Europski parlament,

–  uzimajući u obzir početak pregovora o Sporazumu o slobodnoj trgovini između Europske Unije i Tunisa 13. listopada 2015.,

–  uzimajući u obzir članak 21. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i članke 3., 207. i 218. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir izjave povjerenice Cecilije Malmström od 13. listopada 2015. u Tunisu prilikom početka pregovora o detaljnom i sveobuhvatnom Sporazumu o slobodnoj trgovini između Europske Unije i Tunisa,

–  uzimajući u obzir odluku da se 9. listopada 2015. Nobelova nagrada za mir za 2015. godinu dodijeli Tuniškom nacionalnom kvartetu za dijalog kao predstavniku tuniškog civilnog društva,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća Europske unije o Tunisu od 20. srpnja 2015.(1),

–  uzimajući u obzir preporuku br. 1/2015 Vijeća za pridruživanje između EU-a i Tunisa od 17. ožujka 2015. o provedbi akcijskog plana EU-a i Tunisa (2013. – 2017.) kojim se uspostavlja povlašteno partnerstvo u okviru europske politike susjedstva(2),

–  uzimajući u obzir Odluku br. 534/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o dodjeli makrofinancijske pomoći Tunisu(3), kao i isplatu prvog obroka 26. travnja 2015.,

–  uzimajući u obzir analize koje je proveo Ecorys o utjecaju trgovine na održivi razvoj, koje idu u prilog pregovorima o sklapanju detaljnog i sveobuhvatnog Sporazuma o slobodnoj trgovini između Europske unije i Tunisa(4),

–  uzimajući u obzir procjenu učinka na održivost koja se odnosi na euro-mediteransku zonu slobodne trgovine, konačno izvješće o projektu procjene učinka na održivost euro-mediteranske zone slobodne trgovine i savjetodavni projekt koji je u rujnu 2007. proveo Istraživački centar za procjenu učinka Instituta za razvojnu politiku i upravljanje Sveučilišta u Manchesteru (Impact Assessment Research Centre, Institute for Development Policy and Management)(5),

–  uzimajući u obzir Euro-mediteranski sporazum o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Tunisa, s druge strane(6),

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Europske komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 18. studenoga 2015. naslovljenu „Preispitivanje politike susjedstva”,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Uniji za Mediteran i o zemljama južnog susjedstva, posebno rezoluciju od 10. svibnja 2012. naslovljenu „Trgovinom prema promjeni: strategija trgovine i ulaganja EU-a za južni Mediteran nakon revolucija Arapskog proljeća”(7),

–  uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za međunarodnu trgovinu,,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da su odnosi između EU-a i Tunisa bliski i da sežu daleko u povijest, da je Europska unija po važnosti prvi trgovinski partner Tunisa i da je Tunis 34. trgovinski partner Unije;

B.  budući da je prvi sporazum o trgovinskoj suradnji između ove dvije strane sklopljen 1969. i da je Tunis bio prva država s južne obale Sredozemlja koja je 1995. potpisala sporazum o pridruživanju s Europskom unijom;

C.  budući da su Europska unija i Tunis 13. listopada 2015. započeli ambiciozne pregovore o Sporazumu o slobodnoj trgovini na temelju mandata koji su države članice Unije jednoglasno usvojile 14. prosinca 2011. i da se prvi krug pregovora održao od 19. do 22. listopada 2015.;

D.  budući da su uvodni razgovori između Europske unije i Tunisa o detaljnom i sveobuhvatnom Sporazumu o slobodnoj trgovini trajali četiri godine te da je Tunis osnovao nacionalni odbor, čiji je zadatak bio utvrditi prioritete;

E.  budući da se sklapanjem ambicioznog trgovinskog partnerstva produbljuju trgovinski odnosi između EU-a i Tunisa, što treba stvoriti prilike za rast i približavanje gospodarstava Tunisa i Europske unije; budući da to partnerstvo treba doprinijeti političkoj i demokratskoj stabilizaciji Tunisa;

F.  budući da je trgovinsko partnerstvo samo dio većeg projekta u okviru susjedskih odnosa između Europske unije i Tunisa, utvrđenih Mediteranskim sporazumom o pridruživanju iz 1995., kojim se uređuje provedba područja slobodne trgovine i odredbi o poljoprivredi i uslugama; budući da je Vijeće za pridruživanje između EU-a i Tunisa 17. ožujka 2015. usvojilo novi akcijski plan, kojim se uspostavlja povlašteno partnerstvo u cilju ostvarenja većeg stupnja ekonomske integracije; budući da u okviru preispitivanja europske politike susjedstva treba promicati zajedničke vrijednosti i interese Unije i Tunisa, solidaran društveni i gospodarski razvoj i otvaranje radnih mjesta za mlade te da treba postići gospodarsku stabilnost;

G.  budući da je Tunis, kolijevka događaja poznatih pod nazivom „Arapsko proljeće”, jedina zemlja u regiji Bliskog istoka i sjeverne Afrike u kojoj se provodi demokratska i politička tranzicija te stoga predstavlja primjer za cijelu tu regiju;

H.  budući da su politička stabilnost i ekonomski razvoj usko povezani i da se ovim trgovinskim sporazumom tuniškom i europskom gospodarstvu moraju pružiti realne mogućnosti;

I.  budući da Europska unija mora usporedno s pregovorima nastaviti pružati pomoć Tunisu i intenzivirati je te da mu tijekom pregovora i kasnije u fazi provedbe odredbi Sporazuma mora pružiti odgovarajuću i primjerenu financijsku i tehničku pomoć te razviti pravo partnerstvo u okviru kojega se može voditi računa o interesima stanovništva s obje strane Sredozemlja;

J.  budući da je u interesu i Tunisa i Europske unije promicati i jačati proces regionalne integracije na razini jug-jug između Tunisa i njegovih susjednih država, posebno u okviru Sporazuma iz Agadira; budući da se ta nastojanja moraju nadopuniti pregovorima o slobodnoj trgovini između Tunisa i EU-a;

K.  budući da demokratska tranzicija u Tunisu i dalje služi kao primjer ostalim državama regije; budući da je 26. siječnja 2014. Nacionalna ustavotvorna skupština usvojila novi tuniški ustav; budući da je taj ustav primjer zaštite prava i sloboda; budući da je 21. prosinca 2014. na slobodnim, višestranačkim i transparentnim izborima za predsjednika Republike Tunis izabran Bedži Said Sebsi;

L.  budući da tuniško civilno društvo zahvaljujući svojoj dinamičnosti i razini obrazovanosti ima ključnu ulogu u demokratskoj tranziciji zemlje; budući da ono treba i dalje biti izbliza uključeno u postupak političkih rasprava, uključujući ove pregovore koji su u tijeku;

M.  budući da dodjela Nobelove nagrade Tuniškom nacionalnom kvartetu za dijalog predstavlja priznanje napora ostvarenih u cilju jačanja demokracije i ohrabrenje za nastavak tog puta; budući da je nužno sklopiti sporazum koji će služiti kao primjer kako bi se smanjila zabrinutost civilnog društva;

Činjenice o ekonomskoj, političkoj i socijalnoj situaciji u Tunisu

1.  snažno osuđuje terorističke napade koji su posljednjih mjeseci počinjeni u Tunisu i u kojim je broj žrtava bio velik; smatra da je Tunis suočen s visokom razinom opasnosti od terorizma i podsjeća da su napad 24. studenoga 2015. na autobus predsjedničkog osiguranja, teroristički napad počinjen 26. lipnja 2015. u Susi te napad na muzej Bardo 18. ožujka 2015. ozbiljno narušili turističke izglede za ljeto 2015., a turizam i s njime povezani sektori čine 15 % BNP-a te zemlje; izražava potpunu solidarnost s Tunisom i ponovo ističe da podržava borbu tuniških vlasti protiv terorizma te njihovo poštovanje ljudskih prava i države prava;

2.  konstatira da je tuniško gospodarstvo suočeno s ozbiljnim poteškoćama, da je stopa rasta BDP-a 2014. iznosila 2,3 %, da stopa nezaposlenosti 2015. iznosi čak 15 % aktivnog stanovništva, da je 28,6 % osoba s visokom stručnom spremom nezaposleno i da je nezaposlenost mladih u Tunisu u porastu;

3.  ističe da postoji jasna demografska i gospodarska neravnoteža između Europske unije i Tunisa, što opravdava asimetričnu i progresivnu strategiju za pregovore;

4.  podsjeća da u Tunisu postoje velike regionalne nejednakosti između glavnog grada Tunisa i ostalih regija u zemlji te vrlo velike razlike u razvoju između obalnih i središnjih područja zemlje, osobito u pogledu stope nezaposlenosti, pristupa zdravstvenim uslugama i obrazovanju, te da bi se zbog klimatskih promjena te razlike mogle povećavati;

5.  podsjeća da u Tunisu postoji nesklad na tržištu rada među različitim sektorima obuhvaćenima trgovinskim sporazumom koji bi, ako se ne uravnoteži, mogao dovesti do viška radne snage u poljoprivrednom sektoru i nestanka drugih sektora važnih za diversifikaciju tuniškog gospodarstva, poput industrijske proizvodnje i rudarstva;

6.  napominje da je demokratska tranzicija Tunisa najuspješnija u regiji i da je među zemljama južne obale Sredozemlja Tunis odabrao jedinstven politički model i model gospodarskog razvoja te traži od Europske komisije da to svakako uzme u obzir tijekom pregovora; smatra da Unija mora poduzeti sve moguće mjere kako bi podržala demokratsku tranziciju Tunisa prema stabilnom i pluralističkom društvu;

7.  zaključuje da se Tunis nalazi u vrlo nestabilnom regionalnom okruženju, posebno s obzirom na sukob u Libiji i izraženo nasilje u Alžiru, dvjema susjednim državama;

8.  konstatira da je Tunis prihvatio više od 1,8 milijuna izbjeglica iz Libije i da ta brojka predstavlja 16 % ukupnog broja stanovnika Tunisa;

Uvjeti za uspješan trgovinski sporazum između Europske Unije i Tunisa

9.  pozdravlja početak pregovora u jesen 2015. u cilju sklapanja Sporazuma o slobodnoj trgovini između Europske unije i Tunisa na temelju mandata koji je Vijeće usvojilo 2011. nakon Arapskog proljeća; napominje da je Tunis od 2011. osnažio svoju demokratsku tranziciju proglašenjem novog Ustava 26. siječnja 2014. te održavanjem parlamentarnih i predsjedničkih izbora 26. listopada odnosno 23. studenoga 2014.;

10.  smatra da taj Sporazum nije važan samo zbog svoje trgovinske dimenzije i da mu cilj svakako treba biti da doprinese stabilnosti Tunisa, jačanju njegove demokracije i poticanju njegovog gospodarstva, što će istodobno imati pozitivan utjecaj na potrošačke cijene i zapošljavanje, na plaće kvalificiranih i nekvalificiranih radnika te na smanjenje nejednakosti; traži da se prije sklapanja u Sporazumu ponude odgovori na te ključne probleme;

11.  poziva pregovarače da sklope stupnjevit i asimetričan sporazum i da vode računa o ozbiljnim gospodarskim razlikama između dvije strane, da tijekom pregovora pokažu da mogu biti fleksibilni, pristupačni, inovativni, transparentni i prilagodljivi, da na umu imaju da taj sporazum, koji će donijeti prednosti objema stranama, treba prije svega biti na korist tuniškog gospodarstva i društva, vodeći računa naravno o lokalnim posebnostima, osjetljivim pitanjima, kulturi i socio-ekonomskim obilježjima, no da istovremeno ne smije dovesti do preusmjeravanja tuniške trgovine s drugim zemljama unutar regije;

12.  pozdravlja petogodišnji plan reformi gospodarstva tuniške vlade (za razdoblje 2015. – 2020.), kojim se želi smanjiti stopa nezaposlenosti, regionalne nejednakosti u zemlji i diversificirati gospodarstvo; smatra da Sporazum o slobodnoj trgovini mora biti u skladu s ciljevima tog plana;

13.  podsjeća da su za Tunis to prvi trgovinski pregovori tih razmjera i da je zbog toga važno da se tuniški gospodarski sektori otvaraju postupno, u fazama i asimetrično, da se za osjetljive sektore predvide prijelazna razdoblja te da se iz pregovora isključe određeni proizvodi za koje strane ocijene da su u osjetljivom položaju;

14.  podsjeća da je od ključne važnosti da Tunis od Europske unije primi znatnu financijsku i tehničku pomoć te podršku za trgovinske pregovore kako bi se na odgovarajući način provele različite odredbe Sporazuma o slobodnoj trgovini; traži da se financijska pomoć dodjeljuje transparentno i da je zaista iskoriste oni kojima je namijenjena;

15.  podržava potporu koju Europska investicijska banka pruža brojnim projektima u Tunisu; ističe da ta potpora doprinosi gospodarskoj diversifikaciji Tunisa te otvaranju radnih mjesta, osobito za mlade;

16.  pozdravlja činjenicu da je Europskoj uniji Tunis jedna od prioritetnih zemalja u njezinoj politici susjedstva u odnosu na države južnog Sredozemlja te da je Tunisu za provedbu gospodarskih reformi odobrila makrofinancijsku pomoć u obliku zajma u iznosu od 300 milijuna eura;

17.  ipak traži od Europske unije, kao i od njezinih država članica, EIB-a i EBRD-a da i dalje budu uz stanovnike Tunisa te da intenziviraju svoje programe pomoći i potpore, između ostalog uvođenjem iznimnih autonomnih trgovinskih mjera kako bi Tunisu pomogli da ojača svoj demokratski proces; pozdravlja činjenicu da su neke države članice uvele „partnerstva za preobrazbu Tunisa”; poziva Europsku uniju da nastavi svoj program smanjenja regionalnih nejednakosti u pogledu pristupa zdravstvenim uslugama osnovne pomoći u Tunisu;

18.  poziva Europsku uniju da u obzir uzme činjenicu da je u tim pregovorima Tunis u specifičnom položaju, posebno kada je riječ o osjetljivoj demokratskoj tranziciji i razlici u gospodarskom razvoju između Unije i Tunisa te da stalno ima u vidu činjenicu da su najbolja rješenja ona koja idu u korist obiju strana;

19.  poziva Komisiju da se pobrine da ti pregovori brzo rezultiraju konkretnom dobiti za europsko i tuniško gospodarstvo u ključnim sektorima, kao i dobiti za sve relevantne dionike, a posebno mala i srednja te vrlo mala poduzeća;

20.  naglašava da se tim Sporazumom mora pridonijeti razvoju i diversifikaciji tuniškog gospodarstva, koje se trenutno temelji na poljoprivredi, smanjenju regionalnih nejednakosti te da od njega konkretnu korist mora imati cjelokupno stanovništvo Tunisa i Europe;

21.  pozdravlja činjenicu da je Tunis pokrenuo značajne socijalne i gospodarske reforme; inzistira na tome da se te reforme nastave i tijekom razdoblja pregovora kako bi zemlja mogla ostvariti maksimalnu korist od Sporazuma;

22.  smatra da taj Sporazum mora doprinijeti produbljenju gospodarske suradnje između Europske unije i Tunisa koja već bilježi veliki napredak zahvaljujući ukidanju plaćanja carine na industrijske proizvode, u skladu sa Sporazumom o pridruživanju; stoga predlaže novi naziv „gospodarsko partnerstvo između Europske Unije i Tunisa”;

23.  snažno potiče Komisiju i vladu Tunisa da na jasan i precizan način pomognu tuniškom i europskom civilnom društvu uključiti se u sve faze pregovore te da budu inovativni; u tom smislu izražava zadovoljstvo zbog uključenosti tuniškog civilnog društva u prvi krug pregovora i zahtijeva da savjetovanja budu otvorena, trasnparentna i da se u njima više uzima u obzir raznolikost tuniškog civilnog društva, na temelju najbolje prakse uspostavljene u drugim sličnim pregovorima;

24.  u tom pogledu pozdravlja činjenicu da je Ministarstvo trgovine i obrtništva pokrenulo internetsku stranicu namijenjenu upoznavanju javnosti s ALECA-om i želju pregovarača da objave konačni tekst u trojezičnoj verziji; smatra da bi se tuniško civilno društvo moglo u pregovore uključiti i kroz nadzorni odbor za analizu utjecaja;

25.  snažno poziva Vijeće da objavi pregovarački mandat koji su države članice jednoglasno usvojile 14. prosinca 2011.;

26.  potiče na uspostavu redovitog dijaloga između tuniških i europskih zastupnika za vrijeme trajanja pregovora; u tom smislu pozdravlja osnivanje mješovitog parlamentarnog odbora EU-Tunis koji će imati središnju ulogu tako što će europskim i tuniškim parlamentarnim zastupnicima omogućiti da se redovito sastaju i da izbliza prate tijek pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini;

27.  nada se da će se tim dijalogom omogućiti bolja procjena očekivanja i nedoumica obiju strana i na taj način poboljšati uvjeti sporazuma;

28.  podsjeća da Unija za Mediteran podržava razvoj konkretnih projekata u regiji i da u tom smislu može pružiti stručnu pomoć tijekom pregovora o Sporazumu;

29.  traži od obje strane, uključujući Europski parlament, da provedu detaljne i transparentne studije učinka i procjena po sektorima, a u pogledu utjecaja Sporazuma na različita područja, posebno na usluge, javnu nabavu, konkurentnost malih i srednjih poduzeća, zapošljavanje, poljoprivredu, okoliš i sva ostala prioritetna područja; napominje da je Tunisa zatražio da se od početka uključe tuniški stručnjaci kako bi se zajamčila vjerodostojnost podataka procjene učinka u samom Tunisu;

30.  traži da navedene studije učinka i procjene po sektorima financira Europska unija i da, u skladu sa zahtjevima koje je postavilo više organizacija tuniškog civilnog društva, prije njih bude izvršena ex-post procjena društveno-gospodarskih učinaka Sporazuma o pridruživanju iz 1995.;

31.  poziva Komisiju da čim prije utvrdi je li Sporazum mješovite ili isključive prirode te od nje da traži da od početka pregovora u raspravu uključi i nacionalne parlamente država članica;

32.  naglašava da se tijekom pregovora u obzir moraju uzeti ekološki uvjeti na području Sredozemlja koji ograničavaju poljoprivredne aktivnosti, posebice nedostatak vode, te da je potrebno zalagati se za održivi gospodarski model u pogledu zaštite okoliša i upravljanja prirodnim resursima;

33.  ističe da su trgovinski pregovori s Tunisom dio šire slike euro-mediteranskih trgovinskih odnosa; ustraje u zahtjevu da se ubrzo održi deseta konferencija ministara trgovine Unije za Mediteran, koja se odgađa sine die od 2013., kako bi se razmotrili trgovinski ulozi regije i radni prioriteti koje treba utvrditi za sljedeće godine;

Viđenje pregovora po sektorima

34.  poziva da se u okviru Sporazuma odgovarajuća važnost da uslužnom sektoru, koji predstavlja važan potencijal za rast tuniškog gospodarstva i koji bi trebao privući strateška ulaganja; u svjetlu činjenice da su ovo prvi trgovinski pregovori ovog opsega za Tunis, smatra da se pregovori o uslugama trebaju izričito odnositi na sektore u kojima ugovorne strane žele ostvariti mogućnost pristupa tržištu i nacionalnim postupcima;

35.  podsjeća da je javni sektor od temeljne važnosti za Tunis i da je u njemu zaposlena većina tuniških kvalificiranih radnika;

36.  podsjeća da su u Tunisu prisutni brojni start-upovi, mikropoduzeća i vrlo dinamična mala i srednja poduzeća u području visokih tehnologija i traži da se Sporazumom prednost da njihovim sposobnostima razvoja i internacionalizaciji; ističe da je Tunis zatražio da se u Sporazum uključe ambiciozne i uravnotežene odredbe o e-trgovini;

37.  poziva obje strane da i zajedničkim inicijativama potaknu rast razina zaposlenosti, što je ključan uvjet za gospodarski oporavak i političku stabilnost Tunisa;

38.  smatra da mali proizvođači i mali poduzetnici moraju imati koristi od Sporazuma jer su neophodni za gospodarsko tkivo Tunisa; potiče razvoj redovitog dijaloga između poduzetnika, stručnih organizacija i tijela za obuku, koji će prije svega omogućiti promicanje dobrih praksi i bolje razumijevanje teškoća i očekivanja uključenih strana;

39.  smatra da u sklopu pregovora o poglavlju o tržišnom natjecanju treba postupati oprezno, postupno i fleksibilno s obzirom na strateški karakter državnih potpora za tuniški gospodarski razvoj;

40.  podsjeća na važnost osnivanja komora za bilateralnu trgovinu koje će predstavljati stalne forume u okviru kojih će različiti dionici moći pokretati međusobna partnerstva i razvijati gospodarske i trgovinske djelatnosti;

41.  traži od Komisije da olakša dodjelu viza za kratkotrajni boravak za obavljanje usluga tipa „Move IV” koje zahtijevaju putovanja osoba tijekom ograničenog razdoblja prema preciznim uvjetima utvrđenima ugovorima i domaćim zakonodavstvom; naglašava da se ničime u Sporazumu ne smije spriječiti da EU i njegove države članice primjenjuju mjere kojima se regulira ulazak i privremeni boravak fizičkih osoba na njihovu teritoriju, što uključuje mjere nužne za uredno kretanje fizičkih osoba preko njihovih granica poput, između ostalog, mjera u pogledu prihvata ili uvjeta za prihvat;

42.  nada se da će taj Sporazum pridonijeti trajnoj uspostavi povoljnih uvjeta u Tunisu kojima se privlače dugoročna ulaganja u ključne i dinamične gospodarske sektore s velikom dodanom vrijednošću, poput turizma, energije, uključujući i obnovljive izvore energije, usluga visoke tehnologije, digitalnog gospodarstva i razmjene podataka; poziva Komisiju da doda poglavlje o ulaganjima kako bi olakšala izravna strana ulaganja između Europske unije i Tunisa te da ubrza uvođenje euro-mediteranskog mehanizma za olakšavanje ulaganja i trgovine koji će omogućiti prikupljanje relevantnih informacija i podataka, jačanje trgovinskih partnerstva te posebice pogodovati Tunisu;

43.  smatra da Sporazum mora sadržavati odredbe o javnoj nabavi uz pažljivo odlučivanje o stupnju otvorenosti i europske i tuniške strane, istodobno vodeći računa o konkretnoj strukturi i uvjetima gospodarstva Tunisa;

44.  smatra da Europska unija i Tunis mogu samo profitirati boljim uzajamnim pristupom svojim poljoprivrednim tržištima i da Sporazum mora pridonijeti sniženju carinskih pristojbi, uklanjanju necarinskih zapreka i poboljšanju izvoza;

45.  ističe da je Tunis naglasak stavio na razvoj ekološkog uzgoja i da se ovim Sporazumom tuniškim proizvodima iz takvog uzgoja mora omogućiti pristup novim tržištima;

46.  nada se da se pregovorima neće nanijeti šteta gospodarstvima nijedne od dviju strana; traži od Unije i Tunisa da u obzir uzmu činjenicu da s obje strane Sredozemlja postoji više osjetljivih poljoprivrednih sektora za koje je u okviru pregovora potrebno dogovoriti iscrpne popise prijelaznih razdoblja i odgovarajućih kvota ili po potrebi njihovo isključenje iz pregovora;

47.  potiče Komisiju da u pregovorima osigura uspostavu zahtjevnih normi i visoke razine kvalitete u pogledu sanitarnih i fitosanitarnih mjera, kao i rješenje veterinarskih problema i problema u vezi s nadzorom mesa, voća i povrća, koji još postoje u Tunisu; poziva Komisiju da u Sporazum uključi konkretne odredbe o tehničkoj potpori kojom bi se tuniškim proizvođačima pomoglo ispuniti strože sanitarne i fitosanitarne standarde Europske unije;

48.  smatra da se Sporazumom mora doprinijeti utvrđivanju standarda visoke kvalitete u pogledu održivog razvoja, osobito u području socijalnih standarda;

49.  nada se da će tuniška vlada i europske institucije izraditi odgovarajuće odredbe za jasno utvrđivanje izvora, podrijetla i sljedivosti tuniških proizvoda te da će proizvođačima, posrednicima i potrošačima zajamčiti veću transparentnost;

50.  nada se da će u Sporazum biti uvršteno i ambiciozno poglavlje o pravu intelektualnog vlasništva, uključujući poboljšanu zaštitu i priznavanje oznaka zemljopisnog podrijetla, čime će se zajamčiti potpuno i cjelovito priznavanje oznaka zemljopisnog podrijetla Europske unije i Tunisa, sljedivost predmetnih proizvoda i zaštita znanja i vještina proizvođača;

51.  poziva Komisiju da u tom Sporazumu oznakom zemljopisnog podrijetla zaštiti i nepoljoprivredne proizvode, s obzirom na činjenicu da je Tunis to već učinio;

52.  nada se da će Sporazum tuniškoj industriji omogućiti da se modernizira i da poboljša svoje stručno znanje kako bi obuhvatila veći dio lanca opskrbe industrijskom robom i tako stvorila potrebu za višom razinom stručnih vještina i lokalno zaposlila kvalificiranije osoblje;

53.  poziva Komisiju da u Sporazum uključi i ambiciozno poglavlje o energiji i sirovinama u cilju poboljšanja istraživanja i suradnje u sektorima električne struje, plina, energije vjetra, solarne energije i drugih obnovljivih izvora energije;

54.  nada se da će se zahvaljujući Sporazumu poboljšati suradnja među sveučilištima znanstvene suradnje, istraživačkim centrima i centrima za obuku u Europi i Tunisu i to u područjima istraživanja, inovacije, razvoja novih tehnologija te, općenitije, kulture i obrazovanja te se nada da se tim inicijativama može pomoći i tuniškom tržištu rada;

55.  pozdravlja uključenje Tunisa u europski istraživački program Obzor 2020. i poziva Komisiju i Vladu Tunisa da u Sporazum uključe ambiciozno poglavlje o održivom razvoju, promičući visoke socijalne i radne standarde u skladu s odredbama konvencija Međunarodne organizacije rada (ILO) i standardima za zaštitu okoliša koji su predviđeni multilateralnim sporazumima u tome području;

56.  podsjeća da je Tunis ratificirao sve sporazume ILO-a, ali da, prema neovisnom nadzornom tijelu, treba pojačati napore za promicanje visokih radnih standarda; nada se da će ALECA pomoći Tunisu u razvijanju socijalnih i radnih standarda koji pružaju veću zaštitu, osobito u pogledu sindikalnih prava; od ALECA-e očekuje da, u tuniškom kontekstu demokratske tranzicije i terorističke prijetnje, potakne jačanje vladavine prava i temeljnih sloboda, osobito slobode udruživanja, izražavanja i informiranja;

57.  poziva Komisiju da u tekst Sporazuma uvrsti klauzulu o ljudskim pravima na temelju koje EU može jednostrano obustaviti primjenu Sporazuma u slučaju da druga ugovorna strana krši ljudska prava;

58.  traži od ugovornih strana da razmotre uvođenje klauzule o dobrom poreznom upravljanju nadahnute radovima Platforme za dobro porezno upravljanje Europske Komisije kako bi se spriječili slučajevi dvostrukog neoporezivanja;

59.  pozdravlja zajednički interes za produbljenje partnerstva za mobilnost sklopljenog 3. ožujka 2014. i nada se finalizaciji sporazuma o olakšavanju dodjele viza i sporazuma o ponovnom prihvatu;

60.  poziva europske institucije da u slučaju stvarnih ili mogućih šteta za jedan ili više trgovačkih sektora obuhvaćenih Sporazumom uspostavi odgovarajuće kompenzacijske mjere;

o
o   o

61.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) Zaključci 11076/15 RELEX 626 Vijeća Europske unije od 20.7.2015. (2) SL L 151, 18.6.2015., str. 25. (3) SL L 151, 21.5.2014., str. 9. (4) http://www.trade-sia.com/tunisia/the-study/?lang=en (5) http://www.sia-trade.org/emfta (6) SL L 97, 30.3.1998., str. 2. (7) SL C 261 E, 10.9.2013., str. 21.