Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2015/2106(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0360/2015

Podneseni tekstovi :

A8-0360/2015

Rasprave :

PV 18/01/2016 - 18
CRE 18/01/2016 - 18

Glasovanja :

PV 19/01/2016 - 5.6
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0006

Usvojeni tekstovi
PDF 443kWORD 156k
Utorak, 19. siječanja 2016. - Strasbourg Završno izdanje
Pregled stanja i izazovi u regulaciji financijskih usluga u EU-u
P8_TA(2016)0006A8-0360/2015

Rezolucija Europskog parlamenta od 19. siječnja 2016. o pregledu stanja i izazovima u regulaciji financijskih usluga u EU-u: put prema učinkovitijem i djelotvornijem okviru EU-a za financijsku regulaciju i prema uniji tržišta kapitala te njihov utjecaj (2015/2106(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir zelenu knjigu Komisije naslovljenu „Stvaranje unije tržišta kapitala” (COM(2015)0063) i rezoluciju Parlamenta od 9. srpnja 2015. na tu temu(1),

–  uzimajući u obzir izvješće skupine na visokoj razini kojom predsjeda Jacques de Larosière o financijskom nadzoru u EU-u od 25. veljače 2009.,

–  uzimajući u obzir izvješće Bazelskog odbora za nadzor banaka o učinku i odgovornosti nadzora banaka iz srpnja 2015.,

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije naslovljen „Prva promišljanja o zaprekama na putu prema razvoju produbljenih i integriranih tržišta kapitala u EU-u” (SWD(2015)0013),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o uniji tržišta kapitala, koje je Vijeće za ekonomske i financijske poslove donijelo 19. lipnja 2015.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. studenoga 2014. naslovljenu „Plan ulaganja za Europu” (COM(2014)0903),

–  uzimajući u obzir neslužbeno izvješće Odbora ECON naslovljeno „Poboljšanje koherentnosti zakonodavstva EU-a o financijskim uslugama” i usvojeno u Odboru 30. siječnja 2014.(2),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 15. svibnja 2014. naslovljenu „Reformirani financijski sektor za Europu” (COM(2014)0279),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije naslovljen „Gospodarski pregled programa za regulaciju financijskog sustava” (SWD(2014)0158),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 11. ožujka 2014. o pregledu Europskog sustava financijskog nadzora (ESFS)(3),

–  uzimajući u obzir Izvješće Komisije o misiji i organizaciji Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB) (COM(2014)0508),

–  uzimajući u obzir Izvješće Komisije o djelovanju europskih nadzornih tijela (ESA) i Europskog sustava financijskog nadzora (ESFS) (COM(2014)0509),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 26. veljače 2014. o dugoročnom financiranju europskog gospodarstva(4),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 27. ožujka 2014. naslovljenu „Dugoročno financiranje europskoga gospodarstva” (COM(2014)0168),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. svibnja 2015. naslovljenu „Bolja regulativa za bolje rezultate – Agenda EU-a” (COM(2015)0215),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. svibnja 2015. naslovljenu „Prijedlog međuinstitucijskog sporazuma o boljoj regulativi” (COM(2015)0216),

–  uzimajući u obzir Izvješće Europskog odbora za sistemske rizike o regulatornom postupanju s izloženošću javnom dugu iz ožujka 2015.(5),

–  uzimajući u obzir završno izvješće parlamentarnog povjerenstva Ujedinjene Kraljevine za bankovne standarde naslovljeno „Trajna promjena bankarstva”,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenje Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (A8-0360/2015),

A.  budući da je do financijske krize koja se pojavila 2007. – 2008. i njezinih dalekosežnih negativnih posljedica među ostalim došlo i zbog manjkave primjene odgovarajućih visokokvalitetnih propisa o financijskim uslugama za sve složenija tržišta i proizvode; budući da je posljednjih godina pokrenut ambiciozan program reformi u financijskom sektoru EU-a uz pomoć kojeg se želi ojačati financijska regulacija i nadzor, ponovno uspostaviti financijska stabilnost i ojačati otpornost financijskog sustava na šokove, smanjiti rizici za porezne obveznike te bolje odgovoriti na potrebe ulagača i potrebe financiranja realnog gospodarstva; budući da, unatoč boljim izgledima za rast u Europi, još nije postignut potpuni oporavak;

B.  budući da su u svim financijskim sektorima, uključujući bankarstvo, osiguranje, tržište vrijednosnih papira, investicijske fondove i infrastrukturu financijskog tržišta, zabilježene korjenite promjene koje su i dalje u tijeku;

C.  budući da su prenošenje u nacionalna zakonodavstva i provedba financijske regulatorne reforme još uvijek u tijeku i još nisu privedeni kraju te se brojne važne reforme tek trebaju poduzeti, a mnogi delegirani i provedbeni akti tek dovršiti; budući da je stanje u bankarskom sektoru i sektoru osiguranja te na financijskim tržištima obilježeno stalnim promjenama i inovacijama, što znači da se propisi kojima se reguliraju ti sektori trebaju podvrgnuti trajnoj procjeni u cilju postizanja proporcionalnosti i učinkovitosti te shodno tomu stalne prilagodbe tih propisa;

D.  budući da je tržište kapitala u Uniji i dalje fragmentirano; budući da unija tržišta kapitala može pružiti dragocjen okvir kako bi se malim i srednjim poduzećima u cijelom EU-u zajamčio jednak pristup financijskim sredstvima i kako bi se promicale inovativne platforme za tržišno utemeljeno financiranje; budući da konkretni nedostatak kreditiranja za mala i srednja poduzeća i mikropoduzeća među ostalim proizlazi iz gospodarske nestabilnosti i nedostatka ciljanih rješenja za realno gospodarstvo; budući da se kao primjer često navodi kontekst temeljen na tržištu kapitala u SAD-u, ali da se on bitno razlikuje od konteksta temeljenog na bankarstvu u Europskoj uniji te se ne bi trebao preuzimati niti koristiti kao predložak; budući da je unija tržišta kapitala prilika za jačanje tržišta kapitala u Europskoj uniji kao dodatak bankovnom financiranju; budući da se u SAD-u nakon financijske krize bankovno financiranje poduzeća razvilo jače nego financiranje temeljeno na tržištima kapitala;

Pregled stanja i izazovi u postojećem okviru

1.  napominje da se u komunikaciji Komisije naslovljenoj „Reformirani financijski sektor za Europu” daje prvi pregled stanja reformi financijskog sektora, ali ne i cjelovita procjena i kvantitativna analiza ukupnih učinaka i međudjelovanja pojedinačnih mjera;

2.  pozdravlja paket ulaganja Komisije, uključujući uniju tržišta kapitala; ističe potrebu za dodatnim nebankovnim financiranjem poduzeća kao i to da središnje načelo izgradnje unije tržišta kapitala mora biti stavljanje jačeg naglaska na krajnje korisnike tržišta kapitala, tj. poduzeća i ulagače; ističe da je učinkovit i djelotvoran okvir za financijske usluge kojim se jamči financijska stabilnost preduvjet za povećanje (dugoročnih) ulaganja i poticanje rasta u konkurentnom europskom gospodarstvu; ističe povezanost gospodarske i financijske stabilnosti; ističe isto tako da pouzdane gospodarske politike, učinkovite strukturne reforme i zdrave proračunske politike otvaraju put za potencijal za zdravlje i rast realnog gospodarstva u državama članicama i u EU-u; priznaje važnu ulogu koju tržišta kapitala mogu imati u rješavanju financijskih potreba gospodarstava država članica;

3.  priznaje činjenicu da je aktualna financijska i dužnička kriza dovela do neviđenih negativnih posljedica, posebice za realno gospodarstvo i novac poreznih obveznika; u tom kontekstu priznaje financijske propise oko kojih su se u posljednjih pet godina suglasile europske institucije i kojima je ojačana europska financijska arhitektura u slučaju pojave kriza u budućnosti; pozdravlja akcijski plan Komisije za uniju tržišta kapitala; pozdravlja činjenicu da je Komisija kao jedno od načela kojim se podupire unija tržišta kapitala uvela djelotvornu razinu zaštite potrošača i ulagača;

4.  priznaje postignuća financijske regulacije u pogledu odgovora na posljedice financijske krize; izražava zabrinutost zbog sve veće složenosti, koja se odražava u činjenici da su propisi i nadzor sve brojniji, detaljniji i da postoje na više razina i s obzirom na zahtjeve na međunarodnoj, europskoj i nacionalnoj razini; napominje da složena regulativa odražava i složena financijska tržišta, uključujući financijske instrumente, tržišnu infrastrukturu i institucije; naglašava da pretjerano složena regulativa i stroži preduvjeti mogu negativno utjecati na ulaganja; smatra da se složenosti regulative mora pristupiti i u pogledu njezine primjene na nefinancijske krajnje korisnike financijskih proizvoda; ističe potrebu za međunarodnom regulatornom suradnjom u globalnom okviru s poboljšanom suradnjom i većom odgovornošću;

5.  napominje da je za zdravu i snažnu uniju tržišta kapitala potrebno priznati međuovisnost s drugim financijskim sektorima, istražiti dodatne tržišno utemeljene izvore financiranja za realno gospodarstvo i da se ona u prvom redu mora temeljiti na ustaljenim postojećim strukturama; ističe potrebu za sveobuhvatnim pristupom regulaciji financijskih usluga u EU-u, u okviru kojeg unija tržišta kapitala doprinosi dopunjavanju bankovnog financiranja; poziva da se u uniji tržišta kapitala odražavaju perspektive potrošača i ulagača, uz njezino usmjerenje na financiranje poduzeća; u tu bi svrhu Komisija trebala usko surađivati s Europskim odborom za sistemske rizike, europskim nadzornim tijelima i nacionalnim nadležnim tijelima kako bi se riješile sve neusklađenosti u pristupu koje bi mogle dovesti do potkopavanja ciljeva unije tržišta kapitala; traži od Komisije da iskoristi najbolje prakse koje dobro funkcioniraju kako bi se razvilo tržište kapitala za cijelu Uniju;

6.  smatra da zakonodavstvo nije uvijek najprimjereniji politički odgovor te da bi trebalo uzeti u obzir nezakonodavne pristupe i one koji se temelje na tržištu;

7.  poziva Komisiju da primjeni integrirani pristup kad je riječ o uniji tržišta kapitala i da vodi računa o drugim političkim programima kao što su razvoj jedinstvenog digitalnog tržišta i tekuće reforme u području prava trgovačkih društava i upravljanja poduzećima; osim toga, smatra da bi Komisija trebala uzimati u obzir najnovija tehnološka dostignuća; u vezi s tim upozorava na prijetnju cyber-sigurnosti i poziva Komisiju da učini sve da ta dimenzija bude obuhvaćena strategijom EU-a;

8.  smatra da bi učinkoviti i djelotvorni propisi o financijskim uslugama u EU-u trebali biti usklađeni, dosljedni (uključujući na međusektorskoj osnovi), proporcionalni, da ne bi trebali biti duplicirani, da moraju biti lišeni nepotrebne složenosti i takvi da ne dovode do pravne nesigurnosti, regulatorne arbitraže i visokih transakcijskih troškova; isto tako smatra da bi trebali omogućiti posrednicima da ostvare svoju ulogu kanaliziranjem sredstava k realnom gospodarstvu i da tako doprinesu njegovu financiranju, da budu na usluzi štedišama i ulagačima te da se na djelotvoran način pozabave rizicima za financijsku stabilnost i porezne obveznike i pritom spriječe ponovno izbijanje financijskih kriza te djeluju kao zaštita od sistemskih rizika; smatra da trebaju pridonijeti produbljenju jedinstvenog tržišta i da im naglasak treba biti na konkretnim ciljevima koje je lakše ostvariti na europskoj razini te da bi se pritom trebalo ostaviti prostora za inovativno financiranje s jačim naglaskom na lokalnoj razini;

9.  izražava zabrinutost zbog stalnih problema koji se odnose na međunarodne brojeve bankovnog računa (IBAN) koji se još ne smatraju valjanima za izravno terećenje bankovnih računa u jednoj državi članici u korist subjekta u drugoj državi članici;

10.  naglašava da je potrebno sagledati stanje okvira za financijske usluge primjenom i kvantitativnog i kvalitativnog pristupa; napominje da se slične prakse primjenjuju i u drugim jurisdikcijama, osobito u SAD-u; naglašava da bi taj pregled stanja trebao doprinijeti izgradnji funkcionalnijih financijskih tržišta koja odgovaraju na financijske potrebe realnog gospodarstva, između ostalog i tako što će se uhvatiti u koštac s rupama u zakonu, manjkavostima, nedosljednostima, neusklađenosti i neproporcionalnosti, da ne bi smio ugroziti ono što je ostvareno u području zakonodavstva i da je pritom potrebno voditi računa o zahtjevima iz odredbi o reviziji usvojenih u svakom pojedinačnom zakonodavnom aktu te da se bez predviđanja rezultata ne bi smio smatrati praksom koja vodi k deregulaciji;

11.  smatra da jedinstveno tržište financijskih usluga koristi poduzećima, ali da u konačnici mora koristiti korisnicima i ulagačima; ustrajan je u ideji da još postoje brojne zapreke i prepreke kada je riječ o prekograničnom pristupu, plasmanu i ulaganjima te da ih je potrebno proučiti, uhvatiti se u koštac s njima i nadići ih, a da se pritom održi najviša razina zaštite ulagača; podsjeća da nije moguće sa sigurnošću predvidjeti da će se smanjenjem zapreka tokovima kapitala poboljšati izgledi dugoročnog rasta ako ukupni poticaji tvrtkama nisu pravilno postavljeni; nadalje uzima u obzir važnost dobro razvijenog lokalnog ekosustava koji manjim poduzećima omogućuje privlačenje kapitala za rast;

12.  smatra da zaštita potrošača ne podrazumijeva nužno velike količine informacija te da bi se naglasak trebao staviti na kvalitetu i razumljivost informacija kako bi se omogućilo donošenje dobrih odluka – informacije moraju biti relevantne, točne, usporedive, prilagođene korisnicima, pouzdane i pravovremeno dostupne; zabrinut je zbog toga što se mnoštvom i složenošću informacija namijenjenih korisnicima u konačnici možda ne zadovoljavaju njihove stvarne potrebe; zalaže se za uspostavu ravnoteže kako bi se potrošačima pružile one informacije koje su im potrebne za donošenje utemeljenih odluka i razumijevanje prisutnih rizika, a da se pritom nepotrebno ne opterećuju poduzeća, osobito ona mala i srednja; podupire daljnju digitalizaciju podataka; ističe da bi financijski savjetnici i zaposlenici u financijskim institucijama koji potrošačima pružaju usluge savjetovanja trebali proći obuku i imati dovoljno vremena kako bi klijentima mogli pružiti dobru uslugu; napominje da su važne djelotvorne nadzorne ovlasti kako bi se, ako je potrebno, interveniralo na području plasmana proizvoda; ističe da je najkasnije do kraja 2016. potrebna europska inicijativa za obuhvatnije i bolje financijsko obrazovanje pri čemu je potrebno voditi računa o posebnim potrebama svake države članice, među ostalim i kako bi se postigla puna svijest o prednostima i nedostatcima ulaganja na tržištu kapitala; također napominje da bi financijsko obrazovanje trebalo biti usmjereno na mala i srednja poduzeća koja bi trebalo podučiti o tomu kako iskorištavati tržišta kapitala; smatra da je veća transparentnost korisna kako bi se poduzećima, ulagačima i potrošačima omogućilo da razumiju komparativne troškove i prednosti različitih usluga koje pružaju sudionici na tržištu, no također napominje da veća transparentnost sa sobom mora nositi dodanu vrijednost za klijente ili nadležna nadzorna tijela i biti usmjerena k praktičnoj upotrebi informacija i podataka;

13.  ističe prednosti diversifikacije imovine, i u smislu kategorije imovine i u smislu izvora imovine, kako bi se omogućila bolja diversifikacija rizika i odgovor na potrebe ulagača; naglašava da svrha bonitetne regulative nije davanje prednosti određenim kategorijama imovine; poziva na pristup regulaciji temeljen na procjeni rizika, pri čemu će se za iste rizike primjenjivati ista pravila, i koji će se nadopunjavati drugim standardiziranim mjerama; smatra da je za kategorije imovine primjerena detaljnija kategorizacija, osobito uvođenje kategorija kao što je infrastruktura; prepoznaje da infrastrukturni projekti nisu sami po sebi manje rizični te poziva na odgovarajuću bonitetnu regulaciju; podupire daljnja istraživanja rizika i korisnosti infrastrukture, uključujući navođenje primijenjene metodologije, kako bi se mogli donositi zaključci utemeljeni na dokazima;

14.  naglašava da je kod pristupa temeljenog na procjeni rizika potrebna dosljednost, a time i manje mogućnosti regulatorne arbitraže; ističe da je potpunom i dosljednom nacionalnom provedbom Direktive o oporavku i sanaciji banaka te odredbi o jedinstvenom sanacijskom mehanizmu i jedinstvenom sanacijskom fondu potrebno dokinuti vezu između država i banaka na nacionalnoj razini; prepoznaje doprinos Bazelskog odbora za nadzor banaka i Europskog odbora za sistemske rizike kad je riječ o izloženosti banaka državnom dugu koji uključuje pomno razmatranje daljnjih mjera; ističe da bi se u politikama trebalo izričito voditi računa o međusobnom djelovanju pojedinačnih i endogenih rizika, osobito kada financijske institucije koriste iste standardne modele za mjerenje rizika koje je odobrio regulator;

15.  napominje da može doći do neželjenih posljedica višestrukih kapitalnih zahtjeva i zahtjeva koji se odnose na likvidnost i financijsku polugu za promjene dospijeća, pružanje dugoročnog financiranja i stvaranje tržišta i likvidnosti, podsjećajući pritom da su ti zahtjevi uvedeni kao odgovor na financijsku krizu; zabrinut je da bi nesrazmjerni zahtjevi mogli ugroziti poslovni model malih i srednjih banaka i stoga imati neželjene posljedice za strukturu financijske industrije; poziva Komisiju da u suradnji s nadzornim tijelima kao prioritet analizira te posljedice za bankarstvo i osiguranje kao i moguće komplementarnosti;

16.  izražava zabrinutost u vezi s međudjelovanjem između tržišnog zakonodavstva i kapitalnih zahtjeva, s obzirom na to da su novi subjekti revizijom Direktive o tržištima financijskih instrumenata obuhvaćeni kao regulirani subjekti, dok Direktiva o kapitalnim zahtjevima nije prilagođena kako bi odražavala različite vrste poduzeća;

17.  izražava zabrinutost zbog toga što su valjana izuzeća iz Uredbe o infrastrukturi europskog tržišta (EMIR) za nefinancijska poduzeća djelomično poništena Direktivom o kapitalnim zahtjevima i Uredbom o kapitalnim zahtjevima u pogledu primjene troška prilagodbe kreditnom vrednovanju; poziva Komisiju da bolje obavlja svoju ulogu kad je riječ o jamčenju dosljednosti političkog pristupa i ishoda u okviru različitih zakonodavnih prijedloga;

18.  smatra da bi posebne odredbe koje se u postojećim propisima odnose na nefinancijska poduzeća trebalo proširiti i učiniti ih razmjernijima kako bi se ograničilo administrativno opterećenje, a ne smanjivati kapital koji je dostupan gospodarstvu za buduća ulaganja; poziva Komisiju da pri reviziji EMIR-a odgovori na poteškoće u primjeni složenih sustava pojednostavljivanjem postupaka, ali da nastavi priznavati svrhu izuzeća kako bi se zajamčilo da nefinancijska poduzeća ne budu opterećena zakonodavstvom usmjerenim na sudionike financijskog tržišta;

19.  poziva Komisiju da pri reviziji EMIR-a ispita učinak koji bi smanjenje kvalitete kolaterala prihvaćenih od središnjih drugih ugovornih strana moglo imati na otpornost središnjih drugih ugovornih strana te da razmotri trebaju li određeni sudionici na tržištu poput mirovinskih fondova biti trajno izuzeti iz središnjeg poravnanja u slučaju da njihovo sudjelovanje dovede do smanjenja stabilnosti ukupnog financijskog sustava zbog prihvaćanja alternativnih negotovinskih kolaterala;

20.  zabrinut je zbog nepostojanja dostupnih i privlačnih (dugoročnih) ulaganja prihvatljivih u smislu rizika i troškovno učinkovitih i prikladnih štednih proizvoda za potrošače; ponovno izražava potrebu za raznolikošću izbora za ulagače i potrošače jer je povjerenje ulagača ključno za veća ulaganja; ističe da se mora poticati okruženje koje stimulira inovacije u području financijskih proizvoda, stvarajući pritom veću raznolikost i korist za realno gospodarstvo i omogućujući poboljšane poticaje za ulaganja i koje također može doprinijeti jamčenju primjerenih, sigurnih i održivih mirovina, kao što je primjerice razvoj paneuropskog mirovinskog proizvoda, s jednostavnim transparentnim dizajnom; poziva europska nadzorna tijela da u skladu sa svojim ovlastima analiziraju potrošačke trendove, osobito u vezi s maloprodajnim proizvodima, te da o tome sastave izvješće;

21.  pozdravlja raznolikost poslovnih modela; poziva da se ta raznolikost odražava u propisima i nadzoru uzimajući pritom potpuno u obzir prirodu, veličinu, rizičnost i složenost subjekata koji se razmatraju, pod uvjetom da se ispune načela poštenog tržišnog natjecanja i učinkovitog nadzora; podsjeća da je raznolikost sredstava financiranja vrlina;

22.  smatra da bi uspješna unija tržišta kapitala trebala omogućiti poduzećima u EU-u svih veličina i u različitim fazama rasta pristup tržištima kapitala u EU-u na korisnicima pristupačan, učinkovit i jeftin način; smatra da propisi ne bi smjeli otežavati uvrštavanje na burzu i da ne bi smjeli onemogućivati neuvrštenim poduzećima da budu uvrštena; naglašava potrebu za pojednostavljenim regulatornim sustavom primarnog tržišta kako bi se olakšalo prikupljanje financijskih sredstava jamčeći pritom odgovarajuću razinu zaštite ulagača; ističe potencijal inovativnog tržišno utemeljenog financiranja, osobito mogućnosti koje pružaju financijske tehnologije, uključujući grupno financiranje i tzv. peer-to-peer kreditiranje, te ističe potrebu za pojednostavljivanjem odgovarajućih regulatornih zahtjeva; poziva Komisiju da stvori prostor za pojavu tih novih modela te da ih ispita i promiče dajući pritom prednost njihovoj prekograničnoj dimenziji i jamčeći smanjivanje prepreka ulasku na tržište; poziva Komisiju da podupre države članice sa sektorima tržišta kapitala u razvoju s pomoću svoje Službe za potporu strukturnim reformama;

23.  poziva na odgovarajuću i jasnu podjelu nadležnosti između EU-a i nacionalnih razina, uzimajući u obzir činjenicu da nacionalna nadzorna tijela bolje poznaju obilježja lokalnih tržišta; ističe da se treba osigurati djelotvornost jedinstvenog nadzornog mehanizma, stvaranje jednakih uvjeta za sve i transparentnost te da se treba spriječiti sukob interesa između nadzornih tijela i subjekata pod nadzorom; zabrinut je zbog učinka pristupa nadzoru koji je jednak za sve, u okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma, na manje subjekte koji u prvom redu djeluju u nacionalnim okvirima;

24.  prepoznaje postignuća na planu uspostave bankovne unije i naglašava njezinu veoma važnu ulogu u rješavanju problema međuovisnosti država i bankovnih rizika i smanjivanju sistemskih rizika zajedničkim djelovanjem; prima na znanje postupno dovršenje procesa stvaranja bankovne unije; ističe da je nužna potpuna i pravovremena provedba postojećeg zakonodavstva; prima na znanje raspravu o europskom sustavu osiguranja depozita u kojoj će Parlament kao suzakonodavac imati pravo glasa; ističe cilj izbjegavanja moralnog rizika i osiguranja da načelo odgovornosti i dalje bude vodeća tema; kritizira nisku osjetljivost na rizik u izračunu doprinosa za jedinstveni fond za sanaciju; prepoznaje napore uložene u zaključivanje uredbe o strukturnoj reformi banaka;

25.  naglašava potrebu za provođenjem i izvršavanjem primjene donesenog zakonodavstva, prije daljnjeg razmatranja materijalne revizije tog zakonodavstva; ističe da brzo prenošenje Direktive 2014/59/EU u nacionalna zakonodavstva i odgovarajuće financiranje i djelotvornost jedinstvenog sanacijskog mehanizma moraju biti prioritet te se stoga ustrajno zalaže za potpunu provedbu tih mjera u okviru odgovarajućeg zakonodavnog okvira; u vezi s tim ističe temeljnu važnost prekidanja izravne međupovezanosti državnih proračuna i bankarskih rizika, koji predstavljaju veliku prijetnju financijskoj stabilnosti; napominje da se zbog nedostatka pravila za postupanje s državama koje velikom zaduženošću gube pristup financijskim tržištima mjere često prekasno poduzimaju, što može negativno utjecati na financijsku stabilnost;

26.  ponavlja da su u EU-u potrebni jednaki uvjeti za sve, također i kada je riječ o bankama nadziranima u okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma i bankama država članica koje u njemu ne sudjeluju te potiče potpuno uključivanje država članica izvan europodručja u bankovnu uniju, priznajući pritom da određeni elementi trenutačno omogućuju dobrovoljno sudjelovanje; poziva Komisiju da osigura daljnji razvoj jedinstvenog tržišta uzimajući pritom u obzir nacionalne posebnosti; poziva Komisiju da i dalje zauzima snažan pristup, u smislu regulacije i nadzora, kad je riječ o usporednom bankarstvu ili bankarstvu u sjeni u cilju ublažavanja sistemskih rizika i povećanja transparentnosti; pozdravlja važne korake u europskim propisima o osiguranju postignute primjenom Direktive Solventnost II od 1. siječnja 2016. koju je potrebno ocijeniti i eventualno dodatno razviti uzimajući pritom u obzir međunarodni okvir za globalne sistemski važne osiguravatelje;

27.  uzima u obzir da se mala i srednja poduzeća tradicionalno oslanjaju na bankovna financiranja zbog svoje posebne prirode, različitih profila rizičnosti i raznolikosti diljem Europe; poziva Komisiju da, u suradnji s europskim nadzornim tijelima, ESB-om i nacionalnim tijelima, procijeni dostatnost financiranja malih i srednjih poduzeća, prouči koje su prepreke i koristi u pogledu diversifikacije kanala financiranja te kako omogućiti bankama i nebankovnim subjektima da povećaju financiranje malih i srednjih poduzeća, proširujući izbor različitih metoda financiranja namijenjenih poduzećima za različite faze njihova razvoja; podsjeća na važnost instrumenata kao što je „pomoćni faktor za mala i srednja poduzeća”; predlaže da se inicijativama za unapređenje financiranja malih i srednjih poduzeća obuhvate novoosnovana poduzeća, mikropoduzeća i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije; naglašava potencijal inovativnih i u velikoj mjeri neiskorištenih izvora za financiranje malih i srednjih poduzeća, uključujući tzv. peer-to-peer kreditiranje, grupno financiranje i privatne plasmane te ističe potrebu za pojednostavljivanjem relevantnih regulatornih zahtjeva;

28.  ističe važnost brze provedbe već donesenih mjera koje prate ciljeve unije tržišta kapitala; poziva Komisiju i države članice da budućim propisima o financijskim uslugama predvide aktivnu primjenu kategorije rastućeg tržišta malih i srednjih poduzeća;

29.  smatra da bi poduzeća trebala imati pristup primjerenom broju različitih vrsta tržišta u EU-u ovisno o njihovoj veličini, složenosti i ambicijama u vezi s prikupljanjem sredstava te naglašava potrebu za stvaranjem dubljih i integriranijih paneuropskih tržišta kapitala koja su usklađena s ključnim regionalnim i lokalnim tržištima, iako su od njih odvojena;

30.  pozdravlja nadolazeću reviziju Direktive o prospektu; naglašava da bi revizija trebala biti usmjerena na smanjivanje troškova i pojednostavljenje postupaka za mala i srednja poduzeća, a da se pritom uspostavi odgovarajuća ravnoteža u smislu zaštite ulagača;

31.  prepoznaje napore koji se trenutačno ulažu u uspostavu transparentnijeg sekuritizacijskog tržišta osiguravajući pritom visoke standarde procesa, pravnu sigurnost i usporedivost sekuritizacijskih instrumenata; ističe potrebu za uvođenjem registra podataka; ističe da su potrebni strogi zahtjevi za odnosnu visokokvalitetnu imovinu i kalibracije s obzirom na stvaran profil rizičnosti i svijest svih sudionika o riziku na tržištima sekuritizacije, uzimajući u obzir rizičnost sekuritizacije, osobito sintetske sekuritizacije, kao što se pokazalo tijekom krize, pri čemu se prepoznaje različitost iskustva u EU-u i SAD-u; ustrajan je u traženju da se zahtjevi za zadržavanje ne smiju smanjivati kako bi se izbjegao moralni rizik; naglašava potrebu razmatranja neovisne certifikacije sukladnosti s kvalificirajućim kriterijima; poziva Komisiju da kao prioritet provede temeljitu procjenu rizika i koristi sekuritizacije za mala i srednja poduzeća te ulagače i procjenu financijske stabilnosti i mogućnosti plasiranja sekuritizacijskih instrumenata, te o tomu izvijesti Parlament;

32.  smatra da pristup usmjeren na veću standardizaciju proizvoda i postupaka može smanjiti složenost, ali i povećati rizike koncentracije; zabrinut je da bi tržišni sudionici u slučaju šoka na tržištu mogli krenuti u istom smjeru i traži odgovarajuće zaštitne mjere i nadzor na nadležnoj razini u pogledu razvoja kvalitetnog sekuritizacijskog tržišta;

33.  ističe da je potrebno pojednostaviti sadržaj i učestalost zahtjeva za izvješćivanje i područja izvješćivanja, između ostalog tako što će subjekti imati jednu kontaktnu točku kako bi se izbjeglo bilo kakvu dupliciranje zahtjeva i kanala za izvješćivanje; poziva Komisiju, europska nadzorna tijela i jedinstveni nadzorni mehanizam da prouče koji su podaci zaista potrebni, da usklade obrasce i uvedu pojednostavljenja te, za mala i srednja poduzeća, izuzeća; naglašava da su podaci dobiveni izvješćivanjem najkorisniji nadzornim tijelima ako se mogu preispitati i ako su međunarodno usklađeni; smatra da je potrebno primjenjivati proporcionalni pristup u razvoju Skupa analitičkih podataka o kreditima (Anakredit); smatra da je potrebno dodatno procijeniti opseg i razinu granularnosti s obzirom na njezine troškove i koristi;

34.  traži od Komisije i nadzornih tijela da se pozabave pitanjem međudjelovanja međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja i bonitetnih zahtjeva jer bi bolja usklađenost koristila i gospodarstvu i bonitetnom nadzorniku te da preispitaju utjecaj poreznog računovodstva na vlastita sredstva; podupire nastojanja da se uskladi definicija nenaplativih kredita;

35.  poziva na znatno smanjenje pristranosti u omjeru duga i kapitala kako bi se povećala ekonomska otpornost i raspodjela kapitala te osnažila unija tržišta kapitala, što će kapital učiniti privlačnijim za izdavatelje i ulagače; ističe da porez na transakcije utječe na likvidnost tržišta, osobito kratkoročno, te da istodobno doprinosi ograničavanju prekomjernog špekuliranja;

36.  ističe da uz regulaciju i nadzor treba nastaviti ulagati napore u to da se promijeni način razmišljanja u financijskom sektoru; poziva sve aktere u financijskom sektoru, uključujući banke, nebankovne subjekte, središnje nacionalne banke i Europsku središnju banku, da porade na promjeni načina razmišljanja i kulturi usklađivanja unutar svojih organizacija kojima će se prednost dati interesima potrošača, osigurati sustav odgovornosti za nadležne ključne upravitelje i dugoročno usmjerenje sudionika financijskog tržišta te doprinijeti raznolikosti izvora financiranja; ističe prednost pristupa dugoročnog partnerstva za financiranje i diversificirani europski bankovni sektor s važnom ulogom bankarstva s ciljem produbljivanja odnosa s klijentom (engl. relationship banking) za potrošače te mala i srednja poduzeća i mikropoduzeća, osobito u pogledu smanjivanja asimetričnosti informacija, zahvaljujući među ostalim i instrumentima dostupnima u okviru novih digitalnih tehnologija;

37.  poziva na promicanje dodatnih pružatelja usluga kreditnog rejtinga radi povećanja konkurentnosti na visoko koncentriranom tržištu; podsjeća da Komisija treba objaviti izvješće o prikladnosti i održivosti potpore europskoj javnoj rejting agenciji za državni dug i/ili europskoj zakladi za kreditni rejting za sve druge kreditne rejtinge do kraja 2016.; izražava kritiku zbog visokih troškova pribavljanja vanjskih usluga kreditnog rejtinga koje snose mala i srednja poduzeća; naglašava potrebu za daljnjim istraživanjem načina na koji je moguće određivati rejting malih i srednjih poduzeća na usporediv i cjenovno pristupačan način koji uključuje pristup temeljen na naprednom internom rejtingu (AIRB pristup); poziva Komisiju da nastavi ulagati napore u premošćivanje asimetričnosti informacija;

38.  traži da se pri stvaranju politika stavi jači naglasak na globalnu konkurentnost financijskih sektora EU-a i da se pritom spriječi regulatorna utrka do dna i narušavanje financijske stabilnosti i zaštite potrošača; ističe da se unija tržišta kapitala na razini EU-a mora promatrati u kontekstu jačanja konkurentnosti europskih poduzeća i gospodarstva EU-a; ističe da je djelotvoran financijski sektor nužan uvjet za učinkovitu raspodjelu kapitala, a time i rast;

39.  naglašava važnost međunarodnog okvira s obzirom na njegov opseg, metode i implikacije za okvir EU-a; poziva države članice, Vijeće, Komisiju i europska nadzorna tijela da usklade stajalište EU-a, radi povećanja njegova utjecaja i promicanja zakonodavstva koje je donio demokratskim postupkom; ističe da je potrebno postići dosljednost novih propisa, i s europskom pravnom stečevinom i s međunarodnim smjernicama, te proporcionalnu provedbu, uključujući i opsegom, kako bi se izbjegla nepotrebna razilaženja i dupliciranje zakonodavstva; smatra da su to preduvjeti za uspješno ostvarenje glavnih ciljeva promicanja dugoročne globalne stabilnosti, očuvanja privlačnosti Europe za međunarodne ulagače i izbjegavanja nepotrebnih negativnih posljedica za konkurentnost financijskih sektora EU-a; podsjeća na načelo iskrene suradnje između Europske unije i država članica, iz članka 4. stavka 3. Ugovora o Europskoj uniji; smatra da europska nadzorna tijela trebaju biti uključena u rasprave o globalnim regulatornim načelima unutar međunarodnih tijela za postavljanje standarda; naglašava da bi se regulatorni dijalog s SAD-om trebao dodatno ojačati; ponavlja, u tom kontekstu, da se regulatorna pitanja o financijskim uslugama trebaju, ako je potrebno, uključiti u međunarodne pregovore;

40.  ističe da su odluke o jednakosti potrebne za rješavanje prepreka u pristupu tržištu i povezanih regulatornih okvira, imajući na umu da takve jednostrane odluke moraju koristiti europskim poduzećima i potrošačima te da jednakost s drugim jurisdikcijama može povećati dotok kapitala i privući daljnja ulaganja u Europu; ističe potrebu za razvojem u smjeru dosljednog i usklađenog sustava razumnog međusobnog priznavanja jednakih ili sličnih standarda;

41.  poziva Komisiju da predloži dosljedan, usklađen, transparentan i praktičan okvir za postupke i odluke o jednakosti trećih zemalja, vodeći računa o analizi temeljenoj na rezultatu i međunarodnim standardima ili sporazumima; poziva da se sve odluke o jednakosti donesu delegiranim aktima; smatra da bi europska nadzorna tijela trebala imati primjerenu ulogu u usklađivanju procjena trećih zemalja za odluke o jednakosti;

Bolja regulacija financijskih usluga u EU-u

42.  smatra da bolja financijska regulacija podrazumijeva snažan okvir i počinje s primjenom postojeće pravne stečevine u državama članicama; ističe da je veoma važna djelotvorna, učinkovita i dosljedna provedba zakonodavstva te poziva Komisiju da Parlament redovito izvješćuje o stanju u pogledu prenošenja propisa u nacionalna zakonodavstva i njihove provedbe te, ako je to primjenjivo, o postupcima zbog povrede propisa protiv država članica; potiče države članice da pravilno provode zakonodavstvo; smatra da se prekomjernom regulacijom ne olakšava funkcioniranje unutarnjeg tržišta i tržišno natjecanje; smatra da se funkcioniranje unutarnjeg tržišta ne olakšava ni privlačenjem poduzeća diskrecijskom primjenom nižih standarda; traži od Komisije da do kraja 2016. Parlamentu podnese detaljno izvješće o analizi svih mjera prekomjerne regulacije poduzetih u državama članicama u području financijskog zakonodavstva;

43.  poziva države članice da se obvežu poštovati zadane rokove za prenošenje direktiva u nacionalna zakonodavstva jer je to, osim što je zakonska obveza, ključno kako bi se izbjegla nepotrebna kašnjenja u punoj provedbi zakonodavstva, kao i njegova djelomična ili neujednačena primjena diljem Unije, što bi moglo rezultirati nejednakim uvjetima za sve za različite subjekte i drugim vrstama poremećaja;

44.  ističe da je, kada je riječ o nacrtima Komisije ili europskih nadzornih tijela i postupku izrade nacrta, potrebna veća kvaliteta i međusektorska koordinacija, što uključuje tempiranje, određivanje prioriteta i izbjegavanje preklapanja; naglašava da bi se time trebalo izbjeći bilo kakvo dupliciranje temeljnog akta u delegiranim aktima, ali i situacija u kojoj se političke odluke koje trebaju biti riješene u okviru temeljnog akta ostavljaju za delegirane akte;

45.  poziva Komisiju da omogući rano uključivanje svih bitnih dionika, uključujući i one na razini stručnih skupina; potiče Komisiju da zajamči uravnoteženo sudjelovanje u savjetovanjima koje odražava raznoliku strukturu dionika te olakšava i omogućuje bolje uvjete za sudjelovanje malih dionika koji predstavljaju poduzeća, potrošače i civilno društvo, uključujući i u pogledu načina na koji se organiziraju savjetovanja i postavljaju pitanja;

46.  pozdravlja ciljeve programa za bolju regulaciju; priznaje opću potrebu da se analizira prikladnost propisa, i sada i ubuduće; međutim, ta se prikladnost ne može odvojiti od funkcioniranja financijskog sektora u cjelini; ističe ulogu programa REFIT u postizanju učinkovite i djelotvorne regulacije financijskih usluga koja uzima u obzir načelo proporcionalnosti i u podupiranju prakse sagledavanja stanja; zahtijeva veću ulogu Parlamenta u donošenju odluka i procjena svojstvenih programu REFIT; podsjeća da naglasak treba biti na boljoj regulaciji, a ne na deregulaciji; naglašava da jamstvo transparentnosti, jednostavnosti, dostupnosti i pravednosti diljem unutarnjeg tržišta treba biti dio programa za bolju regulaciju za potrošače; također naglašava da EU ne smije stvoriti neželjeno opterećene u pogledu usklađivanja u želji da ostvari veći stupanj usklađenosti u okviru unije tržišta kapitala;

47.  smatra da europska nadzorna tijela i jedinstveni nadzorni mehanizam imaju ključnu ulogu u postizanju ciljeva bolje regulacije i nadzora; ističe ulogu koju europska nadzorna tijela i jedinstveni nadzorni mehanizam imaju za osiguravanje usklađenosti i dosljednosti među različitim zakonodavnim aktima, smanjenje nesigurnosti i regulatorne arbitraže te poticanje suradnje na obostranu korist sudionika na tržištu; ističe da se za europska nadzorna tijela i jedinstveni nadzorni mehanizam moraju osigurati odgovarajuća financijska sredstva i osoblje kako bi mogli obavljati zadaće koje su im zadali suzakonodavci;

48.  ističe da se u reviziji uredbi o europskim nadzornim tijelima moraju odražavati odredbe o odgovornosti i transparentnosti za poboljšani nadzor od strane Parlamenta, kao što je određeno uredbama o jedinstvenom nadzornom mehanizmu i jedinstvenom sanacijskom mehanizmu te da se revizijom mora ojačati neovisnost europskih nadzornih tijela od Komisije; smatra da je nužno istražiti mogućnosti olakšavanja većeg sudjelovanja europskih nadzornih tijela na savjetodavnoj razini tijekom faze prve razine poštujući pritom ovlasti suzakonodavaca;

49.  ističe da je potrebno poštovati međudjelovanje, dosljednost i usklađenost temeljnih akata s delegiranim i provedbenim aktima; ponovno ističe da suzakonodavci moraju donositi političke odluke u okviru temeljnih akata i da se one ne smiju ostavljati za delegirane akte koji se donose „radi dopune ili izmjene određenih elemenata zakonodavnog akta koji nisu ključni” (članak 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije); ustraje u tomu da se Komisija i europska nadzorna tijela pri izradi nacrta delegiranih i provedbenih akata i smjernica drže svojih ovlasti koje su određene u temeljnim aktima i da poštuju dogovor suzakonodavaca; žali što u prošlosti nadzorna tijela pri izradi provedbenih akata nisu uvijek poštovala ovlasti koje su definirali europski zakonodavci; izražava žaljenje zbog toga što koordinacija između Komisije (delegirani akti) i europskih nadzornih tijela (tehnički standardi) nije dovoljna i stoga može negativno utjecati na kvalitetu sukladnosti, posebno onda kada nisu usvojeni detaljni zahtjevi sve do malo prije isteka roka za provedbu iz temeljnog akta;

50.  poziva Komisiju da u potpunosti razdvoji i delegirane i provedbene akte te da izbjegava pristupe „u paketu” kako bi se omogućilo pravodobno donošenje tih akata;

51.  poziva Komisiju da se pobrine za to da sve izmjene u nacrtima regulatornih tehničkih standarda i provedbenim tehničkim standardima koje su predložila europska nadzorna tijela budu transparentni za suzakonodavce i dionike;

52.  naglašava da zbog rane pravne revizije koju provodi Komisija transparentnost postupka u odnosu na Parlament kao ni pravo Parlamenta na savjetovanje ne bi smjeli biti smanjeni; zahtijeva da tijekom izrade nacrta europska nadzorna tijela Parlamentu dostavljaju proaktivno, redovito, u cijelosti i bez odgode provizorne nacrte i privremene podatke o napretku rada te da se o njima savjetuju s Parlamentom;

53.  poziva Komisiju i europska nadzorna tijela da u potpunosti poštuju rokove za podnošenje koje su suzakonodavci odredili i da suzakonodavcima odmah dostave objašnjenje u slučaju da se očekuje prekoračenje roka;

54.  podsjeća europska nadzorna tijela da je za tehničke standarde, smjernice i preporuke obvezujuće načelo proporcionalnosti; poziva europska nadzorna tijela da zauzmu oprezan pristup u pogledu opsega i broja smjernica, osobito ako nisu za to izričito ovlaštena temeljnim aktom; napominje da je takav oprezan pristup nužan i kad je riječ o ograničenim resursima europskih nadzornih tijela i potrebi da se odrede prioriteti u pogledu njihovih zadaća, pri čemu proračunska ograničenja ne smiju biti razlogom praktičnih ograničenja djelotvornog nadzora, te traži da se za europska nadzorna tijela predvidi dovoljno sredstava kako bi ona izvršavanjem svojih ovlasti mogla provoditi pouzdan, neovisan i djelotvoran nadzor;

55.  poziva europska nadzorna tijela da koriste svoje pravo da zatraže informacije o tomu kako države članice primjenjuju temeljne akte te da redovitije provode stručne procjene o nacionalnim nadležnim tijelima kako bi se poboljšala konvergencija nadzorne prakse u državama članicama;

56.  poziva Komisiju i europska nadzorna tijela da na svojim mrežnim stranicama redovno objavljuju pročišćene verzije uredbi o financijskim uslugama, uključujući sažetak kojem mogu pristupiti i koji mogu razumjeti poslovni subjekti, potrošači, organizacije civilnog društva i ostali; smatra da je izrada zajedničkog registra s uputama na nacionalnu provedbu mogućnost koju vrijedi razmotriti;

Daljnji koraci

57.  poziva Komisiju i europska nadzorna tijela da redovno (najmanje jednom godišnje) provode provjere dosljednosti i usklađenosti, između ostalog i na međusektorskoj osnovi i za svaki nacrt zakonodavnog akta, kao i provjere provedbe donesenog zakonodavstva, uključujući regulatorne tehničke standarde i provedbene tehničke standarde, te da odvoje sredstva za te provjere;

58.  poziva Komisiju i europska nadzorna tijela da redovno (najmanje jednom godišnje) provode provjere proporcionalnosti i djelotvornosti, osobito kada je riječ o zahtjevima primjenjivim na po veličini male i srednje sudionike na tržištu te za svaki nacrt zakonodavnog akta, te da odvoje sredstva za te provjere; poziva Komisiju da objavi zelenu knjigu u kojoj će se ispitati novi pristupi promicanju proporcionalnosti financijske regulative;

59.  ističe da učinak pojedinačnih zakonodavnih mjera nije jednak njihovu kumulativnom učinku; poziva službe Komisije da u suradnji s europskim nadzornim tijelima, jedinstvenim nadzornim mehanizmom i Europskim odborom za sistemske rizike svakih pet godina provedu opsežnu kvantitativnu i kvalitativnu procjenu kumulativnog učinka regulacije financijskih usluga u EU-a na financijska tržišta i sudionike na razini EU-a i na razini država članica kako bi se utvrdili nedostatci i rupe u zakonu, ocijenila uspješnost, djelotvornost i učinkovitost propisa o financijskim uslugama i kako bi se zajamčilo da oni ne ugrožavaju pošteno tržišno natjecanje i razvoj gospodarstva, te da podnesu izviješće Parlamentu; naglašava važnost provođenja detaljnih procjena učinka i analiza troškova i koristi za svako buduće zakonodavstvo kako bi se dokazala dodana vrijednost zakonodavstva, posebice u pogledu gospodarskog rasta i otvaranja novih radnih mjesta; naglašava da procjene učinka te analize troškova i koristi trebaju uključivati temeljite ocjene učinka mjera prve razine koje čine znatan dio financijskog regulatornog okvira EU-a; podsjeća da bi kvantificiranje učinka zakonodavnih mjera moglo biti teško, osobito jer je teško izmjeriti njihovu korisnost, no da bi se metode kvantifikacije svakako trebale primjenjivati;

60.  poziva službe Komisije da prvu procjenu dovrše do kraja 2016. te da uzimajući u obzir i neovisna istraživanja podnesu izvješće o sveukupnom učinku i, u posebnim poglavljima, o sljedećim stavkama:

   utjecaju na različite financijske sektore, uključujući odgovarajuću diferenciranu raščlambu sudionika na tržištu prema veličini, složenosti i poslovnom modelu, te na nefinancijske subjekte,
   mogućim nedostatcima i rupama u zakonu, uzimajući u obzir mogući razvoj novih prijetnji i rizika kao i preklapanja i neželjene posljedice,
   stvarnim i očekivanim ekonomskim učincima, kao i o konkurentnosti europskog financijskog sektora u svijetu,
   mogućnostima ostvarenja koristi za realno gospodarstvo, uključujući za mala i srednja poduzeća, potrošače i zaposlenost,
   potrebi da se dodatno poboljšaju postojeći i da se prošire dodatni kanali financiranja, uključujući i utjecaj na pristup financijama za mala i srednja poduzeća i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije,
   utjecaju na ponudu i potražnju dugoročnog financiranja,
   utjecaju na raspodjelu i diversifikaciju imovine i rizika te na razvoj omjera osnovnog kapitala i ukupne imovine u financijskim institucijama,
   učinkovitosti i primjerenosti okvira za male ulagače, institucijske ulagače te potrošače i klijente, uključujući i okvir o transparentnosti,
   djelotvornosti uklanjanja prepreka za jedinstveno tržište, smanjenja regulatorne arbitraže i jačanja konkurentnosti,
   ukupnom utjecaju na financijsku stabilnost i moralni rizik, uključujući i procjenu mogućih troškova i rizika nedostatne regulative, vodeći pritom računa o djelotvornoj provedbi preporuka skupine G20, i razinu međupovezanosti financijskih poduzeća,
   učinku na financijsku stabilnost računovodstva poštene vrijednosti u usporedbi s opreznim računovodstvom za međunarodne standarde financijskog izvješćivanja (MSFI),
   učinkovitosti i primjerenosti okvira za makrobonitetni nadzor u EU-u,
   kapacitetu europskih nadzornih tijela da ispune zadaće koje su dobila unutar sadašnjeg zakonodavnog okvira i o koracima koji bi mogli biti potrebni za poboljšanje okvira, a posebno financiranje europskih nadzornih tijela u bliskoj budućnosti,
   međuovisnosti s međunarodnim standardima i utjecaju na globalnu konkurentnost europskih poduzeća, uzimajući pritom u obzir usporedbu između EU-a i drugih velikih jurisdikcija u pogledu postojeće regulative i mjere u kojoj se ona provodi;

61.  poziva Komisiju da svoje zaključke predstavi Parlamentu i Vijeću te da prema potrebi predloži mjere;

o
o   o

62.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0268.
(2)http://www.europarl.europa.eu/document/activities/cont/201402/20140210ATT79138/20140210ATT79138EN.pdf
(3)Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0202.
(4)Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0161.
(5)http://www.esrb.europa.eu/pub/pdf/other/esrbreportregulatorytreatmentsovereignexposures032015.en.pdf?29664e3495a886d806863aac942fcdae

Pravna napomena