Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov članak 121. stavak 2., članak 136. i članak 148.,

–  uzimajući u obzir članak 9. UFEU-a („horizontalna socijalna klauzula”),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1175/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97 o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika(1),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2011/85/EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1174/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o provedbenim mjerama za ispravljanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u europodručju(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 1177/2011 od 8. studenoga 2011. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1467/97 o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog deficita(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža(5),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1173/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenog 2011. o učinkovitoj provedbi proračunskog nadzora u europodručju(6),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 473/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o zajedničkim odredbama za praćenje i procjenu nacrta proračunskih planova i osiguranju smanjenja prekomjernog deficita država članica u europodručju(7),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 472/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o jačanju gospodarskog i proračunskog nadzora država članica europodručja koje su u poteškoćama ili kojima prijete ozbiljne poteškoće u odnosu na njihovu financijsku stabilnost(8),

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 25. i 26. ožujka 2010. i 17. lipnja 2010. te Komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. naslovljenu „Europa 2020: strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),

–  uzimajući u obzir Preporuku Vijeća (EU) 2015/1184 od 14. srpnja 2015. o općim smjernicama ekonomskih politika država članica i Europske unije(9),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća (EU) 2015/1848 od 5. listopada 2015. o smjernicama za politike zapošljavanja država članica za 2015.(10),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja(11),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 13. siječnja 2015. o najboljoj uporabi fleksibilnosti u okviru postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu (COM(2015)0012),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. lipnja 2015. o reviziji okvira gospodarskog upravljanja: pregled stanja i izazovi(12),

–  uzimajući u obzir Izvješće o dovršetku ekonomske i monetarne unije („Izvješće petorice predsjednika”),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 21. listopada 2015. o koracima prema dovršetku ekonomske i monetarne unije (COM(2015)0600),

–  uzimajući u obzir priopćenje sa sastanka na vrhu čelnika zemalja skupine G20 u Antalyji 15. i 16. studenoga 2015.,

–  uzimajući u obzir ažuriranu Procjenu održivosti osoblja za postupak uzajamne procjene neravnoteža i rasta skupine G20 Međunarodnog monetarnog fonda (listopad 2015.),

–  uzimajući u obzir sporazum COP 21 donesen na konferenciji o klimatskim promjenama u Parizu 12. prosinca 2015. godine,

–  uzimajući u obzir jesensku europsku gospodarsku prognozu Komisije za 2015.,

–  uzimajući u obzir studije i temeljite analize o koordinaciji ekonomske politike u europodručju u okviru europskog semestra pripremljene za Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku (studeni 2015.),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 26. studenoga 2015. o Godišnjem pregledu rasta za 2016. (COM(2015)0690), Izvješće o mehanizmu upozoravanja 2016. (COM(2015)0691) i Nacrt zajedničkog izvješća o zapošljavanju (COM(2015)0700),

–  uzimajući obzir prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Programa potpore strukturnim reformama za razdoblje od 2017. do 2020. i o izmjeni uredbi (EU) br. 1303/2013 i (EU) br. 1305/2013 (COM(2015)0701),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenoga 2015. o poreznim odlukama i drugim mjerama slične prirode ili učinka(13),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. prosinca 2015. o dovršetku europske ekonomske i monetarne unije(14),

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća o ekonomskoj politici u europodručju,

–  uzimajući u obzir raspravu s predstavnicima nacionalnih parlamenata na temu provedbe prioriteta europskog semestra za 2016.,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 14. prosinca 2015. o javnim financijama u EMU-u 2015. (institucionalni dokument 014),

–  uzimajući u obzir raspravu s Komisijom u Europskom parlamentu o paketu europskog semestra – Godišnji pregled rasta za 2016.,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenja Odbora za proračune, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i Odbora za regionalni razvoj (A8-0030/2016),

A.  budući da je gospodarski oporavak u Europskoj uniji u tijeku, ali je i dalje slab i neujednačen između i unutar država članica te ga djelomice pokreću privremeni i vanjski čimbenici, uključujući niske cijene nafte;

B.  budući da se određene države članice suočavaju s ustrajnim problemom vrlo niskih stopa rasta;

C.  budući da se svjetski gospodarski rast usporava zbog gospodarskih i financijskih previranja u nekoliko gospodarstava u nastajanju, što dovodi do novih strateških izazova kojima se Europska unija mora na odgovarajući način prilagoditi;

D.  budući da se Europa još uvijek suočava s ozbiljnim nedostatkom ulaganja, čime se znatno oslabljuje potencijal EU-a za dugoročniji rast, dok suficit tekućeg računa bilance plaćanja europodručja raste; budući da je u mnogim državama javni i privatni dug i dalje visok, premda su deficiti tekućeg računa smanjeni; budući da bi nekoliko država članica trebalo uložiti veći napor u provedbu smislenih strukturnih reformi;

E.  budući da se, unatoč tome što je u nekoliko država članica došlo do znatnog smanjenja deficita tekućeg računa i smanjenja jediničnog troška rada, neto vanjski dug u postotku BDP-a u većini država članica nije smanjio;

F.  budući da se stopa zaposlenosti povećava, ali još nije dovoljno visoka da bi se u znatnoj mjeri suzbila nezaposlenost, posebice nezaposlenost mladih i dugotrajna nezaposlenost, kao i siromaštvo;

G.  budući da je Europa gospodarsko područje koje u usporedbi sa svojim konkurentima najviše ovisi o uvezenim resursima; budući da je istinsko kružno gospodarstvo u Europi stoga preduvjet za gospodarski rast u budućnosti;

H.  budući da kriza 2008. godine nije bila samo cikličke prirode, nego i strukturne, što objašnjava njezine dugotrajne učinke;

I.  budući da je slobodno kretanje ljudi, robe, usluga i kapitala temelj održivog gospodarskog rasta na jedinstvenom tržištu Europske unije;

J.  budući da su izbjegavanje plaćanja poreza, utaja poreza i agresivno porezno planiranje uzrokovali gubitak potencijalnog dohotka za javne financije nekoliko država članica koji se može brojati u milijardama, i to u korist velikih korporacija, čime se potkopavaju temelji solidarnosti i pravednog tržišnog natjecanja među poduzećima;

Kombinacija politika

1.  pozdravlja paket Godišnjeg pregleda rasta za 2016. i predloženu kombinaciju politika koja se sastoji od ulaganja, strukturne reforme i fiskalne odgovornosti i čiji je cilj promicati više razine rasta i ojačati europski oporavak i uzlaznu konvergenciju; naglašava da su za postizanje snažnijeg gospodarskog oporavka i održivog, raširenog blagostanja potrebni znatni nacionalni napori u pogledu učinkovite provedbe strukturnih reformi kao i jača europska koordinacija;

2.  pozdravlja napredak postignut u području javnih financija, posebno postupno smanjenje omjera duga i BDP-a u EU-u i europodručju te smanjenje ukupnih proračunskih deficita; napominje, međutim, da omjer javnog duga i dalje raste u nekoliko država članica s niskim rastom nominalnog BDP-a i niskom inflacijom te da se na devet država članica još uvijek primjenjuje postupak u slučaju prekomjernog deficita; ističe da mnoge države članice imaju ograničene fiskalne mogućnosti za suočavanje s potencijalnim novim gospodarskim šokovima i da bi stoga trebalo razmotriti mogućnost jače europske koordinacije kako bi se podržala fiskalna konsolidacija ne ometajući rast;

3.  napominje da je globalna konkurentnost Europe i dalje važan cilj i ističe važnost strukturnih reformi, ulaganja u istraživanje i razvoj, učinkovite upotrebe resursa, inovacija kojima se povećava produktivnost i smanjenja makroekonomskih neravnoteža; istodobno smatra da sve lošija prognoza na svjetskoj razini također iziskuje jačanje domaće potražnje kako bi europsko gospodarsko postalo otpornijim; izražava zabrinutost posebno zbog mogućeg usporavanja globalne potražnje;

4.  smatra da bi makroekonomske neravnoteže trebalo rješavati koordiniranim naporima svih država članica i na osnovi relevantnih reformi i ulaganja; ističe da svaka država članica u tom kontekstu mora ispuniti svoju individualnu odgovornost; napominje da veliki suficiti tekućeg računa bilance plaćanja podrazumijevaju mogućnost veće domaće potražnje; ističe da visoke razine javnog i privatnog duga predstavljaju značajnu slabu točku te da su potrebne odgovorne fiskalne politike i veći rast kako bi se one brže smanjile;

5.  poziva na ulaganje dodatnih napora u podupiranje oporavka i poticanje konvergencije u smjeru najuspješnijih država te u ispravljanje makroekonomskih neravnoteža, između ostalog i povećanjem produktivnosti i poticanjem ulaganja;

6.  smatra ohrabrujućim blago poboljšanje pokazatelja tržišta rada, no uviđa da su razlike među državama članica i dalje velike te da je nezaposlenost i dalje na neprihvatljivo visokoj razini; napominje da je potrebno nadovezati se na nedavna poboljšanja povećanjem kvalitete radnih mjesta i njihove produktivnosti; poziva na ulaganje više napora u povećanje ulaganja u vještine, postizanje veće uključivosti tržišta rada, otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i smanjenje stope siromaštva, socijalne isključenosti i rastuće nejednakosti u prihodima i bogatstvu, uz zadržavanje proračunske discipline; ističe da bi pokazatelji zaposlenosti trebali imati isti status kao i postojeći pokazatelji, čime bi se omogućila dubinska analiza, kako bi se spriječio dvorazredni pristup, i da bi ih trebalo propisno uzeti u obzir pri oblikovanju politike i smjernica EU-a za države članice;

7.  pozdravlja ažuriranje integriranih smjernica strategije Europa 2020. i poziva na jačanje uloge strategije Europa 2020. u usmjeravanju europskog semestra, u skladu s ciljevima iz Ugovora i s mjerodavnim zakonodavstvom, i u sprečavanju ponovne krize javnog duga; naglašava važnost ambicioznih politika i instrumenata kako bi Europa maksimalno iskoristila energetsku i digitalnu tranziciju, također zahvaljujući odgovarajućem ulaganju u istraživanje, razvoj i inovacije te u vještine, smanjujući zaostajanje Europe za njezinim glavnim svjetskim konkurentima u pogledu ukupne faktorske produktivnosti; smatra da je ključno riješiti problem gospodarskih nejednakosti koje predstavljaju prepreku dugoročnom gospodarskom rastu; poziva Komisiju da se u preporukama za pojedine države osvrne na ekološke fiskalne reforme, među ostalim u kontekstu fiskalne odgovornosti; poziva na sustavno i cjelovito praćenje konvergencije u smjeru najuspješnijih država u pogledu ciljeva strategije Europa 2020.;

Ulaganja

8.  poziva da se na najbolji mogući način iskoriste sredstva iz Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) kako bi se poduprli strateški projekti koji se inače ne bi financirali, u skladu sa zadaćom Fonda; poziva države članice i instrument EFSU da u razvoj porftelja projekata i investicijskih platformi u velikoj mjeri uključe lokalne i regionalne vlasti, uz pomoć Europskog savjetodavnog centra za ulaganja i Europskog portala projekata ulaganja; također ističe važnost postizanja sinergije između EFSU-a i europskih strukturnih i investicijskih fondova;

9.  poziva Komisiju i države članice da u potpunosti i u skladu sa strategijom Europa 2020. iskoriste potencijal europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) radi jačanja kohezije i ublažavanja razlika na jedinstvenom tržištu tako što bi se svim regijama omogućilo razvijanje njihovih konkurentskih prednosti i olakšala dodatna privatna ulaganja; smatra da bi ta ulaganja trebala doprinijeti dosljednoj industrijskoj politici te da bi posebno trebala biti usmjerena na otvaranje kvalitetnih radnih mjesta, osobito za mlade; ističe potrebu za odgovarajućim administrativnim kapacitetom, aktivnom ulogom regija i boljom usklađenošću na svim razinama upravljanja i između njih; poziva na razmatranje mogućnosti daljnjeg potencijalnog političkog djelovanja u cilju smanjenja investicijskog jaza u EU-u;

10.  svjestan je aktualnog postupka razduživanja u privatnom sektoru; naglašava da je stopa ulaganja u Europi znatno niža nego što je bila u razdoblju prije krize; u tom kontekstu upozorava na važnost žurne provedbe bankovne unije i strukturne reforme banaka, kao i na važnost povećanja vlasničkih ulaganja u MSP-ove zahvaljujući uniji tržišta kapitala; poziva na maksimalno iskorištavanje EFSU-a i programa COSME u cilju poboljšanja pristupa financiranju za MSP-ove; smatra da bi se većom regulatornom predvidljivošću na jedinstvenom tržištu povećalo povjerenje ulagača;

11.  ističe potrebu za većim ulaganjem u ljudski kapital, posebno u obrazovanje i inovacije, također u kontekstu reformi tržišta rada; naglašava da je potrebno poboljšati nacionalne obrazovne sustave, sustave strukovne izobrazbe i sustave cjeloživotnog učenja te ih prilagoditi novoj potražnji za vještinama i znanjima na tržištu rada u EU-u; ističe da će sve to omogućiti inovacije kao ključan pokretač rasta, produktivnosti i konkurentnosti; u tom kontekstu poziva države članice da povećaju produktivnost javnih ulaganja;

12.  pozdravlja profile ulaganja izrađene za svaku državu posebno koji otkrivaju neke od glavnih izazova za ulaganja u pojedinačnim državama članicama; poziva Komisiju i države članice da uključe sve razine upravljanja i relevantne dionike u otkrivanje prepreka ulaganjima, s posebnim naglaskom na unutarnjem tržištu, smanjenoj unutarnjoj potražnji i strukturnim reformama kao i na stavljanju na raspolaganje odgovarajućih instrumenata koji ujedinjuju javno i privatno financiranje; upozorava na važnost visoke razine produktivnog ulaganja za proces održivog gospodarskog oporavka u državama članicama; napominje da svaka država treba pronaći odgovarajuću ravnotežu između tekućih rashoda, dugoročne održivosti javnih financija i ulaganja u potencijal gospodarskog rasta, te da jedinstveno tržište i europski instrumenti kao što su EFSU i ESIF imaju važnu ulogu u podupiranju zdrave razine ulaganja; ističe da bi nekoliko država zbog niske razine javnog ulaganja u razvoj i inovacije mogle pasti još dublje u zamku srednjeg prihoda;

Strukturne reforme

13.  smatra da bi se nakon dugog razdoblja makroekonomske prilagodbe naglasak trebao staviti na provedbu strukturnih reformi i ulaganja u cilju jačanja potencijala rasta na temelju kvalitetnih radnih mjesta i produktivnosti, promicanja pravednih, snažnih, učinkovitih i fiskalno održivih sustava socijalne pomoći i poticanja održive tranzicije gospodarstava država članica prema većoj učinkovitosti resursa;

14.  poziva na održive reforme na tržištima proizvoda, usluga i rada, kao i u vezi s mirovinskim sustavima, te na bolju regulativu, kojom se promiču inovacije, otvaranje radnih mjesta i pravedno tržišno natjecanje kojim se povećava dobrobit bez smanjenja zaštite potrošača;

15.  ističe važnost učinkovitijeg korištenja resursima i energijom, između ostalog i uz pomoć razvoja kružnog gospodarstva; naglašava važnost daljnjeg razvoja istinske energetske unije koja se temelji na solidarnosti, učinkovitosti i raznolikosti, bez zanemarivanja domaćih izvora energije, uključujući energiju iz obnovljivih izvora; poziva Komisiju da ta pitanja uvrsti u preporuke po državama članicama u slučajevima u kojima su najrelevantnija za konkurentnost i održivi rast;

16.  snažno poziva na poduzimanje daljnjih koraka u cilju poticanja otvaranja kvalitetnih radnih mjesta i stvaranja otpornijih i manje segmentiranih tržišta rada; naglašava važnost održivih i djelotvornih sustava socijalne pomoći; podsjeća da je visoka stopa zaposlenosti važan čimbenik za očuvanje održivosti mirovinskih sustava;

17.  naglašava potrebu za modernom, učinkovitom, demokratskom i građanima pristupačnom javnom upravom na svim razinama upravljanja, kao i za učinkovitim i transparentnim pravilima javne nabave; naglašava važnost poduzimanja daljnjih koraka u cilju stvaranja istinske e-uprave u državama članicama, kao i među njima; traži od Komisije i država članica da otkriju i isprave nedostatke u svojim javnim upravama koji bi se u kriznim situacijama mogli pokazati štetnima;

18.  poziva na daljnje smanjenje oporezivanja rada, o čemu se odlučuje na nacionalnoj razini, pri čemu treba zajamčiti održivost sustava socijalne zaštite;

19.  prima na znanje prijedlog programa potpore strukturnim reformama, namijenjen jačanju provedbe reformi koje pogoduju rastu u državama članicama, o kojem će se odlučivati u okviru redovnog zakonodavnog postupka; ponavlja da je odgovornost za provedbu strukturnih reformi na državama članicama;

Fiskalna odgovornost

20.  ponovno ističe potrebu za odgovornim fiskalnim politikama kojima se potiče rast i osigurava održivost duga, uzimajući u obzir gospodarski ciklus i razlike u razini ulaganja, poštujući pritom socijalna prava građana; podsjeća da vrlo visoka zaduženost nekih država članica predstavlja znatan rizik u slučaju mogućih budućih kriznih situacija u europodručju; naglašava da će u zemljama s visokim omjerom duga i BDP-a biti potrebno pojačati napore za povećanje otpornosti javnih financija i poticanje rasta kako bi se taj omjer počeo na održiv način smanjivati;

21.  inzistira na provedbi Pakta o stabilnosti i rastu uz istodobno potpuno iskorištavanje njegovih postojećih klauzula o fleksibilnosti, u skladu s Komunikacijom Komisije od 13. siječnja 2015. (COM(2015)0012), kako bi se, među ostalim, poduprlo veće ulaganje i strukturne reforme te kako bi se odgovorilo na sigurnosne prijetnje i priljev izbjeglica;

22.  naglašava potrebu za poboljšanjem ubiranja poreza, suzbijanjem poreznih prijevara i utaja poreza, jačanjem mjera protiv agresivnog poreznog planiranja i poreznih oaza te za boljom koordinacijom porezne politike u EU-u; poziva na uspostavu učinkovitih i transparentnih poreznih sustava kako bi se povećalo ubiranje poreza, spriječilo izbjegavanje plaćanje poreza i suzbio organizirani kriminal; stoga smatra da bi porezna i carinska tijela trebala raspolagati dostatnim ljudskim, materijalnim i financijskim resursima;

23.  podupire racionalne napore specifične za pojedine države usmjerene na poboljšanje kvalitete i učinkovitosti javnih rashoda te njihove pogodnosti za rast, osobito preusmjeravanjem neproduktivne potrošnje u ulaganja kojima se potiče rast, ali ne ugrožavajući pritom osnovno pružanje javnih i socijalnih usluga;

Poseban naglasak na europodručju

24.  pozdravlja preporuku o ekonomskoj politici europodručja, koju je Komisija predložila šest mjeseci prije izdavanja preporuka po državama članicama, kao korak prema većoj usklađenosti politika u okviru daljnjih mjera nakon Izvješća petorice predsjednika i relevantnih rezolucija Europskog parlamenta;

25.  naglašava da je europodručje zbog visokog stupnja međuovisnosti i zbog svoje jedinstvene monetarne politike ekonomski subjekt u kojemu je potrebno promicati konvergenciju u smjeru najuspješnijih država i podupirati je snažnijom usklađenošću nacionalnih politika; ističe da je važno da sve nacionalne vlade pojačano djeluju kako bi u svojim državama članicama provele gospodarske reforme i ulaganja koji su potrebni za smanjenje makroekonomskih neravnoteža i za sprečavanje prelijevanja negativnih učinaka nacionalnih politika na druge države članice; stoga poziva na detaljnu ocjenu tih makroekonomskih neravnoteža i prelijevanja, kojom bi se nadopunile ocjene osjetljivosti za svaku pojedinu državu i makroekonomski dijalog; inzistira na potpunoj usklađenosti između preporuke za europodručje i preporuka po državama članicama;

26.  pozdravlja veću pozornost koja se pridaje općem smjeru fiskalne politike europodručja, čime se ne odvraća pozornost od odgovornosti pojedinačnih država članica; podsjeća da se fiskalni deficit u jednoj državi članici ne može prebiti fiskalnim viškom u drugoj, barem kada se radi o postupku u slučaju prekomjernog deficita; poziva na redovno praćenje primjerenosti općeg smjera fiskalne politike s obzirom na postojeći manjak ulaganja;

27.  podupire preporuku da se napravi razlika kada je riječ o fiskalnim naporima pojedinačnih država članica uzimajući u obzir njihov položaj u pogledu zahtjeva Pakta o stabilnosti i rastu i potreba za stabilizacijom kao i učinke prelijevanja; napominje da za mnoge države članice to podrazumijeva provođenje fiskalne konsolidacije koja pogoduje rastu; napominje, s druge strane, da neke zemlje imaju sve veći fiskalni prostor s obzirom na zahtjeve Pakta o stabilnosti i rastu, koji bi se u ovom trenutku mogao iskoristiti za doprinos potpori domaćem gospodarstvu;

28.  napominje da, iako je visok suficit tekućeg računa bilance plaćanja europodručja dobrodošao znak vanjske konkurentnosti europodručja, njegova trenutačna razina također je odraz manjka unutarnjih ulaganja, što proizvodi negativne učinke na rast i zapošljavanje; smatra da bi snažnija domaća potražnja bila bolja za održivi rast europodručja, a također bi bila poželjna i s globalnog stajališta; svjestan je da je suficit tekućeg računa bilance plaćanja nekih država članica popraćen pozitivnim učincima prelijevanja u cijelom vrijednosnom lancu, od čega druge države članice mogu na različite načine imati koristi; također uviđa ulogu jedinstvene valute u pomaganju konkurentnijim državama da održe visoke suficite u odnosu na ostatak svijeta; pozdravlja zaključak iznesen u zimskoj prognozi Komisije za 2016. prema kojem je gospodarski rast u nekim državama članicama tijekom 2015. potaknut uglavnom domaćom potražnjom; smatra da je važno da države članice s visokim suficitom tekućeg računa bilance plaćanja nastave širiti svoju domaću potražnju za vlastito i opće dobro; istodobno poziva manje konkurentne države članice da učinkovito provedu strukturne reforme i visokokvalitetna ulaganja kako bi modernizirale svoja gospodarstva i stvorile održivo poslovno okruženje za dugoročna ulaganja u skladu sa strategijom Europa 2020.; smatra da je to najbolji način smanjenja makroekonomskih neravnoteža unutar država članica, a ne unutarnja devalvacija, koja slabi potražnju i usporava ekonomski rast u cijelom europodručju;

29.  naglašava da treba poticati istinsku ekonomsku i socijalnu konvergenciju koju pokreću bolja produktivnost i netroškovni čimbenici; ističe važnost učinkovite provedbe strukturnih reformi, poboljšanja kvalitete javnih rashoda te dostatnog kapaciteta za ulaganja u svim državama članicama kako bi se omogućio uravnotežen i održiv rast, koji je ključan i za smanjenje omjera duga i BDP-a; uviđa da visok javni i privatni dug znatno smanjuju kapacitet za ulaganja i time usporavaju rast;

30.  podsjeća da se plaće određuju u okviru autonomnog kolektivnog pregovaranja i poziva relevantne dionike da zajamče odgovorno kretanje plaća koje će pogodovati rastu i koje će biti odraz povećanja produktivnosti; posebno poziva relevantne dionike u državama s deficitom tekućeg računa ili s približnom ravnotežom prihoda i rashoda da nastave ulagati napore u jačanje produktivnosti i očuvanje konkurentnosti; istodobno poziva relevantne dionike u državama s visokim suficitom da prekomjerne uštede iskoriste za potporu domaćoj potražnji i ulaganjima;

31.  poziva na uvođenje mjera kojima će se spriječiti natjecanje u snižavanju oporezivanja i socijalnih standarda, što dovodi do povećanja nejednakosti; podsjeća na potrebu za očuvanjem međunarodne konkurentnosti temeljene na produktivnosti i uzlaznoj konvergenciji; pozdravlja činjenicu da se trima pokazateljima makroekonomske neravnoteže povezanima sa zaposlenošću pridaje veća pozornost i poziva Komisiju da im osigura jednak status kao i drugim pokazateljima; također smatra da pri oblikovanju politika treba propisno uzeti u obzir analizu postojeće ljestvice ključnih pokazatelja zaposlenosti i socijalnih pokazatelja kao i relevantnih pokazatelja učinkovite upotrebe resursa;

32.  prima na znanje zaključke Europskog vijeća iz prosinca 2015. o ekonomskoj i monetarnoj uniji i poziva Komisiju da što prije počne pripremati dugoročnije mjere;

Učinkovitiji europski semestar s većom demokratskom odgovornosti

33.  izražava žaljenje zbog loše provedbe preporuka po državama članicama i vjeruje da je za poboljšanje provedbe potrebno bolje odrediti jasno definirane prioritete na europskoj razini i pojačati stvarnu javnu raspravu, političku volju i predanost na nacionalnoj razini, što bi dovelo do njihove veće važnosti i odgovornosti nacionalnih vlasti za njihovu provedbu; u tom pogledu pozdravlja posjete članova Komisije državama članicama u svrhu razmatranja procesa europskog semestra i s njim povezanih dokumenata;

34.  poziva na uspostavu odgovarajuće ravnoteže u pogledu izrade preporuka po državama članicama usmjerenih na ključne prioritete te jamčenja da se njima nastoje riješiti svi ključni izazovi, uključujući potrebu da se spriječi ponovna kriza javnog duga te potrebu za povećanjem konkurentnosti, rasta i zapošljavanja, uzimajući u obzir ciljeve strategije Europa 2020.;

35.  pozdravlja plenarnu raspravu održanu 15. prosinca 2015. s predsjednikom Komisije i predsjednikom Euroskupine o nacrtu preporuke koja se odnosi na europodručje i zahtijeva da takve plenarne rasprave postanu sastavno obilježje europskog semestra; smatra da se tim raspravama jača i upotpunjuje postojeći demokratski dijalog, posebno gospodarski dijalog, što doprinosi povećanju odgovornosti izvršne vlasti;

36.  ističe da bi proljetna sjednica Europskog vijeća trebala ostati glavni događaj u sklopu kojeg se određuju prioriteti politike EU-a; pozdravlja raspravu održanu na plenarnoj sjednici s Komisijom o prioritetima godišnjeg pregleda rasta prije i nakon njegova donošenja; podsjeća na to da je uspostava ekonomske politike nakon što Vijeće iznese preporuke državama članicama izvršni akt o kojem treba raspraviti u Europskom parlamentu i koji treba podvrgnuti njegovu demokratskom nadzoru; stoga poziva Vijeće da donese preporuke o europodručju i zaključke o paketu godišnjeg pregleda rasta nakon što Parlament izrazi svoje mišljenje o njima; potvrđuje svoju odlučnost da brzo razmotri te dokumente i zauzme stajalište prije održavanja proljetne sjednice Europskog vijeća; pozdravlja poziv upućen predsjedniku Europskog parlamenta da na proljetnoj sjednici Europskog vijeća iznese stajalište Parlamenta; podsjeća na to da je Ugovorom predviđeno da Europski parlament bude obaviješten o donošenju preporuka nakon što ih donese Vijeće, kao i o rezultatima multilateralnog nadzora;

37.  naglašava važnost rasprave o izvješćima i preporukama za svaku državu članicu u nacionalnim parlamentima i glasovanja o nacionalnim programima reformi, kao i o programima nacionalne konvergencije i stabilnosti; poziva države članice da na strukturirani način uključe socijalne partnere, lokalne i regionalne vlasti te ostale relevantne dionike, i iskoriste rano objavljivanje izvješća za svaku državu članicu; ističe nezamjenjivu ulogu socijalnih partnera u utvrđivanju visina plaća i ključnu ulogu koju bi trebali imati u širim ekonomskim raspravama, posebno kada je riječ o promicanju produktivnosti; nadalje poziva na jaču suradnju nacionalnih parlamenata s Europskim parlamentom;

38.  potiče Komisiju na pokretanje pregovora o međuinstitucijskom sporazumu o gospodarskom upravljanju; ustraje u tome da bi se tim međuinstitucionalnim sporazumom trebalo zajamčiti, u okviru Ugovora, da struktura europskog semestra omogućuje konstruktivan i redovit parlamentarni nadzor postupka, posebno u pogledu prioriteta godišnjeg pregleda rasta i preporuka za europodručje;

Proračunska politika

39.  žali što zbog skromnog razmjera proračuna EU-a, nemogućnosti da se sustav vlastitih sredstava izmijeni te neusklađenosti ekonomskih prognoza, prioriteta ekonomske politike i procesa godišnjeg i višegodišnjeg donošenja proračuna nema odgovarajuće financijske poluge;

40.  napominje da proračun EU-a izravno doprinosi ostvarivanju dvaju od triju ciljeva godišnjeg pregleda rasta za 2016. (ponovno pokretanje ulaganja, nastavak strukturnih reformi, provedba odgovorne i pravedne proračunske politike koja je razmjerna iznesenim političkim obvezama); u tom smislu pozdravlja prijedlog Komisije da se sredstva EU-a za tehničku pomoć koriste u okviru usluga za podršku strukturnim reformama;

41.  smatra da bi se proračunom EU-a moglo rasteretiti proračune država članica i dodatno poduprijeti napore na proračunskoj konsolidaciji uvođenjem vlastitih sredstava i racionalizacijom troškova; uvjeren je da bi se boljim upravljanjem javnim sredstvima na razini EU-a omogućila provedba ekonomije razmjera i time smanjili troškovi, na primjer u diplomaciji i vojnom sektoru, a da se pritom ne bi dovelo u pitanje načelo podijeljenog upravljanja, posebno u pogledu strukturnih fondova;

42.  naglašava da je nezakonito da proračun EU-a bude u deficitu; napominje da države članice proračun EU-a tretiraju kao varijablu prilagodbe svojih nacionalnih proračuna;

43.  ističe da je veća integracija unutar europodručja nužna za dovršetak ekonomske i monetarne unije te da je proračunska unija kamen temeljac za ispravno funkcioniranje eura;

44.  poziva na to da se u pogledu stajališta Parlamenta o europodručju i njegovu proračunskom kapacitetu u obzir uzmu zaključci izvješća o vlastitoj inicijativi o proračunskom kapacitetu europodručja koje će se izraditi u 2016.;

45.  poziva Komisiju da provede reviziju višegodišnjeg financijskog okvira u sklopu sporazuma između Parlamenta, Komisije i Vijeća sklopljenog u lipnju 2013.; ističe da je financijskom i humanitarnom krizom koje su između 2009. i 2014. pogodile EU istaknuta neadekvatnost postojećeg višegodišnjeg financijskog okvira; nadalje ističe potrebu za dalekosežnom reformom financijskog programiranja EU-a kojom će se na adekvatan način u obzir uzeti ciljevi, financiranje i trajanje dostupnih instrumenata.

Politika okoliša, javnog zdravlja i sigurnosti hrane

46.  naglašava da je, ako se želi da reforma zakonodavstva o otpadu i akcijski plan za kružno gospodarstvo ubrzaju prelazak europskog gospodarstva na kružni model, veoma važno da se preporuke u vezi s tim uključe u proces europskog semestra kako bi se potakla konkurentnost, otvorila radna mjesta i ostvario održiv rast; preporučuje da se načela kružnog gospodarstva uključe u preporuke po državama članicama;

47.  ponavlja da postoji potreba za fiskalnim okvirom kojim bi se nagrađivao razvoj održivih politika i koji bi bio u skladu s načelom „onečišćivač plaća” te kojim bi se odašiljale prave poruke za ulaganje u učinkovitu upotrebu resursa, modernizaciju postupaka proizvodnje i proizvodnju proizvoda koji su trajniji i koji se mogu lakše popraviti; ponavlja da je potrebno postupno ukinuti subvencije koje su štetne za okoliš, uključujući one za fosilna goriva, i prebaciti teret oporezivanja s rada uvođenjem plaćanja poreza na onečišćenje okoliša;

48.  smatra da je važno da se u okviru europskog semestra ocijeni uspješnost i održivost zdravstvenih sustava i podupire zaokret prema pristupu zasnovanom na rezultatima te usmjerenost na sprečavanje bolesti i promicanje zdravlja; poziva Komisiju da sa svim dionicima razradi instrumente kako bi se moglo pratiti rezultate u zdravstvu, mjeriti pristup visokokvalitetnoj zdravstvenoj skrbi i poticati transparentnost troškova medicinskog istraživanja u cilju smanjivanja socijalnih razlika i nejednakosti u zdravstvenim sustavima između država članica i unutar njih; poziva Komisiju da u preporukama po državama članicama uzme u obzir dugoročne zdravstvene i fiskalne učinke mjera usmjerenih na programe prevencije;

49.  ističe važnost održivosti sektora zdravstvene zaštite, koji ima važnu ulogu u cjelokupnom gospodarstvu s obzirom na to da predstavlja 8 % ukupne europske radne snage i 10 % bruto domaćeg proizvoda u EU-u, u okviru kojega se može pružiti jednak pristup zdravstvenim uslugama svim građanima, uzme li se u obzir to da je zdravlje ključan čimbenik stabilnosti, održivosti i daljnjeg razvoja država članica i njihovih gospodarstava.

Regionalna politika

50.  napominje da su ulaganja EU-a važna za manje razvijene regije te da treba zajamčiti da EU i dalje privlači dodatna ulaganja, čime se promiče ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija;

51.  napominje povezanost ciljeva procesa europskog semestra i programskog planiranja europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014. – 2020., koja se odražava u sporazumima o partnerstvu; stoga smatra da nakon reforme za razdoblje 2014. – 2020. instrumenti kohezijske politike mogu imati vrlo važnu ulogu u provedbi relevantnih preporuka za pojedine zemlje i tako poduprijeti strukturne reforme i pridonijeti ispunjenju strateških ciljeva EU-a, kao i učinkovitoj provedbi sporazuma o partnerstvu; međutim, naglašava višegodišnju i dugoročnu prirodu programa i ciljeva u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova u odnosu na godišnji ciklus europskog semestra te potrebu da se usklade prioriteti Europske unije i nacionalne, regionalne i lokalne potrebe;

o
o   o

52.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama država članica, nacionalnim parlamentima i Europskoj središnjoj banci.

(1) SL L 306, 23.11.2011., str. 12. (2) SL L 306, 23.11.2011., str. 41. (3) SL L 306, 23.11.2011., str. 8. (4) SL L 306, 23.11.2011., str. 33. (5) SL L 306, 23.11.2011., str. 25. (6) SL L 306, 23.11.2011., str. 1. (7) SL L 140, 27.5.2013., str. 11. (8) SL L 140, 27.5.2013., str. 1. (9) SL L 192, 18.7.2015., str. 27. (10) SL L 268, 15.10.2015., str. 28. (11) SL L 169, 1.7.2015., str. 1. (12) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0238. (13) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0408. (14) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0469.