Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2015/2147(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0371/2015

Podneseni tekstovi :

A8-0371/2015

Rasprave :

PV 19/01/2016 - 4
CRE 19/01/2016 - 4

Glasovanja :

PV 19/01/2016 - 5.9
CRE 19/01/2016 - 5.9
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0009

Usvojeni tekstovi
PDF 637kWORD 253k
Utorak, 19. siječanja 2016. - Strasbourg Završno izdanje
Prema aktu o jedinstvenom digitalnom tržištu
P8_TA(2016)0009A8-0371/2015

Rezolucija Europskog parlamenta od 19. siječnja 2016. o aktu „Prema jedinstvenom digitalnom tržištu” (2015/2147(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije naslovljenu „Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu” (COM(2015)0192) i prateći radni dokument službi Komisije (SWD(2015)0100),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 2. srpnja 2014. naslovljenu „Prema rastućem gospodarstvu temeljenom na podacima” (COM(2014)0442),

–  uzimajući u obzir Odluku (EU) 2015/2240 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o uspostavi programa interoperabilnih rješenja i zajedničkih okvira za europske javne uprave, poduzetnike i građane (ISA2 program) ‒ kao sredstvo modernizacije javnog sektora(1),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije naslovljenu „Oslobađanje potencijala skupnog financiranja u Europskoj uniji” (COM(2014)0172),

–  uzimajući u obzir prilog Komunikaciji Komisije naslovljenoj „Primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT): zaključci i sljedeći koraci” (COM(2013)0685),

–  uzimajući u obzir prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju mjera u vezi s europskim jedinstvenim tržištem elektroničkih komunikacija i ostvarenju „Povezanog kontinenta” te o izmjeni direktiva 2002/20/EZ, 2002/21/EZ i 2002/22/EZ i uredbi (EZ) br. 1211/2009 i (EU) br. 531/2012 (COM(2013)0627));

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 23. travnja 2013. naslovljen „Akcijski plan za elektroničku trgovinu za razdoblje 2012. – 2015. – stanje stvari 2013.” (SWD(2013)0153),

–  uzimajući u obzir prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velike brzine (COM(2013)0147));

–  uzimajući u obzir prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama za osiguravanje visoke zajedničke razine mrežne i informacijske sigurnosti u cijeloj Uniji (COM(2013)0048));

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 18. prosinca 2012. o sadržaju na jedinstvenom digitalnom tržištu (COM(2012)0789),

–  uzimajući u obzir prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o lakšem pristupu internetskim stranicama tijela javnog sektora (COM(2012)0721));

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 10. listopada 2012. naslovljenu „Jača europska industrija za rast i gospodarski oporavak” (COM(2012)0582),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 3. listopada 2012. naslovljenu „Akt o jedinstvenom tržištu II. – Zajedno za novi rast” (COM(2012)0573),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 13. travnja 2011. upućenu Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija naslovljenu „Akt o jedinstvenom tržištu: dvanaest poluga za stimuliranje rasta i jačanje povjerenja” (COM(2011)0206),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 27. listopada 2010. upućenu Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija naslovljenu „Prema aktu o jedinstvenom tržištu: za visoko konkurentno socijalno tržišno gospodarstvo – 50 prijedloga za unaprjeđenje našega rada, poslovanja i uzajamne razmjene” (COM(2010)0608),

–  uzimajući u obzir prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2006/116/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o trajanju zaštite autorskog prava i srodnih prava (COM(2008)0464);

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/758 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o zahtjevima za homologaciju za uvođenje sustava ePoziv ugrađenog u vozilo koji se temelji na službi 112 te o izmjeni Direktive 2007/46/EZ(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 283/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o smjernicama za transeuropske mreže u području telekomunikacijske infrastrukture i stavljanju izvan snage Odluke br. 1336/97/EZ(4),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/26/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o kolektivnom ostvarivanju autorskog prava i srodnih prava te izdavanju odobrenja za više državnih područja za prava na internetsko korištenje glazbenih djela na unutarnjem tržištu(5),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010.(6),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2013/37/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013.o izmjeni Direktive 2003/98/EZ o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora(7),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 524/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o internetskom rješavanju sporova s potrošačima i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004 i Direktive 2009/22/EZ (Uredba o rješavanju potrošačkih sporova putem interneta)(8),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2010. o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga(9),

–  uzimajući u obzir Odluku br. 243/2012/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. o uspostavljanju višegodišnjeg programa za politiku radiofrekvencijskog spektra(10),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o pravima potrošača, izmjeni Direktive Vijeća 93/13/EEZ i Direktive 1999/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 85/577/EEZ i Direktive 97/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(11),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1211/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije i Ureda(12),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu(13),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u sektoru elektroničkih komunikacija(14),

–  uzimajući u obzir Direktivu 96/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 1996. o pravnoj zaštiti baza podataka(15),

–  uzimajući u obzir prvu procjenu Direktive 96/9/EZ o pravnoj zaštiti baza podataka,

–  uzimajući u obzir Direktivu 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka(16), uključujući izmjene uvedene Uredbom (EZ) br. 1882/2003,

–  uzimajući u obzir Sporazum od 28. rujna 2015. o 5G partnerstvu između Kine i Europske Unije i s njim povezane sporazume,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. srpnja 2015. o provedbi Direktive 2001/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2001. o usklađivanju određenih aspekata autorskog i srodnih prava u informacijskom društvu(17),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. lipnja 2015. o Komunikaciji Komisije„Prema novom konsenzusu o zaštiti prava intelektualnog vlasništva: akcijski plan EU-a”(18),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. ožujka 2015. o godišnjem izvješću o politici tržišnog natjecanja EU-a(19),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. studenog 2014. o potpori pravima potrošača na jedinstvenom digitalnom tržištu(20),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. veljače 2014. o pristojbama na privatno umnožavanje(21),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. veljače 2014. o integriranom tržištu dostave paketa u svrhu rasta elektroničke trgovine u EU-u(22),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2014. o reindustrijalizaciji Europe u svrhu promicanja konkurentnosti i održivosti10(23)0,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. prosinca 2013. o ostvarivanju potencijala računalstva u oblaku u Europi(24)1,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. prosinca 2013. o evaluacijskom izvješću o Tijelu europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC) i Uredu(25),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. listopada 2013. o provedbenom izvješću u vezi s regulatornim okvirom za elektroničke komunikacije(26),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. listopada 2013. o zavaravajućim praksama oglašavanja(27),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. rujna 2013. o Digitalnom programu za rast, mobilnost i zapošljavanje: vrijeme je za prelazak u višu brzinu(28),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. srpnja 2013. o ostvarenju jedinstvenog digitalnog tržišta(29),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. lipnja 2013. o novoj strategiji za europsku politiku zaštite potrošača(30),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. svibnja 2013. o provedbi Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama(31),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. prosinca 2012. o ostvarenju jedinstvenog digitalnog tržišta(32),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. rujna 2012. o mrežnoj distribuciji audiovizualnih djela u Europskoj uniji(33),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. lipnja 2012. o zaštiti kritične informacijske infrastrukture − postignuća i sljedeći koraci: prema globalnoj kibernetičkoj sigurnosti(34),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. travnja 2012. o konkurentnom jedinstvenom digitalnom tržištu ‒ e-uprava kao predvodnica(35),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. rujna 2010. o dovršenju unutarnjeg tržišta za e-trgovinu(36),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. lipnja 2010. o upravljanju internetom: sljedeći koraci(37),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. svibnja 2010. o novom digitalnom programu za Europu: 2015.eu(38),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. lipnja 2010. o Internetu stvari(39),

–  uzimajući u obzir Povelju o temeljnim pravima Europske unije, u obliku u kojemu je člankom 6. Ugovora o EU-u uvrštena u Ugovore,

–  uzimajući u obzir članak 9. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom koju je EU ratificirao 23. prosinca 2010. (2010/48/EZ),

–  uzimajući u obzir Konvenciju o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja koju je 20. listopada 2005. usvojila Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO),

–  uzimajući u obzir članke 9., 12., 14., 16. i 26. Ugovora u funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir zajedničke rasprave Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača u skladu s člankom 55. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača te mišljenja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za kulturu i obrazovanje, Odbora za pravna pitanja, Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i Odbora za promet i turizam (A8-0371/2015),

A.  budući da je uporaba interneta i mobilnih komunikacija koja se brzo razvija promijenila način na koji građani, trgovačka društva i njihovi zaposlenici komuniciraju, pristupaju informacijama i znanju, stvaraju, upotrebljavaju, dijele, sudjeluju i rade; budući da je to proširilo i promijenilo gospodarstvo, što malim i srednjim poduzećima olakšava put prema 500 milijuna mogućih kupaca u EU-u, kao i globalnim tržištima, a pojedincima daje priliku za razvoj novih, poduzetničkih ideja i poslovnih modela;

B.  budući da se svim politikama Unije i zakonodavstvom u području jedinstvenoga digitalnog tržišta korisnicima i poduzećima trebaju pružiti nove mogućnosti i nove inovativne prekogranične internetske usluge po konkurentnim cijenama za stvaranje i rast, ukloniti prepreke između država članica i olakšati europskim poduzećima, posebno malim i srednjim te novoosnovanim poduzećima, pristup prekograničnom tržištu, što je ključ za rast i zapošljavanje u EU-u, uz istodobno priznavanje da će te mogućnosti neizbježno obuhvaćati strukturne promjene i poduzimanje cjelovitog pristupa, uključujući socijalnu dimenziju, te potrebu za brzo prevladavanje nejednakosti u posjedovanju digitalnih vještina;

C.  budući da, iako se 75 % dodane vrijednosti digitalnoga gospodarstva odnosi na tradicionalnu industriju, digitalna transformacija tradicionalne industrije i dalje je slaba te se samo 1,7 % poduzeća u EU-u u cijelosti koristi naprednim digitalnim tehnologijama, a samo 14 % malih i srednjih poduzeća koristi se internetom kao prodajnim kanalom; budući da Europa mora iskoristiti veliki potencijal sektora informacijskih i komunikacijskih tehnologija za digitalizaciju industrije i održavanje konkurentnosti na svjetskoj razini;

D.  budući da izgradnja podatkovnoga gospodarstva uvelike ovisi o pravnom okviru kojim se potiče razvoj, priređivanje, održavanje i povećanje baza podataka te stoga ovisi o pravnom okviru koji je pogodan za inovacije i praktičan;

E.  budući da je 2013. veličina tržišta ekonomije dijeljenja u svijetu iznosila oko 3,5 milijardi USD, a Komisija danas predviđa potencijal rasta iznad 100 milijardi USD;

F.  budući da su za visoku i dosljednu razinu zaštite, osnaživanja i zadovoljstva potrošača nužni izbor, kvaliteta, fleksibilnost, transparentnost, informacije, interoperabilnost i dostupno, sigurno internetsko okruženje te visoka razina zaštite podataka;

G.  budući da su kreativnost i inovacije pokretači digitalnoga gospodarstva te je stoga potrebno zajamčiti visoku razinu zaštite prava intelektualnog vlasništva;

H.  budući da 44,8 % kućanstava u EU-u(40) nema pristup brzom internetu te da sadašnje politike i inicijative nisu uspjele dati odgovarajuću digitalnu infrastrukturu, osobito u ruralnim područjima;

I.  budući da su regije EU-a prema pregledu stanja Digitalnog programa na vrlo različitim razinama kad je riječ o njihovoj digitalnoj povezivosti, ljudskom kapitalu, uporabi interneta, integraciji digitalne tehnologije u poduzećima te digitalnim javnim uslugama; budući da regije koje ostvaruju loš rezultat s obzirom na tih pet pokazatelja mogu propustiti prednosti digitalnog doba;

1.UVOD: ZAŠTO NAM JE POTREBNO JEDINSTVENO DIGITALNO TRŽIŠTE

1.  pozdravlja Komunikaciju na temu „Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europuˮ; smatra da bi postizanje jedinstvenoga digitalnog tržišta, koje se temelji na zajedničkom skupu pravila, moglo potaknuti konkurentnost EU-a, imati pozitivne učinke na rast i zapošljavanje, ponovno pokrenuti jedinstveno tržište i stvoriti više uključivo društvo, pružajući nove mogućnosti građanima i poduzećima, posebno razmjenom i dijeljenjem inovacija; smatra da je sada potrebno ojačati provedbu poduzetoga horizontalnog pristupa, uključujući pravodobno donošenje 16 inicijativa jer digitalni pokretači utječu na svakog građanina i sve dimenzije društva i gospodarstva;

2.  slaže se s Komisijom da je upravljanje i pravodobna provedba jedinstvenog digitalnog tržišta zajednička odgovornost Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije; potiče Komisiju na suradnju s društvenim i socijalnim dionicima te na njihovo uključivanje u postupke donošenja odluka u najvećoj mogućoj mjeri;

3.  smatra da bolja regulacija zahtijeva pristup zakonodavstvu koji je zadan kao digitalan, temelji se na načelima i tehnološki je neutralan; kako bi se omogućio prostor za inovacije, zahtijeva ocjenu jesu li nakon potrebnih savjetovanja i ocjena utjecaja postojeće zakonodavstvo, komplementarne neregulatorne mjere i provedbeni okviri svrsishodni u digitalnom dobu, u svjetlu novih tehnologija i novih poslovnih modela, u cilju prevladavanja pravne rascjepkanosti jedinstvenog tržišta, smanjenja administrativnog opterećenja i jačanja rasta i inovacija;

4.  smatra da je povjerenje građana i poduzeća u digitalno okruženje ključno za potpuno oslobađanje inovacija i rasta u digitalnom gospodarstvu; uvjeren je da jačanje njihova povjerenja s pomoću zaštite podataka i sigurnosnih standarda te visoke razine zaštite i osnaživanja potrošača, ali i ažuriranog zakonodavstva za poduzeća, trebaju biti temelj javne politike te istodobno priznati da se poslovni modeli digitalnih poduzeća grade na povjerenju njihovih korisnika;

5.  ističe da e-trgovina donosi 500 milijardi EUR godišnje u Europskoj uniji te je važna za nadopunjavanje trgovine koja se ne provodi na internetu, dok istodobno potrošačima pruža veći izbor, posebno u udaljenim područjima, a malim i srednjim poduzećima nove mogućnosti; poziva Komisiju da utvrdi i ukloni prepreke koje utječu na e-trgovinu kako bi izgradila stvarno prekogranično tržište za e-trgovinu; smatra da te prepreke uključuju nedostatak interoperabilnosti i zajedničkih standarda, nedostatak odgovarajućih informacija kojima se potrošačima omogućuje donošenje informiranih odluka te neodgovarajući pristup naprednim prekograničnim plaćanjima;

6.  podržava Komisijin plan da osigura da se EU-ova politika tržišnog natjecanja potpuno primjenjuje na jedinstveno digitalno tržište jer tržišno natjecanje potrošačima daje više izbora, ali će omogućiti i jednake uvjete, te žali da se zbog trenutačnog nedostatka europskog okvira u digitalnom okružju istaknuo neuspjeh u pomirenju interesa velikih i malih ponuđača;

7.  naglašava žurnu potrebu da Komisija i države članice počnu promicati dinamičnije gospodarstvo koje omogućuje cvjetanje inovacija i uklanja prepreke za poduzeća, posebno inovativna poduzeća, mala i srednja poduzeća, novoosnovana i rastuća poduzeća kako bi mogla pristupiti tržištima uz jednake uvjete, preko razvoja e-uprave, integriranoga regularnog i neregularnog okvira otpornog na promjene u budućnosti, pristupa financijama, uključujući nove modele financiranja za novoosnovana poduzeća EU-a, mala i srednja poduzeća i inicijative civilnog društva, te dugoročnu strategiju ulaganja u digitalnu infrastrukturu, vještine, digitalnu uključenost, istraživanja i inovacije; podsjeća na to da temelji politike pogodne za razvoj inovacija koja potiče konkurentnost i inovacije moraju uključivati mogućnost da projekti imaju pristup mogućnostima financiranja; stoga poziva Komisiju da osigura mogućnost neometanoga, prekograničnog skupnog financiranja i potiče države članice da uvedu poticaje za skupno financiranje;

8.  smatra da treba procijeniti učinke digitalizacije na sigurnost na radu te u skladu s procjenom prilagoditi postojeće mjere zaštite na radu; uviđa da su moguće nezgode kojima mogu biti izložene osobe koje rade na daljinu ili od kuće putem interneta (crowdworking); naglašava da mentalni zdravstveni problemi povezani s radom, kao što je sindrom izgaranja, koji su uzrokovani stalnom dostupnošću i narušavanjem tradicionalnog radnog vremena, predstavljaju ozbiljan rizik za radnike; poziva Komisiju da naruči izradu studije o učincima digitalizacije u smislu prelijevanja, poput većeg angažmana radne snage, na psihološko stanje radnika i obiteljski život te na razvoj kognitivnih sposobnosti djece;

9.  poziva Komisiju da u suradnji s državama članicama radi na daljnjem razvoju inicijativa za poticanje poduzetništva, posebno inovativnih poslovnih modela kojima će se pridonijeti promjeni poimanja definicije uspjeha i promicanju poduzetničke i inovativne kulture; nadalje smatra da raznolikost i posebne značajke različitih nacionalnih inovacijskih središta mogu postati konkurentska prednost EU-a na globalnom tržištu, stoga ih je potrebno povezati, a inovativne ekosustave u kojima surađuju različiti sektori i poduzeća potrebno je ojačati;

10.  zabrinut je zbog različitih nacionalnih pristupa regulaciji koje su države članice dosad primijenile u području interneta i ekonomije dijeljenja; potiče Komisiju da poduzme inicijative, sukladno nadležnostima EU-a, u cilju poticanja inovacija i pravednoga tržišnog natjecanja, uklanjanja prepreka digitalnoj trgovini i očuvanja gospodarske i društvene kohezije te integriteta jedinstvenog tržišta; također poziva Komisiju da očuva internet kao otvorenu, neutralnu, osiguranu, uključivu, globalnu platformu za komunikaciju, proizvodnju, sudjelovanje, stvaranje, kulturnu raznolikost i inovacije, u interesu građana, potrošača i uspjeha europskih trgovačkih društava na svjetskoj razini;

11.  napominje da digitalna revolucija utječe na sve aspekte naših društava, donoseći izazove i mogućnosti; smatra da ima potencijal za daljnje osnaživanje građana, potrošača i poduzetnika na načine koji dosad nisu bili mogući; poziva Komisiju da razvije politiku kojom se potiče aktivno sudjelovanje građana te im se omogućuje ostvarivanje koristi od digitalizacije; nadalje poziva Komisiju da nastavi ocjenjivati kako digitalna revolucija oblikuje europsko društvo;

12.  poziva Komisiju na borbu protiv pravne rascjepkanosti znatnim povećanjem koordinacije među njezinim različitim glavnim upravama te na izradu novih propisa i snažno poticanje država članica da osiguraju usklađenost u načinu provedbe tih propisa;

13.  naglašava da je potrebno da sve inicijative koje se razvijaju u okviru strategije jedinstvenog digitalnog tržišta budu u skladu s temeljnim pravima, posebno sa zakonodavstvom o zaštiti podataka, uz istodobno priznavanje dodane vrijednosti koje ta strategija pruža gospodarstvu EU-a; podsjeća na važnost žurnog usvajanja Opće uredbe o zaštiti podataka i Direktive o zaštiti podataka u interesu subjekata čiji se podaci prikupljaju, kao i u interesu poduzeća; poziva na preispitivanje Direktive o privatnosti i elektroničkim komunikacijama kako bi se osigurala dosljednost njezinih odredbi u okviru paketa za zaštitu podataka najkasnije do datuma kada taj paket stupi na snagu;

2. BOLJI PRISTUP JEDINSTVENOM DIGITALNOM TRŽIŠTU ZA POTROŠAČE I PODUZEĆA DILJEM EUROPE

2.1.Pravila prekogranične e-trgovine kojima potrošači i poduzeća mogu vjerovati

14.  pozdravlja Komisijino obećanje da će donijeti ozbiljan prijedlog o internetskim ugovorima kojima se obuhvaća digitalni sadržaj kupljen preko interneta te poboljšati pravnu zaštitu potrošača u ovom području; smatra da svaki takav napredak mora biti ciljan te da se razlike između sadržaja, s jedne strane, i materijalnih dobara, s druge strane, trebaju oprezno analizirati; ističe da potrošače koji kupuju sadržaj koji se isporučuje na materijalnom nosaču podataka štite zakoni o zaštiti potrošača, dok prava potrošača koji kupuju digitalni sadržaj na internetu još nisu regulirana i nejasna su, posebice u odnosu na pravna jamstva, neispravan sadržaj i konkretne nepoštene uvjete u pogledu digitalnog sadržaja; naglašava da postojeća klasifikacija sveg digitalnog sadržaja kao usluga može uzrokovati zabrinutost jer ne mora biti u skladu s očekivanjima potrošača s obzirom na to da se pretplate na usluge internetskog prijenosa ne razlikuju od kupnje sadržaja koji se može preuzeti; slaže se s tim da potrošači trebaju imati jednaku razinu zaštite otpornu na promjene u budućnosti bez obzira na to kupuju li digitalni sadržaj na internetu ili izvan njega;

15.  smatra da dodatno usklađivanje pravnog okvira u području internetske prodaje digitalnog sadržaja i materijalnih dobara poslovnog subjekta u odnosu prema potrošaču, neovisno o tome je li riječ o prekograničnoj ili domaćoj transakciji, uz usklađenost pravila u području interneta i izvan njega, izbjegavajući utrku u smanjenju reguliranja, premošćujući zakonodavne rupe i temeljeći se na postojećim zakonima o potrošačima, predstavlja najpraktičniji i najproporcionalniji pristup; ističe da bi se to trebalo napraviti na način koji je tehnološki neutralan i kojim se poduzećima ne nameću nerazumni troškovi;

16.  smatra da bi se u Komisijinim prijedlozima za pravila u vezi s prekograničnim ugovorima za potrošače i poduzeća trebala izbjegavati opasnost od rastućeg nerazmjera između primjenjivih pravnih normi koje se odnose na kupnju na internetu i izvan njega te smatra da bi se prema kupnji na internetu i izvan njega trebalo postupati dosljedno i jednako na temelju postojeće visoke razine zaštite potrošača jer bi potrošači mogli različite pravne norme vidjeti kao uskraćivanje svojih prava; ustraje u tome da bi svaki novi prijedlog trebao biti u skladu s člankom 6. Uredbe Rim I te ističe da Komisija za 2016. planira program REFIT cijele pravne stečevine u vezi s potrošačima; zahtijeva od Komisije da u tom kontekstu razmotri bi li planirani prijedlog Komisije za materijalna dobra trebao započeti u isto vrijeme kad i program REFIT;

17.  smatra da se ugovorna pravila za digitalni sadržaj trebaju temeljiti na načelima kako bi bila tehnološki neutralna i otporna na promjene u budućnosti; osim toga, u pogledu Komisijina prijedloga u tom području, ističe važnost izbjegavanja nedosljednosti i preklapanja s postojećim zakonodavstvom te svaku opasnost od dugoročnog stvaranja neopravdane pravne podjele između ugovora za kupnju na internetu i izvan njega te različite distribucijske kanale, imajući na umu program REFIT u području pravne stečevine u vezi s potrošačima;

18.  zahtijeva da se uz pomoć strategije „aktivni potrošači” posebno procijeni mogu li potrošači na internetu mijenjati pružatelje usluga te postoji li potreba za mjerama kojima bi se potrošačima to olakšalo kako bi se poboljšalo tržišno natjecanje na internetskim tržištima; dodatno ističe potrebu jamčenja pristupačnih usluga e-trgovine u cijelom vrijednosnom lancu, uključujući pristupačne informacije, pristupačne mehanizme plaćanja i korisničku službu;

19.  poziva Komisiju da, zajedno sa zainteresiranim stranama, ocijeni izvedivost, korisnost i potencijalne mogućnosti i slabosti koje nastaju uvođenjem oznaka EU-a za pouzdanost za pojedine sektore u području internetske prodaje, pozivajući se na primjere najbolje prakse postojećih programa o oznakama za pouzdanost u državama članicama kako bi dovela do povjerenja potrošača i kvalitete, posebno u odnosu na prekograničnu internetsku prodaju te kako bi stala na kraj mogućem zbunjujućem velikom broju postojećih oznaka za pouzdanost, usporedno s ocjenjivanjem drugih mogućnosti kao što je samoregulacija ili osnivanje skupina zainteresiranih strana kako bi se utvrdila zajednička načela korisničke službe;

20.  pozdravlja trud koji je Komisija uložila u osnivanje platforme za internetsko rješavanje sporova u cijelom EU-u te poziva Komisiju da zajedno s državama članicama pokuša ostvariti pravodobnu i ispravnu provedbu Uredbe o internetskom rješavanju sporova, posebno u pogledu prevoditeljskih kapaciteta, i Direktive o alternativnom rješavanju sporova; poziva Komisiju i relevantne dionike da razmotre kako bi se dodatno mogao poboljšati pristup informacijama o najčešćim pritužbama potrošača;

21.  poziva na ambiciozan provedbeni okvir pravne stečevine u pogledu potrošača i Direktive o uslugama; potiče Komisiju da svim raspoloživim sredstvima zajamči potpunu i pravilnu provedbu postojećih pravila i postupaka zbog povrede prava kada se otkriju slučajevi netočne ili nedovoljne provedbe zakonodavstva;

22.  poziva Komisiju i države članice da donesu potrebne mjere protiv internetske prodaje nezakonitog sadržaja i dobara jačanjem suradnje te razmjene informacija i primjera najbolje prakse radi borbe protiv nezakonitih aktivnosti na internetu; ističe u tom kontekstu da bi digitalni sadržaj koji se isporučuje potrošaču trebao biti lišen prava treće strane, kojima bi se potrošače moglo spriječiti u korištenju digitalnim sadržajem u skladu s ugovorom;

23.  poziva na temeljitu, ciljanu analizu temeljenu na dokazima o tome trebaju li svi sudionici u vrijednosnom lancu, uključujući mrežne posrednike, internetske platforme, pružatelje sadržaja i usluga te također posrednike izvan interneta kao što su preprodavači i trgovci, poduzeti razumne i odgovarajuće mjere protiv nezakonitog sadržaja, krivotvorene robe i povreda prava intelektualnog vlasništva na komercijalnoj razini, uz istodobno očuvanje sposobnosti krajnjih korisnika da pristupe informacijama i distribuiraju ih ili upotrebljavaju aplikacije i usluge po svojem izboru;

24.  naglašava da načelo nulte tolerancije u vezi s prenošenjem propisa EU-a mora biti temeljno pravilo za države članice i Europsku uniju; smatra ipak da postupak zbog povrede uvijek treba biti krajnje rješenje koje treba pokrenuti tek nakon poduzimanja nekoliko pokušaja usklađivanja i ispravljanja; naglašava da je ključno skratiti trajanje tog postupka;

25.  pozdravlja reviziju Uredbe o suradnji u zaštiti potrošača koju je najavila Komisija; smatra da je širenje nadležnosti nadzornih tijela i jačanje njihove međusobne suradnje preduvjet za djelotvornu provedbu potrošačkih pravila za internetsku kupnju;

2.2.Povoljna i visokokvalitetna prekogranična dostava paketa

26.  ističe činjenicu da, iako usluge dostave paketa dobro funkcioniraju za potrošače u nekim državama članicama, neučinkovite usluge dostave, posebno u pogledu dostave u zadnjoj dionici, neke su od glavnih prepreka prekograničnoj e-trgovini u nekim državama članicama te jedan od najčešće prijavljenih razloga za povlačenje iz internetskih transakcija za potrošače i poduzeća; smatra da se nedostaci prekogranične dostave paketa mogu riješiti samo iz perspektive jedinstvenoga europskog tržišta te naglašava važnost konkurencije u ovom sektoru i potrebu da se industrija dostave paketa prilagodi suvremenim obrascima života i ponudi fleksibilne mogućnosti dostave, kao što su mreže točki prikupljanja, punktovi za preuzimanje paketa i uspoređivači cijena;

27.  ističe da su lako dostupne, povoljne, učinkovite i visokokvalitetne usluge dostave nužan preduvjet za uspješnu prekograničnu e-trgovinu i stoga podržava predložene mjere za poboljšanje transparentnosti cijena kako bi se povećala svijest potrošača o strukturi cijena, informacija o odgovornosti u slučaju gubitka ili oštećenja, interoperabilnosti i regulatornog nadzora koji bi trebao biti usmjeren na neometano funkcioniranje tržišta prekogranične dostave paketa, uključujući promicanje prekograničnih sustava praćenja pošiljki, što će omogućiti potrebnu fleksibilnost za razvoj tržišta dostave i njegovu prilagodbu tehnološkim inovacijama;

28.  poziva Komisiju i države članice da aktivno dijele primjere najbolje prakse u sektoru dostave paketa te Komisiju da obavijesti Europski parlament o javnom savjetovanju o prekograničnoj dostavi paketa te predstavljanju rezultata pokušaja samoregulacije; pozdravlja osnivanje ad hoc radne skupine za prekograničnu dostavu paketa;

29.  poziva nadalje Komisiju da predloži sveobuhvatni plan djelovanja, uključujući smjernice za primjere najbolje prakse, u suradnji s operatorima, kako bi pronašla inovativna rješenja za poboljšanje usluga, niže troškove i utjecaj na okoliš, dodatno integrirala jedinstveno tržište za dostavu paketa i poštanske usluge, uklonila prepreke s kojima se poštanski operatori susreću u prekograničnoj dostavi, ojačala suradnju između BEREC-a i ERGP-a te po potrebi predložila reviziju relevantnoga zakonodavstva;

30.  ističe da daljnje usklađivanje dostave paketa koje Komisija provodi ne smije uzrokovati manju socijalnu zaštitu i lošije uvjete rada dostavljača paketa, bez obzira na njihov radni status; poziva Komisiju i države članice da se pobrinu za poštovanje prava radnika u tom sektoru u pogledu pristupa sustavima socijalnog osiguranja i prava na poduzimanje kolektivnih akcija; ističe činjenicu da je pružanje socijalne sigurnosti u nadležnosti država članica;

2.3.Sprječavanje neopravdanog uskraćivanja pristupa na temelju lokacije

31.  smatra da je potrebno poduzeti ambiciozne, ciljane mjere u cilju poboljšanja pristupa dobrima i uslugama, osobito ukidanjem neopravdanog uskraćivanja pristupa na temelju lokacije i cjenovne diskriminacije na temelju geografskog položaja ili nacionalnosti, koji često rezultiraju izgradnjom monopola i time da potrošači posežu za nezakonitim sadržajem;

32.  podupire predanost Komisije da neopravdano uskraćivanje pristupa na temelju lokacije riješi na učinkovit način dopunjavanjem postojećeg okvira o e-trgovini i provedbom relevantnih odredbi postojećeg zakonodavstva; smatra da je ključno usredotočiti se na odnose među poduzećima koji dovode do uskraćivanja pristupa na temelju lokacije, kao što je selektivna distribucija ako to nije u skladu sa zakonom o tržišnom natjecanju i segmentacijom tržišta, te na tehnološke mjere i tehničke prakse (kao što su praćenje IP adresa ili namjerna neinteroperabilnost sustava) koje dovode do neopravdanih ograničenja pristupa uslugama informacijskog društva koje se pružaju preko granice, sklapanju prekograničnih ugovora za kupnju dobara i usluga te povezanih aktivnosti, kao što su plaćanje i dostava dobara, uzimajući u obzir načelo proporcionalnosti, posebno za mala poduzeća i mikropoduzeća;

33.  naglašava potrebu da trgovci na internetu koji prodaju u jednoj ili više država članica prema svim potrošačima u Uniji postupaju jednako, uključujući i u pogledu njihova pristupa popustima ili drugim promocijama;

34.  osobito podržava činjenicu da Komisija planira nadzirati praktičnu provedbu članka 20. stavka 2. Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu kako bi ustanovila postoje li obrasci neopravdane diskriminacije potrošača i ostalih korisnika usluga na temelju njihova državljanstva ili njihove zemlje boravišta; poziva Komisiju da u okviru članka 20. stavka 2. Direktive o uslugama odredi i jezgrovito definira skupine slučajeva opravdane diskriminacije kako bi se objasnilo što je neopravdana diskriminacija koju provode privatni subjekti i kako bi se tijelima nadležnima za praktičnu provedbu članka 20. stavka 2. pružila pomoć pri tumačenju, kako je navedeno u članku 16. Direktive o uslugama; poziva Komisiju da poduzme usklađene mjere u cilju uvrštavanja odredbe iz članka 20. stavka 2. u prilog Uredbi (EZ) br. 2006/2004 kako bi se iskoristile ovlasti koje mreža suradnje u području zaštite potrošača ima u području istrage i provedbe;

35.  naglašava da zabrana uskraćivanja pristupa na temelju lokacije nikad ne bi smjela obvezivati trgovce na malo na dostavu dobara iz vlastitih trgovina određenoj državi članici ako ih ne zanima prodaja svim državama članicama i radije žele ostati malo poduzeće ili prodavati potrošačima koji žive u blizini njihovih trgovina;

36.  nadalje ističe važnost aktualne istrage tržišnog natjecanja u sektoru e-trgovine s pomoću koje će se, između ostaloga, istražiti krše li se neopravdanim ograničenjem pristupa na temelju lokacije, kao što je diskriminacija na temelju IP adrese, poštanske adrese ili zemlje izdavatelja kreditnih kartica, propisi EU-a u području tržišnog natjecanja; ističe važnost jačanja povjerenja potrošača i poduzeća uzimanjem u obzir rezultata istrage u ovom sektoru i ocjenjivanjem jesu li potrebne ciljane izmjene Uredbe o skupnom izuzeću, uključujući članak 4.a i članak 4.b, kako bi se ograničilo nepoželjno preusmjeravanje i teritorijalna ograničenja;

37.  pozdravlja prijedlog Komisije da poboljša prenosivost i interoperabilnost kako bi se potaknulo slobodno širenje zakonito kupljenog i zakonito dostupnog sadržaja ili usluga kao prvi korak prema ukidanju neopravdanog uskraćivanja pristupa, kao i dostupnost i prekogranično funkcioniranje pretplatničkih usluga; ističe da načelo teritorijalnosti i mjere za uklanjanje prepreka prenosivosti sadržaja nisu proturječni;

38.  upozorava na nediskriminacijsko promicanje izdavanja obveznih paneuropskih licencija jer bi to moglo dovesti do smanjenja sadržaja dostupnog korisnicima; naglašava da je načelo teritorijalnosti ključan element sustava autorskih prava s obzirom na važnost teritorijalnog licenciranja u EU-u;

2.4.Bolji pristup digitalnom sadržaju – suvremen okvir za autorska prava prilagođen europskim potrebama

39.  pozdravlja Komisijinu predanost osuvremenjivanju trenutačnog okvira za autorska prava kako bi ga prilagodila digitalnom dobu; naglašava da bi svaka izmjena trebala biti ciljana i usredotočiti se na pravednu i prikladnu naknadu autorima i ostalim nositeljima prava, gospodarski rast, konkurentnost i poboljšano iskustvo potrošača, ali i na potrebu da se osigura zaštita temeljnih prava;

40.  ističe da su profesionalne aktivnosti ili poslovni modeli koji se temelje na kršenju autorskih prava ozbiljna opasnost za funkcioniranje jedinstvenoga digitalnog tržišta;

41.  smatra da bi se reformom trebala postići ravnoteža između svih uključenih interesa; ističe da kreativni sektor ima posebnosti i različite izazove, koji posebno proizlaze iz različitih vrsta sadržaja i kreativnog rada te iz korištenih poslovnih modela; budući da se studijom „Teritorijalnost i njezin učinak na financiranje audiovizualnih djela” ističe važna uloga teritorijalnog licenciranja u pogledu refinanciranja europskih filmova; stoga poziva Komisiju da bolje utvrdi i uzme u obzir te posebnosti;

42.  poziva Komisiju da osigura da svaka reforma direktive o autorskim pravima uzima u obzir rezultate ex-post procjene utjecaja i Rezolucije Europskog parlamenta od 9. srpnja 2015. o Direktivi 2001/29/EZ te da se temelji na čvrstim dokazima, uključujući ocjenu mogućeg učinka svake izmjene na rast i zapošljavanje, kulturnu raznolikost te posebno na proizvodnju, financiranje i distribuciju audiovizualnih djela;

43.  naglašava ključnu ulogu ciljanih iznimki i ograničenja autorskih prava u pridonošenju gospodarskom rastu, inovacijama, otvaranju radnih mjesta, poticanju buduće kreativnosti i jačanju europskih inovacija te kreativne i kulturne raznolikosti; podsjeća na potporu Parlamenta ispitivanju primjene minimalnih normi u pogledu iznimki i ograničenja autorskih prava te prikladnu primjenu iznimki i ograničenja navedenih u Direktivi 2001/29/EZ;

44.  naglašava da pristup iznimkama i ograničenjima u pogledu autorskih prava treba biti uravnotežen, ciljan i neutralna formata te bi se trebao temeljiti samo na pokazanim potrebama i ne bi smio dovoditi u pitanje europsku kulturnu raznolikost, njezino financiranje i poštenu naknadu autorima;

45.  ističe da, iako primjena dubinske analize teksta i podataka zahtijeva veću pravnu sigurnost kako bi se znanstvenicima i obrazovnim ustanovama omogućila šira primjena materijala zaštićenog autorskim pravima, uključujući u inozemstvu, sve iznimke za dubinsku analizu teksta i podataka u Europi trebale bi se primjenjivati samo ako korisnik ima zakonit pristup te bi se trebale razvijati uz savjetovanje sa svim dionicima nakon ocjene učinka temeljene na dokazima;

46.  ističe važnost povećanja jasnoće i transparentnosti propisa u području autorskih prava, posebno u pogledu sadržaja koji stvaraju korisnici i pristojbi na privatno umnožavanje u onim državama članicama koje ih odluče primjenjivati; napominje u tom kontekstu da bi građani trebali biti informirani o stvarnom iznosu pristojbe na autorska prava, njezinoj svrsi i tome kako će se upotrebljavati;

2.5.Smanjenje opterećenja i prepreka povezanih s PDV-om pri prodaji preko granica

47.  smatra da je, vodeći računa o nacionalnim nadležnostima, a kako bi se spriječilo narušavanje tržišta, izbjegavanje i utaja poreza te stvorilo istinsko europsko jedinstveno digitalno tržište, potrebno više usklađivanja oporezivanja, koje, između ostaloga, zahtijeva uspostavu zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit na razini EU-a;

48.  smatra da je prioritet razvijanje pojednostavljenog, ujednačenog i dosljednog mrežnog sustava PDV-a kako bi se smanjili troškovi usklađivanja za mala i inovativna trgovačka društva koja posluju diljem Europe; pozdravlja uvođenje mini sustava za PDV po principu „sve na jednom mjestu”, što je korak prema okončanju privremenog europskog sustava PDV-a; ipak je zabrinut da je određenim malim i srednjim poduzećima zbog nepostojanja praga teško poštovati postojeći sustav; stoga poziva Komisiju da revidira taj sustav kako bi bio još pogodniji za poslovanje;

49.  nadalje, poziva na potpuno poštovanje načela neutralnosti u oporezivanju u pogledu sličnih dobara i usluga, neovisno o tome jesu li digitalni ili materijalni; poziva Komisiju da u skladu s preuzetim obvezama i u najkraćem mogućem roku podnese prijedlog kako bi državama članicama omogućila smanjenje stope PDV-a za tisak, digitalna izdanja, e-knjige i publikacije na internetu radi izbjegavanja diskriminacije na jedinstvenom tržištu;

50.  poziva Komisiju da omogući razmjenu najboljih praksi među poreznim tijelima i dionicima kako bi se pronašla odgovarajuća rješenja za plaćanje poreza u okviru ekonomije dijeljenja;

51.  pozdravlja usvajanje revidirane direktive o uslugama platnog prometa; ističe da se, ako Unija želi poboljšati e-trgovinu u cijelom EU-u, bez odgode mora postići instant e-plaćanje i m-plaćanje diljem EU-a u skladu sa zajedničkim normama te odgovarajuća provedba revidirane direktive o uslugama platnog prometa;

3.STVARANJE ODGOVARAJUĆIH RAVNOPRAVNIH UVJETA ZA NAPREDNE DIGITALNE MREŽE I INOVATIVNE USLUGE

3.1.Primjerena telekomunikacijska pravila

52.  ističe da su privatna ulaganja u brze i vrlo brze komunikacijske mreže uvjet za bilo kakav digitalni napredak koji se mora potaknuti stabilnim regulatornim okvirom EU-a koji svim igračima omogućuje ulaganja, uključujući u ruralna i udaljena područja; smatra da se povećana konkurentnost povezuje s višim razinama ulaganja u infrastrukturu, inovacijama, ponudom i nižim cijenama za potrošače i poduzeća; smatra da ne postoji mnogo dokaza koji upućuju na povezanost udruživanja operatora i povećanog ulaganja i rezultata u pogledu mreža; smatra da bi se to trebalo oprezno ocijeniti i da bi se pravila tržišnog natjecanja trebala primjenjivati kako bi se izbjegla prekomjerna koncentracija na tržištu, stvaranje oligopola na europskoj razini i negativan utjecaj za potrošače;

53.  ističe važnost uspješne provedbe EFSU-a kako bi se maksimalno povećala ulaganja odabirom projekata s profilom višeg rizika, poticanjem gospodarskog oporavka, poticanjem rasta i privatnih ulaganja, između ostaloga mikrofinanciranje i poduzetnički kapital, kako bi se podržala inovativna društva u različitim fazama financiranja njihova razvoja; ističe, u slučajevima neuspjeha na tržištu, važnost potpunog iskorištavanja javnih sredstava koja su već dostupna za ulaganja u digitalne tehnologije, omogućivanja sinergija između programa EU-a kao što je Obzor 2020., Instrument za povezivanje Europe, ostalih važnih strukturnih fondova i ostalih instrumenata, uključujući projekte na razini zajednica i državnu potporu u skladu sa smjernicama o državnoj potpori, među ostalim radi promicanja javnih WLAN mreža u velikim i malim općinama jer se to pokazalo nužnim za regionalnu, društvenu i kulturnu integraciju te obrazovanje;

54.  podsjeća države članice na njihovu obvezu da do 2020. potpuno uvedu barem najmanje ciljane brzine od 30 Mbps; poziva Komisiju da ocijeni je li postojeća širokopojasna strategija za mobilne i fiksne mreže, uključujući ciljane brzine, otporna na promjene u budućnosti te da ispuni uvjete za visoku povezivost za sve kako bi se izbjegao digitalni jaz za potrebe gospodarstva temeljenog na podacima i brzu provedbu tehnologije 5G i vrlo brze širokopojasne mreže;

55.  ističe da je razvoj digitalnih, uključujući OTT („over-the-top”), usluga povećao potražnju i konkurenciju u korist potrošača te potrebu za ulaganjima u digitalnu infrastrukturu; smatra da osuvremenjivanje telekomunikacijskog okvira ne bi trebalo dovesti do nepotrebnoga regulatornog opterećenja, nego jamčiti nediskriminirajući pristup mrežama i provoditi rješenja otporna na promjene u budućnosti, koja se po mogućnosti temelje na sličnim pravilima za slične usluge kojima se potiču inovacije i pošteno tržišno natjecanje, te osigurati zaštitu potrošača;

56.  ističe potrebu da se osigura da su prava krajnjih korisnika utvrđena u telekomunikacijskom okviru usklađena, razmjerna i otporna na promjene u budućnosti te da, nakon donošenja paketa Povezanog kontinenta, uključuju jednostavniju promjenu i transparentnost ugovora za krajnje korisnike; pozdravlja predstojeću reviziju Direktive o univerzalnim uslugama, zajedno s revizijom telekomunikacijskog okvira, kako bi se osiguralo da su zahtjevi u vezi s pristupom širokopojasnom internetu velike brzine primjereni za smanjenje digitalnog jaza i ispitivanje dostupnosti usluge 112;

57.  naglašava da bi jedinstveno europsko digitalno tržište trebalo olakšati svakodnevni život krajnjih korisnika; stoga poziva Komisiju da riješi problem prebacivanja prekograničnih telefonskih poziva kako bi potrošači pri prijelazu granica u Uniji mogli telefonirati bez prekida;

58.  pozdravlja različita tekuća javna savjetovanja koja je nedavno pokrenula Glavna uprava za komunikacijske mreže, sadržaje i tehnologije, posebno u vezi s preispitivanjem pravila EU-a o telekomunikacijama, potrebom za brzim i kvalitetnim internetom nakon 2020., internetskim platformama, računalstvom u oblaku i podacima, odgovornosti posrednika i suradničkim gospodarstvom, ali potiče Komisiju da zajamči usklađenost svih tih usporednih inicijativa;

59.  naglašava da je radiofrekvencijski spektar ključan resurs za unutarnje tržište mobilnih i bežičnih širokopojasnih komunikacija i emitiranje te da je od iznimne važnosti za buduću konkurentnost Europske unije; kao prioritet, poziva na usklađen okvir za dodjeljivanje radiofrekvencijskog spektra kojim se potiče konkurentnost i učinkovito upravljanje kako bi se izbjegle odgode u dodjeljivanju radiofrekvencijskog spektra te na jednake uvjete za sve dionike na tržištu, a u svjetlu Lamyjeva izvješća(41), na dugoročnu strategiju o budućim uporabama raznih širina pojasa u spektru koje su posebno potrebne za uvođenje tehnologije 5G;

60.  ističe da je pravodobna te ujednačena i transparentna provedba diljem država članica EU-a telekomunikacijskih pravila kao što su „paket Povezanog kontinenta” ključan stup za uspostavu jedinstvenoga digitalnog tržišta kako bi se osigurala stroga primjena načela neutralnosti mreže i, posebno s pravodobnim pregledom veleprodaje, stalo na kraj naplaćivanju naknade za roaming svim europskim potrošačima do 15. lipnja 2017.;

61.  poziva Komisiju, kako bi dodatno integrirala jedinstveno digitalno tržište, da osigura postojanje učinkovitijeg institucionalnog okvira jačanjem uloge, kapaciteta i odluka BEREC-a kako bi se postigla dosljedna primjena regulatornog okvira, osigurao nadzor u razvoju jedinstvenog tržišta i riješili prekogranični sporovi; ističe, u tom pogledu, potrebu za poboljšanjem financijskih sredstava i ljudskih potencijala te, sukladno tomu, dodatnim jačanjem strukture upravljanja BEREC-om;

3.2.Medijski okvir za 21. stoljeće

62.  naglašava da su audiovizualni mediji društveno, kulturno i gospodarsko dobro; prima na znanje da buduće europsko zakonodavstvo o medijima proizlazi iz potrebe da se osigura i promiče raznolikost audiovizualnih medija te postave visoki standardi za zaštitu maloljetnika i potrošača te osobnih podataka, pravedni uvjeti tržišnog natjecanja, veća fleksibilnost u pogledu kvantitativnih propisa i propisa o komunikaciji u komercijalne svrhe;

63.  ističe da je načelo o „državi podrijetla” koje je sadržano u Direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama nužan preduvjet za prekogranično dijeljenje audiovizualnog sadržaja na putu prema jedinstvenom tržištu usluga; ističe istodobno da se tim načelom ne sprečava postizanje socijalnih i kulturnih ciljeva te se ne isključuje potreba za usklađivanjem prava EU-a izvan Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama; ističe da je za borbu protiv prakse traženja najpovoljnijeg sudskog sustava („forum shopping”) potrebno uvrstiti državu podrijetla prihoda od oglašavanja, jezik usluge te ciljanu publiku oglasa i sadržaja među kriterije za određivanje ili osporavanje „države podrijetla” audiovizualne usluge;

64.  vjeruje da svi subjekti koji se bave audiovizualnim medijskim uslugama, uključujući pružatelje internetskih platformi za audiovizualne medije i korisničkih sučelja, trebaju biti obuhvaćeni Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama; naglašava važnost pravila kojima je u cilju olakšati pronalaženje pravnog sadržaja i informacija kako bi se osnažili medijska sloboda, pluralizam i neovisno istraživanje te zajamčilo načelo o nediskriminaciji, kojim se čuva jezična i kulturna raznolikost; ističe da u svrhu jamčenja olakšanog pronalaženja audiovizualnog sadržaja od javnog interesa države članice mogu uvesti specifične propise kojima je cilj zadržati kulturnu i jezičnu raznolikost, raznolikost informacija, mišljenja i medija, zaštitu djece, mladih ili manjina te općenito zaštitu potrošača; poziva na poduzimanje mjera kojima se ugroženim osobama jamči pristup audiovizualnim medijskim uslugama; potiče Komisiju da potiče zakonitu ponudu audiovizualnog medijskog sadržaja davanjem prednosti neovisnim europskim djelima;

65.  potiče Komisiju da uzme u obzir promjene u obrascima pregledavanja te nove načine pristupanja audiovizualnom sadržaju, i to usklađivanjem linearnih i nelinearnih usluga te utvrđivanjem minimalnih zahtjeva na europskoj razini za sve audiovizualne medijske usluge kako bi se zajamčila njihova usklađena primjena, osim u slučajevima kada je riječ o neizostavnom dijelu sadržaja, tj. usluga koje nisu audiovizualne; poziva Komisiju i države članice da pojam medijskih usluga iz članka 1. Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama definiraju na takav način da države članice zadržavaju određeni stupanj fleksibilnosti, a veća se pozornost usmjeri na potencijalni društvenopolitički učinak tih usluga i određene značajke tog učinka, posebno na njihovu važnost za stvaranje mišljenja i za raznolikost mišljenja te na pitanje uredničke odgovornosti;

66.  poziva Komisiju i države članice da na jednak način i učinkovito primijene zabranu svih audiovizualnih medijskih sadržaja u EU-u u slučaju kršenja ljudskog dostojanstva, poticanja na mržnju ili rasizma;

67.  naglašava da prilagodba Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama mora smanjiti broj propisa i jačati zajedničku regulaciju i samoregulaciju uspostavljanjem ravnoteže između prava i obveza radiotelevizijskih kuća te prava i obveza drugih subjekata na tržištu, i to primjenom horizontalnog regulatornog pristupa koji obuhvaća različite medije; smatra da je potrebno dati prednost načelu jasne prepoznatljivosti i razlikovanja između oglašavanja i programskog sadržaja u odnosu na načelo odvajanja oglašavanja i programskog sadržaja u svim oblicima medija; poziva Komisiju da provjeri je li i dalje korisno i primjereno poštovati odjeljak 6.7 njezine Komunikacije o primjeni pravila o državnim potporama na javne radiodifuzijske usluge;

68.  smatra da bi pravni koncept iz Direktive 93/83/EEZ, nakon što se provede njegova daljnja procjena, mogao poboljšati prekogranični pristup zakonitom internetskom sadržaju i uslugama na jedinstvenom digitalnom tržištu, bez dovođenja u pitanje načela slobode ugovaranja, prikladne isplate naknada autorima i umjetnicima te teritorijalne prirode ekskluzivnih prava;

3.3.Primjereno regulatorno okruženje za platforme i posrednike

3.3.1.Uloga internetskih platformi

69.  potiče Komisiju da ispita mogu li se mogući problemi u pogledu internetskih platformi riješiti prikladnom i potpunom provedbom postojećega zakonodavstva i djelotvornom provedbom propisa EU-a u području tržišnog natjecanja kako bi se osigurali jednaki uvjeti te pošteno i učinkovito tržišno natjecanje među internetskim platformama i izbjeglo stvaranje monopola; poziva Komisiju na održavanje politike pogodne za razvoj inovacija prema internetskim platformama kojima se olakšava pristup tržištu i potiču inovacije; smatra da bi transparentnost, nediskriminacija, omogućivanje prelaska na druge platforme ili internetske usluge kojima se potrošačima pruža izbor, pristup platformama te prepoznavanje i nadilaženje prepreka pri nastajanju i razvoju platformi trebali biti prioriteti;

70.  napominje, osim toga, da su odredbe Direktive o elektroničkoj trgovini naknadno pojačale Direktiva o nepoštenoj poslovnoj praksi, Direktiva o pravima potrošača i ostale sastavnice pravne stečevine u pogledu prava potrošača te da se te direktive provode na odgovarajući način i primjenjuju u jednakoj mjeri na trgovce koji posluju na internetskim platformama i trgovce na tradicionalnim tržištima; poziva Komisiju da surađuje sa svim dionicima i Parlamentom kako bi se uvele jasne smjernice o primjenjivosti pravne stečevine u pogledu potrošača na trgovce koji posluju na internetskim platformama i, prema potrebi, pruži potporu nacionalnim tijelima za zaštitu potrošača država članica u pravilnom provođenju zakona o zaštiti potrošača;

71.  cijeni inicijativu Komisije da analizira ulogu internetskih platformi u digitalnom gospodarstvu u okviru strategije jedinstvenoga digitalnog tržišta jer će utjecati na nekoliko nadolazećih zakonodavnih prijedloga; smatra da bi analiza trebala služiti utvrđivanju potvrđenih i dobro definiranih problema u posebnim poslovnim područjima i mogućim nedostacima u pogledu zaštite potrošača te razlikovanju internetskih usluga i pružatelja internetskih usluga; ističe da je s platformama koje se odnose na kulturna dobra, posebno audiovizualne medije, potrebno postupati na poseban način kojim se poštuje Konvencija UNESCO-a o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja;

72.  traži od Komisije da u prvom tromjesečju 2016. obavijesti Parlament o rezultatima relevantnog savjetovanja i osigura dosljedan pristup u nadolazećim revizijama zakonodavstva; upozorava na stvaranje tržišnih poremećaja ili prepreka pristupu internetskih usluga tržištu uvođenjem novih obveza radi unakrsnog subvencioniranja određenih starih poslovnih modela;

73.  ističe da je ograničena odgovornost posrednika ključna za zaštitu otvorenosti interneta, temeljnih prava, pravne sigurnosti i inovacija; priznaje, u tom pogledu, da su odredbe o odgovornosti posrednika u Direktivi o elektroničkoj trgovini otporne na promjene u budućnosti i tehnološki neutralne;

74.  skreće pozornost na činjenicu da, kako bi imao koristi od ograničenja odgovornosti, pružatelj usluga informacijskog društva mora nakon što zaista dozna za postojanje nezakonitih aktivnosti ili nakon što postane svjestan toga brzo djelovati kako bi uklonio dotične informacije ili im onemogućio pristup; traži od Komisije da osigura ujednačenu provedbu ove odredbe u skladu s Poveljom o temeljnim pravima kako bi se izbjegla svaka privatizacija provedbe zakona i osiguralo poduzimanje odgovarajućih i razumnih mjera protiv prodaje nezakonitog sadržaja i dobara;

75.  smatra da, s obzirom na tržišta koja se brzo razvijaju i različitost platformi koje se kreću od neprofitnih platformi do platformi s modelima poslovanja „B2B” (između poduzeća) i obuhvaćaju različite usluge, sektore i niz različitih subjekata, ne postoji jasna definicija platformi te bi univerzalan pristup mogao ozbiljno ometati inovacije i staviti europske tvrtke u nepovoljan položaj u pogledu konkurentnosti u svjetskoj ekonomiji;

76.  smatra da neki posrednici na internetu i internetske platforme stvaraju prihod od kulturnih djela i sadržaja, ali taj se prihod ne dijeli uvijek s autorima; poziva Komisiju da razmotri mogućnosti koje se temelje na dokazima kako bi riješila pitanje moguće netransparentnosti i prijenosa vrijednosti sa sadržaja na usluge kojim će se autorima, izvođačima i nositeljima prava omogućiti isplata poštene naknade za uporabu njihova rada na internetu bez kočenja inovacija;

3.3.2.Nove mogućnosti koje nudi ekonomija dijeljenja

77.  pozdravlja povećanu konkurenciju i izbor za potrošače koji nastaju iz ekonomije dijeljenja te mogućnosti za otvaranje radnih mjesta, gospodarski rast, konkurentnost, više uključivo tržište rada i gospodarstvo EU-a s većom cirkularnošću zbog učinkovitije uporabe resursa, vještina i drugih sredstava; potiče Komisiju i države članice da podrže daljnji razvoj ekonomije dijeljenja utvrđivanjem umjetnih prepreka i relevantnoga zakonodavstva kojim se sprečava njezin rast;

78.  potiče Komisiju da u okviru ekonomije dijeljenja analizira kako postići ravnotežu između osnaživanja i zaštite potrošača te, ako je potrebno objašnjenje, jamči primjerenost zakonodavnog okvira u digitalnom području, uključujući u slučajevima moguće zlouporabe, te da ocijeni u kojem su području ex-post pravni lijekovi dovoljni ili učinkovitiji;

79.  napominje da je u interesu samih društava koja primjenjuju te nove poslovne modele na temelju ugleda i povjerenja da donesu mjere kojima se odvraća od nezakonitih aktivnosti uz istodobno pružanje novih elemenata sigurnosti potrošača;

80.  potiče Komisiju da uspostavi skupinu dionika zaduženu za promicanje najboljih praksi u sektoru ekonomije dijeljenja;

81.  poziva države članice da osiguraju da su zapošljavanje i socijalne politike primjereni za digitalne inovacije, poduzetništvo i rast ekonomije dijeljenja te njezin potencijal za fleksibilnije oblike zapošljavanja utvrđivanjem novih oblika zapošljavanja i ocjenjivanjem potrebe za osuvremenjivanjem socijalnog zakonodavstva i zakonodavstva o zapošljavanju kako bi se postojeća prava zapošljavanja i programi socijalne skrbi mogli zadržati i u digitalnom radnom okruženju; ističe da je pružanje socijalne sigurnosti u nadležnosti država članica; traži od Komisije da utvrdi i olakša razmjene primjera najbolje prakse u EU-u u tim područjima i na međunarodnoj razini;

3.3.3.Borba protiv nezakonitog sadržaja na internetu

82.  poziva Komisiju da promiče politike i pravni okvir za borbu protiv kiberkriminala i nezakonitog sadržaja na internetu, uključujući govor mržnje, koji će u potpunosti biti u skladu s temeljnim pravima utvrđenim u Povelji o temeljnim pravima Europske unije, posebno s pravom na slobodu izražavanja i informiranja, postojećim zakonodavstvom EU-a ili država članica te s načelima nužnosti, proporcionalnosti, propisnog pravnog postupka i vladavine prava; smatra da je za postizanje tog cilja potrebno:

   pružiti dosljedne i učinkovite mehanizme kojima bi se europske i nacionalne policijske agencije i tijela kaznenog progona koristili u cilju provedbe zakona;
   pružiti jasne smjernice za suzbijanje nezakonitog sadržaja na internetu, uključujući govor mržnje;
   podržati javno-privatna partnerstva i dijalog između javnih i privatnih subjekata u skladu s postojećim zakonodavstvom EU-a;
   objasniti ulogu posrednika i internetskih platformi s obzirom na Povelju o temeljnim pravima Europske unije;
   osigurati da se osnivanje jedinice Europske unije za rad u vezi s prijavljenim internetskim sadržajima (EU IRU) u sklopu Europola temelji na pravnoj osnovi koja odgovara njezinim aktivnostima;
   osigurati posebne mjere za borbu protiv seksualnog iskorištavanja djece na internetu i učinkovitu suradnju između svih dionika kako bi se zajamčila prava i zaštita djece na internetu te poticati inicijative čiji je cilj ostvariti sigurnost interneta za djecu te
   surađivati s relevantnim dionicima u promicanju obrazovnih kampanja i kampanja za podizanje razine svijesti;

83.  pozdravlja Komisijin plan djelovanja za osuvremenjivanje provedbe zaštite prava intelektualnog vlasništva na internetu, s posebnim naglaskom na povredama komercijalnih razmjera; smatra da je provedba zaštite autorskih prava kako je utvrđena u Direktivi 2004/48/EZ iznimno važna te da su autorska prava i srodna prava djelotvorna samo onoliko koliko i mjere provedbe za njihovu zaštitu;

84.  naglašava da se EU suočava sa znatnim brojem povreda prava intelektualnog vlasništva; ističe ulogu Europske promatračnice za povrede prava intelektualnog vlasništva u pružanju pouzdanih podataka i objektivne analize utjecaja povreda na gospodarske subjekte; poziva na djelotvoran, održiv, razmjeran i osuvremenjen pristup provedbi i zaštiti prava intelektualnog vlasništva na internetu, s posebnim naglaskom na povredama komercijalnih razmjera;

85.  primjećuje da u nekim slučajevima povrede autorskih prava mogu nastati zbog teškoće u pronalasku zakonito dostupnog željenog sadržaja; stoga poziva na razvoj i javno promicanje šireg raspona zakonitih ponuda prilagođenih korisnicima;

86.  pozdravlja pristup „slijedi novac” i potiče subjekte u lancu opskrbe da poduzimaju usklađene i razmjerne mjere za borbu protiv povrede prava intelektualnog vlasništva na komercijalnoj razini oslanjanjem na praksu dobrovoljnih sporazuma; ističe da Komisija, zajedno s državama članicama, treba promicati svjesnost i dužnu pažnju u lancu opskrbe te poticati razmjenu informacija i primjera najbolje prakse te poboljšanu suradnju javnog i privatnog sektora; ustraje u tome da sve mjere trebaju biti opravdane, usklađene, razmjerne i uključivati mogućnost učinkovitih pravnih lijekova prilagođenih korisnicima za ugrožene strane; smatra da je nužno podizati svijest korisnika o posljedicama nastalima zbog povrede autorskih i srodnih prava;

3.4.Jačanje povjerenja i sigurnosti u digitalne mreže, industrije, usluge i infrastrukture te u obradu osobnih podataka

87.  smatra da je, kako bi se osiguralo povjerenje i sigurnost u digitalne usluge, tehnologije temeljene na podacima, sustave informacijskih tehnologija i plaćanja, kritičnu infrastrukturu i internetske mreže, potrebno povećanje sredstava i suradnja između europske industrije kibernetičke sigurnosti, javnog i privatnog sektora, posebno preko istraživačke suradnje, uključujući Obzor 2020. i javno-privatna partnerstva; podržava razmjenu primjera najbolje prakse među državama članicama u pogledu javno-privatnih partnerstava u tom području;

88.  poziva na nastojanja da se poboljša otpornost na kibernetičke napade, posebno s poboljšanom ulogom Europske agencije za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA), kako bi se povećala svjesnost rizika i poznavanja temeljnih sigurnosnih procesa među korisnicima, posebno malim i srednjim poduzećima, kako bi se osiguralo da društva imaju osnovne razine sigurnosti, kao što su šifriranje podataka s kraja na kraj te komunikacije i ažuriranje podataka, i kako bi se potaknula uporaba koncepta integrirane sigurnosti;

89.  smatra da pružatelji softvera trebaju korisnicima bolje promicati sigurnosne prednosti softvera otvorenog koda i sigurnosna ažuriranja softvera; poziva Komisiju da ispita koordinirani program na razini EU-a za razotkrivanje slabosti, uključujući popravak poznatih nedostataka programske opreme, kao sredstva za borbu protiv zlouporabe nedostataka programske opreme te povreda sigurnosti i sigurnosti osobnih podataka;

90.  smatra da je potrebna brza prilagodba svrsi primjerene Direktive o sigurnosti mreže i informacija kako bi se pružio usklađen pristup EU-a kibernetičkoj sigurnosti; smatra da su ambicioznija razina suradnje među državama članicama i relevantnim institucijama i tijelima u EU-u te razmjena primjera najbolje prakse nužne za daljnju digitalizaciju industrije, uz istodobnu zaštitu temeljnih prava EU-a, posebno zaštitu podataka;

91.  ističe činjenicu da se zbog brzorastućeg broja napada na mreže i slučajeva kiberkriminala nameće potreba za usklađenim odgovorom EU-a i njegovih država članica radi jamčenja visoke razine mrežne i informacijske sigurnosti; vjeruje da pružanje sigurnosti na internetu obuhvaća zaštitu mreža i kritične infrastrukture, osiguravanje sposobnosti tijela kaznenog progona da se bore protiv kriminala, uključujući terorizam, nasilnu radikalizaciju, seksualno zlostavljanje i iskorištavanje djece na internetu te uporabu podataka nužnih za borbu protiv kriminala na internetu i izvan njega; ističe da je tako definirana sigurnost, u kombinaciji sa zaštitom temeljnih prava u kiberprostoru, ključna za jačanje povjerenja u digitalne usluge te stoga čini nužnu osnovu za uspostavu konkurentnog jedinstvenog digitalnog tržišta;

92.  podsjeća da su alati poput šifriranja korisni građanima i poduzećima kao jedno od sredstava za osiguranje privatnosti i barem osnovne razine sigurnosti komunikacije; osuđuje činjenicu da se šifriranjem može koristiti i u kriminalne svrhe;

93.  pozdravlja Europski centar za kibernetički kriminal (EC3) pri Europolu, koji pridonosi bržim reakcijama u slučaju kibernetičkih napada; poziva na donošenje zakonodavnog prijedloga u cilju jačanja mandata Europskog centra za kibernetički kriminal (EC3) te poziva na brzo prenošenje Direktive 2013/40/EU od 12. kolovoza 2013. o napadima na informacijske sustave;

94.  napominje da se razotkrivanjem slučajeva elektroničkog masovnog nadzora pokazala potreba za vraćanjem povjerenja građana u privatnost, sigurnost i zaštitu digitalnih usluga te u tom pogledu ističe potrebu za strogim poštovanjem postojećeg zakonodavstva o zaštiti podataka i temeljnih prava pri obradi osobnih podataka u komercijalne svrhe ili u svrhe kaznenog progona; u tom kontekstu podsjeća na važnost postojećih alata kao što su ugovori o uzajamnoj pravnoj pomoći kojima se poštuje vladavina prava i smanjuje rizik od neprimjerenog pristupa podacima koji su pohranjeni na stranom teritoriju;

95.  ponavlja da u skladu s člankom 15. stavkom 1. Direktive o elektroničkoj trgovini (2000/31/EZ) „države članice ne mogu uvesti opću obvezu za davatelje” usluga prijenosa, pohrane i smještaja informacija na poslužitelju „da prate informacije koje prenose ili pohranjuju niti opću obvezu da aktivno traže činjenice ili okolnosti koje bi ukazivale na protuzakonite aktivnosti”; posebno podsjeća da je Sud Europske unije u presudama C-360/10 i C-70/10 odbacio mjere za „aktivno praćenje” gotovo svih korisnika usluga o kojima je riječ (u jednom predmetu pružatelji usluga pristupa internetu, u drugom predmetu društvena mreža) i ustvrdio da bi trebalo isključiti mogućnost bilo kakva naloga kojim se od pružatelja usluga smještaja informacija na poslužitelju zahtijeva opće praćenje;

4.ISKORIŠTAVANJE PUNOG POTENCIJALA RASTA DIGITALNOGA GOSPODARSTVA

96.  smatra da je, u svjetlu središnje važnosti europske industrije i digitalnoga gospodarstva, koje raste mnogo brže od ostatka gospodarstva, digitalna transformacija industrije ključna za konkurentnost europskoga gospodarstva i njegov prijenos energije, ali može biti uspješna samo ako europska trgovačka društva razumiju njezin značaj u pogledu povećane djelotvornosti i pristupa neiskorištenom potencijalu s bolje integriranim i povezanim vrijednosnim lancem koji brzo i fleksibilno može odgovoriti na potražnje potrošača;

97.  poziva Komisiju da odmah razvije plan za digitalnu transformaciju, uključujući osuvremenjivanje zakonodavstva i uporabu relevantnih instrumenata za ulaganje u istraživanje i razvoj te infrastrukturu, kako bi se podržala digitalizacija industrije u svim sektorima, kao što su proizvodnja, energetika, prijevoz i maloprodaja, poticanjem usvajanja digitalnih tehnologija i povezivosti s kraja na kraj u vrijednosnim lancima te inovativnih usluga i poslovnih modela;

98.  smatra da bi regulatorni okvir trebao industrijama osigurati prihvaćanje i predviđanje tih promjena kako bi se pridonijelo otvaranju radnih mjesta, rastu i regionalnoj konvergenciji;

99.  osim toga, poziva da se posebna pozornost posveti malim i srednjim poduzećima, posebno uključujući moguću reviziju Europske inicijative za malo poduzetništvo, jer je njihova digitalna transformacija obvezna za konkurentnost i otvaranje radnih mjesta u gospodarstvu te za užu suradnju između osnovanih trgovačkih društava i novoosnovanih poduzeća koja bi mogla dovesti do održivijeg i konkurentnijeg industrijskog modela te pojave svjetskih vođa;

100.  ponovno naglašava važnost europskih satelitskih navigacijskih sustava, a osobito Galilea i Egnosa, za razvoj jedinstvenog digitalnog tržišta u odnosu na položaj podataka i stavljanje vremenskih pečata za aplikacije veliki podaci ili Internet stvari;

4.1.Izgradnja podatkovnoga gospodarstva

101.  smatra da je gospodarstvo temeljeno na podacima ključno za gospodarski rast; ističe mogućnosti koje nove informacijske i komunikacijske (IKT) tehnologije kao što su veliki podaci, računalstvo u oblaku, Internet stvari, 3D ispis i druge tehnologije mogu donijeti gospodarstvu i društvu, osobito ako se integriraju u druge sektore kao što su energetika, prijevoz i logistika, financijske usluge, obrazovanje, maloprodaja, proizvodnja, istraživanje ili zdravlje te sustav hitne pomoći i ako ih javna tijela javne upotrebljavaju za razvoj pametnih gradova, bolje upravljanje resursima i veću zaštitu okoliša; posebno ističe mogućnosti koje nudi digitalizacija energetskog sektora s pametnim metrima, pametnim mrežama i čvorištima podataka za učinkovitiju i fleksibilniju proizvodnju energije; naglašava važnost javno-privatnih partnerstava i pozdravlja inicijative Komisije u tom pogledu;

102.  traži od Komisije da prouči mogućnost besplatnog pristupa u digitalnom obliku svakom znanstvenom istraživanju koje se barem polovično financira javnim sredstvima, u razumnom roku koji neće naštetiti ekonomskoj i socijalnoj koristi, uključujući angažman izdavačkih kuća u tom pogledu;

103.  poziva Komisiju da do ožujka 2016. provede široku i transparentnu reviziju velikih podataka u kojoj će sudjelovati svi važni stručnjaci, uključujući znanstvenike, civilno društvo te javni i privatni sektor, usmjerenu na predviđanje potreba tehnologija velikih podataka i računalne infrastrukture, posebno europskih superračunala, uključujući bolje uvjete u neregulatornom i postojećem regulatornom okviru za rast i inovacije u tom sektoru, te na povećanje mogućnosti i rješavanje mogućih rizika i izazova za izgradnju povjerenja u pogledu, primjerice, pristupa podacima, sigurnosti i zaštiti podataka;

104.  poziva na razvoj tehnološki neutralnoga europskog pristupa otpornog na promjene u budućnosti i snažnije povezivanje jedinstvenog tržišta u pogledu Interneta stvari i industrijskog interneta, uz transparentnu strategiju za postavljanje standarda i interoperabilnost, te jačanje povjerenja u te tehnologije zahvaljujući sigurnosti, transparentnosti te integriranom i zadanom privatnošću; pozdravlja inicijativu za „slobodan protok podataka” kojom bi se trebala objasniti pravila o podacima u pogledu uporabe, pristupa i vlasništva, uzimajući u obzir zabrinutost zbog utjecaja lokalizacije podataka na funkcioniranje jedinstvenog tržišta, te omogućiti mijenjanje pružatelja podatkovnih usluga kako bi se izbjeglo „zaključavanje” (lock-in) i poremećaji na tržištu;

105.  smatra da otvoreni podaci javnih uprava trebaju biti pravilo; potiče na ostvarivanje napretka u pogledu razine i učestalosti pružanja informacija kao otvorenih podataka, utvrđivanja ključnih skupova podataka koji trebaju biti dostupni i promicanja ponovne uporabe otvorenih podataka u otvorenom obliku zbog njihove vrijednosti za razvoj inovativnih usluga, uključujući prekogranična rješenja, transparentnost i korist za gospodarstvo i društvo;

106.  uzima u obzir sve veću zabrinutost potrošača u EU-u kad je riječ o tome kako pružatelji internetskih usluga upotrebljavaju i zaštićuju osobne podatke jer je to ključno za izgradnju povjerenja potrošača u digitalno gospodarstvo; naglašava da aktivni korisnici imaju važnu ulogu u poticanju konkurentnosti; stoga naglašava važnost boljeg informiranja potrošača o uporabi njihovih podataka, posebice u slučaju usluga pruženih u zamjenu za podatke, i o pravu koje imaju na prenosivost podataka; potiče Komisiju da objasni pravila o nadzoru nad podacima i prenosivosti podataka u skladu s ključnim načelom prema kojemu građani trebaju imati nadzor nad vlastitim podacima;

107.  mišljenja je da su poštovanje zakonodavstva o zaštiti podataka i učinkovite mjere u pogledu zaštite privatnosti i sigurnosti utvrđene u Općoj uredbi o zaštiti podataka, uključujući posebne odredbe koje se odnose na djecu kao ranjive potrošače, ključni za izgradnju povjerenja građana i potrošača u gospodarski sektor temeljen na podacima; naglašava da je potrebno podići razinu svijesti o ulozi podataka i o značenju dijeljenja podataka za potrošače s obzirom na njihova temeljna prava u okviru gospodarstva te utvrditi pravila o vlasništvu nad podacima i kontroli građana nad vlastitim podacima; ističe ulogu personalizacije usluga i proizvoda koju bi trebalo razviti u skladu s uvjetima koji se odnose na zaštitu podataka; poziva na promicanje zadane i integrirane privatnosti, što bi također moglo pozitivno utjecati na inovacije i gospodarski rast; naglašava potrebu za jamčenjem nediskriminirajućeg pristupa obradi svih vrsta podataka; naglašava važnost pristupa utemeljenog na riziku, čijom se primjenom pridonosi izbjegavanju nepotrebnog administrativnog opterećenja te se pruža pravna sigurnost, posebno za mala i srednja poduzeća te za novoosnovana poduzeća, kao i važnost demokratskog nadzora i stalnog praćenja koje provode tijela javne vlasti; ističe da je osobne podatke potrebno posebno zaštititi te priznaje da se donošenjem dodatnih zaštitnih mjera kao što su pseudonimizacija ili anonimizacija može pojačati zaštita kad se aplikacije za velike podatke i pružatelji internetskih usluga koriste osobnim podacima;

108.  primjećuje da se Komisijinom ocjenom Direktive o bazi podataka ova direktiva smatra preprekom razvoju europskoga gospodarstva temeljenog na podacima; poziva Komisiju da prati političke mogućnosti za ukidanje Direktive 96/9/EZ;

4.2.Poticanje konkurentnosti s pomoću interoperabilnosti i normizacije

109.  smatra da plan normizacije IKT-a i revizija okvira interoperabilnosti, uključujući Komisijine mandate europskim organizacijama za normizaciju, trebaju biti dio europske digitalne strategije za stvaranje ekonomije razmjera, ušteda u proračunu i povećane konkurentnosti europskih trgovačkih društava te za povećanje međusektorske i prekogranične interoperabilnosti dobara i usluga s pomoću bržeg definiranje, na otvoren i konkurentan način, dobrovoljnih, tržišno usmjerenih i globalnih normi koje mala i srednja poduzeća mogu jednostavno provoditi; potiče Komisiju da osigura da postupci normizacije uključuju sve važne dionike, privlače najbolje tehnologije i izbjegavaju rizik od stvaranja monopola ili zatvorenih vrijednosnih lanaca, posebno za mala i srednja poduzeća te novoosnovana poduzeća, i da aktivno promiče europske norme na međunarodnoj razini u svjetlu globalne prirode inicijativa normizacije IKT-a;

110.  traži od Komisije i Vijeća da povećaju udio besplatnog softvera otvorenoga koda te njegove ponovne upotrebe u tijelima javne uprave i između njih kao rješenje za povećanje interoperabilnosti;

111.  napominje da se Komisija trenutačno savjetuje s relevantnim dionicima o uspostavi interoperabilne, normirane, sigurne platforme slobodnog pristupa koja se ugrađuje u vozilo radi mogućih budućih primjena ili usluga, kao što je Parlament zatražio Uredbom o uvođenju sustava e-Poziva; poziva Komisiju da osigura da ova platforma neće ograničavati inovacije, slobodno tržišno natjecanje i izbor potrošača;

112.  poziva Komisiju, uzimajući u obzir brze inovacije u sektoru prometa, da razvije usklađenu strategiju o povezivosti u sektoru prometa te da posebno uspostavi regulatorni okvir za umrežena vozila kako bi se osigurala interoperabilnost s različitim uslugama, uključujući daljinsku dijagnostiku i održavanje, i aplikacijama kako bi se poduprlo pošteno tržišno natjecanje i zadovoljila snažna potreba za proizvodima koji poštuju zahtjeve za kibernetičku sigurnost i zaštitu podataka, ali i osigurala fizička sigurnost putnika; smatra da su potrebna partnerstva automobilske i telekomunikacijske industrije kako bi se diljem Europe osigurao razvoj umreženih vozila i infrastrukture za umrežena vozila na temelju zajedničkih standarda;

4.3.Uključivo e-društvo

113.  napominje da internet i IKT imaju golem utjecaj na emancipaciju žena i djevojčica; potvrđuje da sudjelovanje žena u digitalnom sektoru EU-a ima pozitivan utjecaj na europski BDP; priznaje značajan potencijal inovatorica i poduzetnica te ulogu koju one mogu imati u digitalnoj transformaciji; ističe potrebu da se prevladaju rodni stereotipi te potpuno podržava i potiče digitalnu poduzetničku kulturu za žene te njihovu integraciju i sudjelovanje u informacijskom društvu;

114.  priznaje potencijal jedinstvenoga digitalnog tržišta da osigura dostupnost i sudjelovanje svih građana, uključujući osobe s posebnim potrebama, starije osobe, manjine i ostale građane koji pripadaju osjetljivim skupinama, u pogledu svih aspekata digitalnoga gospodarstva, uključujući proizvode i usluge zaštićene autorskim i srodnim pravima, posebno razvojem uključivog e-društva i osiguravanjem potpune dostupnosti svih programa e-uprave i e-administracije; izrazito je zabrinut zbog izostanka napretka u ratifikaciji Ugovora iz Marakeša te potiče na njegovu ratifikaciju čim prije; ističe, u tom pogledu, hitnost brzog donošenja prijedloga za Direktivu o dostupnosti internetskih stranica javnih tijela;

4.3.1.Digitalne vještine i stručnost

115.  skreće pozornost na činjenicu da je neusklađenost ponude i potražnje u pogledu vještina problem za razvoj digitalne ekonomije, otvaranje radnih mjesta i konkurentnost Unije te poziva Komisiju da hitno razvije strategiju vještina kojom se taj nedostatak može riješiti; poziva Komisiju da se koristi odobrenim sredstvima iz Inicijative za zapošljavanje mladih za potporu udruga (lokalni pokreti) koje mladima u nepovoljnom položaju omogućuju usvajanje digitalnih vještina; poziva države članice da daju vlastitu podršku tome stavljajući im na raspolaganje prostor;

116.  poziva Komisiju i države članice da promiču medijsku pismenost i internetsku pismenost za sve građane EU-a, posebno za osobe iz osjetljivih skupina, preko inicijativa i usklađenih aktivnosti i ulaganja u stvaranje europskih mreža za podučavanje medijske pismenosti; ističe da su vještina samostalnog i kritičkog korištenja medijima i rješavanje problema preopterećenja informacijama jedna od zadaća cjeloživotnog učenja svih generacija koja se stalno mijenja kako bi se svim generacijama omogućilo prikladno i samostalno rješavanje problema preopterećenja informacijama; ističe da sve veća složenost profila poslova i vještina donosi i nove zahtjeve, posebno u vezi s poznavanjem informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT), u području osposobljavanja, kao i daljnjeg obrazovanja i cjeloživotnog učenja;

117.  potiče države članice da integriraju stjecanje digitalnih vještina u školske kurikule, poboljšaju potrebnu tehničku opremu i promiču suradnju između sveučilišta i tehničkih fakulteta u cilju razvoja zajedničkih programa e-učenja koji se priznaju u sustavu ECTS bodova; ističe da programi obrazovanja i osposobljavanja trebaju biti usmjereni za razvijanje kritičkog razmišljanja o primjeni novih medija, digitalnih i informacijskih uređaja i sučelja te na njihovo temeljito poznavanje kako bismo postali aktivni korisnici, a ne samo krajnji korisnici tih novih tehnologija; ističe važnost prikladnog osposobljavanja učitelja o digitalnim vještinama, načinima učinkovitog prenošenja tih vještina, uključujući uspjeh digitalnog učenja u obliku igre, i načinima kako ih općenito koristiti za potporu učenju tako što se matematika, informatika, znanost i tehnologija prikazuju na zanimljiv način; poziva Komisiju i države članice da pojačaju istraživanja o učincima digitalnih medija na kognitivne vještine;

118.  napominje da su javna i privatna ulaganja te nove mogućnosti financiranja u strukovnom obrazovanju i cjeloživotnom učenju potrebne kako bi se osiguralo da radnici, posebno manje kvalificirani radnici, posjeduju odgovarajuće vještine za digitalno gospodarstvo; poziva Komisiju i države članice da zajedno s privatnom industrijom osmisle jednostavno dostupne, standardizirane i certificirane tečajeve na internetu te inovativne i dostupne programe za usvajanje e-vještina kako bi polaznici usvojili barem minimalne digitalne vještine; potiče države članice da te tečajeve na internetu uvrste u program Jamstva za mlade; potiče Komisiju i države članice da stvore temelje za uzajamno priznavanje digitalnih vještina i kvalifikacija uspostavom europskog sustava za certificiranje ili ocjenjivanje po uzoru na zajednički europski referentni okvir za učenje i podučavanje jezika; naglašava da kulturnoj raznolikosti u Europi, kao i višejezičnosti, pogoduje prekogranični pristup sadržaju;

119.  pozdravlja osnivanje velike koalicije za digitalna radna mjesta na europskoj razini, potiče poduzeća da joj se pridruže te potiče Komisiju i države članice da olakšaju aktivno sudjelovanje malih i srednjih poduzeća; pozdravlja razmatranja Komisije o izgradnji novih sustava za pohranu znanja za javni sektor uvođenjem tehnologija u oblaku te dubinske analize teksta i podataka koje su ovjerene i zaštićene u okviru zakona o zaštiti podataka; smatra da je za korištenje takvim tehnologijama potrebno posebno osposobiti osoblje u knjižnicama, arhivima i na poslovima dokumentiranja; poziva na uporabu i razvijanje licencija „Creative Commons” kako bi se zajednička digitalna djela i komunikacija podučavali i primjenjivali u svim državama i na svim jezicima u području obrazovanja i osposobljavanja te u javnim ustanovama za istraživanje i da ih se promiče u postupcima javne nabave; primjećuje ključnu ulogu dvostrukog osposobljavanja;

120.  primjećuje da je javno i privatno ulaganje u strukovno obrazovanje i cjeloživotno učenje potrebno da bi se osiguralo da radna snaga EU-a, uključujući „digitalnu radnu snagu” koja ima nestandardne oblike zaposlenja, posjeduje odgovarajuće vještine za digitalnu ekonomiju; primjećuje da su neke države članice uvele prava kojima se radnicima jamči minimalno pravo na plaćeni dopust radi obrazovanja kao mjeru kojom se povećava pristup radnika obrazovanju i osposobljavanju;

4.3.2.e-uprava

121.  smatra da razvoj e-uprave treba imati prednost u inovacijama jer ima učinak poluge na sve sektore gospodarstva te povećava učinkovitost, interoperabilnost i transparentnost, smanjuje troškove i administrativno opterećenje, omogućuje bolju suradnju među javnim upravama te pruža bolje i personalizirane usluge koje su više prilagođene korisnicima za sve građane i poduzeća s obzirom na mogućnosti koje nude digitalne društvene inovacije; potiče Komisiju da bude primjer u području e-uprave te da zajedno s državama članicama osmisli ambiciozan i sveobuhvatan plan djelovanja za e-upravu; smatra da bi se taj plan djelovanja trebao temeljiti na potrebama korisnika i primjerima najbolje prakse, uključujući mjerila za napredak, postupan sektorski pristup u primjeni načela „samo jedanput” u tijelima javne uprave prema kojemu se od građana i poduzeća ne bi trebale tražiti informacije koje su već pružili tijelima javne vlasti, uz istodobno osiguravanje privatnosti građana i visoke razine zaštite podataka sukladno sa zahtjevima i načelima paketa reformi zaštite podataka EU-a te potpuno u skladu s Poveljom o temeljnim pravima i visokom razinom sigurnosti u pogledu tih inicijativa; smatra da bi također trebao osigurati potpuno prekogranično uvođenje elektroničkih osobnih iskaznica (eOI) i e-potpisa s visokim stupnjem kodiranja, posebno s brzom provedbom Uredbe eIDAS i povećanom dostupnosti javnih usluga na internetu; ističe da je važno da građani i poduzeća imaju pristup međusobno povezanim komercijalnim registrima;

122.  poziva na uvođenje sveobuhvatnog i potpuno dostupnog jedinstvenog digitalnog pristupnika koji se oslanja na postojeće inicijative i mreže, kao jedinstvenog i cjelovitog digitalnog procesa za osnivanje i djelovanje poduzeća diljem EU-a, uključujući osnivanje poduzeća preko interneta i naziva domena, razmjene podataka o sukladnosti, prepoznavanja e-računa, poreznih prijava, pojednostavljenog elektroničkog sustava PDV-a, informacija na internetu o sukladnosti proizvoda, zapošljavanja ljudskih resursa i upućivanja radnika, prava potrošača, pristupa mrežama korisnika i poduzeća, postupaka obavještavanja i mehanizama za rješavanja sporova;

123.  nadalje poziva Komisiju i države članice da osiguraju potpunu provedbu jedinstvenih kontaktnih točaka, kako je određeno Direktivom o uslugama, te poduzmu sve potrebne mjere za jamčenje njihova učinkovitog funkcioniranja, oslobađajući tako njihov puni potencijal;

124.  zabrinut je zbog toga što su infrastrukture oblaka za istraživače i sveučilišta rascjepkane; poziva Komisiju da u suradnji sa svim važnim dionicima osmisli plan djelovanja koji bi doveo do osnivanja europskoga otvorenog oblaka za znanost do kraja 2016., koji bi trebao neprimjetno integrirati postojeće mreže, podatke te visokoučinkovite računalne sustave i usluge e-infrastrukture u svim znanstvenim područjima, u okviru zajedničkih politika, normi i ulaganja; smatra da bi to trebalo potaknuti razvoj oblaka i u područjima izvan znanosti te bolje povezivanje inovacijskih centara, ekosustava za novoosnovana poduzeća i bolju suradnju između sveučilišta i industrije u komercijalizaciji tehnologije, u skladu s relevantnim pravilima o povjerljivosti, i omogućivanje međunarodne usklađenosti i suradnje u tom području;

125.  poziva Komisiju i države članice da obnove svoju obvezu prema istraživanju strategije EU 2020. i ciljevima inovacija kao sastavnim elementima konkurentnoga jedinstvenog digitalnog tržišta, gospodarskog rasta i otvaranja radnih mjesta, sa sveobuhvatnim pristupom otvorenoj znanosti, otvorenim inovacijama, otvorenim podacima i prijenosu znanja; smatra da bi to trebalo uključivati revidiran pravni okvir za dubinsku analizu teksta i podataka u znanstveno-istraživačke svrhe, povećanu uporabu besplatnog softvera otvorenog koda, posebno u obrazovnim ustanovama i javnoj administraciji, te za mala i srednja poduzeća te novoosnovana poduzeća lakši pristup financijskim sredstvima programa Obzor 2020. prilagođenima kratkim inovacijskim ciklusima sektora IKT-a; ističe, u tom pogledu, važnost svih relevantnih inicijativa, od javno-privatnih partnerstava i inovacijskih klastera do europskih tehnoloških i znanstvenih parkova, posebno u manje industrijaliziranim europskim regijama, i programa ubrzanog razvoja za novoosnovana poduzeća i zajedničke tehnološke platforme te mogućnost učinkovitog licenciranja standardnih osnovnih patenata, u okviru granica zakona EU-a o tržišnom natjecanju, prema FRAND-ovim uvjetima davanja odobrenja kako bi se sačuvali poticaji za istraživanje i razvoj te normizaciju i poticale inovacije;

126.  potiče Komisiju da napore usmjeri na provedbu odredbi o e-nabavi, kao i na europsku jedinstvenu dokumentaciju o nabavi (putovnica za javnu nabavu), kako bi se osigurale ekonomske prednosti i omogućio pristup tržištu EU-a za sve gospodarske subjekte koji su u skladu sa svim kriterijima o izboru, isključenju ili dodjeli; ističe obvezu tijela za nabavu da istaknu glavne razloge za svoju odluku da ne dijele ugovore na skupine u skladu s postojećim zakonodavstvom kako bi povećali pristup inovativnih trgovačkih društava te malih i srednjih poduzeća tržištima nabave;

4.4.Međunarodna dimenzija

127.  ističe važnost potpuno neovisne strukture upravljanja internetom kako bi internet ostao transparentan i uključiv model upravljanja koje uključuje više dionika na temelju načela interneta kao jedinstvene, otvorene, besplatne i stabilne platforme; smatra da je ključno iskoristiti odgodu prijenosa upravljanja ICANN-om u tu svrhu; snažno se zalaže za to da bi globalnu dimenziju interneta trebalo uzeti u obzir u svim bitnim politikama EU-a te poziva ESVD da potpuno iskoristi mogućnosti koje digitalizacija nudi u razvoju koherentne vanjske politike, osigura da je EU zastupljen u platformama za upravljanje internetom i da glasnije zastupa svoja stajališta u globalnim forumima, posebno u pogledu postavljanja standarda, priprema za uvođenje tehnologije 5G i kibernetičke sigurnosti;

128.  prepoznaje globalni karakter gospodarstva utemeljenog na podacima; podsjeća na to da stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta ovisi o slobodnom protoku podataka unutar Europske unije i izvan nje; stoga poziva EU i države članice da, kada u okviru strategije jedinstvenog digitalnog tržišta surađuju s trećim zemljama, poduzmu korake u cilju osiguranja visoke razine zaštite podataka i sigurnoga međunarodnog prijenosa podataka, u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka i postojećom sudskom praksom EU-a;

o
o   o

129.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 318, 4.12.2015., str. 1.
(2) SL L 123, 19.5.2015., str. 77.
(3) SL L 257, 28.8.2014., str. 73.
(4) SL L 86, 21.3.2014., str. 14.
(5) SL L 84, 20.3.2014., str. 72.
(6) SL L 348, 20.12.2013., str. 129.
(7) SL L 175, 27.6.2013., str. 1.
(8) SL L 165, 18.6.2013., str. 1.
(9) SL L 95, 15.4.2010., str. 1.
(10) SL L 81, 21.3.2012., str. 7.
(11) SL L 304, 22.11.2011., str. 64.
(12) SL L 337, 18.12.2009., str. 1.
(13) SL L 376, 27.12.2006., str. 36.
(14) SL L 201, 31.7.2002., str. 37.
(15) SL L 77, 27.3.1996., str. 20.
(16) SL L 281, 23.11.1995., str. 31.
(17) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0273.
(18) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0220.
(19) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0051.
(20) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0071.
(21) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0179.
(22) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0067.
(23)0 Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0032.
(24)1 Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0535.
(25) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0536.
(26) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0454.
(27) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0436.
(28) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0377.
(29) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0327.
(30) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0239.
(31) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0215.
(32) SL C 434, 23.12.2015., str. 2.
(33) SL C 353 E, 3.12.2013., str. 64.
(34) SL C 332 E, 15.11.2013., str. 22.
(35) SL C 258 E, 7.9.2013., str. 64.
(36) SL C 50 E, 21.2.2012., str. 1.
(37) SL C 236 E, 12.8.2011., str. 33.
(38) SL C 81E, 15.3.2011., str. 45.
(39) SL C 236E, 12.8.2011., str. 24.
(40) Eurostat 2014.: http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Information_society_statistics_at_regional_level#People_who_never_used_the_internet
(41) Izvješće o rezultatima rada skupine na visokoj razini o budućoj uporabi pojasa ultravisoke frekvencije.

Pravna napomena