Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2015/2233(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0009/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0009/2016

Rasprave :

PV 01/02/2016 - 10
CRE 01/02/2016 - 10

Glasovanja :

PV 03/02/2016 - 8.8
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0041

Usvojeni tekstovi
PDF 415kWORD 177k
Srijeda, 3. veljače 2016. - Strasbourg Završno izdanje
Pregovori o Sporazumu o trgovini uslugama (TiSA)
P8_TA(2016)0041A8-0009/2016

Rezolucija Europskog parlamenta od 3. veljače 2016. s preporukama Europskog parlamenta Komisiji za pregovore o Sporazumu o trgovini uslugama (TiSA) (2015/2233(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Opći sporazum o trgovini uslugama (GATS)(1), koji je stupio na snagu u siječnju 1995. kao rezultat Kruga pregovora iz Urugvaja u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO),

–  uzimajući u obzir izvješće od 21. travnja 2011. o posebnom zasjedanju o trgovini uslugama koje je veleposlanik Fernando de Mateo, predsjednik Vijeća WTO-a za trgovinu uslugama, podnio Odboru WTO-a za trgovinske pregovore(2),

–  uzimajući u obzir izjavu skupine „Really Good Friends of Services” (RGF) od 5. srpnja 2012.(3),

–  uzimajući u obzir direktive EU-a za pregovore o Sporazumu o trgovini uslugama (TiSA) koje je Vijeće donijelo 8. ožujka 2013. i s kojih je skinulo oznaku tajnosti te ih objavilo 10. ožujka 2015.(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. srpnja 2013. o početku pregovora o višestranom sporazumu u sektoru usluga(5),

–  uzimajući u obzir političke smjernice predsjednika Junckera od 15. srpnja 2014., upućene novoj Komisiji i naslovljene „Novi početak za Europu: moj program za zapošljavanje, rast, pravednost i demokratske promjene”,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 14. listopada 2015. naslovljenu „Trgovina za sve: Prema odgovornijoj trgovinskoj i ulagačkoj politici” (COM(2015)0497),

–  uzimajući u obzir završno izvješće o zatečenom stanju od 17. srpnja 2014. koje je za Komisiju sastavio Ecorys, naslovljeno „Procjena učinka trgovine na održivi razvoj kao potpora pregovorima o plurilateralnom Sporazumu o trgovini uslugama (TiSA)”(6),

–  uzimajući u obzir pregovaračke dokumente koje su podnijele sve strane TiSA-e, posebno one s kojih je Komisija skinula oznaku tajnosti te ih objavila 22. srpnja 2014., uključujući prvotnu ponudu EU-a(7),

–  uzimajući u obzir izjavu povjerenice Malmström od 5. veljače 2015. o mobilnosti pacijenata u TiSA-i(8),

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu EU-a i SAD-a od 20. ožujka 2015. o javnim uslugama(9) u kontekstu pregovora o TiSA-i i TTIP-u,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije,

–  uzimajući u obzir članak 39. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), članak 8. Povelje o temeljnim pravima Europske unije koji se odnosi na zaštitu osobnih podataka te članak 12. Opće deklaracije o ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir članke 2. i 3. (UEU) te članak 8. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), kojima se promiče jednakost između žena i muškarca kao jedna od temeljnih vrijednosti EU-a,

–  uzimajući u obzir članke 14. i 106. (UFEU) te Protokol 26. o uslugama od općeg interesa,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. ožujka 2003. o Općem sporazumu o trgovini uslugama (GATS) unutar WTO-a, uključujući kulturnu raznolikost(10),

–  uzimajući u obzir članak 21. UEU-a,

–  uzimajući u obzir članke 207. i 218. (UFEU),

–  uzimajući u obzir načelo usklađenosti politika u interesu razvoja navedeno u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija o lokalnoj i regionalnoj dimenziji Sporazuma o trgovini uslugama (TiSA) (CDR 2700/2015),

–  uzimajući u obzir članak 108. stavak 4. i članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za međunarodnu trgovinu te mišljenja Odbora za razvoj, Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku, Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za industriju, istraživanje i energetiku, Odbora za promet i turizam, Odbora za regionalni razvoj, Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove te Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0009/2016),

A.  budući da bi se pregovorima o TiSA-i trebala postići učinkovita međunarodna regulativa, a ne smanjenje domaće regulative;

B.  budući da bi, unatoč činjenici da je u odnosu na svoj aktualan oblik i postojeće članice koje sudjeluju u pregovorima TiSA plurilateralan sporazum, trebalo težiti k tome da sklopljeni sporazum dosegne kritičnu masu kako bi mogao poprimiti multilateralnu dimenziju u okviru WTO-a;

C.  budući da se svakim trgovinskim sporazumom moraju pružiti veća prava i niže cijene europskim potrošačima te više radnih mjesta i bolja zaštita radnika; budući da se tim sporazumima također mora doprinijeti održivom razvoju, promicati društveno odgovorno poslovanje na globalnoj razini i izjednačiti uvjete za europska poduzeća; budući da bi trgovinskom politikom trebalo doprinijeti Programu za dostojanstven rad Međunarodne organizacije rada i Programu UN-a za održivi razvoj do 2030. te je potpuno uskladiti s njima;

D.  budući da svaki trgovinski sporazum mora omogućiti otvaranje tržišta našim poduzećima u inozemstvu te služiti kao sigurnosna mreža našim građanima u EU-u; budući da se sporazumom TiSA treba povećati pristup stranim tržištima, promicati najbolje prakse i oblikovati proces globalizacije kako bi se zajamčilo da se njemu odražavaju vrijednosti, načela, i interesi EU-a i da on pomaže poduzećima iz EU-a da napreduju u doba globalnih lanaca vrijednosti; budući da prava potrošača, kao i socijalni i okolišni standardi, nisu prepreka trgovini, nego su sastavni elementi strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast o kojima se ne pregovara; budući da se trgovinskom politikom EU-a moraju podupirati ciljevi gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije iz članka 174. UFEU-a; budući da se pružanje usluga u EU-u temelji na načelima univerzalnog pristupa, kvalitete, sigurnosti, dostupnosti i jednakog postupanja koji trebaju biti zajamčeni u svakom trenutku u svim gradovima i regijama; budući da EU treba promicati rodnu jednakost na međunarodnoj razini;

E.  budući da je u kontekstu globalizacije, digitalizacije te trenda prelaska na trgovinu uslugama koji se odvijaju u našim gospodarstvima i međunarodnoj trgovini potrebno smjesta politički djelovati radi poboljšanja međunarodnih propisa; budući da EU ima ključan interes u jačanju globalnih trgovinskih pravila za upravljanje lancima globalne opskrbe; budući da je multilateralni trgovinski sustav i dalje najučinkovitiji okvir za postizanje otvorene i pravedne trgovine diljem svijeta;

F.  budući da je TiSA prilika da EU, čiji udio u globalnom izvozu usluga iznosi 25 %, a trgovinski višak za 2013. 170 milijardi EUR, učvrsti svoj položaj najvećeg svjetskog izvoznika usluga; budući da se vrijednost izvoza usluga EU-a tijekom posljednjih deset godina udvostručila i 2014. godine dosegla vrijednost od 728 milijardi EUR; budući da je u uslužnim sektorima zaposleno blizu 70 % radne snage EU-a i da usluge čine 40 % vrijednosti robe izvezene iz Europe; budući da će uslužni sektori biti zaslužni za 90 % novih radnih mjesta koja će se u EU-u otvoriti između 2013. i 2025. godine; budući da taj sporazum ima potencijal da potakne otvaranje radnih mjesta u EU-u;

G.  budući da je trgovina uslugama pokretač zapošljavanja i rasta u EU-u, što se može pojačati TiSA-om;

H.  budući da su mnoga važna tržišta, ne samo u gospodarstvima u usponu, i dalje zatvorena za europska poduzeća; budući da nepotrebne prepreke trgovini uslugama, koje bi, ako bismo ih pretvorili u carine, iznosile 15 % za Kanadu, 16 % za Japan, 25 % za Republiku Koreju, 44 % za Tursku i 68 % za Kinu, i dalje sprječavaju europska poduzeća da u potpunosti iskoriste prednosti svoje konkurentnosti; budući da je EU, u kojemu ograničenje usluga izraženo kao carina iznosi samo 6 %, znatno više otvoren u usporedbi s većinom svojih partnera; budući da EU treba iskoristiti svoj položaj najvažnijeg uvoznika i izvoznika usluga kako bi se preko uzajamnog pristupa tržištu i poštenog tržišnog natjecanja pobrinuo da se primjenjuju jednaki uvjeti;

I.  budući da necarinske prepreke, koje u prosjeku čine više od 50 % troška prekograničnih usluga, nerazmjerno utječu na mala i srednja poduzeća koja su odgovorna za trećinu izvoza usluga EU-a te kojima često nedostaje osoblja i financijskih sredstava za prevladavanje tih prepreka; budući da bi uklanjanje nepotrebnih prepreka olakšalo međunarodne aktivnosti malih i srednjih poduzeća pod uvjetom da je moguće ukloniti te prepreke, a da se ne ugrozi ostvarivanje ciljeva javne politike na kojima počivaju; budući da treba zadržati mjere potrebne za postizanje legitimnih ciljeva javne politike;

J.  budući da se globalizacijom lanaca vrijednosti povećava udio uvoza i u domaćoj proizvodnji i u izvozu; budući da su trgovina robom i trgovina uslugama međusobno povezane i da su potrebna pravila na globalnoj razini kako bi se moglo upravljati tim lancima opskrbe; budući da su u kontekstu globalnih lanaca vrijednosti obvezujuće temeljne međunarodne norme još potrebnije kako bi se izbjegla daljnja utrka prema dnu, kao i socijalni i ekološki damping;

K.  budući da se povjerenje građana u trgovinsku politiku EU-a mora potaknuti jamčenjem ne samo povoljnih ishoda u smislu zapošljavanja i stvaranja bogatstva za građane i poduzeća, nego i jamčenjem najviše razine transparentnosti, angažmana i odgovornosti, održavanjem trajnog dijaloga sa socijalnim partnerima, civilnim društvom, lokalnim i regionalnim tijelima i drugim relevantnim dionicima te određivanjem jasnih smjernica u pregovorima;

L.  budući da se većina obveza u rasporedu EU-a odnosi na nacionalno zakonodavstvo država članica; budući da ispunjavanje obveza posebno utječe na regionalnu i lokalnu vlast;

M.  budući da zaštita podataka nije gospodarsko opterećenje, već izvor gospodarskoga rasta; budući da je ključno vratiti povjerenje u digitalni svijet; budući da je prijenos podataka prijeko potreban za trgovinu uslugama, ali da se njime nikada ne smije ugroziti pravna stečevina EU-a o zaštiti podataka i pravu na privatnost;

N.  budući da je Parlament u svojoj Rezoluciji od 4. srpnja 2013. o početku pregovora o višestranom sporazumu u sektoru usluga od Komisije zatražio „da nastavi s namjerama za pripremu procjene učinka održivosti”;

O.  budući da će se TiSA-om obuhvatiti kretanje fizičkih osoba među državama koje su strane sporazuma te da se u tom pogledu sa svim europskim građanima treba jednako postupati u pogledu pristupa teritorijima drugih ugovornih strana sporazuma;

P.  budući da Parlament preko postupka suglasnosti ima posljednju riječ u pogledu trgovinskih sporazuma te da će njegovi zastupnici odlučivati samo o tome hoće li odobriti ili odbiti TiSA-u nakon što pregovori završe; budući da bi ratifikacija u nekim državama članicama mogla zahtijevati ratifikaciju regionalnih parlamenata i/ili parlamentarnih domova koji predstavljaju regionalnu razinu;

Q.  budući da Parlament zadržava pravo izražavanja svojeg mišljenja nakon razmatranja svakog budućeg prijedloga teksta ili nacrta TiSA-e;

1.  U kontekstu tekućih pregovora o Sporazumu o trgovini uslugama Komisiji daje sljedeće preporuke:

   (a) u pogledu konteksta i područja primjene:
   i. da pregovore o TiSA-i smatra polazišnom točkom prema obnovljenim ciljevima na razini WTO-a radi ponovnog pokretanja pregovora za reformu GATS-a;
   ii. da ponovno izrazi potporu ambicioznim, sveobuhvatnim i uravnoteženim pregovorima kojima bi trebalo osloboditi neiskorišteni potencijal za veću integraciju globalnoga tržišta usluga uz istovremeno sprečavanje socijalnog, ekološkog i ekonomskog dampinga i jamčenje potpune usklađenosti s pravnom stečevinom EU-a; da usmjeri i regulira globalizaciju i ojača međunarodne norme te da pritom na zakonit način zajamči pravo na donošenje regulative i da nastoji ostvariti legitimne ciljeve javne politike kao što su javno zdravstvo, sigurnost i okoliš; da zajamči veći pristup tržištu za europske pružatelje usluga, uključujući mala i srednja poduzeća, u ključnim područjima interesa te da pritom zadrži posebne iznimke za osjetljive sektore, uključujući sve javne usluge; da se pobrine da se tim pregovorima pošteno i u velikoj mjeri doprinosi otvaranju radnih mjesta i uključivom rastu te da uspostavi ambiciozne norme za usluge 21. stoljeća; da poštuje političke, socijalne i kulturne modele EU-a i država članica, kao i temeljna načela sadržana u Ugovorima EU-a, uključujući ona iz Povelje o temeljnim pravima EU-a, kao što je rodna jednakost; da promiče i štiti ljudska prava, demokraciju i vladavinu prava diljem svijeta;
   iii. da teži k multilateralizaciji te da se protivi svim odredbama ili prilozima kojima bi se ona sprječavala, koji bi se kosili s GATS-om i kojima bi se spriječila buduća integracija u sustav WTO-a; da prihvati nove strane ako su spremne prihvatiti već dogovorena pravila i ciljeve; da potakne veće sudjelovanje u pregovorima; da primi na znanje da se, kada je u pitanju trgovina uslugama, u zemljama koje pripadaju skupinama BRICS i MINT nalaze i najviše prepreke i najveći potencijal za rast; da prepozna važnost tih zemalja za EU s obzirom na to da su one izvozna odredišta s rastućom srednjom klasom, izvori intermedijarnih proizvoda te ključne karike u globalnim lancima vrijednosti; da omogući sudjelovanje predanih dinamičnih gospodarstava u usponu i ponovi svoju potporu zahtjevu Kine da pristupi pregovorima; da zajamči predanost svih zemalja sudionica u TiSA-i multilateralizaciji ishoda pregovora; da se pobrine da se zemljama u razvoju prida posebna pozornost te da se u TiSA-u uvrste odredbe iz članka IV. GATS-a;
   iv. da primi na znanje da prema konferenciji Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD) uslužni sektor ima udio od 51 % u BDP-u zemalja u razvoju te da se povećava izvoz usluga iz afričkih zemalja; da uzme u obzir da bi trgovina, pa i trgovina uslugama, pod određenim uvjetima mogla biti zamašnjak uključivog rasta, održivog razvoja, smanjenja siromaštva i nejednakosti i otvaranja dostojnih radnih mjesta te da bi potpomaganjem razmjene znanja i iskustva, tehnologije i ulaganja u istraživanje i razvoj, pa i u okviru inozemnih ulaganja, mogla potaknuti inovativnost; da stoga uvidi da bi se stvaranjem uvjeta za to da zemlje u razvoju imaju ravnopravan pristup svjetskim tržištima usluga mogao dati snažan poticaj njihovoj gospodarskoj integraciji i prilagodbi globalizaciji;
   v. da primi na znanje da će, s obzirom na to da se pregovori vode na osnovi povlaštenog postupanja, povlastice koje donosi sporazum biti ograničene na strane TiSA-e dok se ne postigne multilateralizacija; da odbaci primjenu klauzule o najpovlaštenijoj naciji na strane koje ne sudjeluju u TiSA-i dok sporazum ne postane multilateralan; da, kao što je slučaj u GATS-u, odbije uvrštenje sporazuma o slobodnoj trgovini u klauzulu o najpovlaštenijoj naciji;
   vi. da ponovno potakne raspravu o uslugama u okviru Kruga pregovora iz Dohe;
   vii. da zajamči postizanje sinergijskog učinka i dosljednosti bilateralnih, plurilateralnih i multilateralnih sporazuma o kojima se trenutačno pregovara, kao i s razvojem događaja na jedinstvenom tržištu, osobito u pogledu jedinstvenog digitalnog tržišta; da osigura usklađenost između unutarnjih i vanjskih politika EU-a i promiče integriran pristup vanjskim poslovima; da poštuje načelo usklađenosti politika u interesu razvoja i potiče provedbu ciljeva održivog razvoja usvojenih u rujnu 2015.;
   viii. da predloži posebne oblike zaštite za turiste kako bi se, među ostalim, postigla transparentnost međunarodnih naknada za roaming, kao i transparentnost naknada za međunarodne pozive i poruke, čime bi se ograničile prekomjerne naknade koje se naplaćuju potrošačima koji se koriste kreditnim karticama izvan Europe te kako bi se očuvalo pravo država članica EU-a da izdaju sigurnosna upozorenja o turističkim odredištima;
   ix. da uvrsti klauzulu o reviziji kojom se uspostavlja mehanizam koji omogućuje strani da izađe iz sporazuma ili da obustavi ili poništi obveze o liberalizaciji usluge, osobito u slučaju povrede radnih i socijalnih standarda;
   x. da bez daljnje odgode objavi procjenu učinka na održivi razvoj i da je nakon završetka pregovora u skladu s time ažurira te da pritom posebno vodi računa o utjecaju TiSA-e na građane, lokalne i regionalne vlasti, zemlje u razvoju koje ne sudjeluju u pregovorima, kao i na stanje društva i zaposlenosti u EU-u; da provede detaljnu i pravodobnu procjenu učinka GATS-a na gospodarstvo EU-a od njegova stupanja na snagu; da u potpunosti uključi socijalne partnere i civilno društvo u finalizaciju procjene učinka na održivi razvoj; da od službi Parlamenta koje provode istraživanja zatraži da objave sveobuhvatnu i informativnu studiju o području primjene i mogućem učinku pregovora o TiSA-i i iz rodne perspektive te o potrebi da se riješi problem fenomena „staklenog stropa” i razlike u plaćama s obzirom na spol; da provede provjeru usklađenosti s temeljnim pravima kako bi Parlament mogao donijeti utemeljenu odluku o tome hoće li dati ili odbiti suglasnost za TiSA-u;
   xi. da zajamči da se mehanizmi rješavanja sporova između ulagača i država ne mogu „uvesti” iz drugih bilateralnih sporazuma preko klauzula o najpovlaštenijoj državi;
   (b) u pogledu pristupa tržištu:
   i. da izuzme javne i audiovizualne usluge iz područja primjene sporazuma, da primijeni oprezan pristup u vezi s kulturnim uslugama ne dovodeći u pitanje obveze EU-a u okviru GATS-a; da od svih strana, sektora i razina vlasti traži znatno obvezivanje, a posebno daljnje otvaranje inozemnih tržišta u pogledu javne nabave, telekomunikacija, prijevoza, financijskih i profesionalnih usluga;
   ii. da zajamči uzajamnost na svim razinama; da podupre primjenu horizontalnih odredbi povezanih s obvezama kao sredstva za određivanje zajedničke razine ambicije ne dovodeći u pitanje prava i obveze iz članaka XVI. i XVII. GATS-a te da uvidi da će se takvim minimalnim uvjetima odrediti jasni parametri za zemlje koje su zainteresirane za sudjelovanje; da u skladu s člankom IV. GATS-a omogući fleksibilnost za zemlje u razvoju i najslabije razvijene zemlje koje odluče preuzeti razinu ambicije iz predmetnoga sporazuma; da se pobrine da se sporazumom pokušaju postići jednaki uvjeti za sve u sektoru usluga i otvaranje novih tržišta pružateljima usluga iz EU-a;
   iii. da iz obveza EU-a izuzme pružanje novih usluga koje nisu razvrstane u mjerodavnom sustavu za klasifikaciju, istodobno zadržavajući mogućnost njihova naknadnog unošenja;
   iv. da odbije primjenu klauzula o mirovanju i nepovratnosti (engl. standstill i ratchet) na sve obveze u pogledu pristupa tržištu i obveze u pogledu nacionalnog postupanja i da odbije njihovu primjenu na osjetljive sektore, kao što su javne i kulturne usluge, javna nabava, 4. modalitet, prijevoz i financijske usluge; da dopusti dovoljno fleksibilnosti da se usluge od općeg gospodarskog interesa vrate pod javni nadzor; da zadrži pravo EU-a i država članica da izmjenjuju svoj raspored obveza u skladu s GATS-om;
   v. da preuzme ograničene obveze u 1. modalitetu, posebno u području digitalnih, financijskih usluga i cestovnog prijevoza, kako bi se izbjegla regulatorna arbitraža i socijalni damping; da unatoč tome preuzme ambiciozne obveze i prepozna ofenzivne interese u području usluga satelitske telekomunikacije, pomorskih usluga i reosiguranja; da potvrdi da takve obveze mogu biti plodonosne samo u okružju koje je odgovarajuće regulirano; da zajamči da se europski propisi u potpunosti poštuju te da su važeći i za strane pružatelje usluga kada neko poduzeće pruža uslugu iz inozemstva europskim potrošačima i da unese odredbe kojima se potrošačima jamči jednostavan pristup pravnoj zaštiti; da utvrdi izazove s kojima se potrošači suočavaju kada posluju s pružateljima usluga smještenima u trećim zemljama, da potrošačima pruži smjernice u pogledu njihova prava na pravna sredstva u takvim okolnostima te da po potrebi predloži konkretne mjere;
   vi. da ambiciozno pristupi pregovorima u okviru 3. modaliteta, tražeći da se uklone prepreke poslovnoj prisutnosti i poslovnom nastanu u trećim zemljama, kao što su nametanje gornje granice udjela stranog kapitala i uvjeti za zajedničke pothvate, što je od presudne važnosti u pogledu rasta usluga koje se pružaju u skladu s 1. i 4. modalitetom, zadržavajući pritom sadašnju razinu rezervi diljem EU-a;
   vii. da ima na umu da EU ima ofenzivni interes u pogledu mobilnosti visokokvalificiranih profesionalaca; da se suzdrži od preuzimanja novih obveza koje već nisu sadržane u GATS-u u pogledu unutarnje mobilnosti dok druge strane znatno ne unaprijede svoje ponude; da potvrdi da se klauzulom o radnoj snazi zadržava pravna obveza stranih pružatelja usluga da se usklade sa socijalnim i radnim zakonodavstvom EU-a i država članica te s kolektivnim ugovorima; da preuzme ambiciozne obveze iz 4. modaliteta u slučajevima kojima se podupiru obveze iz 3. modaliteta; da zadrži mogućnost provođenja ispitivanja gospodarskih potreba i tržišta rada ugovornih pružatelja usluga i neovisnih stručnjaka;
   viii. da poštuje suvereno pravo država članica da s pomoću ograničenja i izuzeća odaberu koje će sektore otvoriti stranoj konkurenciji i do koje mjere; da se suzdrži od pritiska na države članice da se ne koriste tim pravom u punom opsegu;
   ix. da u skladu s člancima 14. i 106. UFEU-a te Protokolom 26., iz područja primjene sporazuma izuzme postojeće i buduće usluge od općeg interesa kao i usluge od općega gospodarskog interesa (među ostalim, vodoopskrbu, zdravstvo, socijalne usluge, sustave socijalne sigurnosti, obrazovanje, gospodarenje otpadom i javni prijevoz); da se pobrine da EU te nacionalne i lokalne vlasti zadrže potpuno pravo da uvedu, donesu, zadrže ili odbiju bilo koju mjeru u pogledu naručivanja, organiziranja, financiranja i pružanja javnih usluga; da to izuzeće primijeni bez obzira na način pružanja i financiranja javnih usluga; da zajamči da su sustavi socijalne sigurnosti izuzeti iz područja primjene sporazuma; da odbije prijedlog o prilogu o mobilnosti pacijenata, kojemu se protivi većina zemalja sudionica u TiSA-i; da prepozna veliku važnost koju europski građani pridaju kvalitetnim javnim uslugama kojima se unaprjeđuje socijalna i teritorijalna kohezija;
   x. da se usprotivi ograničenjima unakrsnog financiranja poduzeća u istoj teritorijalnoj jedinici koja nadilaze ograničenja u pravu Unije ili pravima država članica;
   xi. da ne dovodeći u pitanje GATS nastoji uvesti nedvosmislenu klauzulu „zlatnog standarda” koju bi se moglo uvrstiti u sve trgovinske sporazume te kojom bi se zajamčilo da se klauzula o komunalnim djelatnostima primjenjuje na sve načine pružanja usluga i na sve usluge koje europske, nacionalne ili regionalne vlasti smatraju javnim uslugama u bilo kojem sektoru i neovisno o tome ima li pružatelj usluge monopol;
   xii. da se u skladu s člankom 167. stavkom 4. UFEU-a i Konvencijom UNESCO-a o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja iz 2005., i to pravno obvezujućom horizontalnom klauzulom kojom bi se obuhvatio cijeli sporazum, pobrine da strane zadrže pravo na donošenje ili zadržavanje svih mjera koje se odnose na zaštitu ili promicanje kulturne i jezične raznolikosti, bez obzira na korištenu tehnologiju ili platformu za distribuciju, i na internetu i izvan njega;
   (c) u pogledu pravila o digitalnom gospodarstvu:
   i. da zajamči prekogranični prijenos podataka u skladu s općim pravom na privatnost;
   ii. da pristupi s oprezom pregovorima o poglavljima o zaštiti osobnih podataka i privatnosti;
   iii. da potvrdi da zaštita podataka i pravo na privatnost nisu prepreka trgovini, već temeljno pravo, utvrđeno člankom 39. UEU-a i člancima 7. i 8. Povelje o temeljnim pravima Europske unije, kao i člankom 12. Opće deklaracije o ljudskim pravima; da potvrdi da je visoka razina povjerenja ključna za razvoj gospodarstva temeljenog na podacima; da jamči puno poštovanje tog temeljnog prava, uzimajući pritom u obzir nedavni razvoj događaja u području digitalnog gospodarstva te u potpunosti poštujući odluku Suda Europske unije u pogledu sustava „sigurne luke”; da uvrsti sveobuhvatnu, nedvosmislenu, horizontalnu, samostalnu i pravno obvezujuću odredbu na temelju članka XIV. GATS-a, kojom se iz područja primjene tog sporazuma u potpunosti izuzima postojeći i budući pravni okvir EU-a za zaštitu osobnih podataka, ne uvjetujući pritom njezinu sukladnost s drugim dijelovima TiSA-e; da tu odredbu primijeni na sve druge priloge TISA-i; da odmah i službeno pruži podršku takvim prijedlozima u prilogu TiSA-i o e-trgovini; da podupre prijedloge kojima je cilj omogućiti da se domaći pravni okviri za zaštitu osobnih informacija korisnika primjenjuju bez diskriminacije; da primijeni odredbe o zaštiti podataka sadržane u prilogu o e-trgovini na sve ostale priloge TiSA-i, uključujući i prilog o financijskim uslugama;
   iv. da zajamči da prijenos osobnih podataka europskih građana bude u potpunosti sukladan sa zaštitom podataka i sigurnosnim propisima koji su na snazi u Europi; da zajamči da će građani i dalje upravljati svojim podacima; da stoga odbaci sve „sveobuhvatne” odredbe o prijenosu podataka u kojima nema spomena o potrebnoj sukladnosti sa standardima zaštite podataka;
   v. da se odmah i bez odgode službeno usprotivi prijedlogu SAD-a u pogledu protoka informacija;
   vi. da ima na umu da jasno definiran i uzajamno dogovoren pravni okvir jamči brzu razmjenu informacija kada je to potrebno radi rješavanja sigurnosnih prijetnji; da zajamči da je članak XIV.a GATS-a ponovljen u temeljnom tekstu TiSA-e; da zajamči da su klauzule o nacionalnoj sigurnosti utemeljene na prikladnim kriterijima nužnosti; da međutim odlučno odbije svako proširivanje područja primjene izuzeća radi nacionalne sigurnosti utvrđenog člankom XIV.a GATS-a, kao i korištenje tehnološkog „sporednog ulaza”; da se odmah i službeno usprotivi takvim prijedlozima u TiSA-i;
   vii. da uvidi da su digitalne inovacije pokretač gospodarskog rasta i produktivnosti u cjelokupnom gospodarstvu; da uvidi da je prijenos podataka presudan pokretač gospodarstva temeljenog na uslugama, ključan element globalnog lanca vrijednosti za tradicionalna proizvodna poduzeća i ključan za razvoj jedinstvenog digitalnog tržišta; da stoga nastoji potpuno zabraniti uvjete prisilne lokalizacije podataka i da zajamči da TiSA sadrži pravila otporna na promjene u budućnosti i da se njome sprječava fragmentacija digitalnog svijeta; da ima na umu da uvjeti prisilne lokalizacije, koja pružatelje usluga prisiljava da upotrebljavaju lokalnu infrastrukturu ili budu lokalno prisutni kao preduvjet za pružanje usluga, sprječava sporazumne strane od izravnih inozemnih ulaganja, kao i izravna inozemna ulaganja u sporazumne strane; da stoga teži k zaustavljanju takvih praksi unutar i izvan Europe u mjeri u kojoj je to moguće, istodobno zadržavajući potrebna izuzeća na temelju zakonitih javnih ciljeva, kao što su zaštita potrošača i zaštita temeljnih prava;
   viii. da zajamči da su odredbe konačnog sporazuma sukladne s postojećim i budućim zakonodavstvom na razini EU-a, uključujući Uredbu EU-a o jedinstvenom europskom telekomunikacijskom tržištu, Opću uredbu o zaštiti podataka, Direktivu o privatnosti i elektroničkim komunikacijama i 16 mjera uvrštenih u komunikaciju o jedinstvenom digitalnom tržištu; da štiti neutralnost mreže i otvoreni internet; da zajamči da se prijenos osobnih podataka izvan Unije može provoditi samo uz poštovanje odredaba o prijenosima u treće zemlje iz propisa EU-a o zaštiti podataka; da konkretno zajamči da će EU zadržati mogućnost obustave prijenosa osobnih podataka iz EU-a u treće zemlje u kojima propisi treće strane ne zadovoljavaju standarde adekvatnosti EU-a, u kojima se poduzeća ne koriste alternativnim putovima, kao što su obvezujuća korporativna pravila ili standardne ugovorne klauzule te u kojima se ne primjenjuju odstupanja navedena u članku 26. stavku 1. Direktive 95/46/EZ; da spriječi praksu uskraćivanja pristupa na temelju zemljopisne lokacije te da poštuje načelo otvorenog upravljanja internetom; da unutar prikladnog okvira surađuje sa stranama u cilju usvajanja dostatno visokih standarda zaštite podataka;
   ix. da promiče tržišno natjecanje u telekomunikacijskom sektoru utemeljeno na propisima u korist pružatelja usluga i potrošača; da riješi problem trajne regulatorne neravnoteže u telekomunikacijskom sektoru sprječavanjem strana da nametnu gornje granice udjela stranog kapitala, određivanjem pravila o veleprodajnom pristupu za postojeće mreže operatera, a kojima se potiče tržišno natjecanje, donošenjem jasnih i nediskriminirajućih pravila za izdavanje dozvola, omogućavanjem da pružatelji telekomunikacijskih usluga iz EU-a na izvoznim tržištima zaista dobiju pristup tzv. infrastrukturi posljednje milje, jamčenjem neovisnosti regulatornih tijela te podupiranjem opsežne definicije telekomunikacijskih usluga kojom bi se obuhvatile sve vrste mreža; da zajamči jednake uvjete za sve operatere i da poduzeća koja nisu iz EU-a, već iz oligopolističkih tržišta, ne iskorištavaju fragmentaciju tržišta EU-a; da zajamči da strane TiSA-e poštuju načelo otvorenog i nediskriminirajućeg pristupa internetu za pružatelje usluga i potrošače; da zajamči da operateri iz EU-a u državama koje sudjeluju u TiSA-i imaju pravedan i simetričan pristup tržištu telekomunikacijskih usluga bez necarinskih prepreka i prepreka „iza granice”, uključujući regulatorne zahtjeve, asimetriju među standardima, tehnološke pristojbe i ograničenja;
   x. da pruži snažnu podršku odredbama o međunarodnom mobilnom roamingu i da ih proširi na međunarodne pozive i poruke; da kratkoročno poveća broj javno dostupnih informacija o maloprodajnim cijenama i da dugoročno podrži gornje granice u cilju snižavanja cijena; da se pobrine da TiSA ne stvara nikakve prepreke bilateralnim sporazumima u tom području; da se zauzme za zaštitu potrošača na internetu, posebno u pogledu neželjenih komercijalnih elektroničkih poruka;
   xi. da omogući dobro porezno upravljanje po uzoru na rad Platforme Europske komisije za dobro porezno upravljanje, koja će poslužiti kao temelj stvarne suradnje u području oporezivanja digitalne tehnologije te da posebno zajamči povezanost između oporezivanja i stvarne gospodarske aktivnosti poduzeća u određenom sektoru;
   (d) u pogledu pravila o mobilnosti:
   i. da zajamči da ništa neće spriječiti EU i njegove države članice da zadrže, unaprjeđuju i primjenjuju svoje radno i socijalno pravo ili kolektivne ugovore i zakonodavstvo kojima se uređuje ulazak i privremeni boravak fizičkih osoba na njihovu teritoriju, što podrazumijeva i mjere koje su nužne za uredno kretanje fizičkih osoba preko njihovih granica poput, među ostalim, mjera u pogledu prihvata ili uvjeta za prihvat; da u skladu s Direktivom 96/71/EZ o upućivanju radnika zajamči da se minimalni uvjeti zapošljavanja zemlje domaćina primjenjuju na sve pružatelje usluga koji će imati pristup EU-u, i danas i u budućnosti; da zajamči da svi radnici koji dolaze u Europu, neovisno o njihovoj matičnoj zemlji, uživaju jednaka radnička prava kao i državljani zemlje domaćina te da se poštuje načelo jednake plaće za jednaki rad; da zajamči da strane TiSA-e ratificiraju i djelotvorno provedu osam temeljnih konvencija Međunarodne organizacije rada; da od svih strana zatraži da ratificiraju i primjenjuju glavne standarde Međunarodne organizacije rada te da promiču druge relevantne konvencije Međunarodne organizacije rada i rezolucije UN-a; da zajamči da se na teritoriju EU-a poštuju radna prava EU-a i država članica, kao i kolektivni ugovori; da ojača mehanizme EU-a za praćenje i provedbu kako bi se odvratilo od kršenja; da apelira na države članice da povećaju sredstva dostupna inspektoratima rada; da hitno objedini i predstavi iscrpne informacije o broju i vrsti pružatelja usluga koji trenutačno djeluju u EU-u u skladu s 4. modalitetom, koje će sadržavati i podatke o trajanju njihova boravka; da zajamči uvođenje učinkovitijeg prekograničnog pristupa podacima unutar EU-a u budućnosti; da uvrsti klauzulu o sigurnosti kojom bi se poduzeća spriječilo da zapošljavanjem radnika iz trećih zemalja tijekom pregovora o kolektivnim ugovorima ili radnih sporova zaobilaze ili dovode u pitanje pravo na poduzimanje kolektivnih mjera i da sudionicama u TiSA-i dopusti provođenje svih potrebnih zaštitnih mjera u slučaju pritiska na domaće plaće, ugrožavanja prava domaćih radnika ili povrede drugih dogovorenih standarda, u skladu s ograničenjima iz članka X. GATS-a; da potiče sve ugovorne strane da se pridržavaju Smjernica OECD-a za multinacionalna poduzeća;
   ii. da podsjeti na to da se obveze iz 4. modaliteta moraju primjenjivati samo na kretanje visokokvalificiranih stručnjaka, kao što su osobe sa sveučilišnom diplomom ili završenim jednakovrijednim diplomskim studijem ili osobe zaposlene na višem upraviteljskom položaju, radi specifičnog cilja, tijekom ograničenog razdoblja i pod točnim uvjetima određenima domaćim zakonodavstvom zemlje u kojoj se pruža usluga i ugovorom koji je u skladu s tim domaćim zakonodavstvom; poziva da se u tom kontekstu poštuje i provodi članak 16. Direktive o uslugama (2006/123/EZ); da odbije znatne izmjene pravila u okviru 4. modaliteta kako su definirana u GATS-u i da razmotri reviziju Direktive 2014/66/EU o uvjetima za ulazak i boravak državljana trećih zemalja u okviru premještaja unutar društva;
   iii. da prepozna da je prilog o 4. modalitetu ofenzivan interes Europe, s obzirom na to da su stručnjaci iz EU-a dobro obrazovani i mobilni te da su poduzećima iz EU-a sve češće potrebne posebne vještine stranih stručnjaka u Europi i njihova osoblja izvan Europe, kako bi se poduprlo pokretanje novih poslovnih aktivnosti; da zajamči da ta mobilnost donosi korist ne samo europskim poduzećima nego i europskim radnicima;
   iv. da se usprotivi svim odredbama u pogledu viza i drugih postupaka ulaska, osim onima kojima se nastoji povećati transparentnost i pojednostavniti administrativni postupci; da zajamči da se TiSA ne primjenjuje na mjere koje utječu na fizičke osobe koje traže pristup tržištu rada ugovorne strane, niti na mjere koje se odnose na državljanstvo, boravak ili trajno zapošljavanje; da odredi odgovarajuće mjere zaštite kojima bi se zajamčilo da se privremeni pružatelji usluga vrate u svoju zemlju;
   v. da nastoji da se zahtijevanje poslovne prisutnosti ili statusa rezidenta kao preduvjeta za pružanje profesionalnih usluga horizontalno zabrani; da ograniči područje primjene priloga o profesionalnim uslugama na popis obveza koje je preuzela svaka strana;
   vi. da teži k stvaranju okvira o uzajamnom priznavanju osposobljavanja, akademskih stupnjeva i stručnih kvalifikacija, osobito u arhitektonskom, računovodstvenom i pravnom sektoru, te da pritom zajamči osposobljenost dobavljača i posljedično kvalitetu pruženih usluga u skladu s Direktivom o priznavanju stručnih kvalifikacija EU-a, izbjegavajući pritom automatsko i kvantitativno priznavanje sveučilišnih diploma;
   vii. da traži jasnu definiciju radnika obuhvaćenih prilogom o 4. modalitetu;
   (e) u pogledu pravila o financijskim uslugama:
   i. da postigne sporazum koji sadrži ambiciozan, ali uravnotežen prilog kojim je obuhvaćeno pružanje svih vrsta financijskih usluga, posebno bankarskih usluga i usluga osiguranja, kojim se nadilazi prilog o financijskim uslugama GATS-a te potiče dugoročni održivi rast u skladu s ciljevima strategije Europa 2020.; da nastoji poboljšati stabilnost financijskog sustava i pojedinačnih financijskih institucija, jamčeći potpunu usklađenost s regulatornim okružjem koje je nastalo nakon krize, i zajamčiti pravedno tržišno natjecanje između pružatelja financijskih usluga; da postigne sporazum koji će europskim potrošačima donijeti vrijednost i zaštitu u obliku uzlazne konvergencije financijskih propisa i šireg izbora financijskih usluga; da nastoji zajamčiti primjerenu zaštitu potrošača, uključujući zaštitu podataka i pravo na privatnost, kao i pružanje razumljivih i točnih informacija, koje su prijeko potrebne za smanjenje asimetrije informacija;
   ii. da strane koje sudjeluju u TiSA-i obveže na provedbu i primjenu međunarodnih normi za regulativu i nadzor nad financijskim sektorom kao što su one koje podupiru skupina G20, Bazelski odbor za nadzor banaka, Odbor za financijsku stabilnost, Međunarodna organizacija nadzornih tijela za vrijednosne papire te Međunarodno udruženje osiguravateljnih nadzornih tijela; da poduzme korake kako bi se zajamčilo da se ključni elementi Utanačenja WTO-a o obvezama u financijskim uslugama preuzmu u TiSA-u, uz istodobno poboljšanje nacrta Utanačenja kako bi bio u skladu s točnim aktualnim političkim usmjerenjima EU-a u tim područjima; da zajamči da se TiSA-om doprinese ublažavanju dvostrukog oporezivanja i da se ni na koji način ne olakša ili zbog zakonske nedorečenosti ne stvori mogućnost za porezne prijevare, utaju poreza, agresivno porezno planiranje ili pranje novca; da traži čvrste obveze, posebno u pogledu pristupa tržištu, od zemalja koje trenutačno nemaju bilateralne trgovinske sporazume s EU-om, kao Australija, Novi Zeland, Hong Kong i Tajvan, imaju vrlo ograničene obveze na razini WTO-a, kao Čile i Turska, ili vrlo ograničene bilateralne obveze u pogledu financijskih usluga, kao Meksiko;
   iii. da u TiSA-u uvrsti bonitetno izuzeće na osnovi onog sadržanog u Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu EU-a i Kanade (CETA), čuvajući suvereno pravo strane da odstupi od svojih trgovinskih obveza i usvoji sve mjere koje smatra potrebnima za regulaciju svojeg financijskog i bankovnog sektora zbog bonitetnih i nadzornih razloga s ciljem očuvanja stabilnosti i cjelovitosti financijskog sustava ugovorne strane;
   iv. da se pobrine za to da se u području financijskih usluga ne stvore nove obveze kojima bi se mogli ugroziti financijski propisi EU-a prisiljavajući EU da odustane od svojeg poboljšanog regulatornog okvira za financijski sektor ili onemogućavajući EU da se koristi pravnim sredstvima za rješavanje slučajeva prekomjernog riskiranja financijskih institucija; da zajamči da se ničim u tom sporazumu ne ograniči mogućnost da regulatori EU-a odobre ili odbiju postojeće ili nove financijske proizvode u skladu s regulatornim okvirom EU-a;
   v. da izuzme prekogranične financijske usluge iz obveza EU-a, uključujući upravljanje portfeljem, dok se ne postigne konvergencija u financijskoj regulativi na najvišoj razini, osim u vrlo ograničenim i propisno opravdanim slučajevima, kao što su slučajevi usluga reosiguranja pruženih u kontekstu poslovanja između poduzeća, pritom stavljajući naglasak na potrebu da se diljem svijeta poveća pristup financijskim uslugama s obzirom na njihovu važnost za rast i gospodarstvo; da posebno ima na umu da su prijeko potrebna jasna i pouzdana pravila i postupci kojima se poduzećima smještenim u trećim zemljama izdaju odobrenja za pružanje takvih usluga u EU-u te, po potrebi, izričita potvrda EU-a da zemlje podrijetla tih poduzeća imaju provediv regulatorni i nadzorni okvir ekvivalentan onome u EU-u, kako bi se zajamčilo da nenadzirani subjekti ne mogu poslovati u Uniji i kako bi se postigli jednaki uvjeti za europska i inozemna poduzeća, neovisno o području poslovnog nastana; da paralelno s TiSA-om poduzme hitne mjere za smanjenje razlika u načinima na koje zemlje trenutačno priznaju ekvivalentnost regulatornih i nadzornih sustava drugih nadležnosti, što trenutačno prouzročuje fragmentaciju globalnih tržišta financijskih usluga, postizanjem zajedničkog dogovora da bi odluka o ekvivalentnosti trebala biti rezultat transparentne procjene o tome ostvaruju li se pravilima svake nadležnosti isti ciljevi i da ta odluka, premda bi trebala biti donesena nakon ranih i čestih bilateralnih dijaloga, može biti jednostrana kada uzajamno priznavanje nije moguće;
   vi. da zatraži temeljitu neovisnu ex ante procjenu učinka kako bi se ocijenili ekonomski i socijalni učinci daljnje liberalizacije u okviru TiSA-e;
   vii. da uzme u obzir činjenicu da određivanje novih propisa nakon financijske krize još nije završeno, što uključuje i zahtjeve za određene pravne oblike, odvajanja (npr. odvajanje banaka), promjene poslovanja ili smanjenje broja osoblja;
   (f) u pogledu pravila o logistici:
   i. da traži ambiciozan, ali i uravnotežen ishod za sektor prijevoza, koji je ključan za održiv razvoj globalnih lanaca vrijednosti; da poveća brzinu, pouzdanost, sigurnost i interoperabilnost prijevoznih usluga u korist poslovnih klijenata, privatnih korisnika i radnika; da se pobrine za usklađenost s klimatskom politikom EU-a; da vodi računa o tome koliko su usluge prijevoza i dostave važne za europsko gospodarstvo i zapošljavanje s obzirom na to da europski brodovlasnici u svojim rukama drže 40 % svjetske trgovačke flote, da zrakoplovna industrija zapošljava više od pet milijuna osoba, da europska željeznička industrija ostvaruje više od polovice svjetske proizvodnje željezničke opreme i usluga te da je cestovni prijevoz i dalje važan za logistiku EU-a; da stoga uvidi potencijal usluga prijevoza u smislu smanjenja stope nezaposlenosti u Europi; da zajamči da se u pregovorima uzima u obzir činjenica da se sektor prijevoza ubrzano razvija i da načini prijevoza u okviru kolaborativnog gospodarstva postaju sve važniji u svakodnevnom životu Europljana; da zahtijeva od inozemnih poduzeća da se u potpunosti pridržavaju postojećih regulatornih standarda EU-a kada svoje usluge prijevoza ili dostave pružaju na teritoriju EU-a;
   ii. da teži poboljšanom pristupu stranim tržištima i smanjenju regulatornih praksi kojima se narušava tržišno natjecanje, posebno onih koje su štetne za okoliš te kojima se smanjuje učinkovitost prijevoznih usluga te ograničenja koja nameću zemlje izvan EU-a kada je riječ o inozemnom vlasništvu, pritom zakonski osiguravajući javnim vlastima pravo na regulaciju prijevoza i na jamčenje javnog prijevoza; da riješi pitanje ograničenja u sektoru kabotaže te da spriječi situacije u kojima se prijevoznici vraćaju prazni iz zemlje domaćina, posebno u prilozima o pomorskom i zračnom prijevozu;
   iii. da predloži odredbe usmjerene na jačanje prava putnika, osobito u prilogu o zračnom prijevozu, te u vezi sa svim vrstama prijevoza, kako bi i potrošači mogli imati koristi od sporazuma;
   iv. da očuva prava država članica u pogledu aktualnih i budućih nacionalnih propisa i bilateralnih ili multilateralnih sporazuma o cestovnom prijevozu, uključujući zahtjeve za izdavanje tranzitnih dozvola; da iz područja primjene priloga o cestovnom prijevozu ukloni sve odredbe kojima se olakšava ulazak i boravak profesionalnih vozača; da odbaci sve zahtjeve da se obveze iz 4. modaliteta pružanja usluga primijene na sektor cestovnog prijevoza;
   v. da zajamči usklađenost s međunarodnim standardima, kao što su oni koje podržavaju Međunarodna pomorska organizacija i Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva, da ih smatra minimalnim standardima te da se usprotivi svakom snižavanju tih međunarodnih referentnih vrijednosti; da kao dugoročni cilj nastoji ostvariti donošenje obvezujućih pravila o međunarodnoj trgovini za sektore pomorskog i zračnog prijevoza; da se pobrine za provedbu konvencija Međunarodne organizacije rada koje se odnose na sektore logistike i prijevoza, kao što je Konvencija o radu pomoraca; da istakne da zakonodavstva EU-a i država članica predviđaju povlastice za radnike, među ostalim u području sigurnosti i zaštite, potrošača i okoliša; da naglasi da svi pružatelji usluga u EU-u, i domaći i inozemni, moraju poštovati to zakonodavstvo; da uzme u obzir da je kvaliteta usluga neraskidivo povezana s kvalitetom radnih mjesta i postojećim regulatornim okvirima;
   vi. da pronađe ravnotežu između liberalizacije konkurentnog poštanskog sektora, koja je ključna za daljnji razvoj usluga i digitalnog gospodarstva, i zaštite univerzalnih poštanskih usluga koje imaju ključnu ulogu u promicanju socijalne, gospodarske i teritorijalne kohezije; da stoga spriječi unakrsno subvencioniranje kojim se narušava tržišno natjecanje i poveća pristup tržištima zemalja izvan EU-a, istodobno jamčeći ispunjavanje obveza za provođenje univerzalnih usluga kako ih je definirala svaka strana;
   vii. da podsjeti na ključnu ulogu koju pomorski prijevoz ima u svjetskom gospodarstvu, i kao samostalna privredna grana i kao sredstvo za olakšavanje međunarodne trgovine; da zagovara usvajanje jasnog teksta s čvrstim obvezama u pogledu jamčenja pristupa lukama kao i pristupa tržištima te nacionalnog postupanja koje se odnosi na usluge međunarodnog pomorskog prijevoza;
   (g) u pogledu pravila o domaćoj regulativi i transparentnosti:
   i. da zakonski osigura pravo europskih, nacionalnih i lokalnih vlasti na zakonsko uređivanje od javnog interesa na način koji nije restriktivniji od GATS-a i koji nije podložan provjerama nužnosti; da se pobrine za to da odredbe iz priloga ne budu restriktivnije od načela sadržanih u članku VI. GATS-a ili u pravu EU-a;
   ii. da prepozna da strane u pregovorima djeluju u okvirima vladavine prava i imaju neovisne pravosudne sustave uz mogućnost pružanja pravnih sredstava kojima se jamče prava ulagača i građana;
   iii. da promiče dobro upravljanje i transparentnost te da potiče dobre prakse u upravnim, regulatornim i zakonodavnim postupcima poticanjem široke primjene mjera kojima se jača neovisnost donositelja odluka, povećava transparentnost i demokratska odgovornost odluka i smanjuje birokracija; da naglasi da zaštita i sigurnost potrošača, zdravlja i okoliša te prava radnika moraju biti u središtu regulatornih inicijativa; da se pobrine za to da sve promjene razina regulatorne zaštite u EU-u mogu biti samo uzlazne, nikad silazne;
   iv. da zajamči očuvanje načela pružanja univerzalne usluge tako da primjerice ljudi koji žive u udaljenim regijama, pograničnim, planinskim ili otočnim područjima primaju istu uslugu i ne plaćaju više od ljudi koji žive u urbanim područjima;
   v. da uvidi da u skladu s odredbama iz GATS-a prilog o domaćoj regulativi treba sprječavati strane u postavljanju prikrivenih prepreka trgovini i nametanju nepotrebnih opterećenja stranim poduzećima, osobito prilikom prijave za razne vrste dozvola; da osigura da domaća regulativa i dalje služi ciljevima javne politike;
   vi. da zajamči da se dogovorena pravila primjenjuju samo na mjere povezane s trgovinom, kao što su kvalifikacije te uvjeti i postupci za izdavanje dozvola, te samo u sektorima u kojima je određena strana preuzela obveze;
   vii. da zatraži i objavi pravno mišljenje prije nego što Parlament glasuje o konačnom sporazumu kako bi se temeljito analizirala dva priloga o domaćoj regulativi i transparentnosti u svjetlu prava EU-a te kako bi se ocijenilo poštuju li se već u EU-u pravne obveze određene u tim prilozima;
   viii. da jasno odredi načela transparentnosti i objektivnosti pri izradi zakonodavstva kako bi se zajamčilo da se ti pojmovi ne pretvore u sveobuhvatne odredbe;
   ix. da informacije o propisima povezanima s trgovinom i načinu njihove provedbe, pa i onima koji se primjenjuju na razini nižoj od savezne, objavi na internetu; da stavi naglasak na pravila koja se odnose na izdavanje dozvola i autorizacija; da se posebno zauzme za uspostavu internetskog informacijskog mehanizma za mala i srednja poduzeća prema načelu „sve na jednom mjestu” te da u to uključi mala i srednja poduzeća;
   x. da zajamči da su upravne pristojbe koje se naplaćuju stranim poduzećima pravedne i nediskriminirajuće, da su dostatna pravna sredstva koja omogućuju ulaganje žalbi na nacionalnim sudovima jednako dostupna domaćim i stranim pružateljima usluga te da se odluke donose u razumnom roku;
   xi. da zadrži praksu EU-a prema kojoj se prije podnošenja zakonodavnih prijedloga provode javna savjetovanja; da zajamči da se ishodi tih savjetovanja strogo poštuju tijekom pregovora;
   xii. da se usprotivi svim prijedlozima kojima se poziva na obvezno podnošenje zakonodavnih prijedloga trećim stranama prije njihove objave; da ima na umu činjenicu da dionici imaju različit pristup resursima i stručnom znanju te da se pobrine za to da se uvođenjem dobrovoljnog postupka savjetovanja s dionicima u TiSA-i ne ide na ruku organizacijama koje se financiraju s više sredstava;
   (h) u pogledu pravila iz ostalih regulatornih obveza:
   i. da uzme u obzir da je TiSA prilika da se zajamči konkurencija po pravilima, a ne zbog pravila;
   ii. da se pobrine za to da se uzajamno dogovorene obveze poštuju u praksi, da omogući učinkovite protumjere i predvidi mjere kojima se odvraća od kršenja obveza; da stoga u sporazum uvrsti mehanizam za rješavanje sporova između država koji će se primjenjivati sve dok sporazum ne postane multilateralan i dok mehanizmi WTO-a za rješavanje sporova ne postanu dostupni; da revidira Uredbu (EU) br. 654/2014 o ostvarivanju prava Unije na primjenu i provedbu međunarodnih trgovinskih pravila kako bi se zajamčilo da EU može poduzeti protumjere u uslužnim sektorima;
   iii. da obrani uvrštenje regulatornog priloga o javnoj nabavi kako bi se maksimalno povećalo sudjelovanje europskih poduzeća u inozemnim natječajima, zadržavajući pritom kriterije EU-a, među ostalim socijalne i ekološke kriterije te europske postupke javnog nadmetanja, posebno u pogledu pristupa malih i srednjih poduzeća ugovorima javne nabave, kriterija prihvatljivosti utemeljenih na najboljem omjeru cijene i kvalitete te praga ispod kojeg se obveze ne primjenjuju; da prevlada nedovoljnu transparentnost i prepreke pristupu tržištu u izvaneuropskim pozivima na podnošenje ponuda te da osudi nedostatak uzajamnosti u tom području na svim razinama upravljanja, koji je vidljiv iz povlaštenog postupanja prema domaćim poduzećima u nekoliko zemalja, istodobno dopuštajući mogućnost odabira obveza u pogledu pristupa tržištu i nacionalnog postupanja u korist multilateralizacije; da strane koje to još nisu učinile potakne na ratifikaciju i provedbu Sporazuma WTO-a o javnoj nabavi i njegove revizije iz 2011.; da pozove Europsku uniju da, po uzoru na Američki zakon o poduzetništvu donese Europski zakon o poduzetništvu kojim se potiče gospodarski razvoj malih i srednjih poduzeća i europske industrije;
   iv. da malim i srednjim pružateljima usluga iz EU-a omogući zaštitu od nepoštenih trgovinskih praksi pružatelja usluga koji dolaze iz zemalja izvan EU-a;
   v. da smanji broj nepotrebnih prepreka trgovini uslugama povezanim s energijom i okolišem, posebno uslugama povezanim s razvojem i promicanjem obnovljive energije i ekološki prihvatljivih tehnologija, zadržavajući mogućnost rezervacija u pogledu pristupa tržištu i nacionalnog postupanja za sve načine pružanja usluga u tom području s obzirom na to da se sve veći broj usluga, kao što su usluge instalacije, upravljanja i popravaka, prodaje zajedno s proizvodima u tim dvama područjima; da potvrdi izričito priznavanje suverenosti svake strane nad energetskim resursima u skladu s odredbama iz Ugovora te da poboljšanjem odredbi ekvivalentnih onima iz GATS-a zakonski osigura pravo EU-a na zakonsko uređivanje, osobito kako bi se postigli europski ciljevi u pogledu održivosti, klimatske politike te sigurnosti i pristupačnosti;
   vi. da zajamči da buduće obveze u pogledu javne nabave ne budu nadređene lokalnim ili nacionalnim zakonima bilo koje strane;
   (i) u pogledu komunikacije na javnom i političkom planu:
   i. da zajamči najvišu razinu transparentnosti, dijaloga i odgovornosti;
   ii. da neposredno i u potpunosti izvješćuje Europski parlament u svim fazama pregovora; da zajamči da svi zastupnici u Europskom parlamentu dobiju sve pregovaračke dokumente povezane s TiSA-om, kao i interne dokumente Europske komisije, kao što su detaljni sažeci krugova pregovora i temeljite procjene ponuda strana TiSA-e, pod uvjetom da je zajamčena propisna povjerljivost podataka; da u skladu s politikom WTO-a, sudskom praksom Suda Europske unije u vezi s povjerljivim dokumentima, kao i u vezi s ograničenjima sadržanima u pravnoj stečevini EU-a, posebno u Uredbi (EZ) br. 1049/2001 o pristupu dokumentima, objavi pregovaračke dokumente, uz iznimku onih koje na pojedinačnoj osnovi i uz jasno obrazloženje treba proglasiti povjerljivima;
   iii. da pozdravi znatne napore uložene od europskih izbora 2014. naovamo u cilju postizanja transparentnosti prema javnosti, što uključuje i objavljivanje ponuda EU-a u pogledu pristupa tržištu te mandat koji je dodijelilo Vijeće; da nastavi tako djelovati pružanjem informativnih brošura kojima se svaki dio sporazuma objašnjava na jasan i razumljiv način te objavom informativnih izvješća s podacima o svakom krugu pregovora na internetskoj stranici Europa; da potakne naše pregovaračke partnere na veću transparentnost kako se o TiSA-i ne bi pregovaralo u uvjetima koji su manje transparentni od onih koji su dogovoreni pod okriljem WTO-a;
   iv. da zajamči ozbiljnu i kontinuiranu suradnju institucija EU-a sa svim relevantnim dionicima tijekom cijelog procesa pregovora; da pozove na jačanje te suradnje tijekom napredovanja pregovora kako bi se očekivanja europskog civilnog društva, socijalnih partnera i drugih dionika uzela u obzir na primjeren način, među ostalim u okviru dijaloga s civilnim društvom; da naglasi ključnu ulogu država članica koje određuju pregovaračke smjernice;
   v. da potakne države članice da surađuju s nacionalnim parlamentima te lokalnim i regionalnim vlastima te da se savjetuju s njima, kao i da ih redovito i primjereno obavještavaju o tekućim pregovorima;
   vi. da predstavnike lokalnih i regionalnih vlasti, koje na razini EU-a predstavlja Odbor regija, pozove na dijaloge koje Komisija organizira na početku i kraju svakog kruga pregovora;

2.  traži od Komisije da u potpunosti uzme u obzir ovu Rezoluciju i da ponudi odgovor na nju u roku od šest mjeseci od njezina usvajanja;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, koja sadržava preporuke Europskog parlamenta, proslijedi Komisiji, te da je radi obavijesti proslijedi Vijeću, vladama i parlamentima država članica te vladama i parlamentima svih strana TiSA-e.

(1) https://www.wto.org/english/docs_e/legal_e/26-gats_01_e.htm
(2) TN/S/36
(3) http://eeas.europa.eu/delegations/wto/press_corner/all_news/news /2012/20120705_advancing_negotiations_services.htm
(4) http://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2015/03/150310-trade-services-agreement-negotiating-mandate-made-public/
(5) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0325.
(6) http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2014/july/tradoc_152702.pdf
(7) http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2014/july/tradoc_152702.pdf
(8) http://trade.ec.europa.eu/doclib/press/index.cfm?id=1254
(9) http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2015/march/tradoc_153264.pdf
(10) SL C 61 E, 10.3.2004., str. 289.

Pravna napomena