Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2015/2256(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0017/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0017/2016

Rasprave :

PV 24/02/2016 - 14
CRE 24/02/2016 - 14

Glasovanja :

PV 25/02/2016 - 7.9
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0060

Usvojeni tekstovi
PDF 355kWORD 114k
Četvrtak, 25. veljače 2016. - Bruxelles Završno izdanje
Upravljanje jedinstvenim tržištem u europskom semestru 2016.
P8_TA(2016)0060A8-0017/2016

Rezolucija Europskog parlamenta od 25. veljače 2016. o upravljanju jedinstvenim tržištem u Europskom semestru 2016. (2015/2256(INI))

Europski parlament,

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. ožujka 2015. o Europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: Godišnji pregled rasta za 2015.(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. ožujka 2015. o upravljanju jedinstvenim tržištem u Europskom semestru 2015.(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. veljače 2014. o upravljanju jedinstvenim tržištem u Europskom semestru 2014.(3) i naknadni odgovor Komisije u vezi s tim donesen 28. svibnja 2014.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. listopada 2014. o Europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: Provedba prioriteta za 2014.(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. veljače 2013. s preporukama Komisiji o upravljanju jedinstvenim tržištem(5) i naknadni odgovor Komisije u vezi s tim donesen 8. svibnja 2013.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. studenog 2014. o planu ulaganja za Europu (COM(2014)0903),

–  uzimajući u obzir izvješće petorice predsjednika od 22. lipnja 2015. o dovršetku europske ekonomske i monetarne unije,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 21. listopada 2015. o koracima prema dovršetku ekonomske i monetarne unije (COM(2015)0600),

–  uzimajući u obzir preporuku Komisije od 21. listopada 2015. za preporuku Vijeća o osnivanju nacionalnih odbora za konkurentnost u europodručju (COM(2015)0601),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. studenoga 2015. naslovljenu „Godišnji pregled rasta za 2016. – Jačanje oporavka i poticanje konvergencije” (COM(2015)0690),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije o izazovima država članica u pogledu ulaganja (SWD(2015)0400),

–  uzimajući u obzir strateški dokument centra Bruegel iz studenoga 2015. naslovljen „Ograničenja koordinacije politike u europodručju u okviru Europskog semestra”,

–  uzimajući u obzir Tromjesečno izvješće o europodručju (QREA), svezak 14., br. 2.,

–  uzimajući u obzir studiju Službe Europskog parlamenta za istraživanja iz rujna 2014. naslovljenu „Cijena neujedinjene Europe na jedinstvenom tržištu”,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 28. listopada 2015. naslovljenu „Poboljšanje jedinstvenog tržišta: više prilika za ljude i poduzeća” (COM(2015)0550) i izvješće o integraciji jedinstvenog tržišta i konkurentnosti u EU-u i njegovim državama članicama (SWD(2015)0203),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 6. svibnja 2015. naslovljenu „Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu” (COM(2015)0192),

–  uzimajući u obzir internetsko izdanje pregleda stanja unutarnjeg tržišta za 2015.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 8. lipnja 2012. o provedbi Direktive o uslugama (COM(2012)0261) u ažuriranom izdanju iz listopada 2015.,

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 27. i 28. lipnja 2013.,

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 24. i 25. listopada 2013.,

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 19. i 20. prosinca 2013.,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0017/2016),

A.  budući da se EU i u svjetskim i u domaćim okvirima suočava s raznim izazovima kao što su spor rast, visoka razina nezaposlenosti i osobito jaka međunarodna konkurencija;

B.  budući da je cilj Europskog semestra bolja koordinacija ekonomskih i fiskalnih politika u svih 28 država članica EU-a kako bi se povećala stabilnost, promicali rast i zapošljavanje i ojačala konkurentnost;

C.  budući da je od najveće važnosti iskoristiti sve moguće putove za jačanje gospodarstva i konkurentnosti EU-a;

D.  budući da je jedinstveno tržište jedan od temelja EU-a i jedno od njegovih najvećih postignuća; budući da Europski semestar, da bi uspješno poticao gospodarski rast i doveo do stabilizacije gospodarstava, mora u jednakoj mjeri obuhvaćati jedinstveno tržište i politike kojima je cilj njegova konačna uspostava;

E.  budući da je uključivo jedinstveno tržište s boljim upravljanjem koje pogoduje boljoj regulaciji i tržišnom natjecanju ključan instrument za jačanje rasta, povećanje zaposlenosti i konkurentnosti te očuvanje povjerenja poslovnog sektora i potrošača;

F.  budući da tekuće tehnološke i društvene promjene te promjene u ponašanju znatno utječu na ponašanje poduzeća i potrošača te pritom stvaraju brojne gospodarske prilike i izazove koji se u okviru jedinstvenog tržišta moraju riješiti;

G.  budući da će ponajprije poštovanje postojećih pravila u okviru Europskog semestra i jedinstvenog tržišta omogućiti uvid u to jesu li prikladna ili manjkava;

Jedinstveno tržište kao važan instrument za jačanje konkurentnosti EU-a, otvaranje novih radnih mjesta i ostvarivanje rasta

1.  ponavlja da je jedinstveno tržište jedan od temelja EU-a; naglašava da Europski semestar, da bi uspješno poticao gospodarski rast i doveo do stabilizacije gospodarstava država članica, mora u jednakoj mjeri obuhvaćati jedinstveno tržište i politike kojima je cilj njegova konačna uspostava;

2.  naglašava da jedinstveno tržište čini okosnicu gospodarstava država članica i projekta europske integracije u cjelini; ističe gospodarske koristi koje stvara jedinstveno tržište, kao što su standardizacija proizvoda i integracija tržišta, ekonomija razmjera, jača konkurencija i jednaki tržišni uvjeti za 500 milijuna potrošača u 28 država članica, što potrošačima donosi u prvom redu veći izbor visokokvalitetnih proizvoda i usluga te niže cijene;

3.  ističe važnost unapređenja jedinstvenog tržišta kako bi se postigao strukturni i održivi gospodarski rast u cilju privlačenja i poticanja ulaganja, u okviru pravila o transparentnosti i učinkovitosti, što će doprinijeti otvaranju novih radnih mjesta i promicanju dobrobiti građana u državama članicama; poziva Komisiju da u okviru preporuka za pojedine države članice provodi sustavno praćenje primjene i provedbe pravila jedinstvenog tržišta, osobito ondje gdje ta pravila znatno doprinose strukturnim reformama;

4.  smatra da je nužno doprinijeti stvaranju povoljnog okruženja za gospodarske inicijative i razvoj poduzetništva, poticanjem konkurentnosti i suradnje među malim i srednjim poduzećima čime se iskorištava industrijski potencijal inovacija, istraživanja i tehnologije;

5.  upoznat je s poslom koji su nedavno odradile službe Komisije kako bi utvrdile i prikazale izazove pri ulaganju i izradile profile ulaganja za svaku državu posebno;

6.  zabrinut je zbog toga što je stupanj provedbe preporuka u okviru Europskog semestra za razdoblje 2011. – 2014. bio niži od očekivanog; stoga poziva Komisiju da predloži mehanizam kojim bi se države potaknulo da provode preporuke;

7.  pozdravlja činjenicu da je Komisija pojednostavnila novi proces Europskog semestra i shvaća da se broj preporuka za pojedine države smanjio kako bi se donijele preporuke u kojima je veći naglasak na prioritetima država; napominje da se u Godišnjem pregledu rasta više pozornosti posvećuje pitanjima jedinstvenog tržišta nego preporukama za pojedine države;

8.  ponovno poziva da se u Europski semestar uključi stup jedinstvenog tržišta sa sustavom za redovno praćenje, utvrđivanje prepreka za jedinstveno tržište specifičnih za pojedine države i ocjenjivanje integracije i konkurentnosti jedinstvenog tržišta, pri čemu bi se naglasak trebao staviti na niz prioriteta u području kojih bi djelovanje imalo najveći učinak na rast i radna mjesta, uključujući održiv razvoj poduzetništva, što bi uključivalo i mala i srednja poduzeća; smatra da bi taj sustav trebao obuhvaćati valjanu bazu podataka, niz kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja čiji bi jedan od ciljeva bilo mjerenje utjecaja primjene pravila jedinstvenog tržišta na gospodarstvo, kao i mjerila, stručnu reviziju i razmjenu najboljih primjera iz prakse;

9.  pozdravlja izvješće o integraciji jedinstvenog tržišta i konkurentnosti u EU-u i njegovim državama članicama za 2015. godinu; napominje da je to izvješće, koje zamjenjuje i izvješće o integraciji jedinstvenog tržišta koje se prije prilagalo uz Pregled godišnjeg rasta i izvješće o stanju europskog gospodarstva, objavljeno kao prilog komunikaciji o strategiji jedinstvenog tržišta umjesto da se priložilo Godišnjem pregledu rasta kao što je to prije bio slučaj; traži daljnju razradu izvješća te da ga se uključi u stup upravljanja jedinstvenim tržištem kao temelj za godišnju ocjenu napretka jedinstvenog tržišta; smatra da bi izvješće trebalo uključiti u poseban odjeljak Godišnjeg pregleda rasta koji se tiče jedinstvenog tržišta, u preporuke za pojedine države članice i u redoviti strukturirani dijalog s državama članicama na temu poštovanja pravila jedinstvenog tržišta;

10.  pozdravlja namjeru Komisije da dodatno analizira izazove pri ulaganju koji su za svaku državu posebno utvrđeni u okviru Europskog semestra, osobito u izvješćima država i u okviru tematskih rasprava u Vijeću;

11.  skreće pozornost na činjenicu da se mnogi od utvrđenih izazova pri ulaganju odnose na funkcioniranje jedinstvenog tržišta i prenošenje propisa o jedinstvenom tržištu u nacionalna zakonodavstva i provedbu tih propisa; poziva Komisiju da strogo nadzire postupanje država članica nakon utvrđivanja izazova i prepreka ulaganju, da se uključi u redoviti strukturirani dijalog s državama članicama na temu poštovanja pravila te da iskoristi svoje ovlasti i, ako je potrebno, poduzme mjere kako bi se uklonile neopravdane i nerazmjerne prepreke za jedinstveno tržište;

12.  ističe da se svakim postupkom revizije Europskog semestra moraju stvoriti preduvjeti za odgovarajuće sudjelovanje Europskog parlamenta, nacionalnih i regionalnih parlamenata i svih relevantnih dionika, uključujući organizacije poslodavaca i sindikate, ne samo kako bi se povećao osjećaj odgovornosti za Europski semestar, već kako bi se povećala razina provedbe preporuka za pojedine države;

13.  ističe važnost sveobuhvatnog transparentnog procesa koji će dovesti do važnih i nužnih reformi u okviru Europskog semestra;

Neiskorišteni potencijal jedinstvenog tržišta

14.  podsjeća na potrebu za provedbom odgovarajućih i pravednih gospodarskih i socijalnih reformi kao i za rješavanjem problema birokracije i protekcionizma u cilju povećanja produktivnosti i konkurentnosti europskog gospodarstva;

15.  naglašava da bez obzira na to što ne postoje jasne carinske prepreke na jedinstvenom tržištu postoji velik broj raznih necarinskih prepreka; potiče institucije EU-a, države članice i sve relevantne dionike da pokrenu konstruktivnu raspravu o tom pitanju u cilju uklanjanja necarinskih prepreka unutar EU-a;

16.  izražava žaljenje zbog činjenice da u nekoliko država članica postoje ozbiljne manjkavosti u pogledu provedbe Direktive o uslugama koja obuhvaća djelatnosti koje čine više od 45 % BDP-a i radnih mjesta u EU-u, među ostalim i zbog brojnih nacionalnih pravila i propisa koji nisu uvijek u skladu s javnim interesom; žali i zbog činjenice što se postupak obavješćivanja ne poštuje uvijek;

17.  pozdravlja osuvremenjivanje Direktive o priznavanju stručnih kvalifikacija u okviru kojeg se predlaže jednostavniji sustav priznavanja kvalifikacija koji podupire mobilnost radne snage; napominje da se sustavi reguliranih profesija i rezerviranih aktivnosti razlikuju među državama članicama;

18.  pozdravlja namjeru Komisije da razmotri mogućnost uvođenja inicijative za putovnicu za usluge i usklađeni obrazac za obavješćivanje pod uvjetom da ta inicijativa doprinese povećanju transparentnosti u pogledu granica ovlasti prekograničnih pružatelja usluga i smanjenja birokracije i administrativnog opterećenja; naglašava da takve inicijative ne bi smjele dovesti do uvođenja načela države podrijetla; međutim, bilo bi prikladno pružiti više pojedinosti o okvirima tog prijedloga; putovnicu za usluge vidi kao privremeno rješenje koje se treba koristiti u prijelazu na potpuno integrirano jedinstveno tržište;

19.  naglašava da tržište javne nabave predstavlja velik dio cijelog jedinstvenog tržišta i da znatno doprinosi rastu poduzetništva, zaposlenosti i konkurentnosti u državama članicama; poziva Komisiju da podupre transparentnost javne nabave u javnom sektoru, prekogranično tržišno natjecanje i bolje iskorištavanje javnih sredstava, kao i socijalne i ekološke standarde;

20.  podsjeća da je EU 2014. donio bitne izmjene okvira za javnu nabavu u EU-u, pojednostavnivši pritom postupke, učinivši pravila fleksibilnijima i prilagodivši ih kako bi bolje služila drugim politikama javnog sektora;

21.  ističe da je javna nabava u svim državama članicama još znatno neučinkovita zbog čega su ograničeni prekogranično širenje i rast na domaćim tržištima; naglašava potrebu za pravilnim i pravovremenim prenošenjem propisa o javnoj nabavi i koncesijama u nacionalna zakonodavstva država članica; smatra da bi ispravna provedba postupka po pravnom lijeku iz 2007. omogućila učinkovitiju, djelotvorniju i transparentniju javnu nabavu;

22.  pozdravlja drugi Program za interoperabilna rješenja za europske javne uprave (program ISA²) koji je pokrenut 1. siječnja 2016. i koji će podupirati razvoj interoperabilnih digitalnih rješenja besplatno dostupnih svim zainteresiranim tijelima javne uprave, poduzećima i građanima u Europi;

23.  ističe da će razvoj i raširena uporaba usluga e-uprave u državama članicama biti ključno sredstvo koje će poduzetnicima omogućiti lakše poslovanje na jedinstvenom tržištu, a potrošačima ostvarivanje njihovih prava; u vezi s navedenim, poziva Komisiju da se zalaže za razvoj e-uprave kao ključnog i hitnog prioriteta;

24.  naglašava da je privatni sektor ključni pokretač održivog rasta i zapošljavanja; ističe da zasebni nacionalni propisi i prakse, u kombinaciji s neodgovarajućom provedbom načela uzajamnog priznavanja, mogu dovesti do nepotrebnih i štetnih prepreka i opterećenja za poduzeća i potrošače; poziva Komisiju i države članice da se pobrinu za pravilnu primjenu i bolju provedbu načela uzajamnog priznavanja i ekonomičnih instrumenata za rješavanje sporova;

25.  poziva Komisiju da se savjetuje s dionicima radi utvrđivanja sektora i tržišta na kojima je primjena načela uzajamnoga priznavanja manjkava ili problematična;

26.  smatra da će jača uloga postojećih kontaktnih točaka za proizvode kao jedinstvenih pristupnih točaka za probleme gospodarskih subjekata na jedinstvenom tržištu pomoći u podizanju razine svijesti i razumijevanju mjerodavnog zakonodavstva;

27.  ističe da stvaranje boljih uvjeta za osnivanje tzv. start-up poduzeća i malih i srednjih poduzeća može pospješiti inovacije, potaknuti otvaranje novih radnih mjesta i ostvariti održiv rast; podsjeća na to da brojne prepreke, od kojih su neke birokratske, ometaju razvoj malih i srednjih poduzeća na domaćoj i međunarodnoj razini; poziva da se utvrde i uklone prepreke koje sprečavaju domaći i međunarodni rast;

28.  ističe da je tempo akumulacije materijalnog i nematerijalnog kapitala u EU-u nakon financijske krize bio niži nego kod konkurenata, što šteti gospodarskom i socijalnom napretku; naglašava da su ulaganja, uključujući ulaganja u području informacijske i komunikacijske tehnologije, od iznimne važnosti za oživljavanje produktivnosti i dugoročnog rasta u EU-u; smatra da je potrebno unaprijediti jedinstveno tržište i smanjiti prepreke za ulaganja kako bi se taj negativni trend obrnuo; zahtijeva da se ulaganja usmjere na financiranje realnog gospodarstva i da se i dalje poduzimaju stalne mjere radi ostvarenja tog cilja;

29.  poziva na hitno ukidanje neopravdanih teritorijalnih ograničenja poznatih pod nazivom „geo-blocking” (uskraćivanje pristupa na temelju zemljopisnog položaja), u prvom redu potpunom provedbom članka 20. Direktive o uslugama, kako bi se privela kraju neopravdana diskriminacija kod pristupa robi i uslugama kao i diskriminacija na temelju zemljopisnog položaja ili državljanstva;

30.  poziva da unapređivanje europskog normizacijskog sustava počne što prije kako bi sustav poslužio kao potpora politikama EU-a u području digitalnih inovacija, povećane kibersigurnosti i bolje interoperabilnosti;

31.  poziva države članice na pravilnu i pravodobnu primjenu i provedbu pravila jedinstvenog tržišta; naglašava važnost provedbe preporuka za pojedine države, uključujući reforme nacionalnih tržišta proizvoda i usluga, kako bi države članice iskoristile svoj potencijal za rast;

32.  smatra da države članice moraju uložiti dodatne napore kako bi modernizirale svoje javne uprave pružanjem brojnijih i dostupnijih digitalnih usluga za građane i poslovne subjekte te kako bi omogućile jednostavniju prekograničnu suradnju i interoperabilnost javnih uprava;

Jedinstveno tržište u 21. stoljeću

33.  naglašava da se pojam modernog gospodarstva zbog digitalnog i tehnološkog napretka, jače međunarodne konkurencije i promjena u obrascima ponašanja ekonomskih subjekata i potrošača ubrzano mijenja;

34.  upućuje na brisanje granice između proizvoda i usluga; ističe sve veću važnost usluga koje se odnose na poslovanje i sustava s integriranim proizvodima i uslugama; smatra da se ti preobražavajući događaji trebaju uključiti u regulatorne okvire za jedinstveno tržište;

35.  pozdravlja nove poslovne modele u okviru ekonomije dijeljenja i priznaje njihov golem potencijal za inovacije koji treba ostvariti u skladu s postojećim pravnim standardima i standardima zaštite potrošača kao i s jednakim uvjetima tržišnog natjecanja; naglašava da je veoma važno stvoriti najbolje moguće uvjete za razvoj i napredak ekonomije dijeljenja; poziva Komisiju da zauzme strateški pristup kako bi se poslovnim subjektima u ekonomiji dijeljenja omogućilo da budu konkurentni tradicionalnim poduzećima u pravednom okruženju;

36.  ističe da su se obrasci prema kojima poduzeća ulažu znatno izmijenili tako što je potrošnja u nematerijalnim sredstvima porasla i postala važnija u usporedbi s ulaganjima u materijalnim sredstvima; naglašava da poduzeća samo 17 % nematerijalnih sredstava ulažu u znanstveno istraživanje i razvoj; poziva tvorce politika da porade na uklanjanju regulatornih prepreka koje onemogućuju ostvarivanje punog potencijala te nove poluge za inovacije;

37.  pozdravlja strategiju jedinstvenog tržišta, navodeći kako su razne mjere Komisije (unija tržišta kapitala, jedinstveno digitalno tržište, energetska unija itd.) usmjerene na glavni cilj, a to je iskorištavanje potencijala jedinstvenog tržišta EU-a; naglašava da se u komunikaciji o strategiji jedinstvenog tržišta navodi da bi se u okviru Europskog semestra trebalo više baviti jedinstvenim tržištem;

38.  pozdravlja strategiju jedinstvenog digitalnog tržišta kao ispravan pristup pripremi EU-a za digitalno doba; poziva na žurno pripremanje i provedbu te strategije kako bi EU vratio izgubljeni položaj u vezi sa sporim usvajanjem i uporabom digitalnih tehnologija u prethodnom razdoblju; smatra da je za to potrebno izdvajanje nacionalnih sredstava i sredstava EU-a kako bi se osigurala nužna infrastruktura, osobito u ruralnim područjima; napominje da je također važno podupirati digitalne inovacije i poboljšanje interoperabilnosti te da bi posebnu pozornost trebalo posvetiti pitanjima kibersigurnosti;

39.  ističe da su lako dostupne, povoljne, učinkovite i visokokvalitetne usluge poštanske dostave ključan preduvjet za uspješnu prekograničnu e-trgovinu osobito u korist malih i srednjih poduzeća i potrošača;

40.  podsjeća da se integracija jedinstvenog tržišta robe i usluga gotovo uvijek temelji na podacima, pri čemu interoperabilnost učvršćuje umreženost u cijelom lancu opskrbe i omogućuje učinkovitu komunikaciju među digitalnim komponentama; poziva Komisiju da što prije započne s ažuriranjem Europskog okvira interoperabilnosti u kombinaciji s integriranim planom za standardizaciju kojim se utvrđuju i definiraju ključni prioriteti;

41.  ističe da su privatna i javna ulaganja u brze i vrlo brze komunikacijske mreže uvjet za bilo kakav digitalni napredak i da se moraju potaknuti stabilnim regulatornim okvirom EU-a koji svim sudionicima omogućuje ulaganja, uključujući u ruralnim i udaljenim područjima;

42.  naglašava važnost uspješne provedbe Europskog fonda za strateška ulaganja u cilju povećanja ulaganja i pružanja potpore inovativnim poduzećima u različitim fazama financiranja u njihovu razvoju; naglašava da je u slučajevima tržišnih nedostataka veoma važno potpuno iskorištavanje javnih sredstava već dostupnih za digitalna ulaganja i stvaranje sinergije između programa EU-a kao što su Obzor 2020., Instrumenta za povezivanje Europe, drugih relevantnih strukturnih fondova i ostalih instrumenata;

43.  poziva Komisiju da procijeni ima li postojeća strategija za širokopojasne mobilne i fiksne mreže, uključujući ciljane brzine, sigurnu budućnost i ispunjava li uvjete za visoku povezivost za sve, kako bi se izbjegao digitalni jaz i radi potreba gospodarstva temeljenog na podacima i brze provedbe tehnologije 5G;

44.  naglašava da bi EU trebao izgraditi svoju konkurentsku prednost stvaranjem savršenog plodnog tla za inovativna poduzeća – to bi zahtijevalo modernu industrijsku politiku i integriraniju infrastrukturu, što na prvo mjesto stavlja usvajanje tehnologije i regulatorno okruženje povoljno za inovacije i poduzetnike; poziva da svaki predloženi budući okvir u području digitalne politike bude uključiv i dostupan i takav da omogući visoku razinu zaštite potrošača;

Upravljanje jedinstvenim tržištem

45.  ističe da je za postizanje boljeg upravljanja jedinstvenim tržištem i odgovornosti na svim razinama potrebno precizirati podjelu zadaća među tim razinama i okvirima koji pružaju bolje poticaje i jasnu odgovornost za provedbu i primjenu zakona u vezi s jedinstvenim tržištem kako bi ono dobilo nov zamah;

46.  napominje da bi se višerazinska odgovornost za djelotvorno upravljanje jedinstvenim tržištem mogla uspješno postići s jedne strane boljom regulativom i s druge strane širom kulturom regulatorne provedbe; poziva na razvoj ljudskog kapitala, među ostalim i na temelju dostupnijih informacija i odgovarajuće izobrazbe u cilju podizanja razine znanja i svijesti;

47.  poziva Komisiju da s pomoću svih dostupnih informacija, podataka i instrumenta kojima raspolaže kao i nametanjem posljedica predviđenih Ugovorima osigura dosljednu provedbu pravila jedinstvenog tržišta u državama članicama u slučajevima kada se one ne pridržavaju politika i zakonodavstva EU-a;

48.  ističe važnost praćenja i prikupljanja podataka te potrebu za snažnim i integriranim sustavom; zabrinut je zbog činjenice da su informacije o javnim savjetovanjima u većini slučajeva dostupne samo na jednom jeziku, zbog čega sve zainteresirane strane ne mogu dati svoje primjedbe o važnim pitanjima i prijedloge; smatra da bi se pri donošenju strateških odluka, određivanju prioriteta za djelovanje i provedbu, ocjenjivanju integracije i konkurentnosti jedinstvenog tržišta te u okviru strukturiranog dijaloga s državama članicama na temu poštovanja pravila jedinstvenog tržišta u obzir trebali uzeti podaci i dokazi;

49.  poziva Komisiju da objavi godišnje izvješće o preprekama za jedinstveno tržište u raznim državama članicama i EU-u u cjelini te da u preporukama za pojedine države stavi naglasak na uklanjanje tih prepreka; naglašava da bi jedinstveno tržište trebalo imati važniju ulogu u preporukama za pojedine države;

50.  poziva Komisiju da, ako je potrebno, primijeni sve raspoložive mjere, uključujući i postupke radi utvrđivanja povrede prava, kako bi se postigla potpuna provedba propisa o jedinstvenom tržištu; zabrinut je zbog toga što ostvarivanje pravne zaštite u postupku radi utvrđivanja povrede prava u slučajevima kada se rješavaju kršenja pravila jedinstvenog tržišta dugo traje, kao i zbog velikog broja neriješenih slučajeva;

51.  prima na znanje prednosti mreže SOLVIT; traži da se mreža SOLVIT ojača i bolje poveže s uslugama Komisije te dobro integrira u postojeće projekte i baze podataka kao što su CHAP i EU Pilot u cilju stvaranja informacijskih sinergija i dijeljenja najboljih primjera iz prakse; traži da Komisija sustavno prati neriješene slučajeve; poziva Komisiju i države članice da osiguraju potrebnu potporu i stručno znanje za SOLVIT kako bi se zaprimljeni slučajevi mogli učinkovito rješavati;

52.  smatra da se tijela za nadzor tržišta unutar jedinstvenog tržišta trebaju ojačati, bolje povezati i da im se treba osigurati odgovarajući kadar kako bi se mogla suočavati s izazovima današnjice, posebno onima koji se odnose na globalnu konkurenciju; poziva nacionalna tijela za nadzor tržišta da uže surađuju i razmjenjuju informacije i najbolje primjere iz prakse kako bi mogla djelotvorno rješavati različite oblike nepoštenog tržišnog natjecanja na jedinstvenom tržištu, među ostalim i velik broj nezakonitih i nesukladnih proizvoda koji stvaraju visoke troškove poduzećima koja poštuju propise i predstavljaju visok rizik za potrošače, posebno za one najugroženije; zabrinut je zbog toga što Vijeću Europske unije treba toliko vremena da usvoji paket za sigurnost proizvoda i nadzor tržišta, što ugrožava sigurnost proizvoda u EU-u; poziva Vijeće da hitno usvoji taj paket;

53.  pozdravlja inicijativu Komisije za stvaranje jedinstvenog digitalnog pristupnika kao pristupačnog sveobuhvatnog portala koji će urediti i pojednostavniti pristup informacijama i promicati postojeće specijalizirane korisničke platforme; ističe ulogu nacionalnih i regionalnih vlasti u promicanju takvih platformi, osiguravanju pristupa tim platformama i obrazovanju njihovih korisnika; poziva Komisiju da dodatno pojača i pojednostavni mrežne instrumente za jedinstveno tržište;

54.  prepoznaje važnost načela bolje regulative i inicijative REFIT te potrebe za regulatornom sigurnošću i predvidljivošću pri razradi novih zakonodavnih inicijativa; naglašava da načelo boljeg zakonodavstva ne bi smjelo dovoditi u pitanje pravo EU-a i država članica da donose zakone u područjima koja su ključna za javni interes, kao što su zdravlje i okoliš;

o
o   o

55.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0067.
(2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0069.
(3) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0130.
(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0038.
(5) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0054.

Pravna napomena