Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2015/2128(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0026/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0026/2016

Rasprave :

PV 07/03/2016 - 15
CRE 07/03/2016 - 15

Glasovanja :

PV 08/03/2016 - 6.5
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0071

Usvojeni tekstovi
PDF 485kWORD 161k
Utorak, 8. ožujka 2016. - Strasbourg Završno izdanje
Godišnje izvješće za 2014. o zaštiti financijskih interesa EU-a – borba protiv prijevara
P8_TA(2016)0071A8-0026/2016

Rezolucija Europskog parlamenta od 8. ožujka 2016. o godišnjem izvješću za 2014. o zaštiti financijskih interesa EU-a – borba protiv prijevara (2015/2128(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 325. stavak 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije o prethodnim godišnjim izvješćima Komisije i Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 31. srpnja 2015. pod nazivom „Zaštita financijskih interesa EU-a – Borba protiv prijevara – Godišnje izvješće za 2014.” (COM(2015)0386) i popratne radne dokumente osoblja (SWD(2015)0151, SWD(2015)0152, SWD(2015)0153, SWD(2015)0154, SWD(2015)0155 i SWD(2015)0156),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće OLAF-a za 2014.,

–  uzimajući u obzir izvješće o radu nadzornog odbora OLAF-a za 2014. godinu,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2014., zajedno s odgovorima institucija,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 8. listopada 2015. pod naslovom „Zaštita proračuna EU-a do kraja 2014.” (COM(2015)0503),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 16. rujna 2015. pod naslovom „Prijedlozi za borbu protiv korupcije u EU-u: odgovor na zabrinutost poslovnog svijeta i civilnog društva” (CCMI/132),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 3. veljače 2014. pod naslovom „Izvješće EU-a o suzbijanju korupcije” (COM(2014)0038),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 250/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o uspostavljanju programa za promicanje aktivnosti u području zaštite financijskih interesa Europske unije (program „Hercule III”) te stavljanju izvan snage Odluke br. 804/2004/EZ(1),

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije od 17. srpnja 2013. za uredbu Vijeća o osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja (COM(2013)0534),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999(2),

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije od 11. srpnja 2012. za direktivu Europskog parlamenta i Vijeća o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (COM(2012)0363),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. rujna 2011. o naporima Unije u borbi protiv korupcije(4), svoju izjavu od 18. svibnja 2010. o naporima EU-a u borbi protiv korupcije(5), i Komunikaciju Komisije od 6. lipnja 2011. naslovljenu „Borba protiv korupcije u EU-u” (COM(2011)0308),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica(6),

–  uzimajući u obzir izvješće iz 2015. o poreznom jazu koje je naručila Europska komisija,

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće Revizorskog suda o javnoj nabavi u rashodima EU-a za koheziju,

–  uzimajući u obzir presudu Suda Europske unije u predmetu C-105/14, Taricco i drugi,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja Odbora za međunarodnu trgovinu, Odbora za regionalni razvoj, Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove te Odbora za ustavna pitanja (A8-0026/2016),

A.  budući da države članice i Komisija imaju zajedničku odgovornost za izvršenje otprilike 80 % proračuna Unije; budući da su države članice prvenstveno odgovorne za ubiranje vlastitih sredstava, između ostalog u obliku PDV-a i carinskih pristojbi;

B.  budući da bi razumna javna potrošnja i zaštita financijskih interesa EU-a trebali biti ključni elementi politike EU-a čiji je cilj povećati povjerenje građana osiguravajući da se njihov novac koristi ispravno, učinkovito i djelotvorno; budući da bi takvo dobro financijsko upravljanje trebalo provoditi primjenjujući pristup koji podrazumijeva najučinkovitije trošenje svakog eura;

C.  budući da postizanje dobrih rezultata podrazumijeva redovitu procjenu ulaznih i izlaznih podataka te rezultata i učinaka u revizijama učinkovitosti poslovanja;

D.  budući da raznolikost pravnih i administrativnih sustava u državama članicama predstavlja izazov za uklanjanje nepravilnosti i suzbijanje prijevara te budući da bi Komisija trebala pojačati napore za učinkovitu provedbu borbe protiv prijevara koja bi trebala postići opipljive i prihvatljivije rezultate;

E.  budući da Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) ima odgovornost štititi financijske interese Unije istražujući prijevare, korupciju i ostale nezakonite aktivnosti; budući da je njegov nadzorni odbor osnovan kako bi učvrstio i jamčio neovisnost OLAF-a redovitim praćenjem provedbe njegove istražne uloge; budući da, konkretno, nadzorni odbor prati razvoj događaja koji se odnosi na primjenu postupovnih jamstava i trajanje istraga s obzirom na informacije o kojima izvještava glavni direktor u skladu s člankom 7. stavkom 8. Uredbe (EU, Euratom) br. 883/2013;

F.  budući da korupcija utječe na sve države članice i da, prema prvom izvješću Komisije o antikorupcijskoj politici Europske unije koje je objavljeno u veljači 2014., za gospodarstvo EU-a predstavlja trošak od oko 120 milijardi EUR godišnje;

G.  budući da se uz pomoć korupcije mogu financirati aktivnosti mreža organiziranog kriminala ili terorističkih mreža u Europi; budući da se korupcijom također potkopava povjerenje građana u institucije i demokratske procese;

H.  budući da se, uz civilizacijsku pretpostavku koja se temelji na etičkim načelima svojstvenim vladavini prava, borbom protiv prijevare i korupcije doprinosi globalnoj gospodarskoj konkurentnosti Unije;

1.  prima na znanje izvješće Komisije naslovljeno „Zaštita financijskih interesa Europske unije – borba protiv prijevara – Godišnje izvješće za 2014.”; traži od Komisije da u svojim godišnjim izvješćima o zaštiti financijskih interesa EU-a (izvješća o PIF-u) pravovremeno odgovori na zahtjeve Parlamenta;

Otkrivanje nepravilnosti i izvještavanje o njima

2.  napominje da je ukupan iznos svih prijavljenih nepravilnosti oko 3,24 milijarde EUR; ističe da je 2014. ukupan financijski učinak prijavljenih nepravilnosti koje se smatraju prijevarom i onih koje se ne smatraju prijevarom veći za 36 % u odnosu na 2013., dok je broj takvih nepravilnosti porastao za 48 %; ističe da se 2,27 milijarde EUR prijavljenih nepravilnosti odnosi na rashode, što čini 1,8 % ukupnih plaćanja;

3.  naglašava da je od 16 473 nepravilnosti prijavljenih Komisiji 2014. kod njih 1 649 bilo riječ o prijevarama u ukupnom iznosu od otprilike 538,2 milijuna EUR; napominje da aktivnosti koje se smatraju prijevarom i koje se odnose na rashode uključuju 363 milijuna EUR, što je 0,26 % ukupnih plaćanja, a da one koje se odnose na prihode uključuju 176,2 milijuna EUR, što je 0,88 % ukupnog iznosa tradicionalnih vlastitih sredstava prikupljenih 2014.;

4.  naglašava da je 2014. ukupan financijski učinak prijavljenih nepravilnosti koje se ne smatraju prijevarom veći za 47 % u odnosu na 2013., dok se broj takvih nepravilnosti smanjio za 5 %; također napominje da su nepravilnosti koje se ne smatraju prijevarom vezane uz rashode odnosile na 1,54 % ukupnih plaćanja, a da su nepravilnosti vezane uz prihode odnosile na 3,66 % tradicionalnih vlastitih sredstava prikupljenih u 2014.;

5.  poziva Komisiju da preuzme punu odgovornost za povrat sredstava nepropisno isplaćenih iz proračuna EU-a, kao za i bolje prikupljanje vlastitih sredstava, i da uspostavi jedinstvena načela izvješćivanja u svim državama članicama u svrhu prikupljanja odgovarajućih, usporedivih i točnih podataka;

6.  naglašava da su nepravilnosti koje se ne smatraju prijevarom često povezane s nedostatnim poznavanjem složenih pravila i uvjeta; smatra da će se broj takvih nepravilnosti smanjiti kad države članice i Komisija pojednostave pravila; smatra da je za borbu protiv nepravilnosti, uključujući i prijevare, potrebna dobra obaviještenost svih institucionalnih tijela na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te dobra obaviještenost javnosti; napominje da je uspostava kulture suzbijanja prijevara od presudne važnosti u svim institucijama i tijelima uključenim u korištenje fondovima te poziva države članice na poticanje razmjene dobrih praksi;

7.  podsjeća na to da države članice trenutačno provode fiskalnu konsolidaciju i štednju u cilju povećanja održivosti financijskog stanja te čvrsto vjeruje da sva dostupna sredstva treba ulagati u države članice kako bi se poticao održivi gospodarski rast; vjeruje da se moraju poduzeti svi potrebni koraci kako bi se spriječile i zaustavile bilo kakve prijevare u području trgovinske politike i odobrenih sredstava povezanih s tom politikom, pri čemu valja upotrijebiti sve relevantne instrumente politika (primjerice, kaznene istrage, razvoj pouzdanih modela analize te napori u ispravljanju nedostataka i neuspjeha koji se odnose na manjkavosti politike Komisije); poziva države članice da ulože dodatne napore kako bi se zajamčilo da se sredstva iz proračuna EU-a ispravno upotrebljavaju za projekte kojima se pridonosi rastu i zapošljavanju u Europi te za povrat carinskog duga nakon otkrića prijevara; ističe, općenito govoreći, da borba protiv nedozvoljene trgovine i nezakonitih financijskih tokova treba ostati jedan od prioriteta kako za EU tako i za države članice;

8.  pozdravlja to što je Komisija donijela višegodišnju strategiju za borbu protiv prijevara koja će poslužiti da se isprave znatna odstupanja u broju nepravilnosti koje prijavljuje svaka država članica;

Prihodi – vlastita sredstva

9.  sa zabrinutošću primjećuje da je 2014. iznos tradicionalnih vlastitih sredstava povezanih s prijevarama bio 191 % veći nego 2013. te da je 2014. iznos povezan s nepravilnostima koje se ne smatraju prijevarom bio 146 % veći nego prethodne godine;

10.  izražava zabrinutost da prosječna stopa povrata tradicionalnih vlastitih sredstava po državi članici za nepravilnosti koje se smatraju prijevarom i one koje se ne smatraju prijevarom za 2014. iznosi 24 %, što je najniža stopa ikad zabilježena; poziva države članice da ubrzaju zahtjev za povratom sredstava, a one koje moraju ostvariti najveći povrat poziva da poboljšaju postupak povrata;

11.  izražava zabrinutost zbog poreznog jaza i procijenjenih gubitaka u naplati PDV-a koji su 2013. iznosili 168 milijardi EUR; naglašava činjenicu da je u 13 od 26 ispitanih država članica u 2014. prosječni procijenjeni gubitak PDV-a premašio 15,2 %; naglašava da Komisija nema pristup informacijama koje su razmijenile države članice u cilju sprječavanja i borbe protiv takozvanih „kružnih prijevara”; poziva države članice da sudjeluju u svim područjima aktivnosti Eurofisca radi olakšavanja razmjene informacija u cilju borbe protiv prijevara; ističe da je Komisija nadležna za kontrolu i praćenje mjera koje provode države članice; poziva Komisiju da u potpunosti iskoristi svoje izvršne ovlasti kako bi nadzirala države članice i pomogla im u borbi protiv prijevara povezanih s PDV-om i izbjegavanjem plaćanja poreza; prima na znanje da se Komisija od 2013. koristi mehanizmom za brzo djelovanje u svrhu rješavanja brojnih i naglih prijevara povezanih s PDV-om;

12.  potiče Komisiju da razvije mehanizam koji bi motivirao poduzeća da redovito plaćaju poreze, umjesto da ga izbjegavaju;

13.  napominje sve veći broj koordinacijskih centara koje podupiru Eurojust i Europol; pozdravlja rezultate prekograničnih operacija Vertigo 2 i 3 te učinkovitu suradnju između policije i pravosudnih tijela u Njemačkoj, Poljskoj, Nizozemskoj, Ujedinjenoj Kraljevini, Belgiji, Španjolskoj, Češkoj i Švicarskoj koja je dovela do neutralizacije zločinačkih mreža odgovornih za prijevare u vrijednosti od 320 milijuna EUR poreznih prihoda, uključujući PDV;

14.  izražava zabrinutost oko carinskih inspekcija i prikupljanja carinskih pristojbi koje su jedan od izvora vlastitih sredstava u okviru proračuna EU-a; naglašava da su carinska tijela država članica ta koja provode inspekcije radi provjere pridržavaju li se uvoznici pravila o carinama i uvozu te naglašava da je Revizorski sud utvrdio da se kvaliteta tih inspekcija razlikuje među državama članicama; poziva Komisiju da ažurira Vodič za reviziju carina iz 2014. radi uklanjanja nedostataka koje je utvrdio Revizorski sud, kao što su pitanja oko postupanja s uvozom koji je carinjen u drugoj državi članici;

Rashodi

15.  sa zabrinutošću primjećuje da se broj nepravilnosti povezanih s rashodima koje su prijavljene kao prijevare 2014. smanjio za samo 4 % nakon što je 2013. porastao za 76 %; poziva nadležna tijela da poduzmu sve neophodne mjere kako bi se smanjio broj nepravilnosti koje se smatraju prijevarom, no ne pod cijenu žrtvovanja standarda kontrole;

16.  izražava zabrinutost zbog stalnog povećanja nepravilnosti koje se ne smatraju prijevarom, i u broju slučajeva i u iznosima, pri korištenju sredstvima EU-a kojima se direktno upravlja; iznenađen je da se 2014. broj nepravilnosti koje se smatraju prijevarom učetverostručio u odnosu na prethodnu godinu i traži od Komisije detaljna pojašnjenja u tom pogledu i poduzimanje nužnih mjera kako bi se suzbio taj trend;

17.  zabrinut je zbog činjenice da je 2014. u sektoru ruralnog razvoja bio najveći broj prijavljenih nepravilnosti koje se smatraju prijevarom, što je najveće povećanje u odnosu na 2013.; naglašava da je oko 71 % od ukupnog broja nepravilnosti koje se smatraju prijevarom u području prirodnih resursa (poljoprivreda, ruralni razvoj i ribarstvo) otkriveno u Mađarskoj, Italiji, Poljskoj i Rumunjskoj;

18.  prima na znanje da je stopa povrata država članica za Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EAGF) ispod ukupnog prosjeka i da je do kraja 2014. ostvaren povrat za manje od polovicu nepravilnosti otkrivenih 2009.; ističe znatne razlike u sposobnosti država članica da ostvare povrat nezakonito isplaćenih sredstava otkrivenih u okviru zajedničke poljoprivredne politike i potiče Bugarsku, Francusku, Grčku i Slovačku da znatno poboljšaju svoje rezultate; prima na znanje da mehanizam poravnavanja (pravilo 50/50) daje jaki poticaj državama članicama da što prije od korisnika Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) zatraže povrat nezakonito isplaćenih sredstava u okviru tog fonda; izražava žaljenje što je 2013. bila treća godina za redom u kojoj je zabilježen rast broja slučajeva nepravilnosti koje se smatraju prijevarom koje se odnose na EFJP te četvrta uzastopna godina u kojoj je zabilježen rast broja prijavljenih slučajeva nepravilnosti koje se smatraju prijevarom koje se odnose na ruralni razvoj; naglašava potrebu za bržim povratom sredstava;

19.  napominje da se stopa nepravilnosti iz 2014. u vezi sa zajedničkom ribarstvenom politikom nakon jednogodišnjeg skoka 2013. vratila na razinu sličnu onoj iz 2012.; primjećuje da je najčešće otkrivena nepravilnost tijekom razdoblja između 2010. i 2014. bila „neprihvatljivost mjere/projekta za primanje pomoći“, dok je druga po redu bila „kršenje pravila javne nabave”;

20.  napominje da se za programsko razdoblje kohezijske politike 2007. – 2013. broj nepravilnosti koje su prijavljene kao prijevare 2014. smanjio za 5 % u odnosu na 2013., s 306 prijavljenih slučajeva; ozbiljno je zabrinut jer se iznos koji se odnosi na nepravilnosti koje se smatraju prijevarom 2014. povećao za više od 115 milijuna EUR (76 %) u odnosu na 2013., što je uglavnom uzrokovano naglim povećanjem (660 %) iznosa u okviru Kohezijskog fonda; primjećuje da od 74 slučaja utvrđenih prijevara u pogledu kohezijske politike između 2008. i 2014., 61 (82 %) slučaj prijavile su tri države članice – Njemačka (42 slučaja), Poljska (11 slučaja) i Slovenija (8 slučaja); izražava zabrinutost što je za to razdoblje u 14 država članica utvrđen postotak prijevara od 0 %, što može potaknuti sumnju u učinkovitost njihovog sustava kontrole;

21.  Nadalje, zabrinut je zbog činjenice da se ukupno vrijeme od pojave nepravilnosti, otkrivanja i konačnog izvješćivanja Komisije o tim nepravilnostima u području kohezije povećalo na tri godine i četiri mjeseca; podsjeća da nakon otkrivanja nepravilnosti započinju daljnji postupci (nalozi za povrat, istrage OLAF-a itd.); poziva Komisiju da surađuje s državama članicama na poboljšanju učinkovitosti otkrivanja i izvješćivanja;

22.  pozdravlja opće smanjenje broja prijavljenih nepravilnosti u području pretpristupne pomoći; žali zbog toga što je od 2010. trend nepravilnosti u okviru instrumenta pretpristupne pomoći u stalnom porastu, i u pogledu iznosa i u pogledu broja slučajeva, s time da Turska najviše pridonosi tom negativnom trendu te poziva Komisiju da učini sve što je u njezinoj moći da popravi stanje, posebno u kontekstu predstojećih napora da se poveća suradnja između EU-a i Turske;

Utvrđeni problemi i potrebne mjere

Bolje izvješćivanje

23.  sa zabrinutošću napominje da je unatoč brojnim pozivima Parlamenta na uspostavljanje jedinstvenih načela izvješćivanja u svim državama članicama situacija i dalje nezadovoljavajuća i da još postoje znatne razlike u broju nepravilnosti koje se smatraju prijevarom i onih koje se ne smatraju prijevarom, a koje prijavljuju države članice; smatra da se zbog tog problema stvara iskrivljena slika stvarne situacije u pogledu razine kršenja i zaštite financijskih interesa EU-a; snažno potiče Komisiju da uloži ozbiljne napore u rješavanje problema različitih pristupa država članica otkrivanju nepravilnosti te problema neujednačenih tumačenja u primjeni pravnoga okvira EU-a;

24.  pozdravlja to što se Komisija obvezala da će dvaput godišnje objavljivati izvješća EU-a o suzbijanju korupcije te sa zanimanjem iščekuje čitanje idućeg izvješća početkom 2016.; traži od Komisije da doda poglavlje o uspješnosti institucija EU-a u borbi protiv korupcije uz provođenje dodatne analize provedenih politika na razini institucija EU-a kako bi se utvrdili svojstveni kritični faktori, područja podložna opasnostima i rizični faktori koji mogu dovesti do korupcije;

25.  poziva Komisiju da uskladi okvir za izvješćivanje o „sumnjama na prijevaru” i da ustanovi pravila o izvješćivanju o svim sudskim mjerama poduzetima u državama članicama u vezi s potencijalnom zlouporabom sredstava EU-a, pri čemu će biti nužno da se pri izvješćivanju konkretno navedu sudske mjere poduzete na temelju preporuka OLAF-a o pokretanju sudskih postupaka;

26.  poziva Komisiju da na temelju zahtjeva iz Štokholmskog programa izradi sustav jasnih pokazatelja i lako primjenjivih jedinstvenih kriterija za mjerenje razine korupcije u državama članicama i za ocjenjivanje politika država članica za borbu protiv korupcije; zabrinut je za pouzdanost i kvalitetu podataka iz država članica; stoga poziva Komisiju da blisko surađuje s državama članicama kako bi se jamčila sveobuhvatnost, točnost i pouzdanost podataka koji se šalju, imajući na umu cilj cjelovite provedbe programa jedinstvene revizije; poziva Komisiju da izradi indeks korupcije za kategorizaciju država članica;

27.  poziva Komisiju da u sklopu godišnjeg ocjenjivanja rezultata ostvarenih u borbi protiv korupcije državama članicama pruži precizne smjernice o tome kako da se omogući postupno i kontinuirano ispunjenje obveza koje je svaka država članica preuzela u vezi s borbom protiv korupcije;

28.  ponovno poziva Komisiju da ubrzano promiče zakonodavstvo o minimalnoj razini zaštite zviždača u Europskoj uniji; poziva europske institucije da izmijene Pravilnik o osoblju kako bi se zajamčilo da se njime od dužnosnika ne traži da samo formalno prijavljuju nepravilnosti, nego da se njime također utvrđuje odgovarajuća zaštita za zviždače; poziva europske institucije koje to dosad nisu učinile i druga tijela da bez odgode provedu članak 22. točku (c) Pravilnika o osoblju; odlučno poziva sve institucije EU-a da donesu interna pravila o prijavljivanju nepravilnosti kada to čine zaposlenici i njihovim obvezama, s naglaskom na zaštitu zviždača; smatra da bi ta pravila trebalo izričito proširiti na zviždače koji otkriju prijevaru u vezi s međunarodnim sporazumima, uključujući trgovinske sporazume;

29.  ističe važnost pristupa informacijama i transparentnosti lobiranja te korištenja sredstvima EU-a kako bi se pružila potpora radu nezavisnih organizacija u tom području;

30.  vjeruje da bi se razina transparentnosti mogla povisiti stvaranjem „zakonodavnog otiska” za lobiranje u EU-u s ciljem prebacivanja s dobrovoljnog na obvezni registar EU-a za sve aktivnosti lobiranja u svakoj od institucija EU-a;

31.  snažno potiče Komisiju da nastavi sa strogom politikom u pogledu prekida i obustave plaćanja u skladu s relevantnom pravnom osnovom; pozdravlja činjenicu da je Komisija donijela novu odluku o mehanizmu ranog upozorenja; sa zanimanjem iščekuje izradu sveobuhvatnoga sustava ranog otkrivanja i isključenja koji će predložiti Komisija; poziva Komisiju da bolje informira države članice i lokalna tijela vlasti o provedbi svoje politike imajući u vidu da politički razlozi ne bi smjeli potkopavati taj proces;

32.  stoga poziva na to da se članak 325. UFEU-a primjenjuje transverzalno u politikama EU-a te da se na prijevare ne reagira nakon što su već počinjene, nego da ih se i sprječava; traži da se poštuje članak 325. UFEU-a, a posebno njegov stavak 5. o godišnjim izvješćima, koja su trebala biti podnesena prije jedne godine; posebno poziva na to da se pojednostavni način na koji se subvencije EU-a koriste u okviru kohezijske politike; poziva na to da se slijede dogovoreni postupci i da se ratificiraju sporazumi o borbi protiv prijevara na regionalnoj i međunarodnoj razini sklopljeni između Unije i trećih zemalja i organizacija; poziva na to da se donesu mjere koje će se nadovezati na preporuke o akcijskom planu iz Rezolucije Europskog parlamenta od 23. listopada 2013. o organiziranom kriminalu, korupciji i pranju novca: preporuke za radnje i inicijative koje treba poduzeti(7), osobito u vezi s preporukom iz stavka 130. o vidljivosti mjera koje su države članice poduzele za borbu protiv prijevara i organiziranog kriminala i stavka 131. o općem akcijskom planu za razdoblje 2014. – 2019. za iskorjenjivanje organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca – točke od (i.) do (xxi.); poziva na to da se iznesu prvi rezultati provedbe Direktive o krivotvorenju valuta; nadalje poziva na to da se pruži više informacija o antikorupcijskim mehanizmima OLAF-a i o koordinaciji država članica u okviru postupaka za povrat sredstava stečenih prijevarom;

33.  poziva EU da podnese zahtjev za članstvo u Skupini država protiv korupcije (GRECO) pri Vijeću Europe;

34.  pozdravlja činjenicu da je 2014. na snazi bilo 48 sporazuma kojima se uređivalo pružanje uzajamne administrativne pomoći i kojima je obuhvaćena 71 država, a još ih je 49 u pregovorima, zajedno s glavnim trgovinskim partnerima kao što su SAD i Japan, te traži da Parlament u svakom trenutku bude upoznat s tijekom pregovora; naglašava da se u cilju zaštite financijskih interesa EU-a i učinkovite borbe protiv prijevara prije svega treba pobrinuti da se zakonodavstvo primjenjuje te da sve strane poštuju mjerodavne međunarodne sporazume, što se odnosi i na mjerodavne klauzule o sankcijama u slučaju prijevare ili korupcije; potiče Komisiju da nastavi surađivati s drugim zemljama kad je riječ o mjerama protiv prijevara te da sklopi nove sporazume o administrativnoj suradnji; poziva Komisiju da i dalje u sve međunarodne sporazume EU-a uvršćuje odredbe o prijevari i korupciji kako bi otvorila put kvalitetnijoj suradnji u borbi protiv organiziranog kriminala, nedopuštene trgovine i drugih oblika nezakonite trgovine;

35.  pozdravlja ključnu ulogu koju je program makrofinancijske pomoći EU-a imao u poticanju najbližih trgovinskih partnera EU-a na reforme; zahtijeva da Komisija nastavi izvještavati Parlament i države članice kako bi se zajamčilo da se prilikom trošenja sredstava u potpunosti poštuje temeljna uredba, i to na način usklađen s regionalnom kohezijom i promicanjem regionalne stabilnosti, čime se ograničava rizik od zloupotrebe pozajmljenih sredstava; zahtijeva dugoročnu procjenu učinka programâ makrofinancijske pomoći na borbu protiv korupcije i prijevara u državama primateljicama;

36.  ponavlja svoj poziv revizorskim sudovima pojedinačnih država članica da objave nacionalna izvješća o trošenju sredstava EU-a;

37.  poziva Komisiju i države članice da na svojim razinama razvijaju međusobno povezane baze podataka o nepravilnostima u području kohezijske politike, uključujući nepravilnosti proizašle iz javne nabave, jer takve baze podataka mogu poslužiti kao temelj za smislenu i sveobuhvatnu analizu učestalosti, ozbiljnosti i uzroka nepravilnosti te analizu iznosa na koje se odnose nepravilnosti koje se smatraju prijevarama; ističe potrebu da se države članice pobrinu da na odgovarajući način i pravodobno Komisiji pružaju točne i usporedive podatke bez nerazmjernog porasta administrativnog opterećenja;

Bolje kontrole

38.  ističe složenu prirodu tih nepravilnosti; smatra da Komisija i države članice moraju poduzeti odlučne mjere protiv nepravilnosti koje se smatraju prijevarama; vjeruje da bi nepravilnosti koje se ne smatraju prijevarama trebalo rješavati s pomoću administrativnih mjera te posebno preko transparentnijih i jednostavnijih zahtjeva, veće tehničke pomoći Komisije državama članicama i poboljšanim razmjenama dobrih praksi i izvučenih pouka; smatra da se metodologija izračuna stopa pogrešaka mora uskladiti na razini EU-a i država članica;

39.  pozdravlja činjenicu da se ex ante i ex post kontrolama Zajednice otkriva sve više slučajeva nepravilnosti te stoga smatra da te kontrole treba dodatno promicati;

40.  pozivna nadležna tijela vlasti u državama članicama da bolje izvršavaju kontrole i da se koriste svim dostupnim informacijama kako bi se izbjegle pogreške i nepravilna plaćanja u kojima se rabe sredstva EU-a;

41.  potiče Komisiju da dodatno ojača svoju nadzornu ulogu provođenjem revizija, kontrola i inspekcije, plana popravnih mjera i ranih pismenih opomena; poziva države članice da pojačaju svoje napore i iskoriste svoj potencijal za otkrivanje i ispravljanje pogrešaka prije zahtijevanja povrata sredstava od Komisije; u tom pogledu ističe posebnu vrijednost preventivnih mjera u sprječavanju isplata, čime se uklanja potreba za dodatnim mjerama za nadoknadu zloupotrijebljenih sredstava;

42.  ponavlja svoj poziv Komisiji da izradi sustav razmjene informacija među nadležnim tijelima kako bi se omogućila unakrsna provjera računovodstvenih stavki u dvjema državama članicama ili u više njih kako bi se spriječila transnacionalna prijevara u odnosu na strukturne i investicijske fondove, čime se jamči transverzalan pristup zaštiti financijskih interesa EU-a;

43.  pozdravlja činjenicu da su 2014. sve službe Komisije pripremile i provele svoje strategije za borbu protiv prijevara; poziva agencije EU-a, izvršne agencije i zajednička poduzeća da učine isto; ističe ulogu koordinacijskih službi za borbu protiv prijevara u njihovu suzbijanju; pozdravlja donošenje nacionalnih strategija za borbu protiv prijevara u Bugarskoj, Grčkoj, Hrvatskoj, Malti i Slovačkoj te poziva države članice na koje se to odnosi da što prije podnesu svoje nacionalne strategije za borbu protiv prijevara; poziva Komisiju da pomno prati provedbu tih strategija;

44.  povrh toga želi da države članice prisnije surađuju s Komisijom kada je riječ o načinu upravljanja sredstvima; traži da se zaposlenicima u tijelima vlasti koja upravljaju sredstvima, a osobito osoblju službi za borbu protiv prijevara, pruži temeljita obuka kako bi mogli izraditi vlastite nacionalne strategije za borbu protiv prijevara;

45.  pozdravlja pozitivne rezultate prvog godišnjeg pregleda programa „Hercule III”; izražava zabrinutost da dio proračuna namijenjen za taj program možda neće biti dovoljan; traži dodatne informacije koje se temelje na rezultatima, posebno o doprinosu 55 konferencija i obuka djelotvornosti mjera koje su države članice poduzele u borbi protiv prijevara, korupcije i svih drugih nezakonitih aktivnosti koje utječu na financijske interese EU-a;

46.  ponovno ističe da se člankom 325. stavkom 2. UFEU-a zahtijeva da „radi suzbijanja prijevara koje utječu na financijske interese Unije države članice poduzimaju iste mjere koje poduzimaju radi suzbijanja prijevara koje su usmjerene protiv njihovih vlastitih financijskih interesa”; mišljenja je da se u EU-u ta odredba ne poštuje; smatra da bi Komisija trebala osmisliti horizontalnu politiku za borbu protiv prijevara i korupcije; ističe da i Komisija snosi odgovornost za učinkovito trošenje sredstava te stoga poziva Komisiju da uvede interne zahtjeve u pogledu učinkovitosti;

47.  smatra da je u fazama izrade programa i kontrole potrebno veće sudjelovanje građana EU-a posredstvom lako dostupnih informatičkih alata, posebno kad se financira važna infrastruktura; poziva Komisiju da razmotri ideju participativne izrade proračuna kako bi građani sudjelovali u praćenju trošenja sredstava EU-a te da uspostavi lako dostupan elektronički sustav za prijavljivanje slučajeva prijevare;

48.  napominje da definiranje, klasificiranje, otkrivanje i prijavljivanje nepravilnosti i dalje nije ujednačeno među državama članicama, a ni unutar njih, prije svega zbog razlika u definiranju nepravilnosti; smatra da je potrebno daljnje usklađivanje i u tom kontekstu pozdravlja Delegiranu uredbu Komisije od 8. srpnja 2015. o prijavljivanju nepravilnosti kojom se dopunjuje Uredba o zajedničkim odredbama; poziva Komisiju i države članice da uspostave usklađene strategije za rješavanje problema nepravilnosti i borbu protiv prijevara u kohezijskoj politici; ističe preventivne i korektivne mjere Komisije za izbjegavanje nepravilnosti koje se smatraju prijevarama, među ostalim i 193 prekida plaćanja u okviru kohezijske politike;

49.  podsjeća da se Uredbom o zajedničkim odredbama od upravljačkih tijela zahtijeva uspostava djelotvornih i razmjernih mjera za suzbijanje prijevara koje bi trebale biti dio nacionalnih strategija za borbu protiv prijevara; poziva Komisiju da snažnije preventivno djeluje; s time u vezi pozdravlja uspostavu sustava za rano otkrivanje rizika te posebno poziva na jačanje tehničkih i administrativnih kapaciteta upravljačkih tijela kako bi se zajamčili čvršći sustavi kontrole kojima se mogu smanjiti rizici od prijevara te poboljšati kapaciteti za njihovo otkrivanje, među ostalim i u slabije razvijenim regijama, bez nametanja nepotrebnog financijskog i administrativnog opterećenja; naglašava da bi preventivne mjere trebale obuhvaćati stalnu obuku i podršku za osoblje nadležnih tijela odgovorno za upravljanje i kontroliranje sredstava, kao i razmjenu informacija i najboljih praksi; podsjeća na ključnu ulogu lokalnih i regionalnih tijela i partnera u borbi protiv prijevara, jamčenju transparentnosti i sprečavanju sukoba interesa;

50.  cijeni odluku Komisije o provođenju procjene sredinom razdoblja 2018. godine kako bi se ustanovilo sprečavaju li se prijevare novom regulatornom strukturom kohezijske politike i smanjuju li se rizici od pojave nepravilnosti, uključujući i prijevare, te sa zanimanjem iščekuje detaljne informacije o utjecaju novih pravila na sustave upravljanja i kontrole, i u pogledu rizika od nepravilnosti i prijevare i u pogledu opće provedbe politike;

51.  poziva Komisiju i Revizorski sud da omoguće transparentnost revizijskih podataka objavljivanjem detaljnijih informacija o državama članicama koje su polučile najbolje i najlošije rezultate u svakom od područja i sektora politike kako bi akteri mogli odrediti u kojim je područjima pomoć najviše potrebna i pripremiti mjere s tim u skladu;

Direktiva o zaštiti financijskih interesa (PIF) i Uredba o uspostavi Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO)

52.  pozdravlja izjavu Komisije u njezinu godišnjem izvješću za 2014. o zaštiti financijskih interesa EU-a (Izvješće o PIF-u) da bi se i Direktivom o zaštiti financijskih interesa i Uredbom o uspostavi Ureda europskog javnog tužitelja „dopunio i učvrstio pravni okvir i znatno ojačala borba protiv prijevara”; ponovno ističe svoje stajalište da je prijeko potrebno što prije donijeti Direktivu o zaštiti financijskih interesa u čije bi područje primjene bio uvršten i PDV te kojom bi se jasno definirala povreda financijskih interesa, minimalna pravila za najduže zatvorske kazne te minimalna pravila o zastari; podsjeća na slučaj Taricco u kojem Sud svraća pozornost na činjenicu da je prijevara u vezi s PDV-om doista uvrštena u definiciju prijevare u pogledu zaštite financijskih interesa s Konvencije o zaštiti financijskih interesa iz 1995.;

53.  naglašava da brzo treba donijeti i Uredbu o uspostavi Ureda europskog javnog tužitelja i traži od Vijeća da navede svoje razloge za odgađanje pregovora;

Javna nabava

54.  napominje da je razina nepravilnosti prouzročenih nepoštovanjem pravila o javnoj nabavi i dalje visoka; poziva države članice da što brže u svoje zakonodavstvo prenesu Direktivu 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi(8), kojom se e-nabava proglašava obveznom i kojom se uvode obveze praćenja i izvješćivanja u cilju ograničavanja prijevara u nabavi i drugih ozbiljnih nepravilnosti; poziva Komisiju da objavljivanje sve dokumentacije koja se odnosi na korisnike, a posebno na podizvođače, odredi kao obvezu;

55.  traži od Komisije da primjenjuje isključivo mjere koje se odnose na diskreciju i isključenje u pogledu javne nabave, s odgovarajućim provjerama podobnosti koje bi se provodile u svakoj situaciji i da primjenjuje kriterije za isključenje kako bi u slučaju svakog sukoba interesa isključila poduzeća, što je od ključne važnosti za zaštitu vjerodostojnosti institucija;

56.  ističe da je nepoštovanje pravila o javnoj nabavi dovelo do znatnog broja pogrešaka u programskom razdoblju 2007. – 2013., među ostalima izbjegavanje javne nabave podjelom ugovora na manje javne natječaje kako bi se izbjeglo probijanje gornjih granica i upotreba neodgovarajućih postupaka; ističe da je nove direktive o javnoj nabavi potrebno provesti do travnja 2016.; naglašava da je za smanjenje broja nepravilnosti potrebno da države članice pravilno provedu direktive; stoga poziva Komisiju da izradi smjernice za pravilnu provedbu direktiva; poziva Komisiju da pomno prati provedbu tih direktiva; vjeruje da bi se postupak javne nabave mogao poboljšati postavljanjem uvjeta ex ante; ističe da su potrebna transparentna i pristupačna pravila;

57.  izražava zabrinutost zbog nedostatka potpune transparentnosti u pogledu financiranja velikih infrastrukturnih projekata; poziva Komisiju da razmotri donošenje prijedloga prema kojem bi objavljivanje svih financijskih izvještaja i projekata koji se odnose na velike javne radove bilo obvezno, uključujući i dokumentaciju o podizvođačima;

58.  poziva Komisiju da objavi svu dokumentaciju koja se odnosi na projekt brze željeznice Lyon – Torino i njegovo financiranje;

59.  poziva Komisiju da sastavi bazu podataka o nepravilnostima koja može služiti kao temelj za smislenu i sveobuhvatnu analizu učestalosti, ozbiljnosti i uzroka pogrešaka u javnoj nabavi; poziva mjerodavna tijela u državama članicama da sastave i analiziraju vlastite baze podataka o nepravilnostima, uključujući one proizišle iz javne nabave, te da surađuju s Komisijom kako bi te podatke pružili u obliku i u vremenskom roku koji će olakšati posao Komisije;

60.  dovodi u pitanje činjenicu da se sve veći broj ozbiljnih pogrešaka počinjenih u kontekstu postupaka javne nabave ne smatra prijevarnima te od Komisije traži da bude posebno oprezna u tom smislu, ne samo vođenjem dijaloga s državama članicama radi bolje primjene postojećih i novih direktiva o javnoj nabavi, nego i prosljeđivanjem relevantnih slučajeva OLAF-u na daljnje razmatranje;

61.  ističe da u hitnim situacijama, kao što je upotreba sredstava za izbjeglice, često ima izuzeća iz uobičajenih postupaka javne nabave koja uključuju izravan pristup sredstvima; žali što je zbog tog razloga često bilo slučajeva zlouporabe; poziva Komisiju da djelotvornije nadzire primjenu takvih izuzeća i proširenu praksu podjele ugovora o javnoj nabavi kako se ne bi probile gornje granice, čime se izbjegavaju redovni postupci javne nabave;

62.  napominje da u tematskom izvješću br. 10/2015 naslovljenom „Potrebno je uložiti više napora u rješavanje problema u vezi s javnom nabavom u rashodima EU-a za koheziju” Revizorski sud analizira postupke povezane s javnom nabavom; napominje da zbog neusklađenosti s pravilima o javnoj nabavi dolazi do pogrešaka koje mogu dovesti do kašnjenja u provedbi i financijskih ispravaka; poziva Komisiju i države članice da se pobrinu za potpuno poštovanje ex ante uvjeta u pogledu djelotvorne provedbe zakona o javnoj nabavi do kraja 2016.; poziva države članice da se pobrinu za odgovarajući i brz prijenos paketa direktiva o javnoj nabavi iz 2014. u nacionalno zakonodavstvo;

63.  snažno potiče države članice i Komisiju da u potpunosti iskoriste mogućnosti informatičkih alata u javnoj nabavi, uključujući alate za e-javnu nabavu, razmjenu dobrih praksi i preventivno utvrđivanje razine rizika; uviđa vrijednost internetskog alata Arachne za upozoravanje na prijevare koji je Komisija razvila u cilju utvrđivanja najriskantnijih projekata na temelju niza pokazatelja rizika te poziva države članice da ga upotrebljavaju;

Izrada proračuna temeljena na rezultatima i pristup najboljeg omjera vrijednosti i cijene

64.  naglašava da je važno služiti kao primjer i sa zadovoljstvom dočekuje međuinstitucijski pristup izradi proračuna koja se temelji na rezultatima; poziva Komisiju da uvede fazu planiranja, provedbe i kontrole višegodišnjeg financijskog okvira u skladu s načelom izrade proračuna temeljene na rezultatima;

65.  napominje da je važno poduzeti dodatne i trajne mjere kako bi se izbjegle nepravilnosti koje se smatraju prijevarama, no ponavlja i svoj poziv za donošenje nove metodologije usmjerene na uspješnost, a ne na formalističku evaluaciju programa, u skladu s načelom o proračunu EU-a usmjerenom na rezultate; poziva Komisiju da ojača svoje aktivnosti u pogledu primjene pokazatelja učinkovitosti i djelotvornosti u svim svojim programima, a ne da se usredotoči samo na stopu pogrešaka; nadalje poziva Komisiju da ne radi samo na trima glavnim kategorijama – ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti – nego da se počne koncentrirati i na novi tercet (ekologija, jednakost i etika);

66.  traži obvezno uključivanje ex ante procjena ekološke, gospodarske i socijalne dodane vrijednosti u postupku izbora projekata za financiranje, unutar i izvan Europske unije, te objavljivanje i potpunu dostupnost rezultata tih procjena i korištenih pokazatelja;

67.  napominje da je izvješćivanje o uspješnosti još slabo te da postoji potreba da se redovno ocjenjuju ulazni parametri (financijski, ljudski, materijalni, organizacijski i regulatorni resursi potrebni za provođenje programa), učinci (postignuća programa), rezultati (neposredne posljedice programa) i utjecaji (dugoročne promjene u društvu);

68.  pozdravlja uspostavljanje mreže nacionalnih kontaktnih točki u državama članicama i uvrštenje antikorupcijskih ciljeva u postupak gospodarskog upravljanja u okviru Europskog semestra;

69.  snažno potiče Komisiju da smjesta objavi svoju procjenu svih sporazuma s duhanskim poduzećima kako bi se ustanovila njihova uspješnost u borbi protiv prijevara i krivotvorenja, koji utječu na financijske interese EU-a, te da ocijeni treba li te sporazume produžiti;

70.  ističe ulogu Revizorskog suda, vrhovnih revizijskih institucija, Komisije i upravljačkih tijela u kontroliranju pravilnosti i uspješnosti javne potrošnje; poziva Revizorski sud i Komisiju da dodatno poboljšaju suradnju s vrhovnim revizijskim institucijama u državama članicama kako bi se proširio opseg i udio revidiranih sredstava i projekata;

Krijumčarenje duhana i krivotvorena roba

71.  zabrinut je zbog zaključka Europskog ombundsmana(9) da, osim Glavne uprave za zdravlje i sigurnost hrane, Komisija „ne primjenjuje u potpunosti pravila i smjernice Svjetske zdravstvene organizacije UN-a o transparentnosti i lobiranju duhanske industrije”; smatra da su stoga ugrožene vjerodostojnost i ozbiljnost Komisije;

72.  potiče sve relevantne institucije EU-a na provedbu članka 5. stavka 3. Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o kontroli duhana u skladu s preporukama sadržanim u smjernicama te konvencije; poziva Komisiju da odmah objavi svoju ocjenu sporazuma s duhanskim poduzećima i procjenu učinka provedbe Okvirne konvencije o kontroli duhana; poziva Komisiju da osigura potpunu transparentnost u pogledu sporazuma o duhanu i njihovog mogućeg obnavljanja te potiče države članice da redovito izvještavaju o rashodima u okviru sredstava dobivenih kao rezultat tih sporazuma;

73.  pozdravlja uspješne ishode brojnih zajedničkih carinskih operacija, uz suradnju OLAF-a i država članica s raznim službama trećih zemalja u okviru kojih je između ostalog zaplijenjeno 1,2 milijuna krivotvorenih dobara, uključujući parfeme, rezervne automobilske dijelove, elektroničke uređaje i 130 milijuna cigareta; naglašava da krijumčarenje visoko oporezovane robe prouzročuje znatne gubitke u prihodima za proračune EU-a i njegovih država članica te da izravni gubici u carinskim prihodima prouzročeni krijumčarenjem cigareta prema procjenama iznose više od 10 milijardi EUR godišnje; ističe da se nedopuštenim trgovanjem krivotvorenom robom nanosi šteta prihodima EU-a i njegovih država članica te europskim trgovačkim društvima;

74.  iznimno je zabrinut zbog porasta krijumčarenja, nedopuštene trgovine i drugih oblika nezakonite trgovine koji ne samo da utječu na carinske pristojbe država članica, a time i na proračun EU-a, nego su i blisko povezani s organiziranim međunarodnim kriminalom, prijetnja su za potrošače te imaju negativne posljedice na funkcioniranje jedinstvenog tržišta, što ugrožava pružanje jednakih uvjeta za sva konkurentska poduzeća, osobito mala i srednja poduzeća; stoga traži bolju koordinaciju između OLAF-a, carinskih tijela i tijela za nadzor tržišta ne samo kako bi se riješili ti problemi već i kako bi se suzbila trgovina proizvodima kojima se krše zakoni o intelektualnom vlasništvu u EU-u;

75.  naglašava važnost razlikovanja zakonitih generičkih lijekova od krivotvorenih lijekova predstavljenih s namjerom prijevare kako ne bi dolazilo do zastoja u proizvodnji i zakonitoj trgovini generičkim lijekovima te ponovno poziva sve države članice koje su potpisale Protokol UN-a o suzbijanju nezakonite trgovine duhanskim proizvodima, ali ga nisu i ratificirale, da što prije dovrše postupak ratifikacije;

Istrage i uloga OLAF-a

76.  zapaža ulogu OLAF-a u raznim zajedničkim carinskim operacijama kad je riječ o sprečavanju gubitaka u proračunu EU-a te traži od OLAF-a da u svoja iduća godišnja izvješća uvrsti više informacija i konkretnih brojki o svojem doprinosu zaštiti prihodovne strane proračuna EU-a;

77.  pozdravlja godišnji međuinstitucijski sastanak između Vijeća, Komisije, Parlamenta, OLAF-a i njegova nadzornog odbora; ustraje u tome da se u predsjedništvu moraju izmjenjivati tri Europske institucije; poziva Komisiju da podrži inicijativu Parlamenta i potiče Vijeće da ponovno razmotri svoje negativno stajalište o tom pitanju;

78.  ponavlja poziv iz Godišnjeg izvješća o zaštiti financijskih interesa EU-a za 2013.(10) na brzo rješavanje preostalih pitanja između OLAF-a i njegova nadzornog odbora; ponavlja da ni OLAF ni njegov nadzorni odbor ne mogu učinkovito ispuniti svoje zakonske obveze u uvjetima njihove trenutačne ograničene suradnje; sa zabrinutošću primjećuje nedovoljan napredak i stoga smatra da je trenutačna situacija neprihvatljiva; poziva Komisiju da u potpunosti obavlja svoju ulogu i da aktivno radi na dugotrajnom rješenju koje će odmah primijeniti;

79.  smatra da bi nadzorni odbor trebao, u pogledu dosljednosti sa svojim mandatom, zapošljavati nezavisno osoblje koje bi bilo odvojeno od uprave OLAF-a i imati financijsku autonomiju; poziva OLAF da nadzornom odboru pruži pristup dokumentima koje nadzorni odbor smatra potrebnima za ispunjavanje svoje zadaće u skladu sa svojim ovlastima; snažno potiče Komisiju da podnese prijedlog za izmjenu Uredbe o OLAF-u s tim u skladu;

80.  napominje da se podaci o prijevarama koje je prikupio OLAF ne podudaraju s podacima iz javnih i privatnih izvora u državama članicama (Izvješće OLAF-a za 2014.) te da je uspjeh u potražnji povrata sredstava koju je OLAF preporučio državama članicama izrazito neujednačen; poziva Komisiju da podrži inicijative za povećanje stope povrata u slučajevima prijevara;

81.  snažno potiče Komisiju da se pobrine za potpunu transparentnost u pogledu svih zahtjeva državnih tužitelja za ukidanje imuniteta zaposlenika OLAF-a, uključujući i njegova glavnoga direktora;

82.  pozdravlja dokazanu učinkovitost istraga OLAF-a o podrijetlu robe kad je riječ o prihvatljivosti povlaštenih tarifnih mjera i poziva države članice da uzmu u obzir te zaključke te da poduzmu sve potrebne i prikladne mjere u skladu s odredbama carinskog zakonodavstva EU-a; poziva Komisiju da u cilju sprečavanja gubitaka u proračunu EU-a koji proizlaze iz uvoza robe za koju ne vrijedi povlašteno tarifno postupanje u okviru sporazuma o povlaštenoj trgovini, nastavi provjeravati poboljšavaju li države članice učinkovitost svojih sustava upravljanja rizikom i nadzornih strategija na temelju priopćenja o uzajamnoj pomoći; nadalje, traži od Komisije da nastavi ispunjavati svoju obvezu provođenja ex post evaluacija sporazuma o povlaštenoj trgovini sa značajnim gospodarskim, društvenim i ekološkim utjecajem, što se odnosi i na sustav u okviru kojeg države korisnice podnose periodične izvještaje o upravljanju povlaštenim podrijetlom i nadzoru nad njime;

83.  ističe da je sveobuhvatan progon kaznenih dijela, uključujući prijevare, korupciju, pranje novca, organizirani kriminal povezan s tim kaznenim djelima i druge ilegalne aktivnosti koje utječu na financijske interese EU-a, nužan preduvjet za učinkovito funkcioniranje EU-a; naglašava da je preporuke OLAF-a potrebno sustavno pratiti daljnjim mjerama; smatra da bi za mjere koje bi uslijedile nakon tih preporuka bilo potrebno da OLAF ima postupovna prava u nacionalnim zakonodavstvima kako bi se osiguralo da se te preporuke poštuju i da ih nacionalna tijela uzimaju u obzir;

84.  poziva Komisiju da objasni glavne razloge zbog kojih države članice ne poduzimaju daljnje mjere u odnosu na navodne slučajeve prijevara koje utječu na financijske interese EU-a, a na koje ih je OLAF upozorio;

o
o   o

85.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te Sudu Europske unije, Europskom revizorskom sudu, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i nadzornom odboru OLAF-a.

(1) SL L 84, 20.3.2014., str. 6.
(2) SL L 248, 18.9.2013., str. 1.
(3) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(4) SL C 51 E, 22.2.2013., str. 121.
(5) SL C 161 E, 31.5.2011., str. 62.
(6) SL L 312, 23.12.1995., str. 1.
(7) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0444.
(8) SL L 94, 28.3.2014., str. 65.
(9) http://www.ombudsman.europa.eu/en/press/release.faces/en/61027/html.bookmark
(10) Usvojeni tekstovi od 11. ožujka 2015., P8_TA(2015)0062.

Pravna napomena