migracijske i izbjegličke krize;

Naslov 5. — Administracija; Ostali naslovi – rashodi za potporu administraciji i istraživanju

54.  napominje da rezovi Vijeća u tom naslovu iznose 31,2 milijuna EUR od čega se 19,3 milijuna EUR odnosi na administrativni proračun Komisije, prije svega za njezine zgrade, opremu i u prvom redu osoblje, kao posljedica povećanja standardnog paušalnog smanjenja na 4,3 %; ne vidi opravdanje za takvo stajalište u prvom čitanju Vijeća te podsjeća da su nakon primjene stalnih ograničenja proteklih nekoliko godina predloženi administrativni rashodi Komisije za 2016. ostali blizu očekivane razine inflacije, tj. stabilni u realnim vrijednostima, te da Komisija kontinuirano provodi smanjenje broja svog osoblja;

55.  štoviše smatra da su ti rezovi proizvoljni s obzirom na predvidljivost te vrste rashoda koji se uvelike temelje na ugovornim obvezama i s obzirom na svoju vrlo visoku provedbe o kojoj je izvijestila Komisija; posebno napominje da je popunjenost prema planu radnih mjesta Komisije dosegla vrhunac 1. travnja 2015. kada je stvarno bilo popunjeno 97,8 % radnih mjesta; izražava žaljenje što je, osim u Naslovu 5., Vijeće smanjilo troškove za administraciju i istraživanje za ukupno 28 milijuna EUR, unatoč činjenici da su oni ključni za jamčenje uspjeha programa u različitim područjima politike Unije;

56.  stoga odlučuje zadržati nacrt sporazuma u svim stavkama rashoda za podršku administraciji i istraživanju u političkim područjima i u svim proračunskim linijama iz Naslova 5 koje je smanjilo Vijeće te odobrava određeni broj malih povećanja;

57.  poziva Komisiju da se pobrine da zajednički proračun Nadzornog odbora Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) i njegova tajništva bude naznačen u zasebnoj proračunskoj liniji proračuna OLAF-a za 2016. godinu;

Agencije

58.  u načelu potvrđuje procjene Komisije o proračunskim potrebama agencija; primjećuje da je Komisija već znatno smanjila početne zahtjeve većine agencija;

59.  stoga smatra da bi dodatni rezovi koje predlaže Vijeće ugrozili dobro funkcioniranje agencija te bi im onemogućili da ispune svoje zadaće koje su im dodijelila zakonodavna tijela;

60.  odlučuje u okviru ukupnog paketa o migraciji povećati sredstva glavnim agencijama koje rade u tom području: Europskom potpornom uredu za azil, Frontex-u, Europol-u, Eurojust-u, eu.LISA-i, Cepol-u i Agenciji za temeljna prava, za ukupno 26 milijuna EUR jer su te agencije ključne za učinkovito rješavanje aktualnog gorućeg problema migracijskih tokova; pozdravlja dodatna sredstva i dodatnih 120 radnih mjesta u planu radnih mjesta za agencije u nacrtu izmjene proračuna br. 7/2015 te očekuje da će ta odluka utjecati i na proračun za 2016. i proračune u narednim godinama; ističe da se kriza brzo pogoršava i da se priljev migranata znatno povećao; potiče Komisiju da prosljeđuje ažurirane i konsolidirane podatke o potrebama agencija prije proračunskog mirenja; poziva Komisiju da predloži srednjoročnu i dugoročnu strategiju za rad agencija za pravosuđe i unutarnje poslove: ciljeve, zadaće, koordinaciju, razvoj centara za prikupljanje otisaka i registraciju te financijske resurse;

61.  nadalje odlučuje povećati proračunska sredstva za 2016. za tri financijske nadzorne agencije zbog njihovih dodatnih zadaća i povećanog obujma posla; poziva Komisiju da do 2017. izradi prijedlog za koncept financiranja koji se temelji na naknadama i koji bi u potpunosti zamijenio trenutačne doprinose država članica kao način jamčenja neovisnosti europskih tijela od nacionalnih vlasti država članica;

62.  također odlučuje povećati odobrena sredstva Europskoj agenciji za suradnju energetskih regulatora, Europskoj agenciji za kontrolu ribarstva i Europskom centru za praćenje droga i ovisnosti o drogama kako bi se dostupna sredstva uskladila sa zadacima agencija;

63.  međutim, ne može prihvatiti pristup Komisije i Vijeća prema zapošljavanju u agencijama te stoga izmjenjuje velik broj planova radnih mjesta; još jednom naglašava da svaka agencija mora smanjiti za 5 % broj radnih mjesta tijekom pet godina, kao što je dogovoreno u Međuinstitucijskom sporazumu, ali nova radna mjesta koja su potrebna kako bi se ispunili dodatni zadaci nastali zbog novih razvoja politike i novog zakonodavstva od 2013. moraju biti popraćena dodatnim sredstvima koja ne smiju biti obuhvaćena ciljem smanjenja osoblja iz Međuinstitucijskog sporazuma;

64.  stoga još jednom naglašava svoje protivljenje konceptu preraspodjele djelatnika među agencijama, ali ponovno potvrđuje da je spreman osloboditi radna mjesta tako što će postići veću učinkovitost agencija povećanom administrativnom suradnjom te udruživanjem određenih službi bilo s Komisijom bilo s agencijom, a prema potrebi i razmotriti mogućnosti spajanja;

65.  još jednom naglašava da radna mjesta koje financira industrija nemaju učinak na proračun Unije te se stoga smanjenje osoblja ne bi trebalo odnositi na njih; naglašava da bi svaka agencija trebala sama upravljati promjenjivom količinom posla, ne popunjavajući pritom sva radna mjesta kojima raspolaže;

66.  stoga izmjenjuje niz planova radnih mjesta agencija u skladu s prethodno navedenim prioritetima kako bi zapošljavanje bilo u skladu s dodatnim zadaćama, dok druge planove izmjenjuje kako bi ih uskladio s realnim smanjenjem od 5 % tijekom 5 godina te kako bi se na drugačiji način postupalo prema radnim mjestima koja se financiraju sredstvima od naknada; podsjeća da je smanjenje od 5 % za razdoblje od pet godina uvedeno kako bi se smanjili troškovi administracije; u tom kontekstu naglašava da dodatna radna mjesta u planu radnih mjesta nemaju automatski financijski učinak na proračun Unije jer agencije popunjavaju radna mjesta prema svojim potrebama, koja stoga nisu uvijek sva popunjena;

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

67.  nakon pažljive analize podnesenih pilot-projekata i pripremnih djelovanja u pogledu uspješnosti tekućih projekata i djelovanja te isključujući inicijative koje su već obuhvaćene postojećim pravnim osnovama te u potpunosti uzimajući u obzir procjenu Komisije o provedivosti projekata, odlučuje usvojiti kompromisni paket koji se sastoji od ograničenog broja pilot-projekata i pripremnih djelovanja, također imajući u vidu ograničene raspoložive razlike do gornje granice;

Plaćanja

68.  još jednom potvrđuje važnost zajedničkog plana plaćanja za razdoblje 2015. – 2016. koji su prije proračunskog postupka dogovorili Parlament, Vijeće i Komisija i kojim se odražava zalaganje tih triju institucija da se smanji zaostatak u nepodmirenim plaćanjima; napominje da su se tri institucije obvezale na punu suradnju u cilju odobravanja one razine odobrenih sredstava za plaćanja u proračunu za 2016. kojom se omogućuje ostvarenje tog cilja te da je prema tome Komisija izračunala zatražena odobrena sredstva za plaćanja za 2016.; smatra da bi svaka mjera za ublažavanje rizika od neodrživog gomilanja nepodmirenih plaćanja trebala biti popraćena nastojanjima da se ostvari plodnija razmjena mišljenja i unaprijedi duh suradnje između Vijeća s jedne strane i Parlamenta i Komisije s druge strane; podsjeća da prema članku 310. UFEU-a svi prihodi i rashodi prikazani u proračunu Unije moraju biti uravnoteženi;

69.  žali što je unatoč umjerenim povećanjima i širokom manevarskom prostoru koji iz toga proizlazi i koje je predložila Komisija, Vijeće odlučilo smanjiti odobrena sredstva za plaćanja za 1,4 milijarde EUR za proračunske linije za zaključenje kao i za programe koji su u punom jeku, čime se ugrozilo postupno smanjenje ogromnih nepodmirenih plaćanja; podsjeća da se u programima pod direktnim upravljanjem manjak u odobrenim sredstvima za plaćanja ne vidi samo u kretanjima zaostalih plaćanja već i u umjetnom odgađanju provedbe programa, na primjer u odgađanju poziva na podnošenje prijedloga i/ili potpisivanja novih ugovora;

70.  odlučuje zadržati razinu za plaćanja iz nacrta proračuna za sve proračunske linije na kojima je Vijeće izvršilo rezove, pod uvjetom da su razine plaćanja koje je Komisija predložila u svom nacrtu sporazuma dovoljne za postizanje ciljeva iz plana plaćanja;

71.  u istom omjeru povećava odobrena sredstva za plaćanja za sve proračunske linije u kojima su izmijenjena odobrena sredstva za preuzete obveze, uzimajući u obzir područja koja imaju sposobnost brze isplate ili kojima je isplata hitno potrebna, prije svega Erasmus+, dva sustava za premještanje izbjeglica, UNRWA i humanitarna pomoć; povećava odobrena sredstva za plaćanja za dodatnih 1 milijardu EUR kako bi nova sredstva u potpunosti pokrila prebacivanje sredstava za plaćanja na početak razdoblja za Grčku; također odlučuje, s obzirom na prijašnju provedbu, povećati plaćanja za Europski fond za prilagodbu globalizaciji;

Ostali dijelovi

Dio I. – Europski parlament

72.  podsjeća da su procjene Parlamenta za 2016. iznosile 1 823 648 600 EUR, što predstavlja povećanje od 1,6 % u odnosu na proračun iz 2015.; uz to podsjeća da je 15 milijuna EUR bilo namijenjeno hitnim ulaganjima u sigurnost i računalnu sigurnost, čime je ukupna razina proračuna za 2016. određena na 1 838 648 600 EUR;

73.  naglašava da je 15. lipnja 2015., nakon usvajanja procjena Parlamenta, osnovan novi klub zastupnika te da je zbog tih promjena u organizaciji Parlamenta potrebno osigurati dodatna sredstva kako bi se zajamčilo jednako postupanje prema svima klubovima zastupnika;

74.  u potpunosti nadomješta ta povećanja smanjenjem odobrenih sredstava u proračunskim linijama za nepredviđene troškove, opće troškove zastupnika, daljnja osposobljavanja, opremanje prostorija, potrošnju energije, obradu podataka i telekomunikacije ‒ ulaganje u projekte i namještaj;

75.  napominje zaključke Predsjedništva od 7. rujna 2015. u pogledu parlamentarnog čitanja proračuna za 2016. u kojem se predlaže uvrštavanje nedavnih odluka i tehničkih prilagodbi u proračun; odobrava te ograničene tehničke promjene koje predlaže Predsjedništvo, koje uključuju prilagodbe odobrenih sredstava i plana radnih mjesta koje su neutralne za proračun i ažuriranja određenih aspekata proračunske nomenklature;

76.  stoga zadržava nepromijenjenom ukupnu razinu svog proračuna za 2016.u iznosu od 1 838 648 600 EUR u iznosu u kojemu je usvojen na plenarnoj sjednici 29. travnja 2015.;

77.  naglašava da aktivnosti klubova zastupnika nisu istovjetne s administrativnim poslovima; potvrđuje da iz tog razloga ukupna razina osoblja u klubovima zastupnika neće biti obuhvaćena ciljem smanjenja osoblja od 5 % u skladu s donesenim odlukama koje se odnose na financijske godine 2014.(12), 2015.(13) i procjene za 2016.(14);

78.  podsjeća da klubovi zastupnika od 2012. nisu zaposlili novo osoblje i da su njihove potrebe tek djelomično ispunjene u proteklim proračunskim godinama;

79.  ponavlja da se obvezao primijeniti točku 27. Međuinstitucijskog sporazuma i smanjiti broj osoblja za 1 %;

80.  ističe da Parlament i Vijeće moraju razmotriti potrebu za izradom plana za jedinstveno sjedište, u skladu sa zahtjevom velike većine ovog Parlamenta iskazanim u više rezolucija, kako bi se ostvarile dugoročne uštede u proračunu Unije;

Izmjene plana radnih mjesta

81.  smanjuje plan radnih mjesta svog Glavnog tajništva za 2016. za 57 radnih mjesta (cilj smanjenja osoblja od 1 %) kako slijedi: stalna radna mjesta koja po razredima ubrajaju četiri  AD14, 13 AD13, dva AD12, jedno AD9, dva AD8, jedno AD5, dva AST11, jedno AST10, tri AST9, osam AST8, sedam AST7, četiri  AST6, tri AST5, dva AST4, jedno AST3, jedno AST1 i dva privremena radna mjesta razreda AST4; podsjeća da je u procjenama već uzet u obzir proračunski učinak tih mjera;

82.  u skladu s novim Pravilnikom o osoblju 80 stalnih radnih mjesta razreda AST (25 AST 11, 10 AST 10, 5 AST 8, 15 AST 7, 5 AST 6, 5 AST 5, 5 AST 4, 5 AST 3 i 5 AST 2) pretvara u 80 radnih mjesta razreda AST/SC1;

83.  unosi sljedeće tehničke izmjene: briše tri radna mjesta razreda AST7 i tri AST te dodaje šest radnih mjesta razreda AST5 i briše bilješku br. 1 u planu radnih mjesta s obzirom da se relevantni postupak u zadnje vrijeme nije koristio;

84.  odobrava otvaranje 43 privremena radna mjesta (dva AD 7, 19 AD 5, pet AST 5, pet AST 3 i 12 AST 1) te prijelaz jednog privremenog radnog mjesta iz razreda AD 10 na AD 14 za dodatne potrebe u vezi s osnivanjem novog kluba zastupnika;

Smanjenje osoblja za 5 %

85.  podsjeća da Parlament treću godinu za redom provodi cilj smanjenja osoblja od 5 % uzimajući u obzir slovo i duh Međuinstitucijskog sporazuma; ističe da je u tu svrhu od 2014. u njegovu planu radnih mjesta ukinuto 171 stalno radno mjesto(15); naglašava da bi, kako bi se u potpunosti ispunio cilj smanjenja osoblja od 5%, do 2018. trebalo provesti dva dodatna godišnja smanjenja od 57 radnih mjesta(16);

86.  naglašava da je, u skladu s točkom 27. Međuinstitucijskog sporazuma, cilj smanjenja osoblja od 5 % ustupak u pogledu osoblja koji se odnosi na povećanje radnog vremena s 37,5 na 40 sati tjedno, u usporedbi s planom osoblja od 1. siječnja 2013.; smatra da se to smanjenje mora odnositi na uobičajeni obujam posla te da nove odgovornosti i zadaci moraju biti izuzeti iz tog izračuna;

87.  napominje da su, uzimajući u obzir jačanje odgovornosti i nove zadatke Parlamenta od 2013. te važne strukturne promjene kao što su postupci internalizacije za koje su u najvećoj mogućoj mjeri bili zaposleni radnici u okviru unutarnje preraspodjele, nova radna mjesta otvarana samo kada je to bilo nužno potrebno; odlučuje da ta dodatna radna mjesta neće uključiti u svoja nastojanja da smanji broj osoblja za 5 %;

88.  poziva Komisiju da prilikom praćenja provedbe cilja smanjenja osoblja Parlamenta uzme u obzir nova dodatna razmatranja kao što su stalan obujam posla, izuzeće klubova zastupnika, internalizacije neutralizirane smanjenjem u proračunskim linijama za vanjske usluge i nove ovlasti i zadaće;

89.  naglašava da provedba smanjenja osoblja od 5 % ne smije ugroziti pravilno funkcioniranje Parlamenta i provođenje njegovih temeljnih ovlasti te ne smije izmijeniti njegovu zakonodavnu izvrsnost ni kvalitetu radnih uvjeta za zastupnike i osoblje;

90.  podsjeća da ni jedan sporazum ne može Europskom parlamentu i Vijeću uskratiti njihovu slobodu procjene i ovlast da svake godine odlučuju o sadržaju proračuna;

Pitanja povezana s ostalim osobljem

91.  podsjeća da bi nova mjesta u Glavnom tajništvu trebala biti popunjena unutarnjom preraspodjelom, osim ako potreba za otvaranjem novih radnih mjesta nije propisno opravdana i dokazana;

92.  podsjeća da ni jedan oblik preustroja rada ili postupaka Parlamenta ne bi trebao voditi k pogoršanju radnih uvjeta i socijalnih prava osoblja, neovisno o njihovu položaju;

93.  ponavlja da je radi jamčenja primjerene potpore zastupnicima u uspješnom obavljanju njihovih parlamentarnih aktivnosti potrebna uspostava nove ravnoteže između akreditiranih parlamentarnih asistenata i lokalnih asistenata; prima na znanje činjenicu da je Glavno tajništvo izašlo s prijedlogom Predsjedništvu kako bi ostvarilo taj cilj; prima na znanje sporazum postignut na razini Predsjedništva koji uglavnom odgovara zahtjevu Europskog parlamenta u njegovoj gore spomenutoj Rezoluciji od 29. travnja 2015. o procjeni Europskog parlamenta; pozdravlja odluku o neposrednoj primjeni tog sporazuma.

94.  ponavlja svoju predanost višejezičnosti u radu Parlamenta održavanjem visokih standarda u usmenom i pismenom prevođenju; traži od glavnog tajnika da Odboru za proračune predstavi rezultate analize i procjene koje je pokrenuo nakon neuspjelog pokušaja da se postigne dogovor oko novih radnih uvjeta za usmene prevoditelje (proljeće 2015.); očekuje od glavnog tajnika da se koristi svim raspoloživim mjerama fleksibilnosti kada je riječ o pružanju visokokvalitetnih usluga usmenog i pismenog prevođenja za zastupnike;

95.  traži od glavnog tajnika da predstavi detaljan pregled svih radnih mjesta u Parlamentu za razdoblje 2014. – 2016., uključujući preraspodjelu mjesta po službi te kategoriji i vrsti ugovora;

Politika nekretnina

96.  podsjeća da je Odbor za proračune trebao biti redovito informiran o novim razvojima događaja u vezi s politikom nekretnina Parlamenta te bi trebao biti pravodobno, tj. prije sklapanja ugovora, obaviješten o svakom građevinskom projektu s financijskim implikacijama; potvrđuje da će se financijski učinak svih građevinskih projekata pomno pratiti;

97.  smatra da bi odluke u vezi s građevinskim projektima trebale biti transparentne;

98.  još jednom poziva da se Odboru za proračune što prije iznese nova srednjoročna strategija za nekretnine, a najkasnije početkom 2016., odnosno dovoljno rano da Parlament može izraditi procjenu za financijsku godinu 2017.; poziva glavnoga tajnika da Odboru za proračune predstavi okvirnu dugoročnu strategiju za razdoblje do 2025., i to prije čitanja proračuna u Parlamentu ujesen 2016. godine;

99.  napominje da od 2014. nisu dodijeljena nikakva sredstva za ulaganje u izgradnju zgrade Konrad Adenauer (KAD) u Luxembourgu; podsjeća da su procjene iz 2016. uključivale samo sredstva za radove i usluge koje će platiti izravno Parlament, prvenstveno za vođenje projekta, tehničko stručno znanje i savjetovanje; poziva glavnog tajnika da prije kraja godine procijeni sredstva koja nisu iskorištena 2015. godine i da ih podnošenjem zahtjeva za prijenos na kraju 2015. dodijeli projektu KAD kako bi se što je više moguće spriječilo buduće plaćanje kamata za tu zgradu;

Troškovi zastupnika

100.  ponovno apelira na veću transparentnost u pogledu naknada za opće troškove zastupnika; poziva Predsjedništvo Parlamenta da počne raditi na definiranju preciznijih pravila kada je riječ o odgovornosti za opravdane rashode u okviru te naknade, bez stvaranja dodatnih troškova za Parlament;

101.  zahtijeva ocjenu dobrovoljnog pristupa koji je zajednička radna skupina odabrala za ograničavanje letova zastupnika i osoblja u prvom razredu te mogućih načina da se dobiju povoljnije cijene kako bi se smanjili putni troškovi zastupnika i osoblja;

Dio IV. – Sud Europske unije

102.  žali što je, unatoč stalnom porastu aktivnosti Suda i planiranoj reformi Općeg suda, Komisija smanjila ukupno osoblje za 20 radnih mjesta, što može uzrokovati stvaranje uskih grla i ugroziti pravilno funkcioniranje i pravovremeno donošenje odluka; stoga odlučuje da će ponovno uvesti 20 radnih mjesta koje je isprva tražio Sud;

103.  žali što je Vijeće povećalo standardno paušalno smanjenje koje se primjenjuje na odobrena sredstva za plaće zaposlenika od 2,5 % na 3,2 % što je jednako smanjenju od 1,55 milijuna EUR i u suprotnosti s izrazito visokom stopom popunjenosti radnih mjesta na Sudu (98 % na kraju 2014. godine) i visokom stopom provedbe proračuna (99 % 2014. godine); stoga ponovno prilagođava standardno paušalno smanjenje razini iz nacrta proračuna te poništava s tim povezano smanjenje sredstava kako bi osigurao da se Sud na odgovarajući način može nositi sa znatnim porastom broja predmeta te u potpunosti iskoristiti sva radna mjesta koja su mu dodijeljena;

104.  nadalje odlučuje ponovno uvesti sedam radnih mjesta koja je Sud isprva zatražio kako bi mogao ispuniti dvostruki zahtjev koji s jedne strane uključuje jačanje službe za zaštitu i sigurnost Suda kako bi bolje zaštitio osoblje, posjetitelje i dokumente, a s druge strane provedbu novog članka 105. Poslovnika Općeg suda Europske unije prema kojem je potrebno uspostaviti strogo siguran sustav kako bi se strankama u nekom postupku omogućilo da daju informacije i materijale koji se odnose na sigurnost Unije, država članica ili vođenje njihovih međunarodnih odnosa;

105.  u istom kontekstu ističe potrebu za sredstvima za sigurnost i nadzor zgrada Suda te stoga odlučuje rezove u tom području koje je predložilo Vijeće vratiti na razinu iz nacrta proračuna;

106.  ukida postojeću pričuvu koja se odnosi na misije i zamjenjuje je novom koja će se osloboditi kada Sud objavi informacije o vanjskim aktivnostima sudaca, kao što je Parlament zatražio u svojoj odluci o razrješnici za financijsku godinu 2013. koja se odnosi na Sud(17);

Dio V. — Revizorski sud

107.  prilagođava standardno paušalno smanjenje na početnu razinu od 2,76 % kako bi se Revizorskom sudu omogućilo da ispuni svoje potrebe u odnosu na plan radnih mjesta;

108.  zadržava razinu plaćanja iz nacrta proračuna za sve druge proračunske linije u kojima je Vijeće izvršilo rezove kako bi Revizorski sud mogao provesti svoj program rada i dostaviti planirana izvješća o reviziji;

Dio VI — Europski gospodarski i socijalni odbor

109.  prilagođava standardno paušalno smanjenje na početnu razinu od 4,5 % kako bi se Odboru omogućilo da ispuni svoje potrebe i da se nosi sa stalnim smanjenjem osoblja u kontekstu sporazuma o suradnji između Parlamenta i Odbora;

110.  nadalje odlučuje zadržati nacrt proračuna za putne troškove i dnevnice;

Dio VII. - Odbor regija

111.  s jedne strane smanjuje plaće i naknade za iznos koji je jednak iznosu za 66 prijelaza na viši razred i četiri dodatna radna mjesta za koja prethodno nisu predviđena sredstva u nacrtu proračuna kako bi odražavao prijelaz tih radnih mjesta u Parlament;

112.  s druge strane povećava niz proračunskih linija (korištenje vanjskim uslugama prevođenja, treće strane, komunikacija, troškovi predstavljanja, komunikacija klubova zastupnika, misije i čišćenje i održavanje) u skladu s vlastitim procjenama Odbora, kako bi Odbor mogao nastaviti sa svojim političkim radom i ispunjavati svoje obveze;

113.  naposljetku, ukida rezove Vijeća u području sigurnost i nadzora zgrada Odbora kako bi se osiguralo dovoljno sredstava za sigurnosne mjere u slučaju povećane razine sigurnosnog rizika („žuta” razina) tijekom 2016.;

Dio VIII. – Europski ombudsman

114.  sa žaljenjem napominje da je Vijeće smanjilo nacrt proračuna za Europskog ombudsmana za 135 000 EUR; ističe da bi to smanjenje stvorilo nerazmjeran teret vrlo ograničenom proračunu Ombudsmana te bi imalo znatan učinak na sposobnost te institucije da na učinkoviti način služi građanima; stoga zadržava razinu plaćanja iz nacrta proračuna za većinu proračunskih linija na kojima je Vijeće izvršilo rezove kako bi se omogućilo da Ombudsman izvršava svoj mandat i ispunjava svoje obveze;

Dio IX. – Europski nadzornik za zaštitu podataka

115.  sa žaljenjem napominje da je Vijeće smanjilo nacrt proračuna Europskog nadzornika za zaštitu podataka za 135 000 EUR; ističe da bi to smanjenje stvorilo nerazmjeran teret vrlo ograničenom proračunu Europskog nadzornika za zaštitu podataka te bi imalo znatan učinak na sposobnost te institucije da na učinkoviti način služi institucijama Unije; stoga zadržava razinu plaćanja iz nacrta proračuna za sve proračunske linije na kojima je Vijeće izvršilo rezove kako bi se omogućilo da Europski nadzornik za zaštitu podataka izvršava svoje zadaće i obveze;

Dio X. – Europska služba za vanjsko djelovanje

116.  smatra da je radi nošenja s izazovima geopolitičke nesigurnosti i održavanja prisutnosti Unije u svijetu nužno namijeniti dostatna sredstva za ESVD; stoga zadržava razinu plaćanja iz nacrta proračuna za sve proračunske linije na kojima je Vijeće izvršilo rezove i briše sve pričuve koje se odnose na nestabilnost deviznog tečaja eura;

o
o   o

117.  uvjeren je da proračun Unije može doprinijeti učinkovitom razmatranju ne samo posljedica, već i temeljnih uzroka krize s kojom se Unija trenutno suočava; međutim, smatra da bi se nepredviđeni događaji koji se tiču cijele Unije trebali rješavati zajedničkim snagama i osiguranjem dodatnih sredstava na razini Unije, a ne dovođenjem u pitanje preuzetih obveza ili vraćanjem na stav da je rješenje moguće postići isključivo na nacionalnoj razini; stoga naglašava da odredbe o fleksibilnosti služe za pružanje zajedničkog i brzog odgovora i trebale bi se u potpunosti iskoristiti kako bi se nadoknadila stroga ograničenja zadana u okviru gornjih granica VFO-a;

118.  naglašava da je samo dvije godine nakon početka sadašnjeg VFO-a Komisija u dva navrata morala zatražiti mobilizaciju instrumenta fleksibilnosti te korištenje pričuvom za nepredviđene izdatke kako bi mogla pokriti hitne i nepredviđene potrebe koje nisu mogle biti financirane u okviru postojećih gornjih granica VFO-a; također napominje da je ukupna razlika za obveze tijekom 2015., prve godine njegove primjene, odmah iskorištena u punoj mjeri, dok su sredstva za dva važna programa Unije morala biti smanjena kako bi se omogućilo financiranje novih inicijativa; naglašava da će 2016. zbog koncentracije sredstava u 2014. i 2015. više programa Unije imati manje sredstava ili ih uopće neće imati; stoga je jasno da su gornje granice VFO-a u mnogim naslovima prenisko postavljene i paraliziraju Uniju u mnogim važnim područjima, a mehanizmi fleksibilnosti u okviru VFO-a pogurani su do svojih granica; smatra da je zbog tih okolnosti opravdano zatražiti temeljitu reviziju VFO-a na polovici razdoblja; s nestrpljenjem iščekuje ambiciozne prijedloge Komisije u vezi s time tijekom 2016.;

119.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, zajedno s amandmanima na nacrt općeg proračuna, proslijedi Vijeću, Komisiji, drugim relevantnim institucijama i tijelima te nacionalnim parlamentima.

(1) SL L 163, 23.6.2007., str. 17.
(2) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(3) SL L 347, 20.12.2013., str. 884.
(4) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.
(5) Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2015)0061.
(6) Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2015)0172.
(7) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0263.
(8)Uredba (EU) br. 604/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o utvrđivanju kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva (SL L 180, 29.6.2013., str. 31.).
(9) Rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2015. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna Zajedničkog poduzeća za ITER i razvoj energije fuzije za financijsku godinu 2013. (SL L 255, 30.9.2015., str. 395.).
(10)Uredba (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom socijalnom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1081/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 470.).
(11)Direktiva Vijeća 98/58/EZ od 20. srpnja 1998. o zaštiti životinja koje se drže u svrhu proizvodnje (SL L 221, 8.8.1998. str. 23.).
(12) Rezolucija Europskog parlamenta od 23. listopada 2013. o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014. (usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0437).
(13) Rezolucija Europskog parlamenta od 22. listopada 2014. o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015. (usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0036).
(14) Rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2015. o procjeni prihoda i rashoda Europskog parlamenta za financijsku godinu 2016. (usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0172).
(15) − 67 radnih mjesta 2014., − 47 radnih mjesta 2015. i − 57 radnih mjesta 2016.
(16) S obzirom da je donesena odluka u kojoj se klubovi zastupnika isključuju iz ovog izračuna, ovo smanjenje se primjenjuje na dio plana radnih mjesta koji se odnosi na Glavno tajništvo (referentni broj radnih mjesta (1 %): − 57)
(17) Rezolucija Europskog parlamenta od 29. travnja 2015. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., Dio IV. – Sud (SL L 255, 30.9.2015., str. 118.).


Sud Europske unije: broj sudaca Općeg suda ***II
PDF 325kWORD 66k
Rezolucija
Tekst
Prilog
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 28. listopada 2015. o stajalištu Vijeća u prvom čitanju s ciljem donošenja uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Protokola br. 3 o Statutu Suda Europske unije (09375/1/2015 – C8-0166/2015 – 2011/0901B(COD))
P8_TA(2015)0377A8-0296/2015

(Redovni zakonodavni postupak: drugo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir stajalište Vijeća u prvom čitanju (09375/1/2015 – C8‑0166/2015),

–  uzimajući u obzir svoje stajalište u prvom čitanju(1) o zahtjevu Suda Europske unije podnesenom Europskom parlamentu i Vijeću (02074/2011),

–  uzimajući u obzir da se predstavnik Vijeća pismom od 21. listopada 2015. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u drugom čitanju u skladu s člankom 294. stavkom 8. točkom (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 69. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku za drugo čitanje Odbora za pravna pitanja (A8-0296/2015),

1.  usvaja sljedeće stajalište u drugom čitanju;

2.  odobrava zajedničku izjavu Europskog parlamenta i Vijeća priloženu ovoj Rezoluciji;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Sudu Europske unije, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u drugom čitanju 28. listopada 2015. radi donošenja Uredbe (EU, Euratom) 2015/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Protokola br. 3 o Statutu Suda Europske unije

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2015/2422.)

PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI

Zajednička izjava Europskog parlamenta i Vijeća

Na kraju procesa reformi Opći sud će se sastojati od dvoje sudaca iz svake države članice. Stoga bi, kako bi se ostvarila jednakost između muškaraca i žena, što je cilj Europske unije prema članku 3. UEU-a, vlade država članica trebale u najvećoj mogućoj mjeri tijekom procesa izbora kandidata za mjesta sudaca Općeg suda prema članku 254. UFEU-a zajamčiti jednak broj muškaraca i žena.

(1) Usvojeni tekstovi od 15.4.2014., P7_TA(2014)0358.


Odredbe za ribolov u području Sporazuma o GFCM-u (Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja) ***II
PDF 317kWORD 64k
Rezolucija
Prilog
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 28. listopada 2015. o stajalištu Vijeća u prvom čitanju radi donošenja uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1343/2011 o određenim odredbama za ribolov u području Sporazuma o GFCM-u (Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja) (08806/1/2015 – C8-0260/2015 – 2014/0213(COD))
P8_TA(2015)0378A8-0295/2015

(Redovni zakonodavni postupak: drugo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir stajalište Vijeća u prvom čitanju (08806/1/2015 – C8‑0260/2015),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 15. listopada 2014.(1),

–  uzimajući u obzir stajalište u prvom čitanju(2) o prijedlogu Komisije upućenom Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2014)0457),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 76. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku za drugo čitanje Odbora za ribarstvo (A8-0295/2015),

1.  prihvaća stajalište Vijeća u prvom čitanju;

2.  odobrava izjavu priloženu ovoj Rezoluciji;

3.  utvrđuje da je akt prihvaćen u skladu sa stajalištem Vijeća;

4.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše akt s predsjednikom Vijeća u skladu s člankom 297. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

5.  nalaže svojem glavnom tajniku da potpiše akt nakon provjere jesu li svi postupci propisno zaključeni te da ga u dogovoru s glavnim tajnikom Vijeća da na objavu, zajedno s relevantnom izjavom Europskog parlamenta, u Službenom listu Europske unije;

6.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI

Izjava Europskog parlamenta o odobravanju odstupanja za upotrebu povlačnih mreža koća i ribolov jednostrukim mrežama stajaćicama u Crnome moru

„Europski parlament izjavljuje da su odredbe iz članka 15.a koji treba uvrstiti u Uredbu (EU) br. 1343/2011 u vezi s odstupanjem od zabrane upotrebe određene opreme u obalnim vodama Crnog mora iznimne naravi. Njima se uzima u obzir trenutačna situacija u regiji u kojoj su države članice uvele mjere kako bi se dopustila upotreba dotične opreme u skladu s relevantnim preporukama GFCM-a. Tom je informacijom Parlament već raspolagao prije podnošenja aktualnog prijedloga Komisije. Iz tih razloga Parlament u danom kontekstu prihvaća dogovor kojim se dotične države članice ovlašćuju da odobre ta odstupanja. No, Parlament naglašava da se te odredbe neće uzimati ili upotrebljavati kao presedan u budućim pravnim aktima.ˮ

(1) SL C 12, 15.1.2015., str. 116.
(2) Usvojeni tekstovi od 13.1.2015., P8_TA(2015)0005.


Uporaba genetski modificirane hrane i hrane za životinje ***I
PDF 245kWORD 62k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 28. listopada 2015. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003 u pogledu mogućnosti država članica da ograniče ili zabrane uporabu genetski modificirane hrane i hrane za životinje na svojem državnom području (COM(2015)0177 – C8-0107/2015 – 2015/0093(COD))
P8_TA(2015)0379A8-0305/2015

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2015)0177),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8‑0107/2015),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir obrazložena mišljenja Zastupničkog doma Belgije, Parlamenta Španjolske, Zastupničkog doma Nizozemske i Saveznog vijeća Austrije, podnesena u okviru Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojemu se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 16. rujna 2015.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 13. listopada 2015.(2),

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i mišljenje Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A8-0305/2015),

1.  odbija prijedlog Komisije;

2.  poziva Komisiju da povuče svoj prijedlog i podnese novi;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1)Još nije objavljeno u Službenom listu.
(2)Još nije objavljeno u Službenom listu.


Nova hrana ***I
PDF 324kWORD 70k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 28. listopada 2015. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o novoj hrani (COM(2013)0894 – C7-0487/2013 – 2013/0435(COD))
P8_TA(2015)0380A8-0046/2014

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2013)0894),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C7‑0487/2013),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir stajališta Vijeća i Europskog parlamenta od 29. ožujka 2011. prilikom neuspješnog postupka mirenja o novoj hrani;

–  uzimajući u obzir obrazložena mišljenja francuskog Senata i francuske Nacionalne skupštine podnesena u okviru protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti u kojima se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 30. travnja 2014.(1),

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i mišljenja Odbora za međunarodnu trgovinu i Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A8-0046/2014),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog ili ga zamijeniti drugim tekstom;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 28. listopada 2015. radi donošenja Uredbe (EU) 2015/... Europskog parlamenta i Vijeća o novoj hrani, o izmjeni Uredbe (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 258/97 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Komisije (EZ) br. 1852/2001

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2015/2283.)

(1)SL C 311, 12.9.2014., str. 73.


Emisije određenih atmosferskih onečišćivača ***I
PDF 760kWORD 413k
Amandmani koje je Europski parlament usvojio 28. listopada 2015. o prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćivača i izmjeni Direktive 2003/35/EZ (COM(2013)0920 – C7-0004/2014 – 2013/0443(COD))(1)
P8_TA(2015)0381A8-0249/2015

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Amandman 2
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 2.
(2)  Sedmim akcijskim programom18 potvrđuje se dugoročni cilj Unije za politiku u području kakvoće zraka, radi postizanja razina kakvoće zraka koje nemaju za posljedicu znatne negativne utjecaje na ljudsko zdravlje i okoliš i rizike za njih i u tom se cilju njime zahtijeva potpuna sukladnost s tekućim zakonodavstvom Unije u području kakvoće zraka, sa strateškim ciljevima i djelovanjima nakon 2020., s pojačanim naporima na područjima na kojima su stanovnici i ekosustavi izloženi visokim razinama onečišćivača zraka i s pojačanom sinergijom između zakonodavstva u području kakvoće zraka i ciljeva politike koje si je Unija postavila za promjenu klime i posebno za bioraznolikost.
(2)  Sedmim akcijskim programom18 potvrđuje se dugoročni cilj Unije za politiku u području kakvoće zraka, radi postizanja razina kakvoće zraka koje nemaju za posljedicu znatne negativne utjecaje na ljudsko zdravlje i okoliš i rizike za njih i u tom se cilju njime zahtijeva potpuna sukladnost s tekućim zakonodavstvom Unije u području kakvoće zraka, sa strateškim ciljevima i djelovanjima nakon 2020., s pojačanim naporima na područjima na kojima su stanovnici i ekosustavi izloženi visokim razinama onečišćivača zraka i s pojačanom sinergijom između zakonodavstva u području kakvoće zraka i ciljeva politike koje si je Unija postavila za klimatske promjene i posebno za bioraznolikost. Zajedničkom poljoprivrednom politikom za razdoblje 2014. – 2020. državama članicama otvara se mogućnost da provođenjem posebnih mjera doprinesu kakvoći zraka. Budućim evaluacijama postići će se bolje razumijevanje učinaka tih mjera.
__________________
__________________
18 Prijedlog Odluke Europskog parlamenta i Vijeća o Općem akcijskom programu Unije za okoliš do 2020. „Živjeti dobro unutar granica našeg planeta”, COM(2012)710, 29.11.2012.
18 Prijedlog Odluke Europskog parlamenta i Vijeća o Općem akcijskom programu Unije za okoliš do 2020. „Živjeti dobro unutar granica našeg planeta”, COM(2012)710, 29.11.2012.
Amandman 3
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 4.a (nova)
(4a)  Države članice i Unija potpisnice su Minamatske konvencije o živi iz 2013., čiji je cilj poboljšanje zdravlja ljudi i zaštita okoliša smanjenjem emisija žive iz postojećih i novih izvora. Ovom bi se Direktivom trebalo doprinijeti smanjenju emisija žive u Uniji kao što je utvrđeno komunikacijom Komisije Vijeću i Europskom parlamentu od 28. siječnja 2005. o Strategiji Zajednice o živi i Minamatskoj konvenciji o živi.
Amandman 4
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 6.
(6)  Režim nacionalnih gornjih granica emisija utvrđen Direktivom 2001/81/EZ potrebno je stoga revidirati kako bi ga se uskladilo s međunarodnim obvezama Unije i država članica.
(6)  Režim nacionalnih gornjih granica emisija utvrđen Direktivom 2001/81/EZ potrebno je stoga revidirati kako bi se zajamčila usklađenost s međunarodnim obvezama Unije i država članica.
Amandman 5
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 8.
(8)  Ovom se Direktivom treba pridonijeti i ostvarenju ciljeva u području kakvoće zraka koji su utvrđeni u zakonodavstvu Unije i ublažavanju utjecaja promjene klime tako da se smanje emisije klimatskih onečišćivača kratkog vijeka te poboljšanju kakvoće zraka na svjetskoj razini.
(8)  Ovom se Direktivom treba na troškovno učinkovit način pridonijeti i ostvarenju ciljeva u području kakvoće zraka koji su utvrđeni u zakonodavstvu Unije i ublažavanju utjecaja klimatskih promjena tako da se uz poboljšanje kakvoće zraka na svjetskoj razini smanje emisije klimatskih onečišćivača kratkog vijeka te poboljšaju sinergije s klimatskim i energetskim politikama Unije i zajamči nepreklapanje postojećeg zakonodavstva. Posebice, ova bi Direktiva trebala biti usklađena s mjerama Unije i međunarodnim mjerama koje se razvijaju i usmjerene su na borbu protiv klimatskih promjena, što između ostalog uključuje okvir za klimatsku i energetsku politiku za 2030. i sveobuhvatan, obvezujući svjetski sporazum o klimatskim promjenama.
Amandman 6
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 8.a (nova)
(8a)  Ovom bi se direktivom također trebalo doprinijeti smanjenju troškova povezanih sa zdravljem nastalih zbog onečišćenja zraka u Uniji poboljšanjem kvalitete života građana EU-a te poticanjem prelaska na zelenu ekonomiju.
Amandman 7
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 8.b (nova)
(8b)  Kako bi se smanjile emisije iz pomorskog prometa, potrebno je zajamčiti potpunu i pravovremenu provedbu ograničenja koja je utvrdila Međunarodna pomorska organizacija te strogu primjenu Direktive 2012/33/EU Europskog parlamenta i Vijeća1a. Također je potrebno poduzeti daljnje korake za kontrolu emisija iz pomorskog prometa. Unija i države članice trebale bi razmotriti definiranje novih područja kontrole emisija i nastaviti djelovati u okviru Međunarodne pomorske organizacije kako bi se emisije dodatno smanjile.
______________
1a Direktiva 2012/33/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o izmjeni Direktive 1999/32/EZ u vezi sa sadržajem sumpora u brodskim gorivima (SL L 327, 27.11.2012., str. 1.).
Amandman 8
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 9.
(9)   Države članice morale bi udovoljiti obvezama smanjenja emisija za 2020. i 2030. utvrđenima u ovoj Direktivi. Kako bi osigurale dokaziv napredak u ispunjenju obveza za 2030., države članice morale bi u 2025. ostvariti prijelazne razine emisija, utvrđene na temelju linearnog smanjenja između njihovih razina emisija za 2020. i razina emisija definiranih obvezama smanjenja emisija za 2030., osim ako bi to podrazumijevalo nerazmjerne troškove. U slučaju da emisije za 2025. nije moguće ograničiti na takav način, države članice morale bi navesti razloge za to u svojim izvješćima pripremljenima u skladu s ovom Direktivom
(9)   Kako bi se ograničile atmosferske emisije onečišćivača zraka i kako bi se učinkovito doprinijelo cilju Unije za postizanje kakvoće zraka koja ne dovodi do znatnih negativnih učinaka i rizika za zdravlje te kako bi se razine i taloženja onečišćivača koji uzrokuju zakiseljavanje i eutrofikaciju smanjile ispod kritičnih opterećenja i razina, ovom se Direktivom utvrđuju nacionalne obveze smanjenja emisija za 2020., 2025. i 2030.
Amandman 9
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 11.
(11)  Radi promicanja troškovno učinkovitog ispunjavanja nacionalnih obveza smanjenja emisija i prijelaznih razina emisija, države članice trebale bi imati mogućnost da uzmu o obzir smanjenja emisija iz međunarodnog pomorskog prometa ako su emisije iz tog sektora niže od razina emisija koje bi proizlazile iz sukladnosti sa standardima prava Unije, uključujući ograničenja koja se odnose na sumpor za goriva utvrđena Direktivom Vijeća 1999/32/EZ.21 Države članice trebale bi imati i mogućnost da zajedno ispune svoje obveze i prijelazne razine emisija koje se odnose na metan (CH4) te da se pritom mogu služiti Odlukom br. 406/2009/EZ Europskog parlamenta i Vijeća.22 Radi provjere usklađenosti sa svojim nacionalnim gornjim granicama emisija, obvezama smanjenja emisija i prijelaznim razinama emisija, države članice mogle bi prilagoditi svoje nacionalne evidencije emisija s obzirom na unaprijeđene znanstvene spoznaje i metode koje se odnose na emisije. Komisija bi se mogla usprotiviti uporabi svake od tih fleksibilnosti od strane države članice ako uvjeti iz ove Direktive nisu ispunjeni.
(11)  Radi promicanja troškovno učinkovitog ispunjavanja nacionalnih obveza smanjenja emisija, države članice trebale bi imati mogućnost da zajedno ispune svoje obveze koje se odnose na metan (CH4) te da se pritom mogu služiti Odlukom br. 406/2009/EZ Europskog parlamenta i Vijeća.22 Radi provjere usklađenosti sa svojim nacionalnim gornjim granicama emisija, obvezama smanjenja emisija i razinama emisija, države članice mogle bi prilagoditi svoje nacionalne evidencije emisija s obzirom na unaprijeđene znanstvene spoznaje i metode koje se odnose na emisije. Komisija bi se mogla usprotiviti uporabi takve fleksibilnosti od strane države članice ako uvjeti iz ove Direktive nisu ispunjeni.
__________________
__________________
21 Direktiva Vijeća 1999/32/EZ od 26. travnja 1999. o smanjenju sadržaja sumpora u određenim tekućim gorivima i o izmjeni Direktive 93/12/EEZ (SL L 121, 11.5.1999., str. 13.).
22 Odluka br. 406/2009/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o naporima koje poduzimaju države članice radi smanjenja emisija stakleničkih plinova s ciljem ostvarenja ciljeva Zajednice vezanih za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2020. godine (SL L 140, 5.6.2009., str. 136.).
22 Odluka br. 406/2009/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o naporima koje poduzimaju države članice radi smanjenja emisija stakleničkih plinova s ciljem ostvarenja ciljeva Zajednice vezanih za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2020. godine (SL L 140, 5.6.2009., str. 136.).
Amandman 10
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 12.
(12)  Države članice trebale bi donijeti i provesti nacionalni program kontrole onečišćenja zraka kako bi ispunile zahtjeve za smanjenje emisija i prijelazne razine emisija, i učinkovito pridonijele ostvarenju ciljeva Unije u području kakvoće zraka. U tu svrhu, države članice trebale bi uzeti u obzir potrebu da se smanje emisije u zonama i aglomeracijama koje su pogođene prekomjernim koncentracijama onečišćivača zraka i/ili u onima koje znatno pridonose onečišćenju zraka u drugim zonama ili aglomeracijama, uključujući u susjednim zemljama. Nacionalnim programima kontrole onečišćenja zraka trebalo bi se u tom smislu pridonijeti uspješnoj provedbi planova u području kakvoće zraka donesenih na temelju članka 23. Direktive 2008/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća.23
(12)  Države članice trebale bi donijeti i provesti nacionalni program kontrole onečišćenja zraka kako bi ispunile zahtjeve za smanjenje emisija i učinkovito pridonijele ostvarenju ciljeva Unije u području kakvoće zraka. U tu svrhu, države članice trebale bi uzeti u obzir potrebu da se smanje emisije u zonama i aglomeracijama koje su pogođene prekomjernim koncentracijama onečišćivača zraka i/ili u onima koje znatno pridonose onečišćenju zraka u drugim zonama ili aglomeracijama, uključujući u susjednim zemljama. Nacionalnim programima kontrole onečišćenja zraka trebalo bi se u tom smislu pridonijeti uspješnoj provedbi planova u području kakvoće zraka donesenih na temelju članka 23. Direktive 2008/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća.23
__________________
__________________
23 Direktiva 2008/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2008. o kakvoći zraka i čišćem zraku za Europu (SL L 152, 11.6.2008., str.1.).
23 Direktiva 2008/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2008. o kakvoći zraka i čišćem zraku za Europu (SL L 152, 11.6.2008., str.1.).
Amandman 11
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 13.
(13)  Kako bi se smanjile atmosferske emisije NH3 i PM2,5 glavnih uzročnika, u nacionalnim programima kontrole onečišćenja zraka trebale bi biti uključene mjere primjenjive na poljoprivredni sektor. Države članice trebale bi imati mogućnost provedbe mjera, osim mjera utvrđenih ovom Direktivom, koje su na jednakoj razini ekološke djelotvornosti zbog posebnih nacionalnih okolnosti.
(13)  Kako bi se smanjile atmosferske emisije NH3, CH4 i PM2,5 iz glavnih uzročnika, u nacionalnim programima kontrole onečišćenja zraka trebale bi biti uključene mjere primjenjive na poljoprivredni sektor. Te bi mjere trebale biti troškovno učinkovite i temeljiti se na specifičnim informacijama i podacima, uzimajući u obzir znanstveni napredak i mjere koje su države članice prethodno poduzele. Razvoj smjernica o dobrim poljoprivrednim praksama za uporabu NH3, koje će se razmijeniti na razini Unije, također bi bio poželjan kao pokušaj da se te emisije smanje. Države članice trebale bi imati mogućnost provedbe mjera, osim mjera utvrđenih ovom Direktivom, koje su na jednakoj razini ekološke djelotvornosti zbog posebnih nacionalnih okolnosti.
Amandman 12
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 13.a (nova)
(13a)  Kako bi se smanjile emisije glavnih uzročnika, u nacionalne programe kontrole onečišćenja zraka trebalo bi uključiti mjere primjenjive na sve odgovarajuće sektore, uključujući poljoprivredu, industriju, cestovni prijevoz, izvancestovne pokretne strojeve, unutarnji brodski promet i domaći pomorski promet, grijanje u kućanstvima i otapala. Države članice trebale bi imati mogućnost provedbe mjera, osim mjera utvrđenih ovom Direktivom, koje su na jednakoj razini ekološke djelotvornosti uzimajući u obzir posebne nacionalne okolnosti.
Amandman 13
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 13.b (nova)
(13b)  Prilikom provedbe mjera koje će se obuhvatiti nacionalnim programima kontrole zraka, a koje se primjenjuju na poljoprivredni sektor, države članice trebale bi zajamčiti da se u potpunosti vodi računa o utjecaju na mala i srednja poljoprivredna gospodarstva te da ti utjecaji ne dovode do znatnih dodatnih troškova koje takva poljoprivredna gospodarstva ne mogu snositi. Poboljšanja kakvoće zraka trebala bi se postići provedbom razmjernih mjera kojima se štiti budućnost poljoprivrednih gospodarstava. Nacionalnim programima kontrole onečišćenja zraka trebala bi se pružiti ravnoteža između uzgoja životinja i kontrole onečišćenja.
Amandman 14
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 13.c (nova)
(13c)  Za mjere koje se provode u okviru nacionalnih programa kontrole onečišćenja zraka u cilju sprečavanja emisija NH3, CH4 i PM2,5 u poljoprivrednom sektoru trebala bi biti moguća financijska potpora, između ostalog iz fondova za ruralni razvoj, posebno za mjere koje provode mala i srednja poljoprivredna gospodarstva i koje zahtijevaju znatnu promjenu prakse ili znatna ulaganja, poput intenzivne ispaše, agroekologije, anaerobnog varenja za proizvodnju bioplina s pomoću otpada s poljoprivrednih gospodarstava te sustava za smještaj životinja s niskim emisijama.
Amandman 15
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 14.a (nova)
(14a)  Kako bi se poboljšala kakvoća zraka, osobito u urbanim područjima, u nacionalne programe kontrole onečišćenja zraka trebale bi biti uključene mjere za smanjenje emisija dušikovih oksida i čestica u tim područjima.
Amandman 16
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 15.a (nova)
(15a)  U skladu s Arhuškom konvencijom o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša i sa sudskom praksom Suda Europske unije, javnost bi trebala imati slobodan pristup pravosuđu kako bi se osigurala učinkovita provedba i primjena ove Direktive i kako bi se pridonijelo zaštiti prava na život u okolišu primjerenom osobnom zdravlju i blagostanju.
Amandman 17
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 15.b (nova)
(15b)  Kako bi se osigurala učinkovitost ove Direktive i mjera usvojenih za postizanje njezinih ciljeva, potreban je inspekcijski nadzor okoliša i nadzor tržišta.
Amandman 18
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 15.c (nova)
(15c)  Prilikom procjene sinergija između politike kakvoće zraka te klimatske i energetske politike EU-a Komisija bi trebala voditi računa o studiji Službe Europskog parlamenta za istraživanja pod nazivom „Kakvoća zraka – Dopunska procjena učinka interakcija između politike kakvoće zraka i klimatske i energetske politike EU-a”.
Amandman 123
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 20.
(20)  Potrebno je izmijeniti Direktivu 2003/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća26 kako bi se osigurala dosljednost ove Direktive s Konvencijom iz Aarhusa iz 1998. o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša.
(20)  Potrebno je izmijeniti Direktivu 2003/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća26 kako bi se osigurala dosljednost ove Direktive i Direktive 2008/50/EZ s Konvencijom iz Aarhusa iz 1998. o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša.
__________________
__________________
26 Direktiva 2003/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o osiguravanju sudjelovanja javnosti u izradi određenih planova i programa koji se odnose na okoliš i o izmjeni direktiva Vijeća 85/337/EEZ i 96/61/EZ s obzirom na sudjelovanje javnosti i pristup pravosuđu (SL L 156, 25.6.2003., str. 17.).
26 Direktiva 2003/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o osiguravanju sudjelovanja javnosti u izradi određenih planova i programa koji se odnose na okoliš i o izmjeni direktiva Vijeća 85/337/EEZ i 96/61/EZ s obzirom na sudjelovanje javnosti i pristup pravosuđu (SL L 156, 25.6.2003., str. 17.).
Amandman 19
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 21.
(21)  Kako bi se uzeo u obzir tehnički napredak, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije treba delegirati Komisiji u vezi s izmjenjivanjem smjernica o izvješćivanju utvrđenih u Prilogu I. te u Prilogu III. dijelu 1., i Prilozima IV. i V. kako bi ih se prilagodilo tehničkom napretku. Posebno je važno da Komisija provede odgovarajuća savjetovanja tijekom pripremnog rada, uključujući na stručnoj razini. Komisija bi, prilikom pripreme i izrade delegiranih akata, trebala osigurati istovremen, pravovremen i odgovarajući prijenos relevantnih dokumenata Europskom parlamentu i Vijeću.
(21)  Kako bi se uzeo u obzir tehnički napredak, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije treba delegirati Komisiji na određeno razdoblje u vezi s izmjenjivanjem smjernica o izvješćivanju utvrđenih u Prilogu I. te u Prilogu III. dijelu 1., i Prilozima IV. i V. kako bi ih se prilagodilo tehničkom napretku. Posebno je važno da Komisija provede odgovarajuća savjetovanja tijekom pripremnog rada, uključujući na stručnoj razini. Komisija bi, prilikom pripreme i izrade delegiranih akata, trebala osigurati istovremen, pravovremen i odgovarajući prijenos relevantnih dokumenata Europskom parlamentu i Vijeću.
Amandman 21
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 26.a (nova)
(26a)  Države kandidatkinje i potencijalne države kandidatkinje trebale bi, što je više moguće, uskladiti svoje nacionalne zakone s ovom Direktivom.
Amandman 22
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1.a (novi)
Cilj je ove Direktive ograničavanje atmosferskih emisija onečišćivača koji uzrokuju zakiseljavanje i eutrofikaciju, prekursora ozona, primarnih čestica i prekursora sekundarnih čestica i drugih onečišćivača zraka, čime se pridonosi:
(a)  dugoročnom cilju Unije u pogledu postizanja razine kvalitete zraka koja ne dovodi do znatnih negativnih učinaka i rizika za ljudsko zdravlje i okoliš u skladu sa smjernicama o kakvoći zraka koje je objavila Svjetska zdravstvena organizacija;
(b)  ostvarenju ciljeva Unije koji se odnose na bioraznolikost i ekosustave smanjenjem razine i taloženja onečišćivača zraka koji uzrokuju zakiseljavanje i eutrofikaciju te drugih onečišćivača, uključujući prizemni ozon, ispod kritičnih opterećenja i razina;
(c)  ostvarenju ciljeva koji se odnose na kakvoću zraka utvrđenih u zakonodavnim aktima Unije;
(d)  ublažavanju utjecaja klimatskih promjena smanjenjem emisija klimatskih onečišćivača kratkog vijeka te poboljšanjem sinergija s klimatskim i energetskim politikama Unije.
Ova je Direktiva posebice usklađena s mjerama Unije i međunarodnim mjerama koje se razvijaju i usmjerene su na borbu protiv klimatskih promjena, što između ostalog uključuje okvir za klimatsku i energetsku politiku za 2030. i sveobuhvatan, obvezujući svjetski sporazum o klimatskim promjenama.
Amandman 131
Prijedlog direktive
Članak 3. – točka 2.
2.   „prekursori ozona” znači dušikovi oksidi, nemetanski hlapljivi organski spojevi, metan i ugljični monoksid;
2.   „prekursori ozona” znači dušikovi oksidi, nemetanski hlapljivi organski spojevi i ugljični monoksid;
Amandman 23
Prijedlog direktive
Članak 3. – točka 3.a (nova)
3a.  „kritično opterećenje” znači kvantitativna procjena izloženosti jednoj onečišćujućoj tvari ili više njih ispod koje se prema sadašnjim saznanjima ne javljaju znatni nepovoljni učinci na određene osjetljive elemente okoliša;
Amandman 24
Prijedlog direktive
Članak 3. – točka 3.b (nova)
3b.  „kritična razina” znači koncentracija onečišćujućih tvari u atmosferi ili strujanja na receptore iznad koje prema sadašnjim saznanjima može doći do izravnih nepovoljnih učinaka na primatelje, kao što su ljudska bića, biljke, ekosustavi ili materijali;
Amandman 25
Prijedlog direktive
Članak 3. – točka 4.a (nova)
4a.  „prizemni ozon” znači ozon u najnižim dijelovima troposfere;
Amandman 26
Prijedlog direktive
Članak 3. – točka 4.b (nova)
4b.  „hlapivi organski spojevi” (HOS) znači svi organski spojevi koji su posljedica ljudskih aktivnosti, osim metana, koji mogu proizvoditi fotokemijske oksidanse reagirajući s dušikovim oksidima uz djelovanje sunčeve svjetlosti;
Amandman 28
Prijedlog direktive
Članak 3. – točka 6.a (nova)
6a.  „nacionalna gornja granica emisije” znači najviša dopuštena količina tvari koju može emitirati država članica u jednoj kalendarskoj godini, izražena u kilotonama;
Amandman 29
Prijedlog direktive
Članak 3. – točka 9.
9.  „međunarodni pomorski promet” znači putovanja na moru i obalnim vodama plovila svih zastava, osim ribarskih plovila, koja odlaze s državnog područja jedne zemlje i dolaze na državno područje druge zemlje;
Briše se.
Amandman 30
Prijedlog direktive
Članak 3. – točka 12.a (nova)
12a.  „politika EU-a za smanjenje onečišćenja zraka na izvoru” znači uredbe ili direktive čiji je cilj, neovisno o obvezama utvrđenima u tim uredbama ili direktivama, u cijelosti ili djelomično smanjiti emisije sumporovog dioksida (SO2), dušikovih oksida (NOx), nemetanskih hlapljivih organskih spojeva (NMHOS), amonijaka (NH3), čestica (PM2,5) i metana (CH4) poduzimanjem mjera za ublažavanje utjecaja na izvoru te uključujući barem smanjenja emisija postignuta zahvaljujući sljedećim aktima, ali ne nužno samo njima:
–  Direktivi 94/63/EZ1a;
–  Direktivi 97/68/EZ1b;
–  Direktivi 98/70/EZ1c;
–  Direktivi 1999/32/EZ1d;
–  Direktivi 2009/126/EZ1e;
–  Direktivi 2004/42/EZ1f;
–  Direktivi 2007/46/EZ1g, uključujući Uredbu (EZ) br. 715/20071h,
Uredbu (EZ) br. 79/20091i,
Uredbu (EZ) br. 595/2009 1j i Uredbu (EZ) br. 661/20091k;
–  Direktivi 2010/75/EU1l;
–  Uredbi (EU) br. 167/20131m;
–  Uredbi (EU) br. 168/20131n;
–  Direktivi 2014/94/EU1o;
_______________________
1a Direktiva 94/63/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 1994. o kontroli emisija hlapivih organskih spojeva (HOS-a) koje proizlaze iz skladištenja benzina i njegove distribucije od terminala do benzinskih postaja (SL L 365, 31.12.1994., str. 24.)
1b Direktiva 97/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1997. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na mjere protiv emisije plinovitih i krutih onečišćujućih tvari iz motora s unutarnjim izgaranjem koji se ugrađuju u izvancestovne pokretne strojeve (SL L 59, 27.2.1998., str. 1.).
1c Direktiva 98/70/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 1998. o kakvoći benzinskih i dizelskih goriva i izmjeni Direktive Vijeća 93/12/EEZ (SL L 350, 28.12.1998., str. 58.).
1d Direktiva Vijeća 1999/32/EZ od 26. travnja 1999. o smanjenju sadržaja sumpora u određenim tekućim gorivima i o izmjeni Direktive 93/12/EEZ (SL L 121, 11.5.1999., str. 13.).
1e Direktiva 2009/126/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009.o fazi II. rekuperacije benzinskih para tijekom punjenja motornih vozila gorivom na benzinskim postajama (SL L 285, 31.10.2009., str. 36.)
1f Direktiva 2004/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o ograničavanju emisija hlapivih organskih spojeva nastalih upotrebom organskih otapala u određenim bojama i lakovima i proizvodima za završnu obradu vozila, te o izmjeni Direktive 1999/13/EZ (SL L 143, 30.4.2004., str. 87.).
1g Direktiva 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o 5. rujna 2007. o uspostavi okvira za homologaciju motornih vozila i njihovih prikolica te sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila (Okvirna direktiva) (SL L 263, 9.10.2007., str. 1.).
1h Uredba (EZ) br. 715/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2007. o homologaciji tipa motornih vozila u odnosu na emisije iz lakih osobnih i gospodarskih vozila (Euro 5 i Euro 6) i pristupu podacima za popravke i održavanje vozila (SL L 171, 29.6.2007., str. 1.).
1i Uredba (EZ) br. 79/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. siječnja 2009. o homologaciji motornih vozila s pogonom na vodik i izmjenama Direktive 2007/46/EZ (SL L 35, 4.2.2009., str. 32.).
1j Uredba (EZ) br. 595/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o homologaciji motornih vozila i motora s obzirom na emisije iz teških vozila (Euro VI) i o pristupu informacijama za popravak i održavanje vozila i izmjenama Uredbe (EZ) br. 715/2007 i Direktive 2007/46/EZ i stavljanju izvan snage direktiva 80/1269/EEZ, 2005/55/EZ i 2005/78/EZ (SL L 188, 18.7.2009., str. 1.).
1k Uredba (EZ) br. 661/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zahtjevima za homologaciju tipa za opću sigurnost motornih vozila, njihovih prikolica i sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila (SL L 200, 31.7.2009., str. 1.).
1l Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja) (SL L 334, 17.12.2010., str. 17.).
1m Uredba (EU) br. 167/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. veljače 2013. o homologaciji i nadzoru tržišta traktora za poljoprivredu i šumarstvo (SL L 60, 2.3.2013., str. 1.).
1n Uredba (EU) br. 168/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2013. o homologaciji i nadzoru tržišta vozila na dva ili tri kotača i četverocikala (SL L 60, 2.3.2013., str. 52.).
1o Direktiva 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014.o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (SL L 307, 28.10.2014., str. 1.).
Amandman 31
Prijedlog direktive
Članak 3. – točka 12.b (nova)
12b.  „zainteresirana javnost” znači javnost na koju utječu ili na koju će vjerojatno utjecati emisije onečišćenog zraka u atmosferu ili koja ima interes u tom pogledu; za potrebe ove definicije smatra se da interes imaju nevladine organizacije koje promiču zaštitu okoliša, organizacije potrošača, organizacije koje predstavljaju interese osjetljivih skupina stanovništva i druga relevantna zdravstvena tijela koja ispunjavaju zahtjeve u skladu s nacionalnim pravom.
Amandman 32
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 1.
1.  Države članice dužne su ograničiti barem svoje godišnje antropogene emisije sumporovog dioksida (SO2), dušikovih oksida (NOx), nemetanskih hlapljivih organskih spojeva (NMHOS), amonijaka (NH3), čestica (PM2,5) i metana (CH4) u skladu s nacionalnim obvezama smanjenja emisija primjenjivima od 2020. i 2030., kako je navedeno u Prilogu II.
1.  Države članice dužne su ograničiti barem svoje godišnje antropogene emisije sumporovog dioksida (SO2), dušikovih oksida (NOx), nemetanskih hlapljivih organskih spojeva (NMHOS), amonijaka (NH3), čestica (PM2,5) u skladu s nacionalnim obvezama smanjenja emisija primjenjivima od 2020., 2025. i 2030., kako je navedeno u Prilogu II.
Amandman 33
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 1.a (novi)
1a.  Države članice dužne su ograničiti barem svoje godišnje antropogene emisije metana (CH4), osim emisija metana koji nastaje u probavnom sustavu preživača, u skladu s nacionalnim obvezama smanjenja emisija primjenjivima od 2030., kako je navedeno u Prilogu II.
Amandman 34
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 2. – podstavak 1.
2.   Ne dovodeći u pitanje stavak 1., države članice poduzimaju sve potrebne mjere koje ne podrazumijevaju nerazmjerne troškove kako bi ograničile svoje antropogene emisije SO2, NOx, NMHOS-a, NH3, PM2,5 i CH4 za 2025. Razine tih emisija utvrđuju se na temelju prodanoga goriva, putem linearnog smanjenja utvrđenog između njihovih razina emisija za 2020. i razina emisija definiranih obvezama smanjenja emisija za 2030.
2.  Države članice u izvješćima koja podnose Komisiji u skladu s člankom 9. pružaju ažurirane informacije o napretku u ispunjenju svojih nacionalnih obveza smanjenja emisija.
Amandman 35
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 3. – uvodni dio
3.  Sljedeće emisije ne uzimaju se u obzir u svrhu usklađivanja sa stavcima 1. i 2.:
3.  Sljedeće emisije ne uzimaju se u obzir u svrhu usklađivanja sa stavkom 1.:
Amandman 36
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 3. – točka d
(d)  emisije međunarodnog pomorskog prometa, ne dovodeći u pitanje članak 5. stavak 1.
(d)  emisije međunarodnog pomorskog prometa.
Amandman 37
Prijedlog direktive
Članak 5. – stavak 1.
1.  Radi usklađivanja s prijelaznim razinama emisija utvrđenima za 2025. u skladu s člankom 4. stavkom 2., i nacionalnim obvezama smanjenja emisija navedenih u Prilogu II. koje su primjenjive od 2030. za NOx, SO2 i PM2,5, države članice mogu prebiti smanjenja emisija NOx, SO2 i PM2,5 ostvarena u sektoru međunarodnog pomorskog prometa s emisijama NOx, SO2 i PM2,5 koje su oslobođene iz drugih izvora tijekom iste godine, ako udovolje sljedećim uvjetima:
Briše se.
(a)  smanjenja emisija ostvarena su na morskim područjima koja spadaju pod teritorijalna mora država članica, isključiva gospodarska područja ili područja kontrole onečišćenja ako su takva područja uspostavljena;
(b)  donijele su i provele učinkovite mjere praćenja i inspekcije kako bi osigurale dobro funkcioniranje ove fleksibilnosti;
(c)  provele su mjere kako bi postigle niže emisije NOx, SO2 i PM2,5 ostvarene u sektoru međunarodnog pomorskog prometa u odnosu na razine emisija koje bi se postigle usklađivanjem s normama Unije primjenjivima na emisije NOx, SO2 i PM2,5 te su na primjeren način kvantificirale dodatna smanjenja emisija koja proizlaze iz tih mjera;
(d)  nisu prebile više od 20 % smanjenja emisija NOx, SO2 i PM2,5 izračunanih u skladu s točkom (c), uz uvjet da prebijanje nema za posljedicu nesukladnost s nacionalnim obvezama smanjenja emisija za 2020. navedenima u Prilogu II.
Amandman 38
Prijedlog direktive
Članak 5. – stavak 2. – uvodni dio
2.  Države članice mogu zajednički provesti svoje obveze smanjenja emisija i prijelazne razine emisija metana navedene u Prilogu II. ako udovolje sljedećim uvjetima:
2.  Države članice mogu zajednički provesti svoje obveze smanjenja emisija metana navedene u Prilogu II. ako udovolje sljedećim uvjetima:
Amandman 39
Prijedlog direktive
Članak 5. – stavak 3.
3.  Države članice mogu uspostaviti prilagođene nacionalne evidencije emisija za SO2, NOx, NH3, NMHOS i PM2,5 u skladu s Prilogom IV. ako bi primjena unaprijeđenog načina evidentiranja emisija prilagođenog novim znanstvenim saznanjima dovela do nesukladnosti s njihovim nacionalnim obvezama smanjenja emisija ili njihovim prijelaznim razinama emisija.
3.  Države članice mogu uspostaviti prilagođene nacionalne evidencije emisija za SO2, NOx, NH3, NMHOS i PM2,5 u skladu s Prilogom IV. ako bi primjena unaprijeđenog načina evidentiranja emisija prilagođenog novim znanstvenim saznanjima dovela do nesukladnosti s njihovim nacionalnim obvezama smanjenja emisija.
Amandman 40
Prijedlog direktive
Članak 5. – stavak 4.
4.  Države članice koje namjeravaju primijeniti stavke 1., 2. i 3. o tome izvješćuju Komisiju do 30. rujna godine koja prethodi predmetnoj godini izvješćivanja. U izvješću navode predmetne onečišćivače i sektore i, kada je moguće, razmjer utjecaja na nacionalne evidencije emisija.
4.  Države članice koje namjeravaju primijeniti fleksibilnosti u skladu s ovom Direktivom o tome izvješćuju Komisiju do 31. prosinca godine koja prethodi predmetnoj godini izvješćivanja. U izvješću navode predmetne onečišćivače i sektore i, kada je moguće, razmjer utjecaja na nacionalne evidencije emisija.
Amandman 41
Prijedlog direktive
Članak 5. – stavak 5. – podstavak 1.
5.  Komisija uz pomoć Europske agencije za okoliš pregledava i procjenjuje udovoljava li primjena neke od fleksibilnosti za određenu godinu relevantnim zahtjevima i kriterijima.
5.  Komisija uz pomoć Europske agencije za okoliš pregledava i procjenjuje udovoljava li primjena fleksibilnosti ili prilagodbe za određenu godinu relevantnim zahtjevima i kriterijima.
Amandman 42
Prijedlog direktive
Članak 5. – stavak 5. – podstavak 2.
Ako Komisija nije uložila prigovor u roku od devet mjeseci od datuma primitka relevantnog izvješća navedenog u članku 7. stavcima 4., 5. i 6., predmetna država članica smatra da je primjena fleksibilnosti prihvaćena i valjana za tu godinu. Ako Komisija smatra da primjena neke od fleksibilnosti nije u skladu s primjenjivim zahtjevima i kriterijima, ona donosi odluku i izvješćuje državu članicu da se primjena fleksibilnosti ne može prihvatiti.
Ako Komisija nije uložila prigovor u roku od šest mjeseci od datuma primitka relevantnog izvješća navedenog u članku 7. stavcima 5. i 6., predmetna država članica smatra da je primjena fleksibilnosti prihvaćena i valjana za tu godinu. Ako Komisija smatra da primjena neke od fleksibilnosti nije u skladu s primjenjivim zahtjevima i kriterijima, ona u roku od devet mjeseci od datuma primitka relevantnog izvješća donosi odluku i izvješćuje državu članicu da se primjena fleksibilnosti ne može prihvatiti. Odluci mora biti priloženo obrazloženje.
Amandman 43
Prijedlog direktive
Članak 5. – stavak 6.
6.  Komisija može donijeti provedbene akte u kojima se podrobno određuju pravila za korištenje fleksibilnosti kako je navedeno u stavcima 1., 2. i 3. te u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 14.
6.  Komisija može donijeti provedbene akte u kojima se podrobno određuju pravila za korištenje fleksibilnosti kako je navedeno u stavcima 2. i 3. te u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 14.
Amandman 44
Prijedlog direktive
Članak 6. – stavak 1.
1.  Države članice izrađuju i donose nacionalni program kontrole onečišćenja zraka u skladu s Prilogom III. dijelom 2. kako bi se ograničile njihove godišnje antropogene emisije u skladu s člankom 4.
1.  Države članice izrađuju i donose nacionalni program kontrole onečišćenja zraka u skladu s Prilogom III. dijelom 2. kako bi se ograničile njihove godišnje emisije u skladu s člankom 4. te kako bi postigle ciljeve iz ove Direktive u skladu s člankom 1.
Amandman 45
Prijedlog direktive
Članak 6. – stavak 2. – podstavak 1. – točka aa (nova)
(aa)  razmatraju troškovnu učinkovitost mjera za smanjenje emisija te uzimaju u obzir smanjenja emisija koja su postignuta ili, ako su državi članici mjere za smanjenje emisija prioritet, koja se mogu postići primjenom postojećeg zakonodavstva Unije;
Amandman 46
Prijedlog direktive
Članak 6. – stavak 2. – podstavak 1. - točka ab (nova)
(ab)  postavljaju kao prioritet posebne mjere politike čiji je cilj smanjenje rizika za zdravlje osjetljivih skupina osoba te jamčenje sukladnosti u cilju smanjenja izloženosti utvrđenim u skladu s odjeljkom B Priloga XIV. Direktivi 2008/50/EZ;
Amandman 47
Prijedlog direktive
Članak 6. – stavak 2. – podstavak 1. – točka b
(b)   uzimaju u obzir potrebu smanjenja emisija onečišćivača zraka radi ostvarenja usklađenosti s ciljevima kakvoće zraka na svojim državnim područjima i, prema potrebi, u susjednim državama članicama;
(b)   smanjuju emisije onečišćivača zraka radi ostvarenja usklađenosti s ciljevima kakvoće zraka na svojim državnim područjima, osobito graničnim vrijednostima na temelju Direktive 2008/50/EZ i, prema potrebi, u susjednim državama članicama;
Amandman 48
Prijedlog direktive
Članak 6. – stavak 2. – podstavak 1. – točka ba (nova)
(ba)  kvantificiraju dodatna smanjenja emisija koja su potrebna kako bi se do 2030. postigle razine kakvoće okolnog zraka jednake ili manje od razina koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija;
Amandman 49
Prijedlog direktive
Članak 6. – stavak 2. – podstavak 1. – točka bb (nova)
(bb)  kvantificiraju dodatna smanjenja emisija koja su potrebna kako bi dostigle kritična opterećenja i razine za zaštitu okoliša do 2030.;
Amandman 50
Prijedlog direktive
Članak 6. – stavak 2. – podstavak 1. − točka bc (nova)
(bc)  identificiraju odgovarajuće mjere kako bi se ispunili ciljevi iz točaka (ba) i (bb);
Amandman 51
Prijedlog direktive
Članak 6. – stavak 2. – podstavak 1. – točka ca (nova)
(ca)  podržavaju pomak ulaganja u smjeru čistih i učinkovitih tehnologija te održive proizvodnje s pomoću fiskalnih poticaja;
Amandman 52
Prijedlog direktive
Članak 6. – stavak 2. – podstavak 1. – točka cb (nova)
(cb)  procjenjuju u kojoj mjeri različite nacionalne zemljopisne regije imaju različite potrebe i poteškoće pri rješavanju problema onečišćenja zraka;
Amandman 53
Prijedlog direktive
Članak 6. – stavak 2. – podstavak 1. – točka da (nova)
(da)  osiguravaju da relevantna nadležna tijela nadziru učinkovitost mjera koje stupe na snagu u državama članicama kako bi se uskladile s ovom Direktivom te da, prema potrebi, mogu djelovati.
Amandman 124
Prijedlog direktive
Članak 6. – stavak 2.a (novi)
2a.  Komisija jamči da su sve politike EU-a za smanjenje onečišćenja zraka na izvoru primjerene svrsi i da doprinose ostvarenju ciljeva Unije u području kakvoće zraka.
U tu svrhu Komisija i države članice odmah postižu dogovor u vezi s novim prijedlogom Uredbe o normi Euro 6 o stvarnim emisijama tijekom vožnje (RDE) koji se trenutačno razmatra.
Novi postupak ispitivanja homologacije tipa započinje najkasnije 2017. i njime se jamči da su onečišćivači poput NOx te čestice (PM2,5 i PM10) učinkovito ograničeni čimbenicima sukladnosti koji su neophodni kako bi se predočili stvarni uvjeti vožnje. Nova ispitivanja su neovisna i transparentna.
Ti su čimbenici sukladnosti strogi i kvantificirani kako bi predstavljali samo nesigurnost postupka ispitivanja emisija u stvarnim uvjetima vožnje.
Amandman 55
Prijedlog direktive
Članak 6. – stavak 2.b (novi)
2b.  Države članice uspostavljaju sustav rutinskih i nerutinskih ekoloških inspekcija i nadzora tržišta te javnog izvješćivanja o pokretnim i statičnim izvorima kako bi se osiguralo da su politike i mjere učinkovite u postizanju smanjenja emisija u stvarnim radnim uvjetima.
Do ... * Komisija predstavlja zakonodavni prijedlog za sustav provjere nadzora prilikom uporabe i javnog izvješćivanja o standardima za emisije za laka gospodarska vozila na razini Unije, kojim upravlja relevantno nadležno tijelo kako bi potvrdilo da su vozila i motori u skladu sa zahtjevima propisa Euro 6 tijekom cijelog svog uporabnog vijeka.
______________
* Dvije godine nakon datuma prenošenja ove Direktive.
Amandman 56
Prijedlog direktive
Članak 6. – stavak 3.a (novi)
3a.  Države članice mogu podržavati postupno ukidanje izvora emisija niske razine poticanjem zamjene propusnih crijeva koja propuštaju emisije nepropusnima u području prometa i na benzinskim crpkama.
Amandman 57
Prijedlog direktive
Članak 6. – stavak 4. – točka b
(b)  države članice odlučile su iskoristiti neku od fleksibilnosti iz članka 5.
(b)  države članice odlučile su iskoristiti fleksibilnosti iz članka 5.
Amandman 58
Prijedlog direktive
Članak 6. – stavak 4. – podstavak 1.a (novi)
Nacionalni programi kontrole onečišćenja zraka pokazuju namjeravaju li države članice iskoristiti neku od fleksibilnosti iz članka 5.
Amandman 59
Prijedlog direktive
Članak 6. – stavak 5.
5.  Države članice se u skladu s relevantnim zakonodavstvom Unije savjetuju s javnošću i nadležnim tijelima na koja se, zbog njihovih posebnih ekoloških nadležnosti u području onečišćenja zraka, kakvoće i upravljanja na svim razinama, može odnositi provedba nacionalnih programa kontrole onečišćenja zraka, o nacrtu nacionalnog programa kontrole onečišćenja zraka i svim bitnim ažuriranjima prije njegova dovršenja. Prema potrebi osiguravaju se prekogranična savjetovanja u skladu s relevantnim zakonodavstvom Unije.
5.  Države članice se u skladu s relevantnim zakonodavstvom Unije savjetuju s nadležnim tijelima na koja se, zbog njihovih posebnih ekoloških nadležnosti u području onečišćenja zraka, kakvoće i upravljanja na svim razinama, može odnositi provedba nacionalnih programa kontrole onečišćenja zraka, o nacrtu nacionalnog programa kontrole onečišćenja zraka i svim ažuriranjima prije njegova dovršenja. Ta savjetovanja obuhvaćaju nadležna lokalna ili regionalna tijela odgovorna za provedbu politika smanjenja emisija u određenim zonama i/ili aglomeracijama i ne isključuju zone i/ili aglomeracije koje su smještene u najmanje dvjema državama članicama.
Amandman 60
Prijedlog direktive
Članak 6. – stavak 5. – podstavak 1.a (novi)
Države članice u skladu s relevantnim pravom Unije osiguravaju savjetovanje s članovima zainteresirane javnosti u ranoj fazi sastavljanja i revizije nacrta nacionalnih programa kontrole onečišćenja zraka te o svim ažuriranjima tih programa prije njihova dovršenja. Prema potrebi osiguravaju se prekogranična savjetovanja u skladu s relevantnim pravom Unije, uključujući članak 25. Direktive 2008/50/EZ.
Amandman 61
Prijedlog direktive
Članak 6. – stavak 5.a (novi)
5a.  Države članice imenuju svoje neovisno stručno tijelo da provede reviziju nacrta nacionalnih programa kontrole onečišćenja zraka kako bi se procijenila točnost informacija te prikladnost politika i mjera koje su navedene u tim programima. Rezultati te revizije javno su dostupni prije objave nacrta nacionalnog programa kontrole onečišćenja zraka kako bi se olakšalo smisleno javno sudjelovanje.
Amandman 62
Prijedlog direktive
Članak 6. – stavak 6. – podstavak 1.a (novi)
Komisija daje smjernice za mjere smanjenja emisija koje nisu obuhvaćene dijelom 1. Priloga III., uključujući grijanje kućanstava i cestovni prijevoz, koje države članice mogu uključiti u nacionalni program kontrole onečišćenja zraka.
Amandman 63
Prijedlog direktive
Članak 6. – stavak 8.
8.  Komisija može uspostaviti smjernice za izradu i provedbu nacionalnih programa kontrole onečišćenja zraka.
8.  Komisija uspostavlja smjernice za izradu i provedbu nacionalnih programa kontrole onečišćenja zraka.
Amandman 64
Prijedlog direktive
Članak 6. – stavak 9.
9.  Komisija može provedbenim aktima također pobliže odrediti format i potrebne informacije koje se odnose na nacionalne programe kontrole onečišćenja zraka država članica. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja navedenim u članku 14.
9.  Komisija provedbenim aktima također pobliže određuje format i potrebne informacije koje se odnose na nacionalne programe kontrole onečišćenja zraka država članica. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja navedenim u članku 14.
Amandman 65
Prijedlog direktive
Članak 6.a (novi)
Članak 6.a
Fond za čisti zrak
Komisija olakšava pristup financijskoj potpori kako bi se zajamčilo pokretanje odgovarajućih mjera u skladu s ciljevima iz ove Direktive.
To uključuje financiranje dostupno u sklopu, između ostalog:
(a)  poljoprivrednog financiranja, uključujući financiranje dostupno u okviru Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2014. – 2020., prema izmjenama iz revizije na sredini razdoblja iz 2017. kako bi uključivala kvalitetu zraka kao javno dobro, posebno uzimajući u obzir amonijak ili metan ili oboje, kako bi se državama članicama te relevantnim regionalnim i lokalnim tijelima omogućilo da doprinesu smanjenju emisija posebnim mjerama i kako bi im se omogućila pomoć da to učine;
(b)  budućih radnih programa u okviru Programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020.;
(c)  europskih strukturnih i investicijskih fondova;
(d)  instrumenata za financiranje u području zaštite okoliša i klimatskog djelovanja kao što je Program LIFE;
(e)  bilo koje kombinacije navedenog.
Komisija osigurava da su postupci financiranja jednostavni, transparentni i dostupni različitim razinama upravljanja.
Komisija procjenjuje mogućnost stvaranja jedinstvenog mjesta na kojem subjekti jednostavno mogu pronaći informacije o dostupnosti sredstava i postupcima potrebnima za pristup projektima koji se bave problemom onečišćenja zraka.
Amandman 67
Prijedlog direktive
Članak 7. – stavak 4.
4.  Države članice koje primjenjuju fleksibilnost na temelju članka 5. stavka 1. uključuju sljedeće informacije i informativno izvješće o evidenciji predmetne godine:
Briše se.
(a)  količinu emisija NOx, SO2 i PM2,5 koja bi nastala u nedostatku područja kontrole emisija;
(b)  razinu smanjenja emisija koju je država članica postigla u svojem dijelu područja kontrole emisija u skladu s člankom 5. stavkom 1. točkom (c);
(c)  mjeru u kojoj primjenjuju tu fleksibilnost;
(d)  sve dodatne podatke koje država članica može smatrati primjerenima kako bi se Komisiji omogućilo da uz pomoć Europske agencije za okoliš izvrši potpunu procjenu uvjeta pod kojima je fleksibilnost primijenjena.
Amandman 68
Prijedlog direktive
Članak 7. – stavak 7.
7.  Države članice određuju evidencije emisija, uključujući prilagođene evidencije emisija, predviđanja emisija i informativna izvješća o evidencijama u skladu s Prilogom IV.
7.  Države članice određuju evidencije emisija, uključujući, ako je to primjereno, prilagođene evidencije emisija, predviđanja emisija i informativna izvješća o evidencijama u skladu s Prilogom IV.
Amandman 69
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 1.
1.  Države članice osiguravaju, ako je moguće, praćenje štetnih učinaka onečišćenja zraka na ekosustave u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Prilogu V.
1.  Države članice prate štetne učinke onečišćenja zraka na ekosustave u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Prilogu V.
Amandman 70
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 2.
2.  Države članice prema potrebi koordiniraju praćenje utjecaja onečišćenja zraka s drugim programima praćenja uspostavljenima u skladu sa zakonodavstvom Unije, uključujući Direktivu 2008/50/EZ i Direktivu 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća.30
2.  Države članice koordiniraju praćenje utjecaja onečišćenja zraka s drugim programima praćenja uspostavljenima u skladu sa zakonodavstvom Unije, uključujući Direktivu 2008/50/EZ i Direktivu 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća.30
__________________
__________________
30 Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).
30 Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).
Amandman 71
Prijedlog direktive
Članak 9. – stavak 1. – podstavak 1.
1.  Države članice Komisiji dostavljaju svoje nacionalne programe kontrole onečišćenja zraka [u roku od tri mjeseca od datuma navedenog u članku 17., datuma koji unosi OPOCE] i ažurirane verzije svake dvije godine nakon toga.
1.  Države članice Komisiji dostavljaju svoje nacionalne programe kontrole onečišćenja zraka do ...* i ažurirane verzije svake dvije godine nakon toga.
_________________
* Šest mjeseci nakon stupanja na snagu ove Direktive.
Amandman 72
Prijedlog direktive
Članak 9. – stavak 1. – podstavak 2.
Kada se nacionalni program kontrole onečišćenja zraka ažurira na temelju članka 6. stavka 4., predmetna država članica o tome obavješćuje Komisiju u roku od dva mjeseca.
Kada se nacionalni program kontrole onečišćenja zraka ažurira na temelju članka 6. stavka 4., predmetna država članica dostavlja ažurirani program Komisiji u roku od dva mjeseca.
Amandman 73
Prijedlog direktive
Članak 9. – stavak 2. – podstavak 1.
2.  Države članice od 2017. dostavljaju svoje nacionalne evidencije emisija, predviđanja emisija, prostorno raščlanjene evidencije emisija, evidencije o velikim točkastim izvorima i izvješća iz članka 7. stavaka 1., 2. i 3. te, ako je primjereno, članka 7. stavaka 4., 5. i 6., Komisiji i Europskoj agenciji za okoliš u skladu s datumima izvješćivanja utvrđenima u Prilogu I.
2.  Države članice od 2017. dostavljaju svoje nacionalne evidencije emisija, predviđanja emisija, prostorno raščlanjene evidencije emisija, evidencije o velikim točkastim izvorima i izvješća iz članka 7. stavaka 1., 2. i 3. te, ako je primjereno, članka 7. stavaka 5. i 6., Komisiji i Europskoj agenciji za okoliš u skladu s datumima izvješćivanja utvrđenima u Prilogu I.
Amandman 134
Prijedlog direktive
Članak 9. – stavak 3.
3.  Države članice o svojim nacionalnim emisija i predviđanjima za CH4 izvješćuju u skladu s Uredbom (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća.31
Briše se.
__________________
31 Uredba (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi klimatskih promjena na nacionalnoj razini i razini Unije te stavljanju izvan snage Odluke br. 280/2004/EZ (SL L 165, 18.6.2013., str. 13.).
Amandman 74
Prijedlog direktive
Članak 9. – stavak 4. – uvodni dio
4.  Komisija uz pomoć Europske agencije za okoliš i država članica redovno revidira dostavljene podatke nacionalne evidencije emisija. Tom je revizijom obuhvaćeno kako slijedi:
4.  Komisija uz pomoć Europske agencije za okoliš i država članica redovno revidira dostavljene podatke nacionalne evidencije emisija i nacionalne programe kontrole onečišćenja zraka. Tom je revizijom obuhvaćeno kako slijedi:
Amandman 75
Prijedlog direktive
Članak 9. – stavak 4. – točka ca (nova)
(ca)  provjere kojima se želi ustanoviti zadovoljavaju li nacionalni programi kontrole onečišćenja zraka uvjete iz članka 6.
Amandman 76
Prijedlog direktive
Članak 9. – stavak 4. – podstavak 1.a (novi)
Rezultati revizije Komisije javno su dostupni u skladu s člankom 11.
Amandman 77
Prijedlog direktive
Članak 10. – stavak 1. – podstavak 1.
1.  Komisija najmanje svakih pet godina izvješćuje Europski parlament i Vijeće o napretku u pogledu provedbe ove Direktive, uključujući procjenu svojeg doprinosa u ostvarenju ciljeva ove Direktive.
1.  Komisija svakih 30 mjeseci od ...* podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o provedbi ove Direktive. Pritom Komisija procjenjuje:
(a)  svoj doprinos i napore država članica u postizanju ciljeva ove Direktive;
(b)  napredak u smanjenju emisija onečišćivača zraka do 2025. i 2030.;
(c)  napredak u postizanju dugoročnih ciljeva u okviru ciljeva za kakvoću zraka utvrđenih u Sedmom akcijskom programu za okoliš;
(d)  jesu li premašena kritična opterećenja i razine te orijentacijske vrijednosti za onečišćenje zraka Svjetske zdravstvene organizacije te
(e)  koliko su dostupnih financijskih sredstava EU-a države članice primile ako su ona upotrijebljena u cilju smanjenja onečišćenja zraka.
______________
* Datum stupanja na snagu ove Direktive.
Amandman 78
Prijedlog direktive
Članak 10. – stavak 1. – podstavak 1.a (novi)
Pri izvješćivanju o smanjenju emisija država članica za 2020., 2025. i 2030. godinu Komisija obuhvaća razloge eventualnih neuspjeha.
Amandman 79
Prijedlog direktive
Članak 10. – stavak 1. – podstavak 1.b (novi)
Kada se u izvješću navodi da države članice nisu u mogućnosti poštovati pravo Unije i granične vrijednosti kvalitete zraka utvrđene u Direktivi 2008/50/EZ, Komisija:
(a)  procjenjuje je li taj neuspjeh posljedica neučinkovite politike EU-a za smanjenje onečišćenja zraka na izvoru, uključujući njezinu provedbu na razini država članica;
(b)  savjetuje se s odborom iz članka 14. i identificira gdje postoji potreba za novim propisima o izvorima emisija i, po potrebi, predstavlja zakonodavne prijedloge kako bi se zajamčila usklađenost s ciljevima ove Direktive. Svaki takav prijedlog podupire se opsežnom procjenom učinka i odražava najnovije znanstvene spoznaje.
Amandman 80
Prijedlog direktive
Članak 10. – stavak 1. – podstavak 2.
Komisija u svakom slučaju dostavlja izvješće kako je prethodno navedeno za godinu 2025. te uključuje i informacije o postizanju prijelaznih razina emisija navedenih u članku 4. stavku 2. i razloge eventualnog nepostizanja tih razina. Utvrđuje potrebu za dodatnim mjerama uzimajući u obzir učinke provedbe na sektore.
Na temelju tih izvješća Komisija zajedno s državama članicama utvrđuje potrebu za pokretanjem dodatnih mjera, uključujući na nacionalnoj razini, uzimajući u obzir učinke provedbe na sektore.
Amandman 81
Prijedlog direktive
Članak 10. – stavak 2.
2.  Izvješća iz stavka 1. mogu uključivati procjenu ekoloških i društveno-gospodarskih utjecaja ove Direktive.
2.  Izvješća iz stavka 1. uključuju procjenu zdravlja, ekoloških i društveno-gospodarskih utjecaja ove Direktive, uključujući utjecaj na zdravstvene sustave država članica i troškove u slučaju neprovođenja. Komisija ta izvješća stavlja na raspolaganje javnosti.
Amandman 152
Prijedlog direktive
Članak 10. – stavak 2.a(novi)
2.a  Komisija također provodi procjenu učinka žive (Hg) prije utvrđivanja nacionalne obveze smanjenja emisija te po potrebi podnosi novi zakonodavni prijedlog.
Amandman 82
Prijedlog direktive
Članak 10.a (novi)
Članak 10.a
Europski forum za čisti zrak
Komisija osniva Europski forum za čisti zrak kako bi olakšala koordiniranu provedbu Programa za čisti zrak te svake dvije godine okupila sve relevantne sudionike, uključujući nadležna tijela država članica na svim bitnim razinama, Komisiju, industriju, civilno društvo i znanstvenu zajednicu. Europski forum za čisti zrak nadzire uspostavljanje smjernica o izradi i provedbi nacionalnih programa kontrole onečišćenja zraka, razvoj načina smanjenja emisija, uključujući procjenu obveze izvješćivanja.
Amandman 83
Prijedlog direktive
Članak 11. – stavak 1. – točka ba (nova)
(ba)  napredak država članica u postizanju obvezujućih ciljeva o onečišćenju zraka po državama do 2025. i 2030. za svaki onečišćivač;
Amandman 84
Prijedlog direktive
Članak 11. – stavak 1. – točka bb (nova)
(bb)  rezultati revizije iz članka 9. stavka 4.
Amandman 85
Prijedlog direktive
Članak 11. – stavak 2.a (novi)
2a.  Države članice osiguravaju da zainteresirana javnost ima pristup administrativnim ili pravosudnim postupcima kako bi se preispitalo djelovanje i nedjelovanje nadležnih tijela ili privatnih osoba koje nisu u skladu s ovom Direktivom.
Takvi postupci omogućuju odgovarajuće i učinkovite pravne lijekove, uključujući po potrebi privremenu pravnu zaštitu, te su pošteni, pravedni, pravovremeni i nisu pretjerano skupi.
Države članice osiguravaju da su informacije o načinu pristupa takvim postupcima javno dostupne i razmatraju uspostavu odgovarajućih pomoćnih mehanizama za uklanjanje ili smanjivanje financijskih i drugih prepreka za pristup pravosuđu.
Amandman 127
Prijedlog direktive
Članak 11. – stavak 2.b (novi)
2.b. na osnovi izvješća navedenih u članku 10. stavku 1. Komisija u pogledu NH3 ocjenjuje postojeće nacionalne obveze u vezi sa smanjenjem emisija, koje su pravno obvezujuće, a to čini na temelju najnovijih znanstvenih dokaza, uzimajući u obzir postignuća država članica u okviru Direktive 2001/81/EZ i Protokola uz Konvenciju o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka radi suzbijanja zakiseljavanja, eutrofikacije i prizemnog ozona.
Komisija do 2022. ocjenjuje napredak u ispunjavanju obveza iz ove Direktive, uzimajući u obzir, između ostalog:
(a)  Smjernice UNECE-a za sprečavanje i smanjenje emisija amonijaka, Okvirni kodeks UNECE-a za dobru poljoprivrednu praksu za smanjenje emisija amonijaka, revidiran 2014., te najbolje dostupne tehnike utvrđene u Direktivi 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća.
(b)  agroekološke mjere u okviru zajedničke poljoprivredne politike;
(c)  revizije svih relevantnih propisa na području kvalitete zraka zajedno s, između ostaloga, revizijama iz članka 3. točke 12.a ove Direktive;
Komisija po potrebi podnosi zakonodavne prijedloge s ciljevima za razdoblje nakon 2030. na području poboljšanja normi za kvalitetu zraka.
Amandman 86
Prijedlog direktive
Članak 11.a (novi)
Članak 11.a
Na temelju izvješća iz članka 10. stavka 1. Komisija preispituje ovu Direktivu najkasnije 2025. u cilju očuvanja napretka prema ostvarivanju razina kakvoće zraka koje je preporučila Svjetska zdravstvena organizacija i dugoročne vizije iz Sedmog akcijskog programa za okoliš. Komisija posebice, a po potrebi uzimajući u obzir i znanstveni i tehnološki napredak, predlaže promjene nacionalnih obveza smanjenja emisija iz Priloga II.
Na temelju redovitih izvješća iz članka 10. stavka 1. Komisija razmatra mjere za smanjenje emisija iz međunarodnog pomorskog prometa, posebice u teritorijalnim vodama i isključivim gospodarskim zonama država članica, te po potrebi podnosi zakonodavni prijedlog.
Amandman 87
Prijedlog direktive
Članak 12.
U cilju poboljšanja osnova za smanjenje emisija, Unija i države članice, prema potrebi, ostvaruju dvostranu i višestranu suradnju s trećim zemljama te koordinaciju unutar relevantnih međunarodnih organizacija kao što su Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), Gospodarska komisija Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE), Međunarodna pomorska organizacija i Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva (ICAO), uključujući razmjenom podataka koji se odnose na tehnička i znanstvena istraživanja i razvoj.
U cilju poboljšanja osnova za smanjenje emisija, Unija i države članice, prema potrebi, ostvaruju dvostranu i višestranu suradnju s trećim zemljama te koordinaciju unutar relevantnih međunarodnih organizacija kao što su Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), Gospodarska komisija Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE), Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), Međunarodna pomorska organizacija i Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva (ICAO), uključujući razmjenu podataka koji se odnose na tehnička i znanstvena istraživanja i razvoj. Države članice održavaju prekogranična savjetovanja o međusobnim prijetnjama koje predstavljaju emisije iz susjednih industrijskih regija u tim zemljama i dotične države članice izrađuju zajedničke planove za uklanjanje ili smanjenje tih emisija.
Amandman 88
Prijedlog direktive
Članak 13. – stavak 2.
2.   Delegiranje ovlasti navedenih u članku 6. stavku 7., članku 7. stavku 9. i članku 8. stavku 3. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje od datuma stupanja na snagu ove Direktive.
2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata navedena u članku 6. stavku 7., članku 7. stavku 9. i članku 8. stavku 3. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od 5 godina od…*. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka petogodišnjeg razdoblja. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije isteka svakog razdoblja.
_______________
* Datum stupanja na snagu ove Direktive.
Amandman 89
Prijedlog direktive
Članak 15.
Države članice donose pravila o kaznama primjenjivima na kršenje nacionalnih odredbi donesenih u skladu s ovom Direktivom i poduzimaju sve potrebne mjere da bi osigurale da se ta pravila primjenjuju. Predviđene kazne moraju biti učinkovite, razmjerne i odvraćajuće.
Države članice donose pravila o kaznama primjenjivima na kršenje nacionalnih odredbi donesenih u skladu s ovom Direktivom i poduzimaju sve potrebne mjere da bi osigurale da se ta pravila primjenjuju. Predviđene sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće. Države članice o tim mjerama obavješćuju Komisiju najkasnije ...*, a o svakoj njihovoj naknadnoj izmjeni obavješćuju je bez odlaganja.
_________________
* Datum stupanja na snagu ove Direktive.
Amandman 90
Prijedlog direktive
Članak 15. – stavak 1.a (novi)
Ne dovodeći u pitanje stavak 1. države članice ne prenose teret sukladnosti na tijela koja nemaju strateške ovlasti za usklađivanje sa zahtjevima Direktive.
Amandman 125
Prijedlog direktive
Članak 16. – uvodni dio
U Prilogu I. Direktivi 2003/35/EZ dodaje se sljedeće slovo (g);
U Prilogu I. Direktivi 2003/35/EZ dodaju se sljedeća slova (g) i (h);
Amandman 126
Prijedlog direktive
Članak 16. – točka 1.a (nova)
„(h) Članak 23. Direktiva 2008/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2008. o kvaliteti zraka i čišćem zraku za Europu.”
Amandman 135
Prijedlog direktive
Prilog I. – tablica A – redak 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Ukupne nacionalne emisije prema kategoriji izvora

—  CH4

Godišnje, od 2005. do godine izvješćivanja minus 2 (X-2)

15/02****

Izmjena

Briše se.

Amandman 91
Prijedlog direktive
Prilog I. – tablica A – redak 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Preliminarne nacionalne emisije prema skupnom NZI-ju(2)

—  SO2, NOX, NH3, NMHOS, PM2,5

Godišnje, za godinu izvješćivanja minus 1 (X-1)

30.9.

Izmjena

Preliminarne nacionalne emisije prema skupnom NZI-ju(2)

—  SO2, NOX, NH3, NMHOS, PM2,5

Svake druge godine za godinu izvješćivanja minus 1 (X-1)

31.12.

Amandman 136
Prijedlog direktive
Prilog I. – tablica C – redak 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Predviđene emisije prema skupnoj kategoriji izvora

—  CH4

Izvješćivanje svake druge godine koje obuhvaća svaku godinu od godine X do 2030. i, kada je moguće, 2040. i 2050.

15/03

Izmjena

Briše se.

Amandman 95
Prijedlog direktive
Prilog III. – dio 1. – odjeljak A – točka 1. – točka a
(a)  upravljanje dušikom, vodeći računa o čitavom ciklusu dušika;
(a)  upravljanje dušikom, vodeći računa o čitavom ciklusu dušika i razmatranje donošenja planova za upravljanje tlom i hranjivim tvarima;
Amandman 96
Prijedlog direktive
Prilog III. – dio 1. – odjeljak A­ – točka 1. – točka c
(c)  načini razgrtanja gnojiva uz niske emisije;
(c)  načini razgrtanja gnojiva uz niske emisije i tehnike koje obuhvaćaju razdvajanje na tekući i kruti dio;
Amandman 97
Prijedlog direktive
Prilog III. – dio 1. – odjeljak A­ – točka 1. – točka e
(e)  sustavi prerade gnojiva i kompostiranja uz niske emisije;
(e)  sustavi prerade gnojiva i kompostiranja uz niske emisije, uključujući razdvajanje na tekući i kruti dio;
Amandman 98
Prijedlog direktive
Prilog III. – dio 1. – odjeljak A­ – točka 1. – točka ga (nova)
(ga)  poticanje ispaše i ekstenzivnog uzgoja te povećanje bioraznolikosti pašnjaka uvođenjem biljaka s visokim razinama aminokiselina kao što su djetelina, lucerna i žitarice;
Amandman 99
Prijedlog direktive
Prilog III. – dio 1. – odjeljak A­ – točka 1. – točka gb (nova)
(gb)  poticanje plodoreda koji obuhvaćaju usjeve koji fiksiraju dušik;
Amandman 100
Prijedlog direktive
Prilog III. – dio 1. – odjeljak A – točka 1. – točka gc (nova)
(gc)  poticanje poljoprivredno-ekološkog uzgoja na temelju kojega se postižu poljoprivredni sustavi visoke bioraznolikosti, učinkovitost resursa i smanjenje ovisnosti o kemijskim dodatcima ili, u najboljem slučaju, izostanak te ovisnosti.
Amandman 101
Prijedlog direktive
Prilog III. – dio 1. – odjeljak A – točka 3. – točka d
(d)  anorganska gnojiva razgrću se u skladu s predvidivim potrebama predmetnih usjeva ili travnjaka u vezi s dušikom i fosforom, uzimajući u obzir i postojeći hranjivi sadržaj u tlu i hranjive tvari iz drugih gnojiva.
(d)  anorganska gnojiva zamjenjuju se što više moguće organskim gnojivima; ako se i dalje upotrebljavaju anorganska gnojiva, razgrću se u skladu s predvidivim potrebama predmetnih usjeva ili travnjaka u vezi s dušikom i fosforom, uzimajući u obzir i postojeći hranjivi sadržaj u tlu i hranjive tvari iz drugih gnojiva.
Amandman 108
Prijedlog direktive
Prilog III. – dio 1. – odjeljak Aa (novi)
Aa.  Mjere za kontrolu emisija dušikovih oksida i čestica u urbanim područjima
Prilikom savjetovanja s lokalnim i regionalnim tijelima države članice razmatraju sljedeće mjere:
–  održive planove o gradskoj mobilnosti, uključujući mjere kao što su zone s niskim emisijama, naplaćivanje ulaska u gradsko središte, kontrole parkiranja, ograničenja brzine, programe grupnog prijevoza automobilom i uvođenje alternativne infrastrukture za punjenje;
–  promicanje promjena u načinu prijevoza radi povećanja vožnje biciklom, i javnim prijevozom te hodanja;
–  održive planove o teretnom prometu u gradovima, kao što su uvođenje logističkih centara i mjere za poticanje premještanja regionalnog teretnog prometa s cesta na električnu željeznicu i vodene putove;
–  uporabu sustava za prostorno planiranje radi rješavanja problema emisija iz novih građevinskih objekata i kotlovnica; mjere modernizacije u pogledu energetske učinkovitosti za postojeće građevine;
–  programe modernizacije za promicanje zamjene starih kućanskih sustava za grijanje boljom izolacijom domova, toplinskim crpkama, lakim loživim uljem, novim sustavima na drvene pelete, kvartnim grijanjem ili plinom;
–  gospodarske i fiskalne poticaje za promicanje uporabe uređaja za grijanje s niskom razinom emisija;
–  zabranu paljenja krutih goriva u stambenim područjima i drugim osjetljivim područjima radi zaštite osjetljivih skupina stanovništva, uključujući djecu;
–  jamčenje maksimalnog smanjenja emisija od građevinske djelatnosti uvođenjem i provedbom politika za smanjenje i praćenje građevinske prašine te postavljanje granica emisija za necestovne pokretne strojeve;
–  reviziju stopa oporezivanja vozila poštujući veće stvarne emisije iz dizelskih automobila i benzinskih vozila s izravnim ubrizgavanjem radi poticanja prodaje vozila koja manje zagađuju;
–  javnu nabavu i fiskalne poticaje za promicanje brzog prihvaćanja vozila s vrlo malim emisijama;
–  potporu za ugradnju filtara čestica UNECE REC klase IV na dizelskim strojevima, kamionima, autobusima i taksijima;
–  reguliranje emisija iz građevinskih strojeva i drugih necestovnih pokretnih strojeva koji rade u gusto naseljenim područjima (uključujući modernizaciju);
–  kampanje senzibiliziranja javnosti i upozorenja.
Amandman 109
Prijedlog direktive
Prilog III. – dio 1. – odjeljak Ca (novi)
Ca.  Mjere za smanjenje emisija radi ograničenja emisija ugljikovodika
Države članice smanjuju emisije nemetanskih hlapljivih organskih spojeva (NMHOS) poticanjem korištenja modernih crijeva koja ne propuštaju emisije i upotrebljavaju se u raznim sektorima.
Amandman 110
Prijedlog direktive
Prilog III. – dio 2. – točka 1. – točka a – točka i
i.  prioritete politike i njihov odnos s prioritetima utvrđenima u drugim relevantnim područjima politike, uključujući promjenu klime;
i.  prioritete politike i njihov odnos s prioritetima utvrđenima u drugim relevantnim područjima politike, uključujući poljoprivredu, ruralno gospodarstvo, industriju, mobilnost i prijevoz, očuvanje prirode i klimatske promjene;
Amandman 111
Prijedlog direktive
Prilog III. – dio 2. – točka 1. – točka b
(b)  razmatrane opcije politike za ostvarenje obveza smanjenja emisija za 2020. i 2030. i nadalje, i prijelaznih razina emisija utvrđenih za 2025. te za doprinos poboljšanju kakvoće zraka i analizâ tih opcija, uključujući metodu analize; individualni ili kombinirani utjecaj politika i mjera za smanjenje emisija, kakvoću zraka i okoliš; i povezane neizvjesnosti;
(b)  razmatrane opcije politike za ostvarenje obveza smanjenja emisija za 2020., 2025. i 2030. te za doprinos poboljšanju kakvoće zraka i analizâ tih opcija, uključujući metodu analize; individualni ili kombinirani utjecaj politika i mjera za smanjenje emisija, kakvoću zraka i okoliš; i povezane neizvjesnosti;
Amandman 112
Prijedlog direktive
Prilog III. – dio 2. – točka 1. – točka d
(d)   prema potrebi, objašnjenje razlogâ zašto se prijelazne razine emisija za 2025. ne mogu postići bez mjera koje podrazumijevaju nerazmjerne troškove;
(d)  objašnjenje mjera poduzetih kako bi se ostvarile nacionalne obveze smanjenja emisija;
Amandman 113
Prijedlog direktive
Prilog III. – dio 2. – točka 1. – točka da (nova)
(da)  objašnjenje upotrijebljene metodologije kako bi se zajamčilo da se mjerama za postizanje nacionalnih obveza za smanjenje emisija PM2,5 prednost pruži smanjenju emisija crnog ugljika;
Amandman 114
Prijedlog direktive
Prilog III. – dio 2. – točka 1. – točka e
(e)  procjena o načinu na koji se politikama i mjerama osigurava dosljednost s planovima i programima uspostavljenima u drugim relevantnim područjima politike.
(e)  procjena o načinu na koji se politikama i mjerama osigurava dosljednost s planovima i programima uspostavljenima u drugim relevantnim područjima politike, posebice, između ostaloga, s planovima o kakvoći zraka iz Direktive 2008/50/EZ, prijelaznim nacionalnim planovima i planovima inspekcije iz Direktive 2010/75/EZ, nacionalnim akcijskim planovima za energetsku učinkovitost iz Direktive 2012/27/EU, nacionalnim akcijskim planovima za obnovljivu energiju iz Direktive 2009/28/EZ i relevantnim planovima ili programima podložnim zahtjevima iz DIrektive 2001/42/EZ ili jednakovrijednim odredbama zakonodavstva koje ih zamjenjuje.
Amandman 115
Prijedlog direktive
Prilog III. – dio 2. – točka 2. – točka a
(a)  procjena napretka ostvarenog u vezi s provedbom programa, smanjenjem emisija i smanjenjem koncentracija;
(a)  procjena napretka ostvarenog u vezi s provedbom programa, smanjenjem emisija, smanjenjem koncentracija i povezanih okolišnih, javnozdravstvenih i društveno-gospodarskih prednosti;
Amandman 116
Prijedlog direktive
Prilog III. – dio 2. – točka 2. – točka b
(b)  sve znatne promjene u kontekstu politike, procjene, program ili raspored provedbe.
(b)  sve znatne promjene u kontekstu politike, procjene (uključujući rezultate inspekcija i nadzora tržišta provedenih u skladu s člankom 6. stavkom 2. točkom (b)), program ili raspored provedbe.
Amandman 117
Prijedlog direktive
Prilog III. – dio 2. – točka 2. – točka ba (nova)
(ba)  procjena napretka postignutog u postizanju dugoročnih ciljeva EU-a za zaštitu zdravlja i okoliša s obzirom na sva potrebna ažuriranja tih ciljeva, uključujući sve nove smjernice o kakvoći zraka koje utvrdi Svjetska zdravstvena organizacija;
Amandman 118
Prijedlog direktive
Prilog III. – dio 2. – točka 2. – točka bb (nova)
(bb)  Kad se nacionalni program kontrole onečišćenja zraka ažurira u skladu s člankom 6. stavkom 4., mora obuhvaćati informacije o svim dodatnim mjerama za smanjenje zagađenja zraka čija je provedba u vezi s postizanjem obveza smanjenja emisija i ciljeva kakvoće zraka razmotrena na odgovarajućoj lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini, uključujući one navedene u Prilogu III. ovoj Direktivi i stavku 3. dijela B Priloga XV. Direktivi 2008/50/EZ.

(1) Predmet je vraćen nadležnom odboru na ponovno razmatranje na temelju članka 61. stavka 2. drugog podstavka (A8-0249/2015).


Europska građanska inicijativa
PDF 275kWORD 107k
Rezolucija Europskog parlamenta od 28. listopada 2015. o europskoj građanskoj inicijativi (2014/2257(INI))
P8_TA(2015)0382A8-0284/2015

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 11. stavak 4. Ugovora o Europskoj uniji te članak 24. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ustavna pitanja o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o građanskoj inicijativi (A7-0350/2010),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 211/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o građanskoj inicijativi,

–  uzimajući u obzir javno saslušanje od 26. veljače 2015. o građanskoj inicijativi koje je organizirao Odbor za ustavna pitanja zajedno s Odborom za predstavke,

–  uzimajući u obzir studiju resornog odjela C Europskog parlamenta naslovljenu „Europska građanska inicijativa – prvi zaključci provedbe”, objavljenu 2014.,

–  uzimajući u obzir odluku Europskog ombudsmana od 4. ožujka 2015. o zatvaranju istrage na vlastitu inicijativu o Komisiji (OI/9/2013/TN),

–  uzimajući u obzir studiju Europske službe za parlamentarna istraživanja iz veljače 2015. pod naslovom „Provedba europske građanske inicijativeˮ,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 31. ožujka 2015. o europskoj građanskoj inicijativi,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ustavna pitanja i mišljenja Odbora za predstavke i Odbora za pravna pitanja (A8-0284/2015),

A.  budući da je europska građanska inicijativa (EGI) novo političko pravo građana te jedinstven i inovativan alat za oblikovanje programa participativne demokracije u Europskoj uniji koji građanima omogućuje aktivno sudjelovanje u projektima i procesima koji na njih utječu te čiji se potencijal neosporno mora u potpunosti iskoristiti i znatno poboljšati kako bi se postigli najbolji rezultati i potaklo što više građana EU-a na sudjelovanje u daljnjem razvoju procesa europske integracije; budući da jačanje demokratskog legitimiteta institucija mora biti jedan od prioriteta EU-a;

B.  budući da je tri godine od stupanja na snagu Uredbe (EU) br. 211/2011, odnosno od 1. travnja 2012., potrebno sveobuhvatno ocijeniti njezinu provedbu kako bi se utvrdili svi nedostaci i predložila održiva rješenja za njezinu hitnu reviziju;

C.  budući da iskustvo pokazuje da se većina organizatora europskih građanskih inicijativa pri organizaciji europske građanske inicijative susrela s brojnim poteškoćama u vezi s praktičnim i pravnim aspektima te budući da su organizatori nekoliko odbačenih europskih građanskih inicijativa potom podnijeli žalbe Sudu Europske unije i Europskom ombudsmanu na odluku Komisije o tome da ne registrira njihove europske građanske inicijative; budući da se stoga pravila moraju osmisliti tako da europske građanske inicijative budu što dostupnije građanima i organizatorima;

D.  budući da je Europski parlament jedino izravno izabrano tijelo Europske unije te kao takvo po svojoj prirodi predstavlja građane EU-a;

E.  budući da su brojne institucije, nevladine organizacije, trustovi mozgova i skupine civilnog društva razmatrali različite nedostatke u provedbi Uredbe (EU) br. 211/2011 o građanskoj inicijativi i organizaciji europskih građanskih inicijativa te predložili brojna poboljšanja i mnogo puta naveli koji aspekti Uredbe iziskuju hitnu reformu;

F.  budući da praktični aspekti iz članka 6. Uredbe, a posebno uspostavljanje sustava internetskog prikupljanja i njegovo potvrđivanje za koje je odgovorno nadležno tijelo u državi članici, organizatorima u većini slučajeva ostavljaju manje od 12 mjeseci za prikupljanje potrebnih potpisa;

G.  budući da za podnošenje uspješne inicijative Komisiji nakon isteka razdoblja za prikupljanje potpisa nema konkretnog vremenskog ograničenja, što izaziva zbunjenost i nesigurnost institucija i javnosti;

1.  pozdravlja europsku građansku inicijativu (EGI), definiranu u članku 11. stavku 4. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i članku 24. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), kao prvi instrument transnacionalne participativne demokracije koji građanima omogućuje izravnu suradnju s institucijama EU-a i aktivno sudjelovanje u oblikovanju europskih politika i zakonodavstva te dopunjava njihovo pravo na podnošenje predstavki Parlamentu i žalbi Europskom ombudsmanu;

2.  stiče činjenicu da je europska građanska inicijativa prvi instrument participativne demokracije kojim se građanima EU-a, na temelju najmanje milijun izjava o potpori iz najmanje četvrtine država članica, daje pravo na preuzimanje inicijative, čime se podupiru njihova nova politička prava, te traži od Komisije da u okviru svojih ovlasti podnese odgovarajući prijedlog o pitanjima za koja građani smatraju da je potreban zakonodavni akt radi provedbe ugovora;

3.  ističe da je europska građanska inicijativa iznimna prilika za građane da odrede i izraze svoje težnje i da od EU-a zatraže djelovanje te naglašava da europsku građansku inicijativu treba poticati i podržavati svim raspoloživim sredstvima; no priznaje da postoje znatni nedostaci za koje se treba pobrinuti i koje treba riješiti kako bi europske građanske inicijative postale učinkovitije; ističe da bi svako daljnje ocjenjivanje instrumenta trebalo biti usmjereno na postizanje maksimalne pristupačnosti za korisnike s obzirom na to da on predstavlja primarno sredstvo za povezivanje građana Europe s EU-om; nadalje, ističe da je uporaba materinskog jezika građansko pravo te stoga poziva Komisiju i države članice da ispitaju alternativna rješenja kako bi se omogućilo korištenje materinskim jezikom u svim aktivnostima povezanima s europskom građanskom inicijativom jer se time potiče sudjelovanje građana; naglašava da je osviještenost javnosti o europskoj građanskoj inicijativi važna, no istodobno žali zbog toga što građani EU-a nedovoljno poznaju taj alat; u tu svrhu poziva EU da organizira reklamne i promidžbene kampanje kako bi se mediji i javnost bolje upoznali s europskom građanskom inicijativom;

4.  nadalje, naglašava da je civilni angažman mladih od temeljnog značaja za budućnost svih demokracija te poziva Komisiju da izvuče pouke iz nacionalnih iskustava sa zaista uspješnim europskim građanskim inicijativama;

5.  smatra ključnim da građani mogu doprinijeti izvršavanju zakonodavnih ovlasti Unije te izravno sudjelovati u pokretanju zakonodavnih prijedloga;

6.  naglašava da je osviještenost javnosti o europskoj građanskoj inicijativi važna kako bi ona mogla biti učinkovito sredstvo demokratskog sudjelovanja; s tim u vezi poziva Komisiju i države članice da maksimalno povećaju komunikacijske napore u pogledu tog instrumenta kako bi što većem broju građana skrenuli pozornost na njegovo postojanje i potaknuli aktivno sudjelovanje u njemu;

7.  poziva Komisiju da se koristi svim javnim komunikacijskim kanalima kako bi podignula razinu osviještenosti, da poduzme mjere potrebne za jamčenje transparentnosti europske građanske inicijative te olakša razmjenu informacija o aktualnim europskim građanskim inicijativama, primjerice izradom aplikacija za pružanje informacija, slanje obavijesti i omogućivanje elektroničkog potpisivanja; ističe da aktivno sudjelovanje građana u europskim građanskim inicijativama uvelike ovisi o njihovu oglašavanju u državama članicama te stoga predlaže da bi nacionalni parlamenti država članica na svojim službenim internetskim stranicama trebali spomenuti europsku građansku inicijativu;

8.  napominje da je više od šest milijuna građana EU-a sudjelovalo u nekoj od europskih građanskih inicijativa, da je podnesen 51 zahtjev za pokretanje inicijative, od kojih su samo tri inicijative ocijenjene dopuštenima, a to su „Right2Water” (Pravo na vodu), „One of Us” (Jedan od nas) i „Stop Vivisection” (Ne vivisekciji), te da je šest organizatora europske građanske inicijative, što odgovara 30 % svih odbijenih zahtjeva, pred Sudom Europske unije u pitanje dovelo odluku Komisije o odbijanju, što pokazuje da treba učiniti još mnogo toga kako bi europska građanska inicijativa ostvarila svoj puni potencijal; ističe različite praktične poteškoće s kojima se organizatori susreću od stupanja na snagu Uredbe u travnju 2012. i činjenicu da je broj inicijativa u padu;

9.  poziva Komisiju da organizatorima europskih građanskih inicijativa čim prije pruži odgovarajuće i sveobuhvatne smjernice, posebno pravne prirode, preko kontaktnog centra Europe Direct kako bi organizatori bili svjesni mogućnosti koje im se nude i kako ne bi doživjeli neuspjeh organizirajući europsku građansku inicijativu koja očito nije u nadležnosti Komisije i koja nije u skladu s kriterijima pravne prihvatljivosti; poziva na to da se razmotri mogućnost uspostave drugog neovisnog savjetodavnog tijela; napominje, međutim, da prema Ugovoru iz Lisabona pitanja teme europskih građanskih inicijativa ne moraju u potpunosti biti u nadležnosti Komisije; nadalje, smatra da bi Komisija trebala razmotriti uspostavu posebnog ureda za europsku građansku inicijativu u svojim predstavništvima u svakoj državi članici te pružiti sve potrebne informacije, savjete i potporu u vezi s pokretanjem europskih građanskih inicijativa;

10.  nadalje ističe da bi poseban ured za europsku građansku inicijativu također mogao doprinijeti podizanju razine osviještenosti javnosti i medija o inicijativama; stoga poziva Komisiju da promiče europsku građansku inicijativu kao službeni instrument EU-a za postizanje tog cilja; ističe da bi se tom mjerom moglo doprinijeti prevladavanju nepovjerenja građana u pogledu razmjene osobnih podataka koja je potrebna za podupiranje europske građanske inicijative;

11.  naglašava potrebu za pružanjem detaljnijih smjernica o tumačenju pravnih temelja i više informacija o zahtjevima u vezi sa zaštitom podataka u svakoj državi članici u kojoj organizatori vode svoje kampanje kako bi im se dala pravna sigurnost te također više informacija o mogućnosti organizatora da sklope cjenovno prihvatljive police osiguranja;

12.  žali zbog pomanjkanja jasnih informacija o instrumentu europske građanske inicijative u ranim fazama, što je općenito dovelo do pogrešnog shvaćanja njegove prirode i prouzročilo frustracije kad je Komisija odbila prve inicijative; podsjeća da bi instrument trebao biti jednostavan, jasan, pristupačan korisnicima i široko oglašavan; naglašava da bi Komisija trebala poticati i podupirati predstavnike izabrane na nacionalnoj i lokalnoj razini da preuzmu inicijativu u promicanju veće vidljivosti europskih građanskih inicijativa;

13.  nadalje, podupire aktivno sudjelovanje građana EU-a u primjerenoj uporabi tog instrumenta za oblikovanje programa; izražava zabrinutost zbog potencijalnog sukoba interesa jer je za provjeru prihvatljivosti nadležna isključivo Komisija te traži da se ta situacija u budućnosti riješi na prikladan način; istodobno napominje da bi transparentnost i odgovornost trebale biti cilj svim dionicima kako bi se očuvala jasnoća aktivnosti građana;

14.  s tim u vezi poziva Komisiju da razmisli o mogućnosti da Parlament također donosi odluke, posebno zbog toga što je Parlament jedina institucija čije zastupnike izravno biraju građani EU-a;

15.  naglašava da u skladu s člankom 4. Uredbe (EU) br. 211/2011 „ako odbije registrirati predloženu građansku inicijativu, Komisija obavješćuje organizatore o razlozima odbijanja i o svim sudskim i izvansudskim pravnim sredstvima koji su im na raspolaganju”; s tim u vezi prima na znanje brojne pritužbe organizatora koji nisu primili detaljne i iscrpne razloge odbijanja svojih europskih građanskih inicijativa; poziva Komisiju da detaljno objasni razloge odbijanja europske građanske inicijative u slučajevima u kojima je podnesena europska građanska inicijativa prema njezinu mišljenju „očito izvan nadležnosti Komisijeˮ te da istodobno organizatorima pruži relevantne pravne savjete, u pisanom i obliku i na način kojim bi im se olakšao rad, a koji bi zbog transparentnosti u potpunosti trebali biti javni, kako bi se valjanost i potpuna objektivnost tih elemenata mogla podvrgnuti pravnom pregledu, kako bi se maksimalno smanjilo diskrecijsko pravo Komisije kao suca i stranke u procjeni prihvatljivosti inicijative te kako bi organizatori mogli odlučiti o tome hoće li revidirati europsku građansku inicijativu i ponovno je podnijeti u izmijenjenom obliku;

16.  poziva Komisiju da razmotri mogućnost registracije samo dijela inicijative u slučaju da europska građanska inicijativa nije u cijelosti u nadležnosti Komisije; poziva Komisiju da organizatorima već pri registraciji naznači koji bi dio inicijative mogli registrirati i priznaje da je tijekom cijelog procesa od ključne važnosti dijalog i angažman s organizatorima europske građanske inicijative te poziva da Parlament obavijesti o odluci koja se odnosi na registraciju europske građanske inicijative; poziva Komisiju da također pronađe načine da se inicijative ili oni dijelovi inicijativa koji nisu u području nadležnosti Komisije upute nadležnom tijelu na nacionalnoj ili regionalnoj razini;

17.  ističe važnost tehnologije kao instrumenta za poticanje sudjelovanja građana; poziva Komisiju da koristeći se raspoloživim proračunskim sredstvima EU-a svoj program za prikupljanje potpisa na internetu učini pristupačnijim korisnicima, da ga učini dostupnim osobama s invaliditetom, da svoje poslužitelje za pohranu digitalnih potpisa trajno stavi na raspolaganje bez naknade te da pojednostavni i revidira tehničke specifikacije za prikupljanje potpisa na internetu tako da se adrese e-pošte dobrovoljno mogu prikupljati na istoj stranici na kojoj se nalazi i obrazac potpore, ali uz pohranu u zasebnoj bazi podataka;

18.  smatra da bi instrument, ako bi bio revidiran, imao potencijal za uključivanje javnosti i poticanje dijaloga među građanima te između građana i institucija EU-a; naglašava potrebu za povezivanjem sustava internetskog prikupljanja potpisa s relevantnim novim instrumentima za kampanje u okviru društvenih i digitalnih medija po uzoru na druge uspješne platforme za internetske kampanje;

19.  poziva Komisiju da ponovno razmotri pitanje automatizma kojim nakon registracije europske građanske inicijative počinje teći rok od 12 mjeseci za prikupljanje izjava o potpori tako da organizatori europske građanske inicijative mogu sami odlučiti o početku prikupljanja izjava o potpori;

20.  poziva Komisiju da potiče države članice na upotrebu validacijskog alata europske građanske inicijative za izjave o potpori, razvijenog u okviru programa interoperabilnih rješenja za europske javne uprave;

21.  naglašava da bi u okviru dostupnih instrumenata za povećanje participativne demokracije diljem Unije informatičke alate trebalo staviti na raspolaganje i regijama, što bi omogućilo veću uključenost građana u javne poslove;

22.  srdačno pozdravlja ponudu Europskog gospodarskog i socijalnog odbora da bez naknade prevede tekstove europskih građanskih inicijativa kako bi se smanjili troškovi njihova organiziranja;

23.  poziva na poboljšanje međuinstitucijske suradnje na razini EU-a te na nacionalnoj i lokalnoj razini kad je riječ o pružanju informacija o europskim građanskim inicijativama te podupiranju organizatora inicijativa; poziva na poboljšanje višejezične internetske stranice europske građanske inicijative kojom upravlja Komisija i na utvrđivanje jedinstvenih smjernica na svim službenim jezicima EU-a o pravima i obvezama organizatora europskih građanskih inicijativa i administrativnim postupcima tijekom cjelokupnog postupka organiziranja europske građanske inicijative;

24.  poziva na buduću uspostavu stalnog fizičkog i internetskog ureda „sve na jednom mjestu” za pružanje informacija, usluga prevođenja i tehničke, pravne i političke potpore u vezi s europskim građanskim inicijativama te smatra da bi se on mogao koristiti postojećim resursima kontaktne točke koja se nalazi u kontaktnom centru Europe Direct te predstavništvima Komisije i informacijskim uredima Parlamenta u državama članicama; smatra da bi se takvim ustrojem projekt europskih građanskih inicijativa približio građanima;

25.  smatra da je organizatorima previše komplicirano to što se u 28 država članica za potporu europskim građanskim inicijativama traže različiti osobni podaci, kako je na temelju različitih nacionalnih odredbi utvrđeno Uredbom (EU) br. 211/2011, te predlaže da se izmjenom Priloga III. Uredbi (EU) br. 211/2011 uvede jedinstven postupak podnošenja izjava o potpori kako bi se ujednačila vrsta podataka prikupljenih u državama članicama; potiče Komisiju da nastavi pregovore s državama članicama kako bi se smanjio broj zahtjeva u vezi s podacima i da se sukladno tome ukine zahtjev za osobni identifikacijski broj i ti zahtjevi učine pristupačnijim korisnicima te podsjeća da je pri europskoj građanskoj inicijativi riječ o sudjelovanju i oblikovanju programa, a ne o obvezujućim prijedlozima; predlaže da se razmotri uvođenje digitalnog građanstva EU-a te predlaže da se do njegove uspostave pronađe privremeno rješenje kako bi se riješili aktualni problemi prouzročeni višestrukom registracijom; stoga poziva Komisiju da u okviru svog digitalnog programa to pitanje hitno istraži;

26.  poziva Komisiju da izmijeni članak 3. Uredbe (EU) br. 211/2011 te da državama članicama preporuči da za podupiranje europske građanske inicijative i sudjelovanje u njoj smanje dobnu granicu s 18 na 16 godina, čime bi se posebno mladima pružila mogućnost aktivnog sudjelovanja u daljnjem oblikovanju europske budućnosti, te da se to ne dovodi u vezu s biračkim pravom na izborima za Europski parlament;

27.  uzima u obzir osjetljiv problem osobne odgovornosti organizatora u pogledu zaštite podataka tijekom prikupljanja osobnih podataka potpisnika te predlaže da se opseg traženih podataka smanji i da se izmijeni tekst članka 13. Uredbe (EU) br. 211/2011 o odgovornosti kako bi bilo jasno da osobna odgovornost nije neograničena; u tu svrhu predlaže da se građanskim odborima omogući dobivanje pravne osobnosti te da se po uzoru na članak 3. Direktive 2008/99/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenog 2008. o zaštiti okoliša putem kaznenog prava utvrdi da su organizatori odgovorni samo za radnje koje su počinjene „protuzakonito i namjerno ili barem iz krajnje nepažnje”;

28.  potiče Komisiju i države članice da utvrde zahtjeve za prikupljanje podataka koji su prilagođeniji korisnicima i usklađeniji; traži od nadležnih nacionalnih tijela da odbore nacionalnih parlamenata za europske poslove periodično obavještavaju o europskim građanskim inicijativama koje su u tijeku i za koje je već prikupljen znatan broj potpisa; apelira na Komisiju da predloži reviziju Uredbe (EU) br. 211/2011 kako bi se građanima zajamčilo da i u državi boravišta mogu potpisati europsku građansku inicijativu;

29.  izražava zabrinutost zbog toga što su od 2012. godine od 31 registrirane europske građanske inicijative samo 3 došle do završne faze; ističe činjenicu da je dramatičan pad broja novih inicijativa jedna od posljedica nerazmjernih zahtjeva i nepotrebno složenog sustava; žali zbog toga što uspješne inicijative nemaju zakonodavni učinak i što ih Komisija ne prati na poticajan način; ne slaže se sa stajalištem Komisije u pogledu o uspješne provedbe Uredbe kojom bi se trebao ostvariti puni potencijal europskih građanskih inicijativa; naglašava da institucije EU-a i države članice moraju poduzeti sve potrebne mjere za promicanje europske građanske inicijative i izgradnje povjerenja građana u taj instrument;

30.  poziva Komisiju da revidira tekst članka 10. točke (c) Uredbe (EU) br. 211/2011 kako bi omogućila ispravno daljnje praćenje uspješne europske građanske inicijative, ; poziva Komisiju da započne s pripremama pravnog akta o uspješnim europskim građanskim inicijativama u roku od 12 mjeseci od objave pozitivnog mišljenja Komisije;

31.  smatra da bi javno saslušanje održano u skladu s člankom 11. Uredbe (EU) br. 211/2011 trebalo biti strukturirano tako da se organizatorima omogući uključenje u dijalog sa zastupnicima u Europskom parlamentu i nadležnim dužnosnicima Komisije kako bi se naglasila politička dimenzija europskih građanskih inicijativa; naglašava da bi se saslušanja o europskim građanskim inicijativama trebala organizirati pod vodstvom „neutralnogˮ odbora koji u vezi sa sadržajem nije glavni nadležni odbor za to područje te da bi, osim toga, uvijek trebalo uključiti i vanjske stručnjake;

32.  u skladu s člankom 225. UFEU-a poziva Parlament i njegove odbore da se, po potrebi, u slučaju da Komisija ne uspije podnijeti zakonodavni prijedlog u navedenom razdoblju od 12 mjeseci, pozovu na pravo da od Komisije zatraže podnošenje odgovarajućeg prijedloga; smatra da bi pri pozivanju na to pravo nadležni odbor Parlamenta trebao voditi računa o sadržaju eventualnih uspješnih europskih građanskih inicijativa te bi se trebao savjetovati s njihovim organizatorima na posebnom saslušanju; poziva na odgovarajuću izmjenu Poslovnika;

33.  poziva Komisiju da istraži mogućnost pružanja financijske potpore europskim građanskim inicijativama iz postojećeg proračuna EU-a preko europskih programa poput programa Europa za građane i Programa o pravima, ravnopravnosti i građanstvu, uključujući i mogućnost financiranja promotivnih radijskih i televizijskih programa, imajući na umu da jednakost građana mora biti zajamčena te da postoji stvarna potreba za financijskom potporom organizaciji europskih građanskih inicijativa i da su u tu svrhu podneseni brojni amandmani na proračun EU-a;

34.  poziva Komisiju da uz najveće mjere opreza suzbija krađu osjetljivih informacija o potpisnicima, između ostalog i sredstvima na internetu, posebno kad se s njima postupa u obliku agregiranih podataka;

35.  pozdravlja izvješće Komisije od 31. ožujka 2015. o europskoj građanskoj inicijativi i odluku Europskog ombudsmana OI/9/2013/TN te poziva Komisiju da prilikom revizije tog instrumenta zajamči da su sve odgovarajuće pravne mjere provedene kako bi se omogućilo ispravno daljnje praćenje kad se smatra da je europska građanska inicijativa uspješno uspostavljena; s obzirom na različite nedostatke koji su se pojavili stoga poziva Komisiju da u što kraćem roku podnese prijedlog za reviziju Uredbe (EU) br. 211/2011 i Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 1179/2011;

36.  poziva institucije EU-a da informativnom kampanjom o europskoj građanskoj inicijativi obave neophodan posao obavještavanja;

37.  poziva Komisiju da redovno izvješćuje Parlament o stanju u vezi s europskim građanskim inicijativama koje su u tijeku kako bi Parlament, u okviru svojih obveza prema građanima EU-a, mogao provjeravati funkcionira li instrument na što učinkovitiji način; ističe da bi se postupak europske građanske inicijative trebao stalno poboljšavati na temelju stečenih praktičnih iskustava te da bi, nadalje, trebao biti u skladu s presudama koje će donijeti Sud Europske unije;

38.  preporučuje korištenje svakog raspoloživog komunikacijskog kanala, naročito društvenih i digitalnih platformi svih relevantnih institucija EU-a radi daljnjeg provođenja postojećih kampanja podizanja razine osviještenosti uz sudjelovanje ureda i predstavništava EU-a te nacionalnih vlasti; poziva Komisiju da podupre izradu računalnog programa otvorenog koda za europske građanske inicijative za mobilne uređaje; pozdravlja činjenicu da su neke europske građanske inicijative uspjele ostvariti utjecaj na lokalnoj razini;

39.  smatra da je od ključne važnosti povećati transparentnost i kvalitetu provjera financiranja i sponzorstava europskih građanskih inicijativa kako bi se zajamčilo da se građani ispravno koriste tim instrumentom participativne demokracije i da bi se spriječila njegova moguća zloupotreba za privatne interese;

40.  napominje da Europski ombudsman ima važnu ulogu u provjeravanju načina na koji Komisija obrađuje zahtjeve za pokretanje europske građanske inicijative, a posebno slučajeve odbijanja njezine registracije;

41.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.


Strategija EU-a za jadransku i jonsku regiju
PDF 305kWORD 165k
Rezolucija Europskog parlamenta od 28. listopada 2015. o Strategiji EU-a za jadransku i jonsku regiju (2014/2214(INI))
P8_TA(2015)0383A8-0279/2015

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije o Strategiji EU-a za jadransku i jonsku regiju (COM(2014)0357), prateći akcijski plan i dodatni analitički dokument,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006(1) (u daljnjem tekstu: Uredba o zajedničkim odredbama),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1299/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o posebnim odredbama za potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj cilju „Europska teritorijalna suradnja”(2),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 23. listopada 2014. o Strategiji EU-a za jadransku i jonsku regiju,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o dodanoj vrijednosti makroregionalnih strategija (COM(2013)0468) i relevantnih zaključaka Vijeća od 22. listopada 2013.,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 11. rujna 2014. o Komunikaciji Komisije o Strategiji EU-a za jadransku i jonsku regiju (COM(2014)0357) te Strategiju EU-a za jadransku i jonsku regiju: istraživanje, razvoj i inovacije u malim i srednjim poduzećima (razmatračko mišljenje na zahtjev talijanskog predsjedništva EU-a),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 21. siječnja 2014. o Strategiji EU-a za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR) (razmatračko mišljenje),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 26. lipnja 2014. o Strategiji EU-a za jadransku i jonsku regiju,

–  uzimajući u obzir samoinicijativno mišljenje Odbora regija od 11. listopada 2011. naslovljeno „Teritorijalna suradnja na Sredozemlju preko jadransko-jonske makroregije”,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. srpnja 2012. o razvoju makroregionalnih strategija EU-a: sadašnja praksa i buduća očekivanja, posebno u Sredozemlju(3),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije pod nazivom „Pomorska strategija za Jadransko i Jonsko more” (COM(2012)0713),

–  uzimajući u obzir Izvješće Komisije o upravljanju makroregionalnim strategijama (COM(2014)0284),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 26. siječnja 2011. naslovljen „Doprinos regionalne politike održivom rastu u okviru strategije Europa 2020.” (COM(2011)0017),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/52/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Direktive 2011/92/EU o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2001. o procjeni učinaka određenih planova i programa na okoliš,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2005/370/EZ od 17. veljače 2005. o zaključivanju, u ime Europske zajednice, Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Aarhuška konvencija),

–  uzimajući u obzir Deklaraciju iz Ancone usvojenu na Konferenciji o razvoju i sigurnosti u jadranskoj i jonskoj regiji održanoj 19. i 20. svibnja 2000.,

–  uzimajući u obzir Osnivačku konferenciju jadransko-jonske euroregije održanu u Puli 30. lipnja 2006. i Deklaraciju o pokretanju inicijative za donošenje Jadranske strategije usvojenu na Skupštini jadransko-jonske euroregije održanoj u Splitu 22. listopada 2009.,

–  uzimajući u obzir studiju Glavne uprave za unutarnju politiku (Odjel B: Strukturna i kohezijska politika) iz siječnja 2015. „Nova uloga makroregija u europskoj teritorijalnoj suradnji”,

–  uzimajući u obzir studiju Glavne uprave za unutarnju politiku (Odjel B: Strukturna i kohezijska politika) iz lipnja 2015. „Jadranska i jonska regija: socioekonomska analiza i procjena povezivosti prometa i energetike”,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj i mišljenja Odbora za vanjske poslove, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane te Odbora za ribarstvo (A8-0279/2015),

A.  budući da makroregionalne strategije predstavljaju novi model upravljanja na više razina u kojem je za uspješnu provedbu i postizanje ciljeva ključno sudjelovanje dionika koji predstavljaju europsku, nacionalnu, regionalnu i lokalnu razinu, uključujući gospodarske i socijalne partnere i organizacije civilnog društva, kao i komplementarnost između različitih politika i programa; budući da regionalne i lokalne vlasti imaju važnu ulogu u promicanju demokracije, decentralizacije te veće lokalne i regionalne autonomije;

B.  budući da su prethodne strategije za Baltičko more i Dunav donijele konkretnu korist dotičnim regijama, potvrdile uspjeh mehanizama suradnje EU-a i donijele korisno iskustvo za izradu novih makroregionalnih strategija;

C.  budući da regije pokazuju sve veći interes za ovaj moderan oblik regionalne suradnje i popratni model upravljanja; budući da je u zadnje vrijeme to posebice bio slučaj u planinskim regijama kao što su Karpati i Alpe, gdje prirodna ograničenja zahtijevaju provođenje posebnih regionalnih politika;

D.  budući da je makroregionalna strategija, kao integrirani okvir koji se odnosi na države članice i zemlje koje nisu članice EU-a u istom zemljopisnom području i koji je Europsko vijeće podržalo, strategija EU-a;

E.  budući da postoje velike socioekonomske razlike među zemljama koje su uključene u tu Strategiju, posebno među državama članicama EU-a i zemljama koje nisu članice;

F.  budući da su povećani interes država u jadranskoj i jonskoj regiji za suradnju i utvrđivanje zajedničkih djelovanja kako bi se odgovorilo na izazove uporabom potencijala u cijeloj regiji te njihovi trajni napori za postizanje sinergije doveli do donošenja Strategije EU-a za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR);

G.  budući da se makroregionalne strategije mogu smatrati instrumentom za europsku integraciju i jaču teritorijalnu koheziju utemeljenim na dobrovoljnoj suradnji među državama članicama i susjednim zemljama u suočavanju sa zajedničkim izazovima; budući da je EUSAIR novi oblik regionalne suradnje koji može pomoći zemljama kandidatkinjama koje sudjeluju i potencijalnim zemljama kandidatkinjama na njihovu putu prema EU-u te je također važna sastavnica šire politike EU-a za Sredozemlje izražene u sklopu Unije za Mediteran; budući da je Strategija EU-a za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR), kao dio regionalne politike EU-a, sredstvo za promicanje gospodarske i socijalne kohezije, a njezini su glavni ciljevi smanjenje razlika među regijama, promicanje stvarne konvergencije, poticanje rasta i zapošljavanja;

H.  budući da je Jadransko more zbog toga što je poluzatvoreno posebno podložno onečišćenju te da ga odlikuju neobična hidrografska obilježja kao što je činjenica da dubina i obala sjeverne i južne regije u znatnoj mjeri variraju; budući da sve priobalne zemlje dijele riblje stokove, zbog čega je njihovo obnavljanje stalno ugroženo; budući da je u sklopu buduće okvirne uredbe o tehničkim mjerama u reformiranom ZRP-u potrebno donijeti mjere za svaku regiju zasebno te ih prilagoditi posebnostima tog područja, njegovih morskih resursa i ribarstva;

Opća razmatranja

1.  pozdravlja Komunikaciju Komisije o Strategiji EU-a za jadransku i jonsku regiju te prateći akcijski plan; vjeruje da je to važan korak u razvoju tog dijela Europe; ističe da je EUSAIR osmišljen kako bi EU, nacionalna ili regionalna tijela ili privatni sektor dodali vrijednost intervencijama na način kojim se znatno jača funkcioniranje makroregije; ističe mogućnosti koje Strategija pruža sadašnjim i potencijalnim zemljama kandidatkinjama u regiji; naglašava važnost činjenice da se Strategija temelji na načelima integracije, usklađenosti, suradnje i partnerstva; ponavlja važnost načela „3 NE“, a to su ne novom zakonodavstvu, ne novim ustanovama i ne novom financiranju jer su makroregije okviri za inicijative suradnje utemeljeni na sinergijama koje su rezultat razrade raznih instrumenata politika EU-a, uključujući europske strukturne i investicijske fondove;

2.  pozdravlja napore koje sve zainteresirane strane ulažu u uspostavljanje institucijske strukture za provedbu EUSAIR-a u sklopu postojećeg institucijskog okvira; potiče sve nacionalne, regionalne i lokalne dionike da preuzmu potpunu kontrolu nad provedbom projekata obuhvaćenih ovom makroregionalnom Strategijom; ističe važnost jačanja institucijskog kapaciteta i učinkovitosti javne uprave i javnih službi te osiguravanja, u svakoj zemlji sudionici, dovoljno resursa i kvalificiranog administrativnog osoblja izričito posvećenog provedbi EUSAIR-a;

3.  naglašava potrebu za pristupom usmjerenim na konkretna područja u pogledu aktivnosti suradnje te ističe dodanu vrijednost modela upravljanja na više razina čija je svrha riješiti problem manjka administrativnih kapaciteta te koji se može upotrijebiti kao sredstvo za prikupljanje resursa u makroregiji; u tom smislu, inzistira na tome da je potrebno uključiti lokalne i regionalne vlasti u politička upravljačka tijela te u operativna, tehnička i provedbena tijela Strategije, dok Komisija treba zadržati svoju ulogu u postupku usklađivanja; naglašava da se lokalnim razvojem vođenim zajednicom mogu mobilizirati lokalne zajednice i organizacije te ih se može uključiti u postupak odlučivanja, kao i pomoći pri jačanju osjećaja odgovornosti za projekte među stanovništvom;

4.  naglašava važnost transparentnog procesa donošenja, praćenja i evaluacije Strategije, kao i otvorenosti i uključivosti u odnosu na civilno društvo te sve relevantne dionike; naglašava da su komunikacija i podizanje razine svijesti u svim stupovima ključni za sudjelovanje dionika u postupku odlučivanja i za pridobivanje podrške javnosti; potiče države članice da se pobrinu za to da Strategija ima odgovarajuću vidljivost na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, da razviju odgovarajuću komunikaciju u pogledu ciljeva i rezultata Strategije te da promiču koordinaciju i razmjene najboljih praksi s ostalim postojećim i budućim makroregionalnim strategijama;

5.  ističe da zemlje koje nisu članice EU-a trebaju uskladiti svoje zakonodavstvo sa specifičnom sektorskom pravnom stečevinom povezanom sa Strategijom kako bi se zajamčilo ostvarenje ciljeva EU-a te njihova redovita, zakonita i pravovremena provedba na temelju normi i zakonodavstva EU-a; potiče sve zemlje sudionice da osnuju trustove mozgova i organiziraju redovite sastanke radi razmjene najboljih praksi kako bi se taj postupak ubrzao i postao učinkovitiji;

6.  napominje da se zbog znatnog smanjenja privatnih ulaganja diljem zemalja u regiji, u kombinaciji s fiskalnom konsolidacijom i ograničenim kapacitetom ulaganja u javnom sektoru, mogu pojaviti problemi u financiranju projekata u okviru Strategije; poziva zemlje sudionice na održavanje visokog stupnja odgovornosti, predanosti i vodstva potrebnog za uspješnu provedbu Strategije;

7.  pozdravlja činjenicu da Europski strukturni i investicijski fondovi (ESIF) i Instrument za pretpristupnu pomoć za razdoblje 2014. – 2020., a posebno Program suradnje za jadransku i jonsku regiju za razdoblje 2014. – 2020. (ADRION), pružaju znatne potencijalne resurse te široki raspon alata i tehničkih opcija za Strategiju; podupire činjenicu da su dostupni i drugi fondovi i instrumenti koji su važni za stupove Strategije, osobito Obzor 2020. i programi Erasmus + za sve stupove, Instrument za povezivanje Europe za II. stup, program LIFE za III. stup kao i za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu na njih te programi COSME i Kreativna Europa za mala i srednja poduzeća za IV. stup, kao i program INNOVFIN za financiranje inovacija; u cilju stvaranja sinergije raspoloživih sredstava, potiče suradnju između nadzornih odbora za programe teritorijalne suradnje koji obuhvaćaju regiju, upravnog odbora EUSAIR-a i upravljačkih tijela ESIF-a; naglašava da bi u sklopu Strategije trebalo omogućiti djelotvorniju i učinkovitiju upotrebu postojećih instrumenata i fondova;

8.  poziva Europsku komisiju te nacionalna, regionalna i lokalna tijela koja su nadležna za pripremu i provedbu programa ESIF-a i upravljanje njima da istaknu važnost makroregionalnih projekata i mjera;

9.  naglašava važnost utvrđivanja strukture provedbe i mehanizama usklađivanja na razini makroregije radi olakšanja suradnje, uključujući zajedničko planiranje, usklađivanja mogućnosti financiranja i pristupa odozdo prema gore; naglašava da je potrebno uskladiti nacionalne i regionalne operativne programe s ciljevima Strategije te, gdje je to moguće, uključiti EUSAIR u te programe; smatra da je potrebno koordinirati i uskladiti inicijative, prijedloge i projekte koji se izravno i neizravno odnose na jadransko-jonsku regiju;

10.  potiče Komisiju, Europsku investicijsku banku (EIB) i zemlje sudionice da u potpunosti iskoriste mogućnosti novoosnovanog Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) kako bi se financirali projekti u regiji kojima bi se stvorila dodana vrijednost, promicao održiv razvoj te gospodarska i socijalna kohezija, potaknuo rast, povećala zaposlenost na makroregionalnoj razini te bi se pridonijelo postizanju ciljeva strategije Europa 2020.; u tom kontekstu, potiče dodjeljivanje „bonus bodova” makroregionalnim projektima u fazi odabira projekata zbog njihove transnacionalne prirode;

11.  ističe da ne postoje posebna sredstva dodijeljena samo za provedbu makroregionalnih strategija i da su snažna politička volja, partnerstvo i usklađenost među zemljama preduvjeti za uspjeh; stoga poziva zemlje u regiji da udruže sredstva (europske strukturne i investicijske fondove, instrument za pretpristupnu pomoć i Europski fond za strateška ulaganja), kao i doprinose iz nacionalnih izvora u okviru Europske investicijske banke kako bi uspostavile financijsku i investicijsku platformu za potporu financiranju projekata kojima se pridonosi postizanju ciljeva Strategije; poziva na stvaranje transparentnog i javno dostupnog portfelja projekata za jadransku i jonsku regiju preko kojeg će postati vidljive aktualne i potencijalne potrebe za ulaganjem i projektima kako bi se ulagače potaklo da ulažu u navedene projekte;

12.  potiče dionike na razmjenu najboljih praksi, korištenje dosad stečenim iskustvom, otkrivanje prepreka u provedbi makroregionalnih strategija EU-a i jačanje suradnje sa svojim kolegama iz drugih makroregija, poput onih iz regija Baltičkog mora i Podunavlja te iz alpskih makroregija;

13.  poziva Komisiju na uklanjanje administrativnih i nefinancijskih prepreka koje često odvraćaju ulagače od ulaganja u takve projekte;

14.  smatra da je potrebno pronaći načine uključivanja zemalja koje nisu dio Strategije i koje su geografski i gospodarski bliske toj regiji, barem u pojedinim i specifičnim projektima; u tom kontekstu ističe važnost prekogranične i transnacionalne suradnje u okviru kohezijske politike te poziva dotične države članice i regije da iskoriste postojeće primjere najbolje prakse u tom području;

15.  podsjeća na velik utjecaj gospodarske krize na regiju i naglašava potrebu za redovitom procjenom strategija osmišljenih za postizanje gospodarskog oporavka; podsjeća da se zemlje te regije nalaze na različitim stupnjevima razvoja i imaju različite potrebe; poziva Komisiju da istakne važnost stvaranja uvjeta za smanjenje društveno-gospodarskih razlika među zemljama; podupire reforme u slabije razvijenim zemljama te u tom kontekstu potiče na razmjenu znanja, iskustva i praksi;

16.  ističe da je potrebno poticati, obnavljati i produbljivati kulturnu, znanstvenu i obrazovnu suradnju, između ostalog i povećanjem mogućnosti akademske mobilnosti studenata i sveučilišnih djelatnika; naglašava da su znanost i inovacije preduvjeti za pametan, uključiv i održiv rast; ističe međuovisnost znanstvene i kulturne suradnje s jedne strane te rasta ekonomske dinamike i razine raznolikosti i održivosti turizma unutar regije s druge strane;

17.  pozdravlja zastupljenost Europskog parlamenta u upravljačkim tijelima EUSAIR-a; poziva Komisiju da analizira zajedničke napore zemalja u regiji (država članica EU-a i trećih zemalja) i učinkovito sudjelovanje lokalnih i regionalnih vlasti u ostvarivanju ciljeva Strategije;

18.  upućuje na presedane utvrđene u kontekstu drugih makroregionalnih strategija EU-a i poziva na pružanje potpore, u okviru pilot-projekata i pripremnih djelovanja, različitim vrstama djelovanja, od studija pa sve do početnog kapitala za pripremu projekata u okviru različitih prioritetnih područja;

19.  smatra nužnim da se u fazi provedbe Strategije njezina opća načela, a posebice pitanja koja se odnose na zaštitu okoliša i unapređenje prirodnih resursa, uzmu u obzir u sva četiri stupa, također radi stvaranja holističkog pristupa složenim i raznolikim izazovima makroregije;

20.  ističe da je osobitu pozornost potrebno posvetiti područjima navedenima u članku 174. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, poput otoka te planinskih i ruralnih regija, u cilju utvrđivanja i iskorištavanja njihova specifičnog potencijala, posebice u sektoru turizma, uz istovremeno poštovanje područja djelovanja i prioriteta utvrđenih u ovom izvješću; povrh toga, poziva Komisiju da predloži proglašenje Europske godine otoka i planina;

21.  smatra da bi zemlje sudionice trebale pronaći načine za uključivanje drugih važnih stupova kojima bi se mogle stvoriti razvojne prednosti za to područje, kao što je primjerice poljoprivreda zbog specifičnih geoklimatskih uvjeta, bioraznolikosti i potencijala za stvaranje sinergijskih usklađenih učinaka i daljnjeg rasta; preporučuje blisku suradnju i usklađivanje područja u unutrašnjosti, obalnog područja i otoka radi postizanja sinergija između projekata čiste energije i proizvodnje zdrave hrane;

22.  skreće pozornost na važnost odgovarajućeg izvješćivanja i procjene provedbe Strategije; u tom kontekstu, poziva zemlje sudionice i Komisiju na prikupljanje pouzdanih polaznih podataka i postavljanje konkretnih ciljeva za svaki stup koji bi se ocjenjivali na godišnjoj osnovi i bili javno dostupni;

23.  poziva na sveobuhvatan i integrirani europski pristup migracijama; ističe da se regija suočava s ozbiljnim migracijskim izazovima te žali zbog svih tragedija na Sredozemlju; naglašava da je za rješavanje tih problema neophodan znatan zaokret u politikama azila u smislu solidarnosti među državama članicama; ističe da je potrebno razmotriti sveukupnu strategiju suradnje s trećim zemljama; žali zbog nedovoljne suradnje među državama članicama EU-a u pogledu migracijskih izazova; potiče razmjenu dobrih praksi među regijama kad je riječ o primanju migranata i poziva na to da se posebna pozornost hitno posveti društvenim i humanitarnim pitanjima koja utječu na regiju, radi eventualnog ponovnog određivanja prioriteta strategije EUSAIR u budućnosti;

24.  očekuje novi poticaj za jačanje mira i sigurnosti u jugoistočnoj Europi;

25.  poziva zemlje na razmjenu najboljih praksi u području poštovanja prava manjina kako bi se primjenjivali najviši standardi, s obzirom na činjenicu da je to posebno osjetljivo područje u pogledu jezičnih pitanja;

26.  naglašava da je u različitim fazama provedbe potrebno omogućiti javnim i privatnim gospodarskim akterima, društvenim subjektima i različitim pripadnicima organiziranog civilnog društva odgovarajuću obuku s pomoću određenog programa, uključujući organizacijsku i tehničku potporu;

27.  poziva Komisiju da svake dvije godine Parlamentu i Vijeću podnese izvješće o provedbi EUSAIR-a kako bi se procijenilo njegovo funkcioniranje te njegova dodana vrijednost u pogledu rasta i radnih mjesta, smanjenja razlika i održivog razvoja;

28.  potiče posebne mjere za promicanje socijalne dimenzije; naglašava važnost uključivanja prioriteta i mjera kojima se nastoji podržati uključivanje osoba s invaliditetom i spriječiti sve vrste diskriminacije;

Plavi rast

29.  ističe da jedinstveni geografski položaj regije, specifična struktura njezine obale i bogata morska raznolikost imaju veliki potencijal za stvaranje „plavih” radnih mjesta, poticanje inovativnog i održivog gospodarskog razvoja i rasta, uključujući plave tehnologije, ribarstvo i akvakulturu, te za bolje pomorsko i morsko upravljanje i usluge;

30.  zalaže se za plavo gospodarstvo kao rješenje gospodarske krize jer se njime potiče otvaranje novih radnih mjesta i gospodarski razvoj, a posebno otvaranje radnih mjesta za žene i mlade u priobalnim i otočnim zemljama; smatra da se Strategija EU-a za jadransku i jonsku regiju ne može provesti bez uzimanja u obzir ideje plavog gospodarstva koje predstavlja poveznicu između zaštite okoliša i gospodarskih sektora povezanih s morima i oceanima, akvakulturom, pomorskim i riječnim prometom te turizmom;

31.  poziva Komisiju i države koje sudjeluju u Strategiji da privuku mlade ljude u sektor ribarstva i akvakulture u jadranskoj i jonskoj regiji te da ih potiču na bavljenje aktivnostima iz tih područja;

32.  poziva na koordinaciju politika i usklađivanje ciljeva Strategije, kao i zajedničkih projekata, s vrijednostima, načelima i ciljevima zajedničke ribarstvene politike; potiče, nadalje, potporu razvoju održivog sektora ribarstva i proizvodnji tradicionalne zdrave hrane; poziva na osnivanje lokalnih akcijskih skupina u ribarstvu koje bi mogle biti prirodni alat za diversifikaciju ribarstva; ističe činjenicu da je potrebno povećati sudjelovanje dionika u cjelokupnom upravljanju te poboljšati i diversificirati ribarske aktivnosti kako bi ribarstvo i akvakultura bili održivi i unosni;

33.  mišljenja je da plavi rast obuhvaća vrlo različite sektore i poduzeća te je zbog toga za njegov razvoj potrebna visokokvalificirana radna snaga u svim tim sektorima; poziva države članice uključene u EUSAIR da u svojim programima osposobljavanja promiču različite sektore plavog rasta, uzimajući u obzir sustave cjeloživotnog učenja i osposobljavanja za zaposlenike; ističe složenost aktivnosti, sektora i disciplina socioekonomskih sustava uključenih u plavi rast te stoga smatra da je iznimno važno da države članice uključene u strategiju EUSAIR donesu politike tržišta rada kako bi se povećala sposobnost prilagodbe promjenama, inovacijama i multidisciplinarnosti, prilagodilo osposobljavanje ljudskog kapitala i povećala stopa sudjelovanja žena;

34.  ističe važnost veće i stvarne povezanosti između strategije Europa 2020. i triju stupova (posebno stupa plavog rasta) strategije EUSAIR na temelju akcijskog plana Europske komisije; smatra akcijski plan jednim od rezultata pristupa Strategije kojim se utvrđuju konkretni prioriteti za makroregiju; ističe da se, na temelju toga, svaka akcija ili projekt odabire opsežnim postupkom savjetovanja odozdo prema gore koji uključuje niz dionika iz jadransko-jonske regije koji predstavljaju nacionalne, regionalne i lokalne vlasti, socijalne partnere, ali i privatni sektor, socijalnu ekonomiju, akademsku zajednicu i civilno društvo;

35.  potiče grupiranje u klastere i suradnju između javnih i privatnih poduzeća, sveučilišta, istraživačkih instituta i drugih relevantnih dionika u morskom i pomorskom sektoru u cilju poticanja inovacija te potpunog iskorištavanja potencijala sinergija; smatra da se mjere u okviru stupa plavog rasta moraju oslanjati na nacionalne i regionalne strategije istraživanja i inovacija za pametnu specijalizaciju kako bi se zajamčila učinkovitija i djelotvornija ulaganja; poziva zemlje i regije da sudjeluju u S3 platformi Europske komisije kako bi imale koristi od pomoći u razvoju, provedbi i reviziji strategija pametne specijalizacije; u tom kontekstu smatra potrebnim da se malim i srednjim poduzećima omogući bolji pristup kreditima te da se poboljšaju postojeće poslovne mreže (klasteri) kroz postupak internacionalizacije kako bi se stvorila nova kvalitetna i održiva radna mjesta;

36.  podupire stvaranje zajedničke oznake kvalitete za visokokvalitetne morske prehrambene proizvode iz regije radi povećanja njihove konkurentnosti;

37.  ističe važnost socijalnog dijaloga i uključivanja predstavnika civilnog društva, zajedno s javnim tijelima, u aktivnosti izgradnje kapaciteta; smatra da bi se to moglo postići uspostavljanjem stalne platforme na makroregionalnoj i regionalnoj razini u svakoj državi članici radi zastupanja socijalnih i gospodarskih partnera, u skladu s onime što je već učinjeno za sveučilišta, gospodarske komore i gradove;

38.  ističe važnost morskog i pomorskog istraživanja i jače suradnje među znanstvenicima u tim sektorima te među državama članicama i regijama uključenima u strategiju EUSAIR kako bi se premostio postojeći jaz između tih država članica te ojačali konkurentnost obalnih područja i doprinos stvaranju kvalitetnih i održivih radnih mjesta na tim područjima;

39.  sa zabrinutošću prima na znanje stopu smanjenja ribljih stokova u Jadranskom i Jonskom moru zbog prekomjernog izlova, nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova (NNN) i drugih znatnih opasnosti za sav morski život; naglašava da je ribarstvo jedan od glavnih elemenata gospodarstava u obalnim područjima i na otocima; stoga smatra da je potrebno postaviti zaštitu i očuvanje ribljih stokova i morskih ekosustava na sami vrh ciljeva Strategije u skladu s načelom najvišeg održivog prinosa uključenog u zajedničku ribarstvenu politiku; naglašava da je u prijelaznom razdoblju potrebno poduprijeti prilagodbu ograničavanju izlova poticajima za kupnju opreme kroz Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR); poziva na poduzimanje odlučnih mjera poput usklađivanja zakonodavstva o ribarstvu trećih zemalja sa zakonodavstvom EU-a, dijeljenja podataka, utemeljenja zajedničkih platformi za praćenje i višegodišnjih programa za upravljanje ribarstvom te također poziva na razmatranje načina za razvoj održivog sektora akvakulture koji ima veliki potencijal za snabdijevanje energijom iz obnovljivih izvora energije;

40.  podsjeća da bi se ribe i školjke koje se iskorištavaju u komercijalne svrhe trebale nalaziti unutar sigurnih bioloških granica radi postizanja dobrog stanja okoliša i radi zaštite dugoročne održivosti industrije ribarstva;

41.  poziva Komisiju da popisuje količinu ulova u okviru rekreacijskog ribolova, da ga regulira te da tu aktivnost, kao i profesionalni ribolov, uskladi s ciljevima ribolova s najvećim održivim prinosom;

42.  potiče sveobuhvatna istraživanja o ribljim stokovima, posebice o ugroženim vrstama i njihovoj biološkoj međupovezanosti, s obzirom na činjenicu da bi manjak preciznih podataka mogao rezultirati nejasnim i nepouzdanim procjenama; potiče očuvanje prirodnog mriještenja;

43.  poziva na procjenu i promicanje projekata kojima je cilj ocijeniti utjecaj neizravnog ribolova („mrtve mreže”, mreže za uzgoj dagnji) te usputnog ulova zaštićenih vrsta, s obzirom na to da je procijenjeno da se samo u Jadranskome moru slučajno ulovi više od 40 000 morskih kornjača; smatra da je potrebno hitno izraditi studije o tome kako taj problem utječe na okoliš te studije o načinima njegova smanjenja (na primjer o upotrebi uređaja koji kornjačama omogućuju izlazak iz mreže);

44.  potiče na pružanje snažne potpore brodogradnji, uključujući sektor brodova za slobodno vrijeme, s naglaskom na njezinoj modernizaciji i specijalizaciji kako bi se otvorila nova radna mjesta te postigao održiv i konkurentan rast koji je u skladu s plavim tehnologijama;

45.  poziva na pružanje snažne potpore proizvodnim područjima, twinningu i suradnji među područjima u različitim dijelovima makroregije; potiče razmjenu dobrih praksi koje uključuju najznačajnija iskustva u sektoru i ona drugih regija koje žele razviti isti pristup, kako bi se promicalo osnivanje proizvodnih područja;

46.  naglašava da je važno podupirati i poticati rekreacijski sportski i obiteljski ribolov, kao i integrirane politike za rekreacijski ribolov i turizam (ribolov i ribolovni turizam, marikultura), posebice na otocima, s ciljem očuvanja lokalnih kulturnih tradicija i pomorskog stila života otočana i malih otočnih lokaliteta; potiče održiv, mali i tradicionalan ribolov i akvakulturu, zajedno s raznovrsnom kulinarskom ponudom i promicanjem lokalnih ribljih tržnica kao najbolji način za osiguravanje održivosti ribarstva i pružanje veće potpore aktivnostima obalnog turizma;

47.  poziva Komisiju da podupire i promiče uključenost ribarstva i radnika iz sektora ribarstva u projekte povezane s kulturnim i povijesnim turizmom, kojima se obuhvaća ribarstvo, ponovno otkrivanje pomorskih aktivnosti te lokaliteta i zanimanja povezanih s tradicionalnim ribarstvom;

48.  naglašava važnost socijalne ekonomije i ženskog poduzetništva za postizanje ciljeva u okviru stupa plavog rasta te poziva države članice uključene u strategiju EUSAIR da potiču i podupiru sudjelovanja žena u svim relevantnim sektorima; podsjeća na temeljnu ulogu malih poduzeća i mikropoduzeća u dotičnim regijama i područjima te traži od država članica uključenih u EUSAIR da provedu aktivne politike za promicanje takvih oblika gospodarske aktivnosti;

49.  podržava mjere za smanjenje hidrogeološkog rizika i rizika od erozije obale;

50.  naglašava važnost istraživanja i poziva na snažnu potporu morskim i pomorskim okruzima;

51.  ističe da razvoj akvakulture i marikulture može imati važnu ulogu ne samo u obnovi raznolikosti vrsta nego i u gospodarskom rastu jadranske i jonske regije;

52.  poziva Komisiju da poveća razmjenu dobrih praksi poput održivosti projekata koje razvijaju obalne akcijske skupine;

Povezivanje regije

53.  naglašava da su makroregiji prijeko potrebne bolje prometne i energetske veze među zemljama sudionicama te između njih i njihovih susjeda, uključujući pomorski promet, intermodalne veze sa zaleđem i energetske mreže, te da su one preduvjet za njezin gospodarski i društveni razvoj; ističe da dvije jadranske obale nisu dovoljno povezane te da postoji mrežni infrastrukturni jaz u jadransko-jonskom području;

54.  poziva na to da se potiče uspostava održivih prometnih veza kojima se smanjuju vrijeme putovanja, troškovi prijevoza i logistike te vanjski učinci; poziva na znatne strateške radove u pogledu razmjene između mora i kopna u cilju stvaranja mogućnosti za intermodalni prijevoz među zemljama, podupiranja kohezije, jačanja ukupne mreže te smanjenja gužvi na cestama, a samim time i emisija ugljikovog dioksida; skreće pozornost na potrebu za poboljšanjem pomorske i lučke dimenzije kabotaže, autocesta uz more i plovidbe između dviju obala Jadrana, kako na rutama sjever-jug, tako i na poprečnim rutama istok-zapad; ističe potrebu za boljom koordinacijom kako bi se spriječile gužve u pomorskom prometu te poboljšalo upravljanje njime i kontrola nad njim;

55.  potiče primjenu Uredbe o praćenju emisija iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji (Uredba (EU) 2015/757) za inovacije i uspostavu održivog pomorskog prometa u markoregiji uporabom alternativnih pogonskih motora i goriva za plovila radi smanjenja emisija stakleničkih plinova i povećanja energetske učinkovitosti u prometnom sektoru;

56.  ističe važnost povezivanja pomorskih prometnih putova i luka s drugim dijelovima Europe te važnost međupovezanosti s koridorima mreže TEN-T; poziva zemlje sudionice da usmjere napore u provedbu projekata obuhvaćenih aktualnom mrežom TEN-T i u druge intervencije za njezino predloženo proširenje na jugoistočnu Europu / istočnu jadransku obalu, kojima se može riješiti pitanje postojećeg mrežnog jaza u jadransko-jonskom području; stoga poziva zemlje sudionice da utvrde prioritetne infrastrukturne projekte s regionalnom i europskom dodanom vrijednošću te predlaže da se, između ostalog, posebna pozornost posveti:

   (i) dovršenju Baltičko-jadranskog koridora, zajedno s proširenjem cjelokupne jonsko-jadranske osi,
   (ii) sjeverno-južnom produžetku Skandinavsko-mediteranskog koridora,
   (iii) uspostavljanju Alpsko-sjevernobalkanskog željezničkog teretnog koridora,
   (iv) boljoj povezanosti Iberskog poluotoka, središnje Italije i zapadnog Balkana,
   (v) provedbi cestovne veze na području Balkana između lučkog sustava i unutar zemalja, kao i međupovezanosti s koridorom Rajna – Dunav,
   (vi) poboljšanju lučkih objekata za bolje veze između dviju obala Jadrana te pripremi zajedničke strategije upravnih odbora luka na sjevernom Jadranu za sveobuhvatniju opskrbu srednje Europe uvoznom robom;

57.  poziva na optimizaciju kapaciteta postojeće infrastrukturne mreže, s posebnim naglaskom na postojećim cestovnim i željezničkim vezama u makroregiji, uključujući i „last-mile” veze; naglašava da je potrebno čim prije dovršiti jadransko-jonsku autocestu i na taj način potaknuti gospodarski i socijalni razvoj makroregije; podsjeća na važnost novih koridora kojima se integriraju autoceste, željeznice i druga infrastruktura na objema stranama jadransko-jonskog područja; ističe potrebu za boljom koordinacijom kako bi se spriječile gužve u pomorskom prometu te poboljšalo upravljanje njime i kontrola nad njim;

58.  poziva na razvoj željezničke infrastrukture velikih brzina kojom će se međusobno povezati makroregija i omogućiti bolja povezanost s EU-om i unutar njega; ističe važnost poboljšanja željezničke povezivosti jadranske i jonske regije, kao i tirenske obale i jadransko-jonske obale;

59.  poziva zemlje sudionice da poboljšaju svoju infrastrukturu pomorskog, željezničkog i zračnog prometa, da razviju autoceste uz more u makroregiji, kombinirajući intermodalna prijevozna sredstva, posebice za povezivanje zaleđa, te da poboljšaju prometnu logistiku, iskorištavajući najnaprednije tehnologije na najbolji mogući način i u svakom trenutku osiguravajući visoku razinu sigurnosti i ekološke održivosti; također poziva zemlje sudionice da prouče mogućnosti poboljšanja povezivanja s instrumentima e-mobilnosti kojima bi se moglo omogućiti međunarodno elektroničko izdavanje karata;

60.  ističe nedostatak učinkovite povezanosti s otocima; potiče Komisiju i države članice da omoguće bolju povezanost istraživanjem novih usklađenih mogućnosti i mogućnosti s dodanom vrijednošću, optimiziranjem uporabe ruta za teretni i putnički prijevoz te uključivanjem privatnih i javnih dionika kako bi se poboljšala kvaliteta života, zaustavila depopulacija i omogućilo iskorištavanje socioekonomskih mogućnosti na tim područjima; naglašava potrebu za poboljšanjem unutarnjih veza i prometne infrastrukture na otocima u svrhu održive unutarnje mobilnosti; također naglašava nužnost jamčenja odgovarajuće zdravstvene zaštite i obrazovnog programa otočkom stanovništvu tijekom cijele godine;

61.  poziva na provedbu velikih projekata za razvoj intermodalnih veza na otocima, a posebno želi vidjeti snažnu potporu jačanju strateški važnih zračnih luka, u smislu infrastrukture i novih ruta prema drugim regijama u makroregiji;

62.  potiče zemlje sudionice da nastave s naporima u diversifikaciji izvora za opskrbu energijom, čime se neće samo poboljšati energetska sigurnost makroregije nego će se i unaprijediti tržišno natjecanje te će se pridonijeti borbi protiv energetskog siromaštva, što će imati važan utjecaj na gospodarski i društveni razvoj regije; naglašava potrebu za temeljitom procjenom utjecaja koji će intervencije u energetskom sektoru imati na okoliš; ističe važnost zajedničkog planiranja ulaganja u razvoj terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) te mreža plinovoda koje nedostaju u makroregiji, čime bi se pomoglo u postizanju veće neovisnosti i energetske sigurnosti; nadalje potiče mjere za povećanje energetske učinkovitosti i učinkovite uporabe resursa, čime se također pridonosi konkurentnosti;

63.  potiče razvoj energetske infrastrukture kojom se može smanjiti ugljični otisak, povećati energetska učinkovitost te zajamčiti energetska sigurnost unutar makroregije, ali i šire; nadalje naglašava važnost razvoja i promicanja koncepta pametnih gradova kako bi se omogućila dodana vrijednost postojeće ukupne energetske infrastrukture makroregije;

64.  prepoznaje velik potencijal izvora obnovljive energije u makroregiji koji se nedovoljno koriste; poziva na iskorištavanje postojećih obnovljivih izvora poput solarne energije, energije vjetra, plime i oseke (kad je to tehnički izvedivo) te energije valova u okviru kombinirane proizvodnje energije; naglašava da su hidroelektrane čija se izgradnja razmatra u svim zemljama sudionicama održive i konkurentne; poziva zemlje sudionice da doprinose uspostavljanju učinkovitog i međusobno povezanog tržišta plina i električne energije u makroregiji, kojim će se osigurati jednak pristup jeftinoj, pristupačnoj energiji; naglašava važnost jačanja prekogranične energetske međupovezanosti za potporu ulaganjima u energetskom sektoru kao ključan preduvjet za integraciju u energetsku mrežu EU-a, kao i važnost uklanjanja prepreka prekograničnim ulaganjima u energetskom sektoru;

65.  podupire zajedničko planiranje i ulaganja u energetsku infrastrukturu za proizvodnju i prijenos električne energije i plina u makroregiji u skladu s mrežom TEN-E, uz provedbu konkretnih projekata koji se nalaze na popisu projekata od interesa za energetsku zajednicu;

66.  izražava zabrinutost zbog ponovnog poticanja istraživanja i eksploatacije nafte i plina na pučini i na kopnu, čime bi se makroregija mogla izložiti riziku od katastrofa s vrlo ozbiljnim posljedicama za okoliš, gospodarstvo, uključujući sektor ribarstva, te za zdravlje ljudi; naglašava da svaka takva aktivnost mora biti u skladu s pravilima i smjernicama Unije za klimu i obnovljivu energiju; naglašava da je Jadransko more uvučeno i plitko more u kojem se onečišćujuće tvari zadržavaju i da je na obje njegove obale turizam vrlo razvijen te da bi rast u toj makroregiji u prvom redu trebao ovisiti o turizmu i gospodarskim aktivnostima povezanim sa specifičnim značajkama okoliša i ekosustavima; naglašava potrebu za dosljednim provođenjem zakonodavstva EU-a i međunarodnih konvencija o ekološkoj održivosti i sigurnosti pomorskih aktivnosti; poziva na cjelovitu provedbu Okvirne direktive o pomorskoj strategiji (2008/56/EZ) i Direktive o sigurnosti odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti (2013/30/EU);

67.  poziva na formuliranje zajedničkih europskih prometnih sigurnosnih standarda u jadransko-jonskoj makroregiji;

68.  naglašava potrebu za promicanjem prekograničnih zračnih usluga s pomoću provedbe zajedničkih projekata čija je svrha osiguranje i poboljšanje veza unutar makroregije;

Kvaliteta okoliša

69.  podsjeća na bogatstvo morskih, obalnih i kopnenih ekosustava država sudionica; primjećuje da je Jadransko more stanište gotovo polovini (49 %) zabilježenih mediteranskih morskih vrsta te da je najneobičnija podregija Sredozemnog mora zbog svoje plitkosti, ograničenih tokova i velikog utjecaja rijeka; poziva na zajedničke napore u poduzimanju svih mogućih mjera, uključujući uporabu čistih goriva za pomorski promet i logistiku, u cilju očuvanja bioraznolikosti morskog okoliša i transnacionalnih kopnenih staništa te sprečavanja i smanjenja zagađenja mora i drugih prijetnji obalnoj i morskoj bioraznolikosti; ističe važnost zaštite ugroženih morskih i kopnenih vrsta, kao što su sredozemna medvjedica, čovječja ribica, ris, bjeloglavi sup i druge te poziva zemlje sudionice da provedu odgovarajuće mjere kako bi se postigao taj cilj;

70.  poziva na razmjenu najboljih praksi između zemalja sudionica u području upravljanja prirodnom i kulturnom baštinom, uključujući područja mreže Natura 2000. i lokalitete pod zaštitom UNESCO-a, s namjerom da se stvore održive turističke atrakcije;

71.  potiče sve države sudionice da udruže snage u provedbi pomorskog prostornog planiranja, u skladu s Direktivom 2014/89/EU o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja, te integriranog upravljanja obalama, uključujući različite dionike (nacionalne, regionalne i lokalne vlasti, lokalno stanovništvo, istraživačku zajednicu, nevladine organizacije itd.); smatra da pravilno zajedničko upravljanje pomorskim prostorom pruža važan okvir za održivo i transparentno iskorištavanje pomorskih i morskih resursa;

72.  ističe važnost zaštite i očuvanja rijeka i jezera u jadransko-jonskom bazenu;

73.  ističe da je potrebno na odgovoran način boriti se protiv starijeg i prekograničnog zagađenja te očistiti lokalitete koji su pogođeni industrijskim zagađenjem tla, vode i zraka te po potrebi one koji su onečišćeni zbog vojnih sukoba; podupire sve aktivne mjere za smanjenje onečišćenja mora kemijskim i konvencionalnim oružjem; podupire smanjenje morskog otpada, s ciljem njegova potpunog uklanjanja, u skladu s Okvirnom direktivom o pomorskoj strategiji, osobito u pogledu onečišćenja otpadom na jadranskim otocima;

74.  izražava zabrinutost zbog šteta koje u moru uzrokuje plastični otpad; poziva Komisiju da podrži inicijative za prikupljanje i recikliranje tog otpada; ističe važnost uključivanja ribara u taj proces;

75.  poziva zemlje da razviju i provedu sveobuhvatne planove za ponovnu uporabu zastarjelih industrijskih i vojnih lokacija; ističe da te lokacije nisu samo prijetnja za okoliš nego imaju i značajan gospodarski potencijal koji se ne iskorištava;

76.  poziva na poticanje premještanja industrije iz gradskih središta i obalnih područja u cilju poboljšanja kvalitete života;

77.  inzistira na tome da se primijene svi postojeći alati u uvođenju najboljih rješenja za gospodarenje otpadom i pročišćavanje otpadnih voda u regiji, u skladu s Direktivom Vijeća 91/271/EEZ od 21. svibnja 1991. o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda u državama članicama EU-a;

78.  skreće pozornost na razne prirodne opasnosti i opasnosti prouzročene ljudskim djelovanjem koje su zadnjih godina pogodile tu regiju; skreće pozornost na problem krčenja šuma i ostalih rizika povezanih s klimatskim promjenama; naglašava potrebu da se u cijelosti primijene horizontalna načela za upravljanje rizicima od prirodnih katastrofa i prilagodbu klimatskim promjenama u cilju provedbe akcijskog plana i prioriteta iz svakog stupa; potiče suradnju među hidrometeorološkim institutima različitih zemalja u slučaju ekstremnih vremenskih prilika, posljedica klimatskih promjena i upravljanja rizikom od katastrofe; uviđa da su vodoopskrba, poljoprivreda i turizam sektori na koje najviše utječu klimatske promjene te stoga potiče suradnju među nacionalnim vlastima radi uspostave okvira i mehanizma za pružanje potpore u provedbi mjera za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje;

79.  ističe potrebu smanjenja emisija stakleničkih plinova, posebno u sektoru pomorskog prometa;

80.  naglašava da postoji problem u zemljopisnim i sezonskim razlikama u dostupnosti zaliha vode, točnije, tijekom ljeta, kad potražnja za vodom postaje nekoliko puta veća zbog dolaska velikog broja turista, javlja se izrazita nestašica vode na otocima i u obalnom području;

81.  potiče na osnivanje regionalnog centra za pripravnost u slučaju katastrofe te izradu zajedničkog kriznog plana u slučaju istjecanja nafte i onečišćenja velikih razmjera kako bi se stvorio sustav ranog upozoravanja radi sprečavanja prirodnih katastrofa i onih prouzročenih industrijskim, prometnim i drugim aktivnostima kao što su poplave, požari i eksploatacijske aktivnosti u Jadranu; naglašava da bi centar trebao biti izravno povezan s Mehanizmom Unije za civilnu zaštitu; ističe da je važno očuvati ekosustav i bioraznolikost regije njihovim boljim razumijevanjem te razmjenom najboljih praksi;

82.  poziva zemlje koje nisu članice EU-a da ubrzaju provedbu sektorske pravne stečevine (kao što je Okvirna direktiva o vodama) s obzirom na svoje buduće pristupanje Uniji;

83.  poziva države članice da se savjetuju s nadležnim tijelima susjednih zemalja i lokalnih zajednica u makroregiji, posebno s obzirom na gospodarske aktivnosti koje podliježu procjeni utjecaja na okoliš u skladu s Direktivom 2014/52/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Direktive 2011/92/EU o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš;

Održiv i konkurentan turizam

84.  ističe da je turizam od ključne važnosti za europsko gospodarstvo i razvijanje socijalne kohezije unutar EU-a, a posebice za države na Sredozemlju i za cijelu regiju; naglašava potrebu za razvojem novih pristupa kojima će se pridonijeti neutralizaciji sezonalnosti turizma u skladu s utjecajem turizma na okoliš i održivost; potiče na veću potporu financiranju projekata u turizmu iz europskih strukturnih i investicijskih fondova te drugih izvora;

85.  poziva na hitno poboljšanje prekograničnih cestovnih veza kako bi se poboljšala konkurentnost turizma s obzirom na to da loša povezanost uzrokuje uska grla i dugotrajne zastoje; naglašava da je zbog turizma potrebno poboljšati postojeću infrastrukturu zračnog prometa i pomorske veze između dviju obala Jadrana;

86.  naglašava potrebu za poticanjem uporabe postojećih zračnih luka u makroregiji kako bi se izbjegla prekomjerna koncentracija putnika u nekoliko čvorišnih zračnih luka i promicali održivi i uravnoteženiji tokovi turista na raznim lokacijama;

87.  uviđa da su bogata kulturna i prirodna baština regije (uključujući kulturne aktivnosti kao što su kino, kazalište i glazbena događanja) njezina velika prednost na kojoj se temelji sektor turizma; naglašava da se u zemljama sudionicama nalazi veliki broj lokaliteta pod zaštitom UNESCO-a i područja mreže Natura 2000.; smatra da se potencijal turizma ne iskorištava u potpunosti unatoč velikom doprinosu tog sektora gospodarstvu, posebice zbog velike sezonalnosti turizma i nedostataka u području inovacija, održivosti, prometne infrastrukture, kvalitete turističke ponude, vještina uključenih dionika i odgovornog upravljanja turizmom; poziva zemlje sudionice da donesu politike kojima će se zajamčiti odgovarajuća ponuda veza i turističkih objekata tijekom i izvan ljetne sezone u cilju povećanja raznolikosti turističkih tokova i osiguranja stalne prisutnosti turista u svako godišnje doba; naglašava važnost kombiniranja turizma s prirodnom, kulturnom i umjetničkom baštinom;

88.  potiče države članice na promicanje rješenja održive mobilnosti u sektoru turizma, čime se poboljšava kvaliteta turističkih usluga i povećava njihov opseg;

89.  uviđa važnost nacionalnih parkova i parkova prirode te zaštićenih područja kao temelja budućeg obrazovanja građana o pitanjima zaštite okoliša i borbe protiv klimatskih promjena;

90.  naglašava da je suradnja među zemljama nužna za daljnji razvoj turizma u regiji; potiče donošenje strategija za turizam u Jadranskom i Jonskom moru koje se temelje na održivosti i omogućuju državama da koriste sinergije u svoju korist te rješavaju zajedničke probleme na makroregionalnoj razini; smatra da je potrebno zajednički raditi na podizanju vidljivosti destinacija jadransko-jonske regije;

91.  poziva Europsku komisiju, zemlje sudionice te lokalne i regionalne vlasti da poduzmu mjere kojima se dionike potiče na poboljšanje turističke infrastrukture;

92.  naglašava važnost potpore kulturnim i kreativnim aktivnostima, a osobito potpore razvoju i integraciji poslovnih aktivnosti u području glazbe, kazališta, plesa i filma; potiče organiziranje festivala, kongresa i kulturnih događanja kojima se promiče integracija;

93.  skreće pozornost na potrebu da se malim i srednjim poduzećima omogući lakši pristup potpori i financiranju, s obzirom na njihovu ključnu ulogu u sektoru turizma; potiče dionike u regiji na sudjelovanje u Europskoj poduzetničkoj mreži radi razmjene iskustava, umrežavanja i pronalaska prekograničnih partnera;

94.  naglašava važnost projekata pametne specijalizacije i pametnih zajednica koji uključuju iskorištavanje postojećih inovacijskih platformi kao što su stvaranje okruga kreativnosti u jadransko-jonskom području;

95.  podupire razvijanje raznolike turističke ponude poput tematskih turističkih parkova i ruta, kulturnog, seoskog, zdravstvenog, medicinskog, nautičkog, enogastronomskog, konferencijskog i sportskog turizma, uključujući bicikliranje, golf, ronjenje, planinarenje, skijanje, alpinizam te sportove u prirodi kako bi se turizam promicao tijekom cijele godine i poboljšala konkurentnost turističkih destinacija na temelju održivosti; podupire razvoj seoskog turizma kako bi se smanjio pritisak na glavna turistička središta i uže obalno područje te kako bi se pomoglo u prevladavanju sezonalnosti turizma; podupire proširenje turističkih aktivnosti u zaleđe stvaranjem integriranih turističkih proizvoda koji uključuju najvažnije atrakcije makroregija i njihovih glavnih gradova;

96.  naglašava važnost usklađenosti između upravljanja turizmom i infrastrukture te potrebu za poboljšanjem kvalitete i raznovrsnosti usluga i ponuda, vodeći računa o specifičnostima regije; također naglašava važnost promicanja i održavanja lokalnih i regionalnih tradicija;

97.  naglašava važnost istraživanja alternativnih putova i poslovnih modela te boljeg povezivanja krstarenja s domaćim stanovništvom i proizvodima, čime se omogućuje učinkovitije rješavanje neodrživog zagušenja i bolje iskorištavanje punog potencijala, s trajnijim gospodarskim prednostima za lokalna gospodarstva; priznaje važnost razvijanja i stvaranja robne marke od makroregionalnih turističkih ruta mapiranjem i dodatnim promicanjem postojećih ruta;

98.  podupire uporabu najreprezentativnijih proizvoda određenog područja u turističke svrhe i razvoj promotivnih i marketinških programa;

99.  naglašava potrebu za pravom prometnom intermodalnošću koja se sastoji od integrirane mreže usluga i područja razmjene u cilju razvijanja kvalitetnog ekoturizma;

100.  poziva na izradu Jadransko-jonske povelje koja sadrži kriterije, načela i smjernice za promicanje održivog turizma s pomoću provedbe Europskog sustava turističkih pokazatelja (ETIS) za procjenu turističkih destinacija u cilju poboljšanja njihova održivog razvoja;

o
o   o

101.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima zemalja koje sudjeluju u EUSAIR-u (Hrvatska, Grčka, Italija, Slovenija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija).

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 320.
(2) SL L 347, 20.12.2013., str. 259.
(3) SL C 349 E, 29.11.2013., str. 1.


Kohezijska politika i revizija strategije Europa 2020.
PDF 275kWORD 121k
Rezolucija Europskog parlamenta od 28. listopada 2015. o kohezijskoj politici i reviziji strategije Europa 2020. (2014/2246(INI))
P8_TA(2015)0384A8-0277/2015

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov članak 4., članak 162. i članke od 174. do 178.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (dalje u tekstu „Uredba o zajedničkim odredbama”)(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za regionalni razvoj i posebnim odredbama o cilju „Ulaganje za rast i radna mjesta” te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1080/2006(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom socijalnom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1081/2006(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1299/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o posebnim odredbama za potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj cilju „Europska teritorijalna suradnjaˮ(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1302/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1082/2006 o Europskoj grupaciji za teritorijalnu suradnju (EGTS) u vezi s pojašnjenjem, pojednostavljenjem i poboljšanjem osnivanja i funkcioniranja takvih grupacija(5),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1300/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Kohezijskom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1084/2006(6),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(7),

–  uzimajući u obzir šesto izvješće Komisije o ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji naslovljeno „Ulaganje u radna mjesta i rast: promicanje razvoja i dobrog upravljanja u regijama i gradovima EU-aˮ od 23. srpnja 2014. (dalje u tekstu: „šesto izvješće o kohezijiˮ),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(8),

–  uzimajući u obzir osmo izvješće Komisije o napretku na području ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije naslovljeno „Urbana i regionalna dimenzija krize” od 26. lipnja 2013.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. siječnja 2014. naslovljenu „Inteligentna specijalizacija: umrežavanje centara izvrsnosti za učinkovitu kohezijsku politikuˮ(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. siječnja 2014. o spremnosti država članica EU-a za učinkovit i pravovremen početak novog programskog razdoblja kohezijske politike(10),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. veljače 2014. o sedmom i osmom izvješću Europske komisije o napretku na području kohezijske politike EU-a i strateškom izvješću iz 2013. o provedbi programa za razdoblje 2007. – 2013.(11),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. studenoga 2014. o kašnjenju početka provedbe kohezijske politike za razdoblje 2014. – 2020.(12),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. naslovljenu „Europa 2020. – Strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 19. listopada 2011. naslovljenu „Okvir za sljedeću generaciju inovativnih financijskih instrumenata – platforme EU-a za vlasničke i dužničke instrumente” (COM(2011)0662),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/760 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o europskim fondovima za dugoročna ulaganja(13),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 13. siječnja 2015. naslovljenu „Najbolja uporaba fleksibilnosti u okviru postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu” (COM(2015)0012),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o šestom izvješću o ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji: ulaganje u radna mjesta i rast, koje je 19. studenoga 2014. usvojilo Vijeće za opće poslove (koheziju),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 3. prosinca 2014. o Šestom izvješću o gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji(14),

–  uzimajući u obzir radni dokument naslovljen „Nacrt za reviziju strategije Europa 2020.: doprinos Upravnog odbora Platforme Odbora regija za praćenje strategije Europa 2020.ˮ(15),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 21. siječnja 2015. o šestom izvješću Europske komisije o koheziji(16),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 2. ožujka 2015. naslovljenu „Rezultati javnog savjetovanja o strategiji Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2015)0100),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 13. siječnja 2015. naslovljenu „Najbolja uporaba fleksibilnosti u okviru postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu” (COM(2015)0012),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj (A8-0277/2015),

A.  budući da je kohezijska politika s proračunom od 351,8 milijardi EUR do kraja 2020. glavna investicijska i razvojna politika EU-a usklađena s ciljevima strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast te usmjerena na smanjenje regionalnih razlika i promicanje konvergencije; budući da se EU i dalje suočava s posljedicama ekonomske i financijske krize, tj. visokom nezaposlenošću, neujednačenim i sporim gospodarskim oporavkom; te budući da se kohezijskom politikom namjerava zajamčiti mobiliziranje cjelokupne energije i svih kapaciteta i njihovu usredotočenost na ostvarenje održivog rasta i otvaranja radnih mjesta kao ciljeva strategije Europa 2020.;

B.  budući da je ključno da se u okviru različitih inicijativa EU-a za rast i radna mjesta te za zaštitu okoliša i klime zadrži usklađen pristup; budući da vodeće inicijative strategije Europa 2020. imaju ključnu ulogu u poboljšavanju koordinacije na lokalnoj i regionalnoj razini u pogledu provedbe kohezijske politike; budući da u odredbama o programiranju ili izvještavanju ne postoji izričiti mehanizam čiji bi cilj bilo konkretno utvrđivanje vodećih inicijativa u smislu doprinosa iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (fondovi ESI) za njihovo ostvarivanje; budući da će se revizija strategije Europa 2020. trebati posvetiti provedbi vodećih inicijativa i da će joj cilj biti stvaranje ravnoteže između financijskih, fiskalnih i ekonomskih mjera, s jedne strane, te socijalnih, obrazovnih i ekoloških aspekata, kao i aspekata jednakosti (posebno rodne jednakosti), s druge strane;

C.  budući da raste potreba za većom suodgovornošću za Strategiju na različitim razinama upravljanja i suodgovornošću različitih uključenih aktera te za dijeljenjem odgovornosti uz odgovarajuća prava i obveze na svim razinama provedbe; budući da treba ojačati partnerstvo i upravljanje na više razina s obzirom na to da ta načela imaju potencijal rješavanja manjka administrativnih kapaciteta;

D.  budući da su ciljevi kohezijske politike s vremenom neupitno bolje razvijeni kako bi se njima podržala ulaganja u glavne europske prioritete, pri čemu je dokazana njihova prilagodljivost i učinkovitost uz istodobno zadržavanje središnjeg cilja smanjenja nejednakosti među razinama razvoja različitih regija, jačanje potencijala regija i promicanje održivog razvoja; budući da Europski fond za strateška ulaganja donosi nove elemente u cjelokupnu strategiju EU-a za ostvarivanje inovativnog, održivog i uključivog rasta i otvaranje radnih mjesta za kvalificirane radnike;

E.  budući da pri reviziji strategije Europa 2020. treba uzeti u obzir ozbiljne i nejednake učinke gospodarske i financijske krize na države članice i regije te postupiti pametno i uravnoteženo radi usklađenosti i učinkovitosti; budući da bi se u njoj ipak mogle razmatrati ostale mjere, kao što su mjere u području infrastrukture, unutarnjeg tržišta i administrativnih kapaciteta; budući da treba voditi računa o različitim teritorijalnim karakteristikama i posvetiti posebnu pozornost regijama EU-a koje se spominju u člancima 174. i 349. UFEU-a;

F.  budući da revizija na sredini razdoblja tijekom provedbe strategije Europa 2020., premda je odgođena 2015., u prvom redu pruža priliku za procjenu (i priznanje) doprinosa kohezijske politike ostvarivanju ciljeva Strategije i poboljšanju postojeće interakcije i veza među različitim politikama EU-a i s proračunom EU-a, u cilju njihova djelovanja kao učinkovitog pokretača za provedbu Strategije; budući da je ta faza ključna za oblikovanje buduće kohezijske politike kao investicijske politike na razini EU-a, istodobno određujući smanjenje nejednakosti u razvoju i ponovno ubrzavanje postupka konvergencije kao prioritete;

Strategija Europa 2020. i njezina povezanost s kohezijskom politikom

1.  podsjeća na to da je strategija Europa 2020., sveobuhvatna i dugoročna strategija Europske unije za „rast i radna mjestaˮ, utemeljena na pet ambicioznih ciljeva: zapošljavanju, inovaciji, zaštiti klime i energetskoj održivosti, obrazovanju te borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti; napominje da osim ciljeva postoji i sedam vodećih inicijativa, da se izazovima utvrđenima 2010. pristupilo neujednačeno i da je napredak na razini EU-a prema ostvarivanju nekih od njih, na primjer borbe protiv nezaposlenosti, i dalje umjeren; naglašava da bi se EU trebao usredotočiti na održivi rast i razvoj, kao i na radna mjesta dostojna čovjeka radi ostvarenja dugoročne dobiti od svojih ulaganja;

2.  ističe činjenicu da bi napredak u području rodne jednakosti mogao također doprinijeti ekonomskom rastu, održivom razvoju i socijalnoj koheziji;

3.  ističe da su okvir gospodarskog upravljanja EU-a i njegov provedbeni mehanizam „Europski semestar” uvedeni 2010. kako bi se zajamčila koordinacija fiskalnih politika država članica, strukturne reforme i bolja usklađenost nacionalnih proračunskih politika u vezi s rastom i zapošljavanjem na razini EU-a i na nacionalnoj razini u cilju podrške provedbi Strategije; skreće pozornost na činjenicu da još treba riješiti dodatne probleme koordinacije i sinkronizacije;

4.  naglašava da je kohezijska politika za razdoblje od 2007. do 2013., usklađena s Lisabonskom strategijom koja joj je prethodila i uz slične ključne ciljeve, već bila u fazi provedbe kad je pokrenuta strategija Europa 2020. te da bi reprogramiranje u skladu s novim ciljevima Strategije stoga bilo i teško i kontraproduktivno; ističe, međutim, da kohezijska politika tijekom globalne gospodarske krize za mnoge države članice nije bila samo jedini izvor ulaganja već se njome, u okviru prioriteta utvrđenih Lisabonskom strategijom, dala znatna potpora i doprinos državnim politikama u vezi s provedbom Strategije, kao što to pokazuju šesto izvješće o koheziji i nekoliko komunikacija i studija Komisije; podsjeća na to da države članice, regije i gradovi više nisu privrženi Lisabonskoj strategiji te da je upravljanje strategijom Europa 2020. posebno usklađeno s načelima i instrumentima kohezijske politike, čime se može zajamčiti preuzimanje suodgovornosti za provedbu Strategije;

5.  poziva Komisiju da u okviru naknadnog ocjenjivanja programskog razdoblja 2007. – 2013. pruži informacije o usmjerenju kohezijske politike na rezultate i njenom konkretnom doprinosu ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020.; naglašava da je važno shvatiti činjenice i ograničenja dostupnih dokaza o doprinosu kohezijske politike općim ciljevima Strategije te uzeti u obzir burna razdoblja koja su europska gospodarstva pretrpjela, posebno u slučaju zemalja teško pogođenih tijekom krize; cijeni to što bi ti zaključci mogli biti od koristi za trenutačnu provedbu Strategije;

6.  naglašava da je kohezijska politika glavni instrument EU-a za ulaganje u realno gospodarstvo koji pokriva sve regije i da djeluje kao izraz europske solidarnosti širenjem rasta i napretka te smanjenjem ekonomske, socijalne i teritorijalne nejednakosti; ističe da je kohezijska politika potpuno usklađena s ciljevima strategije Europa 2020. i da pruža potreban okvir za ulaganja te nije samo instrument za njezinu provedbu; u vezi s tim ističe da su tematskom koncentracijom europski strukturni i investicijski fondovi u okviru nove strukture usmjereni na 11 tematskih ciljeva proizašlih direktno iz ciljeva strategije Europa 2020. te da su određeni preduvjeti izravno povezani s tim tematskim ciljevima kako bi se zajamčilo maksimalno djelotvorno ulaganje; ističe punu potporu novom pristupu kojim će se doprinijeti povećanju učinkovitosti potrošnje;

7.  ističe činjenicu da kohezijska politika stvara sinergije s drugim politikama EU-a, kao što su jedinstveno digitalno tržište, energetska unija, jedinstveno tržište kapitala i socijalna politika, te da s pomoću svih svojih instrumenata i ciljeva, među kojima su makroregionalne strategije, plan za gradove, teritorijalni program, ulaganje u mala i srednja poduzeća, pametan rast i strategije pametne specijalizacije, znatno pridonosi jačanju jedinstvenog tržišta i ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020.; poziva u tom kontekstu nacionalne i regionalne vlasti diljem Europe da izrade strategije pametne specijalizacije i istraže sinergije među različitim, bilo javnim bilo privatnim, europskim, nacionalnim i regionalnim instrumentima;

8.  ukazuje na povezanost sa širim ekonomskim postupkom upravljanja s pomoću mjera koje povezuju učinkovitost fondova ESI s dobrim gospodarskim upravljanjem; poziva države članice da postupaju s punom odgovornošću kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri izbjegli i spriječili negativni učinci na provedbu ESIF-a i ostvarenje ciljeva kohezijske politike; također ističe da bi trebalo pružiti podršku državama članicama koje imaju privremene proračunske poteškoće; pozdravlja mehanizme fleksibilnosti u okviru postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu (COM(2015)0012) usmjerene na jačanje veze između ulaganja, strukturnih reformi i korištenja resursima kako bi se promicao dugoročno održiv rast i pospješilo ostvarenje ciljeva strategije Europa 2020.;

9.  sa zabrinutošću ističe odgode u provedbi kohezijske politike tijekom tekućeg programskog razdoblja; naglašava da se provedba i dalje nalazi u vrlo ranoj fazi premda je postignut dogovor oko većine operativnih programa; ističe, međutim, da je moguće izvršenje procjena u pogledu usmjeravanja sredstava politike na prioritete koji doprinose održivom rastu i otvaranju radnih mjesta; u vezi s tim napominje da su se, prema prvoj procjeni koju je objavila Komisija, iznosi dodijeljeni za istraživanje i inovacije, potporu malim i srednjim poduzećima, ICT, niskougljično gospodarstvo, zapošljavanje, socijalno uključivanje, obrazovanje i izgradnju kapaciteta znatno povećali u odnosu na prethodna programska razdoblja, dok se razina potpore za prijevoz i infrastrukturu za zaštitu okoliša smanjila; skreće pozornost na činjenicu da bi u trenutku revizije na sredini razdoblja tijekom provedbe strategije Europa 2020. i dalje mogli nedostajati podaci o primjeni fondova ESI za razdoblje 2014. – 2020. i da , kao rezultat toga, konkretno ocjenjivanje doprinosa tih fondova ostvarenju ciljeva Strategije u toj fazi još neće biti moguće; cijeni to što su države članice poduzele korake kako bi, na primjer, osigurale da se 20 % njihovih resursa utroši na radnje usmjerene na djelovanje u području zaštite klime;

10.  priznaje da bi se uspostavom okvira uspješnosti i uvođenjem ex ante uvjeta te vezama s preporukama po državama članicama u programskom razdoblju kohezijske politike 2014. – 2020. moglo stvoriti bolje ulagačko okružje kako bi doprinos kohezijske politike ostvarenju ključnih ciljeva strategije Europa 2020. bio najveći mogući;

Dinamika revizije i izazovi povezani s njom

11.  podsjeća da je Komisija 2014. godine pokrenula proces revizije Strategije objavljivanjem komunikacije naslovljene „Provjera napretka strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rastˮ te žali što se u tom dokumentu kohezijska politika i s njom povezani instrumenti nedovoljno spominju; cijeni činjenicu da je proces nastavljen javnim savjetovanjem održanim između svibnja i listopada 2014. u cilju prikupljanja dokaza za proces revizije te pozdravlja činjenicu da su potvrđeni važnost Strategije i značaj njezinih ciljeva i prioriteta;

12.  napominje da se smatra kako vodeće inicijative ispunjavaju svoju svrhu, no ističe i činjenicu da se njihova vidljivost smatra relativno slabom; žali zbog toga što je zbog ekonomske i financijske krize došlo do produbljenja nejednakosti u Europskoj uniji i što nije ostvaren zadovoljavajući napredak prema nekoliko glavnih ciljeva Strategije, posebno u vezi sa zapošljavanjem, istraživanjem i razvojem, siromaštvom i socijalnom isključenošću; pozdravlja zaključak o potrebi za jačanjem osjećaja odgovornosti i sudjelovanjem na terenu jačanjem vertikalnih i horizontalnih partnerstava u cilju uspješnije provedbe Strategije; naglašava da bi se Strategijom trebalo poticati preusmjeravanje s procesa i ishoda na stvarni rezultat radi jamčenja najveće moguće učinkovitosti i djelotvornosti politika EU-a povezanih sa Strategijom;

13.  pozdravlja činjenicu da Eurostat redovito objavljuje pokazatelje napretka u provedbi strategije Europa 2020.; ipak poziva na dostavljanje podrobnijih i točnijih podataka za pojedine regije u pogledu podataka koji se odnose na razine NUTS II i NUTS III, što će biti od sve veće važnosti zbog nepredviđenih ekonomskih i socijalnih problema do kojih dolazi u različitim regijama EU-a bez obzira na njihov stupanj razvoja; osim toga ističe tri dimenzije kohezijske politike – ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu – i smatra da se ona u svjetlu toga ne bi trebala mjeriti isključivo na temelju ekonomskih pokazatelja; u tom kontekstu poziva Komisiju i države članice da nastave raspravu i da se založe za učinkovitiju suradnju u pogledu razvoja uključivijeg niza pokazatelja koji bi bili nadopuna BDP-u u cilju jačanja njihove važnosti pri ocjenjivanju napretka u ostvarenju glavnih ciljeva strategije Europa 2020.;

14.  primjećuje da je objavljivanje prijedloga Komisije o reviziji strategije Europa 2020. predviđeno do kraja 2015. i žali zbog tog kašnjenja s obzirom na to da je prvotno bilo najavljeno za početak 2015. godine; naglašava da će se ona opet provesti u prilično „nezgodnom trenutkuˮ u ciklusu kohezijske politike, dok stvarni postupak provedbe bude u tijeku; također naglašava da bi rano reprogramiranje bilo u potpunosti kontraproduktivno za dugoročno strateško planiranje kohezijske politike;

15.  pozdravlja uspostavu radne skupine za bolju primjenu fondova EU-a; također pozdravlja uspostavu „Službe za potporu strukturnim reformamaˮ koja je službeno započela s radom 1. srpnja 2015. i koja će pružati tehničku potporu državama članicama u cilju učinkovitije provedbe strukturnih reformi i preporuka za pojedine zemlje;

16.  istodobno potvrđuje potrebu za razmatranjem razvoja gospodarskih izgleda, upotrebe novih instrumenata, postignutog napretka u ostvarivanju ciljeva Strategije i posljedične potrebe za operativnim prilagodbama;

17.  stoga traži da opseg revizije strategije Europa 2020. na sredini razdoblja bude pametno određen i uravnotežen te usmjeren na bolje međusobno povezivanje pet ciljeva Strategije i njezinih vodećih inicijativa, kao i na utvrđivanje metoda kojima će se oni bolje ostvariti i evaluirati bez dodatnog otežavanja i stvaranja pretjeranog administrativnog opterećenja; naglašava da bi se njome trebale uzeti u obzir prednosti i nedostaci gospodarstva EU-a, sve veće nejednakosti (na primjer u bogatstvu), visoka nezaposlenost i veliki javni dugovi; ističe da bi se osim usredotočenosti na makroekonomske kriterije fiskalnog i gospodarskog upravljanja trebalo težiti napretku prema svim glavnim ciljevima strategije Europa 2020.; smatra da bi trebalo obratiti pažnju i na povećanu društvenu i ekološku održivost, veću socijalnu uključenost i rodnu jednakost; ističe važnost trajne potpore službi Komisije tijelima država članica kada je riječ o povećanju administrativnih kapaciteta;

18.  ponavlja poziv da se u vezi sa Strategijom ojačaju dimenzije odgovornosti, vlasništva, transparentnosti i sudjelovanja uključivanjem lokalnih i regionalnih vlasti te svih relevantnih dionika i zainteresiranih strana civilnog društva, i to od postavljanja ciljeva i njihove razrade sve do provedbe, praćenja i ocjenjivanja Strategije; inzistira na ključnoj važnosti ojačane upravljačke strukture koja se temelji na višerazinskom upravljanju, sustavima poticaja, učinkovitom kombiniranom pristupu odozgo prema dolje i obrnuto te na partnerskom modelu kohezijske politike i javno-privatnih partnerstava općenito u cilju savjetovanja sa svim dionicima i suradnje s njima kako bi se zajamčili djelotvorni kapaciteti za ostvarivanje dugoročnih ciljeva; podsjeća na to da su regionalne i lokalne vlasti u skladu s institucionalnim i zakonodavnim okvirima država članica odgovorne i za javna ulaganja te bi ih se stoga trebalo prihvaćati kao ključne aktere u provedbi Strategije;

19.  osim toga predlaže da bi se predanost lokalnih i regionalnih vlasti te dionika u vezi sa strateškim projektom Europa 2020. trebala obnoviti u obliku pakta između tih partnera, država članica i Komisije kako bi se zajamčila odgovornost i sudjelovanje te da bi se trebao uvesti kodeks ponašanja sličan onome za partnerstvo koji je uveden u okviru kohezijske politike za razdoblje 2014. –2020.;

20.  naglašava potrebu za istinski teritorijalnim pristupom strategiji Europa 2020. u cilju prilagodbe javnih intervencija i ulaganja različitim značajkama pojedinih područja i posebnim potrebama; smatra da je izuzetno važno povezati opći pristup strategije Europa 2020. i teritorijalni pristup Teritorijalnog programa 2020.; osim toga zauzima stajalište da bi trebalo omogućiti prilagođene regionalne ciljeve strategije Europa 2020. donesene na dobrovoljnoj osnovi i da bi se o njima trebalo raspravljati na regionalnoj razini bez dodatnog birokratskog opterećenja na terenu; ističe da bi takvi prilagođeni regionalni ciljevi doneseni na dobrovoljnoj osnovi trebali biti usklađeni sa sveobuhvatnom strukturom Strategije te obuhvaćeni prethodno određenim ciljevima; u tom smislu također podsjeća na važnost strategija lokalnog razvoja pod vodstvom lokalne zajednice;

21.  priznaje važnu ulogu gradova i urbanih područja kao pokretača razvoja i zapošljavanja te traži da se revizijom strategije Europa 2020. u obzir uzme širi i integriraniji pristup budućem razvoju gradova kao jedinica koje imaju aktivnu ulogu u ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020.; stoga poziva Komisiju da razmotri Deklaraciju iz Rige o Planu za gradove u pogledu ključne uloge malih, srednjih ili velikih urbanih područja; posebno ističe da je potrebna strategija kojom se uzimaju u obzir posebne potrebe gradskih područja male i srednje veličine na temelju pristupa koji stvara sinergiju s Digitalnim programom i Instrumentom za povezivanje Europe;

22.  poziva Komisiju da pruži informacije o ulozi teritorijalnih aspekata kao čimbenika gospodarskog rasta, otvaranja radnih mjesta i održivog razvoja te zahtijeva da se revizijom strategije Europa 2020. obuhvate teritorijalni utjecaji i pruže smjernice o tome kako im pristupiti; ponovno ističe važnost savjetovanja s lokalnim i regionalnim vlastima o tom pitanju s obzirom na to da one imaju presudnu ulogu u provedbi strategija teritorijalnog razvoja; također ističe ulogu koju bi makroregionalne strategije i europska teritorijalna suradnja u općenitom smislu mogle imati u vezi s uspješnom provedbom ciljeva strategije Europa 2020. s obzirom na to da mnogi razvojni projekti obuhvaćaju prekogranična područja, odnosno više regija i zemalja, te da se u okviru njih mogu utvrditi načini reagiranja na dugoročne izazove utemeljeni na konkretnim područjima;

23.  napominje važnost novog instrumenta EU-a za ulaganje, Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), kojim će se podržati mobilizacija do 315 milijardi EUR u ulaganjima u cilju premošćivanja investicijskog jaza u EU-u i najvećeg mogućeg povećanja utjecaja javne potrošnje; naglašava da bi EFSU trebao biti nadopuna i dodatak fondovima ESI; žali zbog toga što ne postoji očita poveznica između EFSU-a i strategije Europa 2020., ali smatra da bi EFSU svojim ciljevima i odabirom izvedivih i održivih projekata trebao dati doprinos provedbi Strategije u konkretnim područjima;

24.  osim toga ističe da je prijeko potrebno osigurati potpunu dosljednost i sinergiju među svim instrumentima EU-a svrstavanjem strategija za pametnu specijalizaciju među središnje instrumente ulaganja kako bi se izbjegla preklapanja i proturječnosti među njima, odnosno među različitim razinama provedbe politike; stoga zahtijeva da se revizijom strategije Europa 2020. ona potvrdi kao dugoročni strateški okvir EU-a za rast i otvaranje radnih mjesta te da se njome riješi problem koordinacije političkih instrumenata, uključujući EFSU, kako bi se svi dostupni resursi mogli učinkovito koristiti i kako bi se postigli očekivani rezultati u pogledu sveobuhvatnih strateških ciljeva;

25.  traži od Komisije, radi promicanja cjelokupnog skladnog razvoja EU-a i u pogledu ključne uloge kohezijske politike u ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020., da prilikom revizije ciljeva Strategije u skladu s člancima 174. i 349. UFEU-a uzme u obzir svojstva i ograničenja posebnih teritorija, kao što su ruralna područja, područja pogođena industrijskom tranzicijom, regije suočene s ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama, otoci, prekogranična i planinska područja i najudaljenije regije EU-a; u tom kontekstu ističe potencijal potonjih regija u područjima kao što su biotehnologija, obnovljivi izvori energije i biološka raznolikost;

26.  ističe bolje rezultate koji proizlaze iz povećanja kvantitete, kvalitete i učinka ulaganja u istraživanja i inovacije usklađenom primjenom instrumenata kohezijske politike i programa Obzor 2020. u okviru revizije strategije Europa 2020. na sredini razdoblja; s time u vezi traži od Komisije da osnaži svaku moguću interakciju i sve sinergije između ta dva važna politička okvira pri ocjenjivanju ciljeva strategije Europa 2020. te da osnuje mrežni sustav praćenja kako bi se utvrdili slučajevi kombiniranog financiranja iz europskih strukturnih i investicijskih fondova programom Obzor 2020., EFSU-om i drugim programima koje financira Zajednica; također pozdravlja plan o uvođenju „pečata izvrsnosti” za podnositelje zahtjeva koji dobiju izvrsnu ocjenu, ali ne mogu primiti sredstva iz programa Obzor 2020., kako bi im se olakšao pristup europskim strukturnim i investicijskim fondovima;

27.  poziva Komisiju da uspostavi dosljedan i stalan proces ocjenjivanja kako bi redovito ocjenjivala napredak u ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020. i predlagala niz odgovarajućih mjera za njihovo postizanje, kao i preporuke za kohezijsku politiku za razdoblje nakon 2020.; također naglašava ulogu Parlamenta u pogledu usklađenog nadzora provedbe strategije Europa 2020. i kohezijske politike, ne samo u Parlamentu nego i u ostalim relevantnim institucijama; u tom smislu poziva na pravodobno sudjelovanje Parlamenta u svim relevantnim raspravama o razvoju politika obuhvaćenih Strategijom, njihovoj provedbi i njihovom ocjenjivanju; ističe da je važno u te razmjene stajališta uključiti i Odbor regija, Europski gospodarski i socijalni odbor, nacionalne i regionalne parlamente, lokalne i regionalne vlasti, ostale dionike i zainteresirane strane;

Buduća kohezijska politika – razmišljanje izvan kratkoročnog okvira

28.  smatra da će revizija strategije Europa 2020., koja će prethoditi iznošenju prijedloga za reviziju u sredini razdoblja višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2014. – 2020., pružiti temelj za strukturu buduće kohezijske politike nakon 2020., kao i za ostale instrumente VFO-a; u tom kontekstu naglašava važnost učinkovitog rješavanja svih spomenutih problema uz istodobno jamstvo kontinuiteta strateškog pristupa; također podsjeća na dodanu vrijednost kohezijske politike na razini EU-a koja i dalje mora biti jedan od glavnih instrumenata ulaganja EU-a u rast, otvaranje radnih mjesta i zaštitu klime uz jamstvo uravnoteženog i skladnog razvoja diljem EU-a, kao katalizator promjena i faktor koji potiče rast, između ostalog i u manje razvijenim regijama; ističe u tom smislu potrebu da se zajamči održiva razina financiranja za europske strukturne i investicijske fondove u razdoblju nakon 2020.;

29.  ističe da bi i buduću kohezijsku politiku i buduću dugoročnu strategiju EU-a trebalo osmisliti prije kraja trenutačnog saziva Komisije, imajući u vidu da će se izbori za Europski parlament održati 2019. i da to nameće znatna vremenska ograničenja suzakonodavcima u pogledu pregovora, a novom sazivu Komisije i državama članicama u pogledu priprema i usvajanja novih sporazuma o partnerstvima i operativnih programa prije početka sljedećeg VFO-a; istodobno napominje da će započeti i pregovori o budućem VFO-u; stoga poziva Komisiju da uzme u obzir sva posebna ograničenja nastala zbog međupovezanosti i zahtjeva za vremenskim usklađivanjem te da razvije dosljedan pristup u pogledu buduće dugoročne strategije EU-a za održiv rast i otvaranje radnih mjesta, proračuna EU-a, naročito kohezijske politike, i ostalih instrumenata u okviru VFO-a;

o
o   o

30.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, državama članicama i regijama.

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 320.
(2) SL L 347, 20.12.2013., str. 289.
(3) SL L 347, 20.12.2013., str. 470.
(4) SL L 347, 20.12.2013., str. 259.
(5) SL L 347, 20.12.2013., str. 303.
(6) SL L 347, 20.12.2013., str. 281.
(7) SL L 347, 20.12.2013., str. 884.
(8) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(9) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0002.
(10) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0015.
(11) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0132.
(12) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0068.
(13) SL L 123, 19.5.2015., str. 98.
(14) SL C 19, 21.1.2015., str. 9.
(15)https://portal.cor.europa.eu/europe2020/SiteCollectionDocuments/2459-brochure-BlueprintEU2020.pdf
(16) SL C 242, 23.7.2015., str. 43.


Europski strukturni i investicijski fondovi i dobro ekonomsko upravljanje
PDF 426kWORD 101k
Rezolucija Europskog parlamenta od 28. listopada 2015. o europskim strukturnim i investicijskim fondovima i dobrom ekonomskom upravljanju: smjernice za primjenu članka 23. Uredbe o zajedničkim odredbama (2015/2052(INI))
P8_TA(2015)0385A8-0268/2015

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije o smjernicama o primjeni mjera kojima se povezuju učinkovitost europskih strukturnih i investicijskih fondova i dobro ekonomsko upravljanje u skladu s člankom 23. Uredbe (EU) br. 1303/2013 (COM(2014)0494) (dalje u tekstu „Smjernice”),

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov članak 4., članak 162., članke od 174. do 178. i članak 349.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006(1) (dalje u tekstu „Uredba o zajedničkim odredbama”),

–  uzimajući u obzir izjavu Komisije o članku 23. navedenu u Izjavama o Uredbi (EU) br. 1303/2013(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. listopada 2013. o učincima proračunskih ograničenja na regionalna i lokalna tijela u vezi s rashodima strukturnih fondova EU-a u državama članicama(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. svibnja 2010. o doprinosu kohezijske politike u ostvarivanju ciljeva Lisabonske strategije i strategije EU-a do 2020.(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. veljače 2014. o sedmom i osmom izvješću Europske komisije o napretku na području kohezijske politike EU-a i strateškom izvješću iz 2013. o provedbi programa za razdoblje 2007. – 2013.(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. listopada 2014. o Europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: provedba prioriteta za 2014.(6),

–  uzimajući u obzir šesto izvješće Komisije od 23. srpnja 2014. o gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji naslovljeno „Ulaganje u radna mjesta i rast: promicanje razvoja i dobrog upravljanja u regijama i gradovima EU-a”,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije naslovljeno „Kohezijska politika: Strateško izvješće iz 2013. o provedbi programa u razdoblju 2007. – 2013.” od 18. travnja 2013. (COM(2013)0210),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 12. veljače 2015. o smjernicama o primjeni mjera kojima se povezuju učinkovitost europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) i dobro ekonomsko upravljanje,

–  uzimajući u obzir studiju Parlamenta iz siječnja 2014. naslovljenu „Europsko gospodarsko upravljanje i kohezijska politika” (Glavna uprava za unutarnju politiku, Odjel B: strukturna i kohezijska politika),

–  uzimajući u obzir kratko izvješće Parlamenta iz prosinca 2014. naslovljeno „Europski strukturni i investicijski fondovi i dobro ekonomsko upravljanje: smjernice za primjenu članka 23. Uredbe o zajedničkim odredbamaˮ (Glavna uprava za unutarnju politiku, Odjel B: strukturna i kohezijska politika),

–  uzimajući u obzir članak 52. i članak 132. stavak 2. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj i mišljenja Odbora za proračune i Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0268/2015),

A.  budući da je kohezijska politika zapravo politika utemeljena na Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i izraz europske solidarnosti, usmjerena na jačanje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije EU-a te posebno na smanjenje razlika među regijama promicanjem uravnoteženog i skladnog socioekonomskog razvoja; budući da je to također investicijska politika kojom se pridonosi postizanju ciljeva strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast;

B.  budući da trenutačni zakonodavni okvir za kohezijsku politiku ipak podliježe specifičnim zadaćama, ciljevima i horizontalnim pravilima, premda se njime uspostavljaju veze sa strategijom EU-a za pametan, održiv i uključiv rast, Europskim semestrom i integriranim smjernicama strategije Europa 2020., kao i relevantnim preporukama za pojedine zemlje i preporukama Vijeća;

C.  budući da je trenutačni pravni okvir europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) usmjeren na jačanje koordinacije, komplementarnosti i sinergija s drugim politikama i instrumentima EU-a;

D.  budući da postoje dokazi o tome da su dobro upravljanje i učinkovite javne institucije osnovni preduvjeti za održiv i dugoročan gospodarski rast, otvaranje radnih mjesta te za socijalni i teritorijalni razvoj, iako nije dostupno mnogo dokaza o makroekonomskim čimbenicima koji utječu na način funkcioniranja kohezijske politike;

E.  budući da gospodarska i financijska nepredvidivost te pravna nesigurnost mogu dovesti do sve manjih stopa javnog i privatnog ulaganja te tako ugroziti postizanje ciljeva kohezijske politike;

F.  budući da se Smjernice odnose na prvi niz mjera kojima se u skladu s člankom 23. Uredbe o zajedničkim odredbama povezuju učinkovitost ESI fondova i dobro ekonomsko upravljanje; budući da je to povezano s reprogramiranjem i obustavom plaćanja koja nisu obvezna, za razliku od drugog niza mjera iz članka 23. Uredbe o zajedničkim odredbama kojim se traži obustava obveza ili plaćanja u slučajevima u kojima države članice nisu poduzele korektivne mjere u okviru postupka gospodarskog upravljanja;

G.  budući da je ocjenjivanjem postupka provedbe 279 preporuka za pojedine zemlje iz 2012. i 2013. koje je provela Komisija utvrđen nizak postotak uspješnosti te se pokazalo da je u vezi s 28 preporuka za pojedine zemlje postignuta puna provedba ili znatan napredak (10 %), dok je u 136 slučajeva (48,7 %) ostvaren određeni napredak, ali je u vezi sa 115 preporuka (41,2 %) ustanovljen ograničen ili nikakav napredak;

Povezivanje učinkovitosti ESI fondova s dobrim ekonomskim upravljanjem

1.  ističe važnost instrumenata i resursa kohezijske politike u održavanju razine ulaganja s dodanom europskom vrijednošću u državama članicama i regijama te u poticanju otvaranja radnih mjesta i unapređenju socioekonomskih uvjeta, osobito u područjima gdje je stopa ulaganja znatno pala zbog gospodarske i financijske krize;

2.  vjeruje da se postizanje ciljeva politika povezanih s ESI fondovima ne bi trebalo ugroziti mehanizmima ekonomskog upravljanja i ujedno priznaje da su ti mehanizmi važni jer pridonose stabilnom makroekonomskom okružju te učinkovitoj i djelotvornoj kohezijskoj politici usmjerenoj na rezultate;

3.  smatra da se članak 23. Uredbe o zajedničkim odredbama smije primjenjivati samo kao krajnja mjera za postizanje učinkovite provedbe ESI fondova;

4.  naglašava višegodišnju i dugoročnu prirodu programa i ciljeva u okviru ESI fondova u usporedbi s godišnjim ciklusom Europskog semestra; u tom kontekstu, ističe da je potrebno zajamčiti jasnoću mehanizama za provedbu Europskog semestra te poziva na blisku suradnju između tih dvaju procesa, kao i između tijela nadležnih za njihovu provedbu;

5.  naglašava da bi Komisija trebala predstaviti bijelu knjigu o dugoročnim učincima javnog ulaganja u kojoj bi se utvrdila tipologija kvalitetnih ulaganja, kako bi se jasno utvrdilo koja ulaganja imaju najbolje dugoročne učinke;

6.  podsjeća na to da kohezijska politika igra važnu ulogu te da je pokazala značajnu prilagodljivost makroekonomskim i fiskalnim ograničenjima u kontekstu trenutne krize reprogramiranjem više od 11 % raspoloživih proračunskih sredstava od 2007. do 2012., a u cilju podupiranja najhitnijih potreba i jačanja određenih intervencija; s tim u vezi ističe da je u nekoliko država članica kohezijska politika obuhvaćala više od 80 % javnih ulaganja u razdoblju između 2007. i 2013.;

7.  traži od Komisije da stavi na raspolaganje dodatne analitičke podatke o važnosti makroekonomskih mehanizama i njihovom učinku na regionalni razvoj, učinkovitost kohezijske politike te na međusobno djelovanje između europskog okvira za ekonomsko upravljanje i kohezijske politike, kao i konkretne informacije o načinu na koji se kohezijskom politikom doprinosi relevantnim preporukama za pojedine zemlje i preporukama Vijeća;

8.   poziva države članice da do kraja iskoriste fleksibilnost omogućenu pravilima u okviru Pakta o stabilnosti i rastu;

Reprogramiranje u skladu s člankom 23. Uredbe o zajedničkim odredbama

Opća razmatranja

9.  podsjeća na to se odluke u vezi s reprogramiranjem ili obustavom u skladu s člankom 23. Uredbe o zajedničkim odredbama smiju primjenjivati samo u iznimnim situacijama, moraju biti odmjerene i temeljito opravdane te ih se mora provesti oprezno, uz jasnu naznaku na koje se programe ili prioritete odnose, kako bi se zajamčila transparentnost i omogućilo provjeravanje i revizija; nadalje naglašava da takvim odlukama ne bi trebalo pogoršati poteškoće s kojima se susreću regije i države članice zbog socioekonomskog okružja ili zbog geografskog položaja i posebnosti u smislu članaka 174. i 349. UFEU-a;

10.  smatra da su se sporazumima o partnerstvu i programima usvojenima u aktualnom programskom razdoblju uzele u obzir relevantne preporuke za pojedine zemlje i relevantne preporuke Vijeća čime bi se, načelno, trebalo izbjeći reprogramiranje u srednjoročnom razdoblju ako se gospodarski uvjeti znatno ne pogoršaju;

11.  naglašava da bi često reprogramiranje bilo kontraproduktivno te da ga treba izbjeći kako se ne bi ometalo upravljanje fondovima ili potkopala stabilnost i predvidivost višegodišnje strategije ulaganja te kako bi se izbjegli bilo kakvi negativni učinci, između ostalog i oni na iskoristivost ESI fondova;

12.   pozdravlja oprezan pristup Komisije kad je riječ o reprogramiranju te njezinu namjeru ograničavanja reprogramiranja na nužni minimum; poziva na primjenu pristupa ranog upozorenja kako bi se predmetne države obavijestile o pokretanju postupka reprogramiranja u skladu s člankom 23. Uredbe o zajedničkim odredbama te naglašava da bi svakom zahtjevu za reprogramiranje trebalo prethoditi savjetovanje s odborom za praćenje;

13.  traži od Komisije da, u uskoj suradnji s predmetnom državom članicom, provede sveobuhvatnu analizu ostalih raspoloživih opcija, osim primjene članka 23. Uredbe o zajedničkim odredbama, za rješavanje pitanja koja mogu biti razlog za podnošenje zahtjeva za reprogramiranje;

14.  žali zbog svakog nerazmjernog povećanja administrativnog opterećenja i pripadajućih troškova na svim razinama uprave, imajući u vidu kratke rokove i složenost postupka reprogramiranja iz članka 23. Uredbe o zajedničkim odredbama; upozorava da treba izbjeći svaki oblik preklapanja postupaka reprogramiranja iz članka 23. Uredbe o zajedničkim odredbama s kasnijim ciklusima Europskog semestra; poziva Komisiju da razmotri mogućnost ponovne procjene primjene rokova u skladu s preispitivanjem predviđenim u članku 23. stavku 16. Uredbe o zajedničkim odredbama;

Horizontalna načela iz Uredbe o zajedničkim odredbama

15.  izražava zabrinutost zbog toga što se u Smjernicama izravno ne spominju općenita i horizontalna načela predviđena u člancima od 4. do 8. Uredbe o zajedničkim odredbama te podsjeća da se u tekstu članka 23. te Uredbe treba voditi računa o tim načelima te da ih treba poštovati, a osobito ona koja se odnose na partnerstvo i upravljanje na više razina, kao i Uredbu i zajednički strateški okvir u cijelosti; u tom kontekstu, poziva Komisiju da pojasni na koji će se način ta načela posebno uzeti u obzir prilikom primjene odredaba članka 23. Uredbe o zajedničkim odredbama;

Podnacionalna dimenzija članka 23. Uredbe o zajedničkim odredbama

16.  naglašava činjenicu da povećanje javnog duga većinom proizlazi iz politika koje provode vlade država članica te je ozbiljno zabrinut mogućnošću da zbog nesposobnosti primjerenog rješavanja makroekonomskih pitanja na nacionalnoj razini posljedice snose podnacionalna tijela te korisnici i potencijalni korisnici ESI fondova;

17.  podsjeća na to da je prema pravilima o tematskoj koncentraciji utvrđenima u okviru kohezijske politike za razdoblje 2014. – 2020. dopušten određeni stupanj fleksibilnosti pri odgovaranju na potrebe država članica i regija te napominje da bi se primjenom članka 23. Uredbe o zajedničkim odredbama ta fleksibilnost mogla ograničiti; podsjeća da je potrebno voditi računa o teritorijalnim izazovima, kao i o načelu supsidijarnosti u skladu s člankom 4. stavkom 3. Uredbe o zajedničkim odredbama;

18.  traži od Komisije da u uskoj suradnji s državama članicama i partnerima, kako je navedeno u članku 5. Uredbe o zajedničkim odredbama, ocijeni regionalni i lokalni učinak i isplativost svih mjera donesenih u skladu s člankom 23. Uredbe o zajedničkim odredbama;

19.  naglašava da lokalna i regionalna tijela trebaju biti aktivno uključena u svako reprogramiranje te smatra da je, s obzirom na to da su ESI fondovi usko povezani s dobrim gospodarskim upravljanjem, Europskom semestru važno dati teritorijalnu dimenziju uključivanjem spomenutih tijela;

20.  traži od Komisije da članak 23. Uredbe o zajedničkim odredbama tumači u skladu s načelom proporcionalnosti tako da se na primjeren način uzme u obzir stanje onih država članica i regija koje se suočavaju sa socioekonomskim poteškoćama i u kojima ESI fondovi predstavljaju znatan udio ulaganja, što još jače dolazi do izražaja u kontekstu krize; naglašava da se na države članice i regije, osobito one koje zaostaju, ne bi smjelo dodatno utjecati;

Institucijska suradnja, transparentnost i odgovornost

21.  podsjeća na to da je snažna institucijska suradnja ključna kako bi se zajamčile ispravne političke komplementarnosti i sinergije, te uredno i stabilno tumačenje okvira dobrog ekonomskog upravljanja i njegove interakcije s kohezijskom politikom;

22.  poziva na primjeren protok informacija između Komisije, Vijeća i Parlamenta te na održavanje javne rasprave na prikladnoj političkoj razini kako bi se zajamčio zajednički stav u vezi s tumačenjem uvjeta primjene članka 23. Uredbe o zajedničkim odredbama; u tom kontekstu, podsjeća da bi Vijeće trebalo osmisliti poseban sustav za donošenje odluka u području kohezijske politike u skladu s člankom 23. Uredbe o zajedničkim odredbama;

23.  smatra da je ključno zajamčiti transparentnost i odgovornost na način da se Parlamentu omogući demokratski nadzor sustava upravljanja u kontekstu članka 23. Uredbe o zajedničkim odredbama kojim se uvode važna ograničenja u pogledu pristupa odozdo prema gore, a koji je važan sastavni dio kohezijske politike;

Obustava plaćanja

24.  podsjeća na to da je obustava plaćanja pitanje o kojem odlučuje Vijeće na temelju prijedloga koji Komisija može usvojiti ako dotična država članica ne poduzme učinkovite mjere; ističe važne pravne zaštitne mjere utvrđene u članku 23. Uredbe o zajedničkim odredbama čiji je cilj osigurati da se mehanizam obustave koristi samo u iznimnim slučajevima;

25.  ističe da svaka obustava plaćanja ima karakter kazne i traži od Komisije da se koristi svojom diskrecijskom ovlašću i predlaže obustavu plaćanja uz krajnji oprez i strogo u skladu s člankom 23. stavkom 6. Uredbe o zajedničkim odredbama te nakon razmatranja svih relevantnih informacija i elemenata proizišlih iz mišljenja izraženih u okviru strukturnog dijaloga;

26.  pozdravlja oprezan pristup usvojen u Smjernicama u kontekstu kriterija za određivanje programa koji će se obustaviti i razine obustave u okviru prvoga dijela, pri čemu će se voditi računa o gospodarskim i društvenim okolnostima država članica razmatranjem olakšavajućih čimbenika sličnih onima predviđenima u obustavama prema članku 23. stavku 9. Uredbe o zajedničkim odredbama;

27.  poziva Komisiju da odredi vremenski okvir za prekid obustave u skladu s člankom 23. stavkom 8. Uredbe o zajedničkim odredbama;

Uloga Parlamenta u okviru članka 23. Uredbe o zajedničkim odredbama

28.  žali zbog toga što se u Smjernicama ne spominje uloga Parlamenta unatoč tome što je Uredba o zajedničkim odredbama usvojena u okviru redovnog zakonodavnog postupka te unatoč neprestanim pozivima Parlamenta na jačanje demokratske odgovornosti i kontrole u kontekstu ekonomskog upravljanja;

29.  smatra da bi se uključenost Parlamenta kao glavnog demokratskog jamca pravilne provedbe članka 23. stavka 15. Uredbe o zajedničkim odredbama trebala formalizirati putem jasnog postupka kojim se omogućuje savjetovanje s Parlamentom u svim fazama u vezi s usvajanjem zahtjeva za reprogramiranje ili bilo kojih prijedloga i odluka o obustavi obveza ili plaćanja;

30.  naglašava potrebu za kontinuiranom, jasnom i transparentnom suradnjom na međuinstitucijskoj razini te smatra da bi takav postupak trebao obuhvaćati barem sljedeće korake:

   Komisija bi trebala odmah obavijestiti Parlament o preporukama za pojedine zemlje i preporukama Vijeća koje su relevantne u kontekstu ESI fondova, kao i o programima financijske pomoći ili pojedinim izmjenama, koji mogu dovesti do zahtjeva za reprogramiranje u skladu s člankom 23. stavkom 1. Uredbe o zajedničkim odredbama;
   Komisija bi trebala odmah obavijestiti Parlament o svim zahtjevima za reprogramiranje u skladu s člankom 23. stavkom 1. Uredbe o zajedničkim odredbama ili o prijedlozima odluka o obustavi plaćanja u skladu s člankom 23. stavkom 6. iste Uredbe, čime bi se omogućilo Parlamentu da izrazi svoje stajalište u obliku rezolucije prije poduzimanja daljnjih koraka;
   Komisija bi trebala uzeti u obzir stajalište Parlamenta i sve elemente koji proizlaze iz strukturnog dijaloga u skladu s člankom 23. stavkom 15. Uredbe o zajedničkim odredbama, odnosno mišljenja izraženih u tom okviru;
   Parlament bi trebao pozvati Komisiju da objasni jesu li u tom postupku uzeta u obzir njegova mišljenja te eventualne daljnje aktivnosti u vezi sa strukturnim dijalogom;
   Odbor regija i Europski gospodarski i socijalni odbor trebali bi biti obaviješteni o svakom zahtjevu za reprogramiranje te bi se s tim u vezi trebali saslušati njihovi stavovi;
   Parlament, Vijeće i Komisija trebali bi uspostaviti dijalog u kontekstu primjene članka 23. Uredbe o zajedničkim odredbama na način da se zajamči međuinstitucijska suradnja i primjeren protok informacija, što bi omogućilo nadzor nad primjenom svih postupaka iz članka 23. Uredbe o zajedničkim odredbama;

31.  poziva Komisiju da izvijesti o rezultatima postignutima primjenom članka 23. Uredbe o zajedničkim odredbama i njezinu učinku u kontekstu revizije njegove primjene u skladu sa stavkom 17. istog članka, uključujući pružanje detaljnijih informacija o tome u kojoj su mjeri zahtjevi za reprogramiranje bili utemeljeni na provedbi relevantnih preporuka za pojedine zemlje i preporuka Vijeća ili su unaprijedili utjecaj ESI fondova koji državama članicama stoje na raspolaganju u okviru programa financijske pomoći na rast i konkurentnost, kao i pružanje podataka o svim obustavljenim iznosima i relevantnim programima;

o
o   o

32.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te državama članicama i njihovim regijama.

(1)SL L 347, 20.12.2013., str. 320.
(2)SL C 375, 20.12.2013., str. 2.
(3)Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0401.
(4)SL C 161 E, 31.5.2011., str. 120.
(5)Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0132.
(6)Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0038.

Pravna napomena